P1: UVODNO PREDAVANJE

Konstruiranje
Iterativni proces koji vodi ka konanom oblikovanju proizvoda kroz:
Definiranje razmjetaja komponenti i podsustava, te oblikovanje njihove geometrije
Odreivanje materijala
Odreivanje procesa proizvodnje i imbenika kvalitete
Razmatranje razliitih aspekata ivotnog ciklusa proizvoda
Faza razvoja koja se najee identificira sa sudjelovanjem inenjera konstruktora
Lanac procesa i aktivnosti za donoenje odluka kako bi se odredio oblik proizvoda koji
zadovoljava eljenu funkciju uz postavljena ogranienja

Osnovni postulati konstruiranja

Jasnoa
jednoznano specificiranje oblika, nain proizvodnje i sklapanja
implementacija funkcija to je vie mogue neovisno jedna o drugoj, kako bi se
performanse svake funkcije mogle kontrolirati i mijenjati neovisno o drugima
Jednostavnost
minimiziranje informacijskog sadraja koji se generira tijekom razrade
pojednostavljenje oblika pojednostavljuje izradu
smanjenje broja komponenti pojednostavljuje sklapanje i poveava pouzdanost
proizvoda
smanjenje meusobnih djelovanja i gibanja komponenti poveava pouzdanost
Sigurnost
minimiziranje rizika pri koritenju proizvoda tako da proizvod ima eljenu vrstou,
pouzdanost, utjecaj na okoli, ergonomiju i prevenciju od moguih nesrea

Razumijevanje ivotnog ciklusa proizvoda

Za uspjenu konstrukcijsku razradu, potrebno je razumijevanje proizvoda kao sustava koji
je tijekom svojeg ivotnog ciklusa u stalnoj interakciji sa svojom okolinom

Glavni faktori koje treba uravnoteiti tijekom konstruiranja

Trokovi
Kvaliteta
Fleksibilnost
Rizici
Vrijeme
Efikasnost

Okoli

Rjeavanje konstrukcijskih problema: proceduralni model

Planiranje ciljeva

Analiziranje ciljeva

Strukturiranje ciljeva

Traenje moguih rjeenja

Odreivanje/definiranje svojstava

Donoenje odluka

Provjera ispunjenja ciljeva

Rekurzija i iterativnost proceduralnog modela

Proceduralni model slui kao opis osnovnog postupka za rjeavanje bilo kojeg problema

Osnovni principi metodikog konstruiranja

Pomau u provoenju uspjene konstrukcijske razrade, neovisno o konkretnom problemu
koji je vezan uz odreenu situaciju
Osnovni principi su opisni i slue kao elementi proceduralnog modela, no mogu se koristiti i
neovisno o njemu
Osnovni principi:
Princip razmiljanja o proizvodu kao sustavu
Princip razmiljanja od apstraktnog prema konkretnom
Princip razmiljanja od cjeline prema detaljima

Princip razmiljanja o proizvodu kao sustavu

Ciljevi promatranja tehnikog svijeta primjenom teorije sustava
Bolje razumijevanje kompleksnih cjelina i veza meu njihovim elementima
Lake pronalaenje neloginosti u kompleksnim cjelinama
Lake pronalaenje dijelova cjelina koji nisu dovoljno dobro definirani
Bre prepoznavanje mogunosti pojednostavljenja
Lake pronalaenje mjesta za optimalizaciju i inovacije
Minimiziranje rizika i dokumentiranje inenjerskih odluka

Princip razmiljanja od cjeline prema detaljima

CILJ: Razumijevanje sustava
odreivanje granica sustava

 smanjenje kompleksnosti
HIJERARHIJA SUSTAVA:
podjela sustava u podsustave
primjena ''black box'' principa na razliite razine prikaza
struktura sustava
promatranje cjeline
promatranje detalja

Glavne kategorije konstrukcijskih zahtjeva

Geometrija
Kinematika
Sile
Energija
Materijal
Signali
Sigurnost
Ergonomija
Proizvodnja
Kontrola kvalitete
Montaa
Transport
Koritenje
Odravanje
Trokovi
Vrijeme

Postupci i metode traenja rjeenja

Postupak
definiranje glavnih zahtjeva
odabir prikladnih metoda za traenje rjeenja
analiza postojeih i pronalaenje novih rjeenja
definiranje moguih rjeenja, kombiniranjem, pregrupiranjem
odabir moguih rjeenja i dokumentiranje
Uvjeti

 I. Kreativni tim
distribucija uloga
poznavanje metoda
II. Prikladne metode
Brainstorming
6-3-5, TRIZ

 III. Uvjeti, pomo

skice, modeli
lista za provjeru
raunalni alati (CAI)

Odreivanje moguih rjeenja

Kombiniranje putem morfoloke matrice

Analiza funkcija
Cilj konstrukcijske razrade je kreiranje tehnikog sustava koji ispunjava eljene funkcije uz
zadana ogranienja

Varijantnost proizvoda
Cilj: proizvesti ako je mogue to vie razliitih tipova industrijskog robota sa to vie istih
komponenti

Analiza radnih principa i moguih rjeenja

Analiza se moe provesti u ranim fazama razvoja
Pojedine funkcije se mogu ispitati putem prototipova
Analiza mora sluiti kao osnovni izvor informacija za idue korake

Konstrukcijska razrada
raiavanje konstr. zahtjeva
odreivanje radnih principa
traenje rjeenja
fizikalni efekti
oblikovanje
design for X
odreivanje karakteristika
vrednovanje rjeenja i donoenje odluka
priprema i prosljeivanje rezultata

P2: STRUKTURIRANJE CILJEVA I TRAENJE RJEENJA

Planiranje konstrukcijskih ciljeva
Cilj planiranja je definiranje mjerljivih vrijednosti za proizvode i razvojne procese tehnike
specifikacije
Pitanja:
Kako analizirati poetnu situaciju?
Kako usuglasiti i strukturirano prikazati rezultate analize?
Kako mjeriti pojedine zanimljive karakteristike proizvoda?
Kako mjeriti parametre vane za planiranje procesa razvoja?
Kakve interpretirati rezultate analize?

Planiranje ciljeva
sistematski pristup:
analiza trenutne situacije
kompilacija buduih trinih modela i predvianje buduih trendova
definiranje konkretnih mjera za planiranje proizvoda i procesa
metode koje se koriste:
analiza trendova, prognoziranje
analiza poloaja tvrtke, SWOT analize
analiza proizvodnog portfolia
izrada buduih scenarija i vizijskih demonstratora

Analiza zahtjeva
Svrha analize je raiavanje konstrukcijskih zahtjeva
Pronalaze se zahtjevi koji su konfliktni, te se temeljem njih strukturiraju ciljevi za
konstrukcijsku razradu u za to predvienom dokumentu konstrukcijska specifikacija
Pitanja:
Koji su konstrukcijski zahtjevi?
Kakve su veze i kontradiktornosti meu konstrukcijskim zahtjevima?
Kako odrediti vanost svakog konstrukcijskog zahtjeva?
Kako dokumentirati konstrukcijske ciljeve?

Analiza ciljeva
Analiza zahtjeva moe biti olakana pravilnim strukturiranjem zahtjeva. Poeljno je
definirati veze meu zahtjevima kako bi se izbjegle viestruke definicije i konfliktni zahtjevi.
Poeljno je zahtjeve klasificirati i vrednovati njihovu vanost kao ciljeve konstrukcijske
razrade

Strukturiranje ciljeva
Strukturiranje ciljeva provodi se u svrhu definiranja zadataka za konstrukcijsku razradu
U ovom se koraku:
kompleksniji problemi dijele u jednostavnije
definira prostor za konstrukcijsku razradu
Pitanja:
Kako se konstrukcijski ciljevi mogu strukturirati?
Kako se problem moe strukturirati na apstraktnoj razini?
Kako se mogu povezati vani ciljevi s karakteristikama proizvoda?
Kako odrediti kritine toke u definiranju ciljeva?
Kako prepoznati prostor za inovacije i razvoj?

Openita situacija na poetku konstrukcijske razrade

openiti uvjeti
konstrukcijska razrada radi se zbog nedostataka postojeih rjeenja
glavni cilj je unapreenje proizvoda
postojea situacija na poetku konstrukcijske razrade
prepoznate su slabe toke - temeljem kontakta s kupcima/korisnicima ili slubi koje
sudjeluju u ivotnom ciklusu proizvoda (proizvodnja, transport, prodaja, servis, itd.)
zahtjevi su dokumentirani (performanse, materijal, cijena, itd.)

Problematina konverzija zahtjeva u ciljeve

Razliiti izvori zahtjeva
kupci: formuliraju uglavnom elje vezane uz karakteristike (npr. ubrzanje vozila)
tvrtka: definira ciljeve tvrtke (npr. prepoznatljiva razina kvalitete)
konstruktori: razmiljaju o funkcijama i tehnikim rjeenjima

Metode za strukturiranje ciljeva

apstrahiranje
black box
matrica veza
funkcijsko modeliranje
formulacija problema

Smanjenje kompleksnosti apstrahiranjem

apstrahiranjem se informacije o problemu filtriraju, saimlju i konkretiziraju
zadrava se pogled na cjelokupni problem
apstrahiranje pomae mentalnoj prilagodbi na problem

Pogled na tehniki sustav kao black box

jednostavan i jasan prikaz efekata sustava i okoline koja ga okruuje
koncentracija na osnovne mjerljive vrijednosti

Matrica veza
pomo u povezivanju aspekata promatranih od strane kupca i onih promatranih od strane
konstruktora
sustavno definiranje s naglaskom na ovisnost meu parovima
povezivanje je mogue izmeu elemenata razliitih kategorija, npr.:
zahtjevi trita karakteristike proizvoda
komponente proizvoda proizvodni proces
mogue je provesti evaluaciju intenziteta veze pomou vrijednosne skale

Funkcijsko modeliranje
modeliranje pomou tokova
promjena toka energije, materijala i signala
modeliranje orijentirano korisnicima
pogled na proizvod od strane kupaca
modeliranje sluajeva koritenja proizvoda
relacijsko modeliranje
pogled na veze meu funkcijama, ukljuivo i tetne efekte koje korisne funkcije
uzrokuju
prikaz veza kao uzrokuje, nuno za, postoji da bi se izbjeglo

Definicija funkcija
FUNKCIJA je svojstvo tehnikog sustava koje opisuje njegovu sposobnost ispunjavanja
svrhe za koju je namijenjen, tj. transformaciju ulaznih veliina u izlazne u zadanim uvjetima
vrste funkcija obzirom na svrhu
ukupna funkcija koja se razlae u podfunkcije:
glavne funkcije koje direktno doprinose ispunjenju ukupne funkcije
sekundarne funkcije indirektno doprinose ispunjenju ukupne funkcije
tetni efekti kao produkt korisnih funkcija oteavaju ispunjenje ukupne
funkcije
vrste funkcija obzirom na smisao:
radne funkcije (primjer automobil: prijevoz ljudi i tereta)
funkcije koje nisu direktno vezane uz svrhu

Oblici prikaza funkcija

Funkcijska lista
primjenjivo u sluajevima kad su podfunkcije relativno neovisne
prikupljanje funkcija prije nego to se kreira funkcijska struktura
Funkcijsko stablo
hijerarhijsko modeliranje funkcija kao stabla
poetna toka: ukupna funkcija proizvoda
prepoznavanje podfunkcija koje su nune za realiziranje ukupne funkcije
omoguava brzi, strukturirani pregled svih funkcija
Funkcijska mrea
ilustrira mreu relacija meu funkcijama
primjer: modeliranje toka, modeliranje relacija meu funkcijama

Relacijsko modeliranje funkcija

Cilj relacijskog modeliranja:
bolje razumijevanja i lake definiranje problema
formuliranje problema kao poetne toke za tranje rjeenja
prepoznavanje konflikata meu funkcijama
Razlikovanje dvije vrste funkcija:
korisne funkcije
tetni efekti (funkcije)

Kako odreujemo kritine toke/nedostatke?

sluajevi kad je jednostavno prepoznati kritine toke proizvoda
poznati su tehniki problemi temeljem povratnih infromacija razliitih sudionika
(proizvodnja, transport, odravanje)
dostupan je prethodni proizvod za usporedbu
postoji izriiti zahtjev kupaca za promjenom
sluajevi u kojima je tee prepoznati slabe toke proizvoda:
nepoznati su negativni efekti
u razvoj su ukljueni su specijalisti iz razlinih podruja
metode za otkrivanje/definiranje
analiza kritinih toaka
root-cause analiza
brainstorming
mentalne mape
relacijsko modeliranje funkcija

Konano formuliranje problema

Formalni zahtjev koji postaje ishodite za traenje novih rjeenja
Slui kao podrka za:
kreiranje saetog opis ciljeva konstrukcijske razrade
odreivanje svrhovitih akcija konstrukcijske razrade
zadravanje svjesnosti o glavnim zahtjevima tijekom cijele razrade
stimulaciju kreativnosti
odabir prikladnih metoda za traenje rjeenja
konfrontiranje eljenog stanja i postojeih uvjeta
Sadraj formulacije problema
kritine toke s eljenim ciljevima konstrukcijske razrade
prostor za konstrukcijsku razradu
povezivanje zahtjeva i eljenih karakteristika proizvoda
definiranje ekstrema ciljeva tolerancija u ostvarivanju eljenog

Strukturiranje ciljeva
jasni ciljevi konstrukcijske razrade ipak ne garantiraju uspjean razvoj
raznolikost informacija iz razliitih disciplina zahtijevaju strukturirani prikaz ciljeva
limitirani resursi zahtijevaju koncentraciju na ono to je kljuno
definicija proizvoda mora biti napravljena uzimajui u obzir zahtjeve trita
potrebno je dokumentirati veze izmeu zahtjeva i karakteristika proizvoda
potrebno je odrediti slabe toke prolih/postojeih rjeenja
raiavanje ciljeva konstrukcijske razrade je nuan preduvjet za traenje novih rjeenja

Traenje moguih rjeenja

Traenje moguih rjeenja obavlja se na razliite naine: za pojedine pod-probleme trae
se postojea rjeenja, generiraju se nova, kombiniraju se stara i nova i odabiru najbolja
Pitanja:
Kako analizirati i pronai postojee rjeenje?
Kako generirati ideje za nova rjeenja?
Kako postojea rjeenja proiriti novim idejama?
Kako kombinirati razliita mogua rjeenja
Kako odabrati ideju s kojom treba nastaviti?

Zato i kako traimo nova rjeenja?

Prednosti postojeih rjeenja:
manji trokovi prilagodbe postojeih rjeenja
poveano zadovoljstvo prethodnim radom
manji rizik implementacije
Nedostaci postojeih rjeenja:
nisu inovativna - vjerojatno
tea prilagodba novim problemima i situacijama
razliiti uvjeti nastanka oteavaju prijenos starog znanja u novu situaciju

Radni princip - definicija

Pahl & Beitz (2003):
prikaz fizikalnih efekata s geometrijskim i materijalnim karakteristikama omoguuje
razumijevanje principa po kojem rade tehnika rjeenja. Oni se zajedno nazivaju radni
princip i predstavljaju rjeenje funkcije na prvoj konkretnoj razini

Nove ideje na temelju fizikalnih efekata

Fizikalni efekti
osnovne fizikalne znaajke koje se mogu opisati na formalni nain
Svrha i razlozi za koritenje fizikalnih efekata:
fizikalni problemi se mogu rijeiti fizikalnim efektima
tradicionalni proizvodi se mogu unaprijediti i postati inovativni, optimalizacijom i
razumijevanjem na temelju fizikalnih efekata
za mnoge konstrukcijske zadatke, pretraivanje rjeenja meu razliitim fizikalnim
efektima moe otvoriti nove vidike i ukloniti mentalne blokade

Postupak kod definiranja radnih principa

1) odabir osnovne funkcije koja se eli realizirati (iz funkcijske strukture):
slobodni resursi to dolazi u obzir
2) sistematsko pretraivanje fizikalnih efekata za realizaciju funkcije uz potivanje definicije
ciljeva:
liste za provjeru efekata
katalozi efekata
softverski katalozi efekata
3) kombinacija efekata u lance efekata
4) vrednovanja i odabir alternativa koje se mogu realizirati
snaga efekta (npr. veliina ostvarene sile)
vrsta efekta (npr. mehaniki, elektrini, termodinamiki)
tetni posljedice uzrokovane fizikalnim efektom (npr. neeljeno zagrijavanje, buka)

Inovativna rjeenja s navodno loim principima

Neoprezno odbacivanje naizgled loih fizikalnih principa vodi k ograniavanju podruja
rjeenja - to moe sprijeiti inovativnost

Konverzija novih efekata u poznate proizvode

konverzija novih fizikalnih efekata u poznate proizvode esto zahtijeva kompletno novo
konceptualno promiljanje i veliki trud prije implementacije
promjena u fizikalnom efektu koji se koristi esto znai vaan tehnoloki skok unutar
postojeeg koncepta

Konfliktni ciljevi za konstrukcijsku razradu

o konfliktnim ciljevima se govori u sluaju kad poboljanje jednog parcijalnog cilja
simultano djeluje negativno na drugi cilj

Rjeavanje kontradikcija metodom TRIZ

"Teoriya Resheniya Izobretatelskikh Zadatch - TRIZ
Theory of Inventive Problem Solving TIPS
Postupak koji se koristi za sistematsko rjeavanje tehnikih kontradikcija:
1. formuliranje kontradiktornih karakteristika raiavanjem zahtjeva i funkcijskom
analizom
2. Preslikavanje kontradiktornih karakteristika u tehnike parametre
3. odabir prikladnog principa za rjeavanje kontradikcije pomou TRIZ matrice
4. primjena odabranih TRIZ principa na problem koji se analizira

TRIZ matrica principa

izvadak iz matrice
Predstavlja bazu poznatih principa kojima se mogu rijeiti kontradikcije
svaki od moguih parametara je suprotstavljen ostalim, te su za svaku moguu
kontradikciju navedeni principi kojima se kontradikcija moe rijeiti
ukupno je metodom predvieno 40 razliitih principa za rjeavanje kontradikcija

Kombiniranje moguih rjeenja morfoloka matrica

parcijalna rjeenja pojedinih funkcija se prikazuju u redovima
realistine i nerealistine kombinacije se mogu jasno pokazati kao i proces njihovog
definiranja
omoguuje rjeavanje pod-problema od strane razliitih, specijaliziranih osoba ponekad
je teko razumjeti pojedine principe
poneka rjeenja pojedinih pod-problema je teko uklopiti u ukupnost cjelokupnog rjeenja

Kako napraviti predodabir moguih rjeenja?

vrednovanje se provodi ve od prvih zamisli vezanih uz mogua rjeenja problema o
kojima se razmilja poveava se efikasnost traenja rjeenja (nemogua ili nelogina
rjeenja se odbacuju u samom poetku)
odluke se esto donose bez dovoljne analize karakteristika:
esto se dogaa da se dobre ideje odbacuju zbog nedovoljne koliine informacija
kako to rijeiti?
primjenom sistematskih metoda, npr. predodabir po kriteriju slinosti kako se
smanjila redundancija ne gubi se vrijeme na razmatanje slinih rjeenja
to sistematske metode donose?
podrka donoenju odluke o moguim rjeenjima na temelju jasnih kriterija

Traenje moguih rjeenja

uvijek je potrebno je generirati to je vei broj moguih razliitih rjeenja kao se ne bi
ograniili u inovativnosti
ne razmiljati samo o novim idejama, potrebno je posebnu panju posvetiti postojeim
rjeenjima te ih probati poboljati
razmotriti mogua rjeenja za pojedine parcijalne probleme, te ih kombinirati u cjelokupne
koncepte
napraviti predodabir na temelju kriterija ispunjavanja najvanijih zahtjeva

Generiranje novih ideje za mogua rjeenja

primjenjuje se ako ne postoji rjeenje meu postojeim principima
smiljanje novih rjeenja moe biti vrlo teak zadata
bolje je razmiljati u timu nego pojedinano
potrebno je nadvladati mentalne barijere izmeu definicije problema i rjeenja problema
nesvjesnost moguih novih pristupa
postojea rjeenja ograniavaju (uvijek to radimo na ovaj nain)
koliko god su znanje i iskustvo vani za kreiranje novih, inovativnih rjeenja, mogu
biti i izvor blokade

Nova ideje za mogua rjeenja

definiranje novih ideja zahtjeva vrijeme, novac i kreativnost
kako ukloniti prepreka za kreativno razmiljanje?
ukljuiti vie ljudi, po mogunosti osobe koje nisu ukljuene u projekt
suradnja u interdisciplinarnim timovima sinergija kompetencija
podrka pravih metoda
metode koje promiu kreativnost
priprema, izvoenje i vrednovanje kroz radionice
alati za podrku kreativnosti i inovativnosti (Computer Aided Innovation
Invention Machine Goldfire)

Nove ideje iz drugih podruja bionika

Bionika
Pojam koji je nastao spajanjem pojma biologija i tehnika
Cilj bionike nije u kopiranju prirode, nego koritenju prirodne evolucije kao inspiracije
i stimulacije za generiranje inovativnih rjeenja
Priroda je izvrstan izvor odrivih rjeenja zbog toga to su osnovni principi koji u prirodi
postoje: postizanje maksimuma s najmanjim utrokom energije, uvanje resursa i kompletno
recikliranje otpada

P3: IVOTNI CIKLUS PROIZVODA

Prikaz pojedinih faza ivotnog ciklusa proizvoda
Planiranje proizvoda
Razvoj, konstruiranje
Priprema proizvodnje
Proizvodnja
Marketing, prodaja, odravanje
Koritenje
Uklanjanje, recikliranje

Izazovi za budunost koji su pred tvrtkama koje razvijaju proizvode

U svim industrijskim sektorima, poslovno okruenje diktira potrebu za brim, efikasnijim i
fleksibilnijim razvojnim procesima:
Smanjenje vremena potrebnog za inovaciju
Globalna suradnja u razvoju
Smanjenje inenjerskih trokova u razvoja proizvoda

Inovativnost
Globalizacija
Konstruira se svugdje
Proizvodi se svugdje
Odrava se svugdje
Kvaliteta i vrijeme
Kompleksnost proizvoda
Poveanje broja komponenti - mehatronika
Poveano koritenje standardnih komponenti
Masovna prilagodba
Konkurencija
Globalno prisutna
Potreba za razlikovanjem
Konsolidacija s fokusiranjem na kljune kompetencije
Potreba za inovativnim proizvodima i procesima
Odreivanje cijena
Potreba za globalnim odreivanjem cijena

 Dobro odreivanje prve cijene

Svrha promatranja proizvoda kroz njegov ivotni ciklus

uoavanje razliitih faza kroz koje proizvod prolazi od poetne ideje do recikliranja
prikaz interakcije pojedinih sustava koji sudjeluju u ivotnom ciklusu
razumijevanje utjecaja pojedinih odluka na budue faza ivotnog ciklusa proizvoda

Potreba za promatranjem ivotnog ciklusa sa stajalita konstrukcijske

razrade
razmatranje alternativnih radnih principa
razmatranje alternativnih materijala
razmatranje novih proizvodnih metoda
zadovoljavanje novih potreba i zadataka
razmatranje alternativnih funkcija ili poboljanje funkcijske strukture postojeih proizvoda
postizanje ekonominije proizvodnje kroz
nie operativne trokove
niu emisiju zagaenja
postizanje veeg komfora
ispunjavanje zahtjeva novih zakona
poveanje stupnja automatizacije

Krivulja zarade/gubitaka tijekom ivotnog ciklusa proizvoda

Proces planiranja proizvoda i poslovanja

Definiranje ideja za proizvod temeljeno na zahtjevima kupaca, trita, zakonodavaca, itd.

Analiza tvrtke
Vizija: budua orijentacija tvrtke u kvalitativnom smislu to elimo biti u budunosti?
Strategija: dugoroni planovi tvrtke, kvalitativni naini za postizanje vizije
Cilj: konverzija strategije u mjerljive vrijednosti koje se mogu postii (kratkorono,
srednjorono, dugorono)

Analiza poloaja tvrtke na tritu

Usmjeravanje tvrtke prema:
novim proizvodima ili odgovarajuim asortimanima
novim tritima
novim kupcima
Neke od metoda analize:
SWOT analiza
analiza starosne strukture
analiza patenata

Kriteriji za vrednovanje uspjenosti strategije razvoja

Pogled sa strane tvrtke:
odrivost proizvoda
bolja veza s kupcima
sinergija s drugim tvrtkama
smanjenje trokova
Pogled sa strane kupaca:
uporabna vrijednost proizvoda
kvaliteta, inovativnost
image tvrtke
cijena
sveobuhvatnost asortimana
povjerenje u tvrtku

Razvoj proizvoda
Detaljna konstrukcijska razrada do izrade prototipova i probne serije
Moe ukljuiti i rekonstrukciju postojeih proizvoda
Ovisno o vrsti proizvoda su ukljuene razne inenjerske discipline: strojarstvo,
elektrotehnika, arhitektura, graevina

Priprema proizvodnje planiranje i razvoj logistike

Rjeavanje specijalnih problema i koordinacija
logistika kao neovisna funkcija tvrtke
briga za tok materijala i rada unutar tvrtke
Funkcija koordiniranja
koordinacija toka materijala i rada
Upravljanje lancem nabave (Supply Chain Management):
organiziranje aktivnosti izvan tvrtke

Priprema proizvodnje faza I

Osiguranje da proizvod MOE BITI proizveden i da je proizveden
Osiguranje da se proizvod PROIZVODI S ISTOM KVALITETOM u cijeloj seriji (osiguranje
procesa)

Priprema proizvodnje faza II

Realizacija
Konanim oblikovanjem svake komponente, definirana je i proizvodna metoda te potrebni
alati za proizvodnju
Slijedi izrada komponenti, sklapanje, testiranje, pakiranje, distribucija i to paralelno sa
aktivnostima prodaje i oglaavanja

Pitanja za konstrukciju koja proizlaze iz faze izrade i sklapanja

Koliko proizvodnih operacija je potrebno za postizanje odreenog oblika?
Koji specifine proizvodne i mjerne alate, naprave, strojeve, instrumente je potrebno
nabaviti ili projektirati?
Koja je potrebna preciznost u izradi proizvoda?
to je potrebno prilagoditi prilikom sklapanja?
Da li je potrebno izgraditi nove proizvodne kapacitete?

Pitanja za konstrukcijsku razradu koja proizlaze iz faze distribucije

Kako e proizvod biti zapakiran, kako e se transportirati do mjesta prodaje/instaliranja?
Koje su gabaritne dimenzije proizvoda, kakav je oblik, teina?
Koliko su komponente osjetljive na trenju, pomicanje?
Kako se izvodi podizanje/pomicanje?

Koritenje, odravanje, zbrinjavanje

Poseban problem kod koritenja predstavljaju problemi vezani uz human engineering
razmatranje odnosa ovjek-tehniki sustav: ergonomija, estetika
Posljednji dio ivotnog ciklusa ukljuuje i upravljanje servisnim informacijama, potrebne
popravke i odravanje tijekom uporabnog vijeka
Nakon zavretka uporabnog vijeka slijede aktivnosti zbrinjavanja otpada, recikliranja i
odlaganja

Rastavljanje, uklanjanje, recikliranje

Motivacija:
ponovno koritenje vrijednih sklopova, njihova obnova i smanjenje trokova
recikliranje materijala
zakoni (obaveze proizvoaa)
stabilizacija odnosa s kupcima (npr. vraanje stare opreme)
Naini zbrinjavanja:
ponovno koritenje

daljnje koritenje
recikliranje
daljnja primjena

Pitanja za konstrukcijsku razradu koja proizlaze iz faze zbrinjavanja

Otpad, njegovo skladitenje, zatita okolia?
Odvajanje tetnih tvari prije zbrinjavanja (tekuine, supstance otrovi, kemikalije, nuklearni
otpad)?
Ponovno koritenje pojedinih komponenti, sirovog materijala, druga namjena?
Povrat energije spaljivanje, fermentacija?

Ukupni trokovi u ivotnom ciklusu

jedinini trokovi transporta
jedinini trokovi proizvodnje
jedinina cijena zbrinjavanja
operativni trokovi
trokovi odravanja

Kljuna pitanja za razvojne inenjere

Koja faza uzrokuje odreeni zahtjev na proizvod?
Koja informacija se mora vratiti iz kasnijih faza ivotnog vijeka u razvoj?
Kakvu odgovornost ima razvojni inenjer prema pojedinoj fazi?
Kakve efekte imaju pojedine inenjerske greke na pojedine faze?
Od kuda dolaze ideje koje se koriste u razvoju proizvoda?

Product Lifecycle Management (PLM)

Product Lifecycle Management je poslovna strategija kojoj je cilj poveanje razine
efikasnosti upravljanja i ponovnog koritenja intelektualnog kapitala tvrtke znanja,
informacija, najboljih procesa
PLM je strategija fokusirana na razvoj i upravljanje s proizvodima u kraem vremenu i sa
smanjenim trokovima kroz njihov cjelokupni ivotni ciklus
PLM se smatra jednim od temelja IT infrastrukture tvrtke uz:
CRM - Customer Relationship Management
SCM - Supply Chain Management
ERP - Enterprise Resource Planning
HCM Human Capital Management

Ciljevi provoenja PLMa

Kreiranje stratekih izvora podataka o proizvodima i procesima
Aktivno ukljuivanje i integracija svih imbenika razvoja
Prikupljanje i dijeljenje informacija o proizvodu du cjelokupnog vrijednosnog lanca
Omoguavanje suradnje s kupcima, dobavljaima i partnerima
Podrka inovativnosti dobavljaa i partnera
Podrka ukljuivanju korisnika u razvoj
Unaprjeenje fleksibilnosti proizvoda i procesa
Interakcija s novim kupcima i stvaranje novih prilika za pruanje dodatnih usluga
Podrka distribuiranom pristupu razvoju i proizvodnji
Omoguavanje brzog dodavanja ili zamjene dobavljaa ili partnera

Kako PLM strategija moe doprinijeti pojedinoj fazi ivotnog ciklusa?

Preduvjeti za implementaciju PLM-a?

Tvrtka mora donijeti strateku odluku o implementiranju novih pristupa, tehnologija i alata u
svim fazama razvojnog procesa, kao i za praenje proizvoda kroz njegov ivotni ciklus
Takva odluka moe rezultirati mnogobrojnim promjenama u dnevnim procesima tvrtke, to
moe kratkorono imati i neke negativne efekte
Potrebna je snana podrka managementa tvrtke, zbog osiguranja potrebnih resursa
(ljudskih, tehnikih, materijalnih, vremenskih) za provoenje takve strateke odluke

Potencijalne prednosti od uvoenja PLMa u tvrtke

Smanjeno vrijeme izlaska proizvoda na trita
Poveana kvaliteta proizvoda
Smanjenje trokova zbog koritenja podataka
Unapreenje inovativnosti kroz bolje upravljanje resursima
Stvaranje okvira za optimalizaciju proizvoda i procesa
Uteda kroz integraciju svih inenjerskih tokova posla

P4: KOMPLEKSNOST I VARIJANTNOST PROIZVODA

Trendovi u suvremenom razvoju proizvoda
trini segmenti se pojavljuju i nestaju sve bre
brza promjena proizvoda
krae vrijeme za inovacije
sigurnost, pouzdanost i kvaliteta
globalizacija, udruivanje
zatita okolia
usluge koje se obavljaju vezano uz proizvode premauje vrijednost samih proizvoda

Posljedice tih trendova

Oekivani i planirani poslovni uinci se uglavnom ne realiziraju:
Poveava se kompleksnost p proizvoda i procesa - trokovi upravljanja nabavom,
lancem dobavljaa, proizvodnjom i prodajom
Nekontrolirani rast razliitih varijanti proizvoda - prekomjerni i preklapajui proizvodi
u asortimanu uzrokuju dodatne trokove i smanjuju efikasnost tvrtke
Poveavaju se trokovi kreiranja i odravanja proizvodne dokumentacije
Dodatno je oteano kolovanje vlastitih ljudi

Kompleksnost
Kompleksnost sustava ili situacije se esto opisuje kao ono to je rubu kaosa
Kompleksnost sustava je zasnovana na viestrukim relacijama meu njegovim
elementima, kao i relacijama prema okolini koje su definirane razliitim uvjetima

Karakteristike kompleksnih sustava

Varijantnost elemenata i njihova povezanost
Brojnost elemenata i gustoa veza meu njima je velika, meudjelovanje izmeu
elemenata utjee na druge elemente, pa je potrebno simultano voditi rauna o vie elementa
u isto vrijeme
Tolerancija otvorenosti prema okolini
Postoje veze meu sustava i okoline potrebno je voditi rauna o ponaanju okoline i
njezinoj reakciji na podraaje od sustava/situacije
Dinamika ponaanja
Mnogostrukost stanja sustava, izvedba, vlastita dinamika, tendencije ponaanja
Netransparentnost
Karakteristike sustava su poznate samo djelomino - unato poznatoj strukturi trenutni
uvjeti mogu biti nejasni to vodi k nemogunosti planiranja i problemima u odluivanju

Uzroci problema u upravljanju s kompleksnou sustava

Djelovanje bez analize prethodnih situacija
Manjak znanja o svim svojstvima sustava
Nedovoljna ili konfliktna definicija ciljeva
Tendencija k prekomjernoj regulaciji i automatizmu
Rjeavanja akutnih problema bez prave analize njihovih uzroka i efekata

Uzroci kompleksnosti u razvoju proizvoda

Kompleksnost proizvoda
Zahtjevi i funkcijska raznolikost, varijantnost izbora materijala, razliitost tehnikih
disciplina, raznolikost portfolia
Kompleksnost procesa i organizacije
Broj hijerarhijskih razina, broj ukljuenih suradnika, komunikacija, broj aktivnosti i njihova
veza, stupanj paralelizma aktivnosti, kulturne i tehnike raznolikosti, standardizacija
Kompleksnost informacija
Koliina informacija koja se mora razmjenjivati koliina relacija i ovisnosti razmjenjivati,
meu informacijama, uestalost promjena, broj partnera koji sudjeluju u komunikaciji,
kompatibilnost, ogranienja medija
Vanjska kompleksnost
Broj i raznolikost kupaca, dinamika trita, globalizacija, zahtjevi za promjenama,
varijantnost dobavljaa, zakonska regulativa

Uzroci varijantnosti proizvoda

Vanjski:
Zasienje trita, poveanje pritiska konkurencije, potraga za rupama na tritu
Poveanje zahtjeva kupaca
Promjena i poveanje socijalnih standarda i vrijednosti
Globalizacija: razliitost zahtjeva ovisno o mjestu koritenja
Tehnoloki napredak, bri ivotni ciklus proizvoda

Unutarnji:
Rast tvrtke
Neopravdano poveanje varijantnosti koja se nudi na tritu
Manjak koordinacije meu odjelima
Dominantnost kreativaca
Dominantnost prodaje
Mnogostrukost dobavljaa
Puno promjena

Upravljanje kompleksnou i varijantnou proizvodnog portfolia

Portfolio skup razliitih proizvoda koje neka tvrtka proizvodi
Strategija upravljanjem portfoliom ovisi o situaciji na tritu, trokovima i mogunostima
zarade:
svaki proizvod je jedinstven
proizvodi dijele zajednike podsustave
neto izmeu
Arhitektura portfolia strategija koritenja istih komponenti i podsustava u razliitim
proizvodima unutar portfolia radi to boljeg zadovoljenja trenutnih i buduih potreba trita

Vrste arhitekture portfolia

Fiksna arhitektura portfolia:
Jednolika razina performansi
Raznolika razina performansi
Platformska arhitektura portfolia:
Familija modularnih proizvoda
Generacije modularnih proizvoda
Skalabilna platforma
Potrona platforma
Standardna platforma
Prilagodljivost pri narudbi
Masovno prilagodljiva arhitektura portfolia:
Prilagodljivost pri koritenju
Proizvodnja po narudbi

Fiksna arhitektura portfolia

Fiksna arhitektura definira svaki proizvod u portfoliu kao jedinstven, bez dijeljenja
komponenti ili podsustava s drugim lanovima portfolia
Tipino se primjenjuje za proizvode koji se izrauju u visoko serijskoj proizvodnji, pa
zbog toga njihovu proizvodnu cijenu nije potrebno smanjivati na nain da vie razliitih
proizvoda dijeli iste komponente/podsustave
Zbog visoko serijske proizvodnje takvih proizvoda cilj razvoja je minimiziranje svih
proizvoda, trokova vezanih uz proces izrade i sklapanja takvih proizvoda uzrokuje
poveanje kompleksnosti komponenti/podsustava

Platformska arhitektura portfolia

Definira konfiguracijski raspored gradivnih elemenata za proizvode koji dijele komponente,
module ili podsustave
Zajednike komponente, moduli i podsustavi zovu se platforma, a pomou njih kreirani
proizvodi varijante

Platforma

Platformska arhitektura portfolia: Familije modularnih proizvoda

Familija je definirana kao skup proizvoda koji su nastali na temelju iste platforme daje
mogunost razvoja derivabilnih proizvoda:
Jeftinije izvedenice proizvoda
Proirenje postojee linije proizvoda
Unaprijeeni proizvodi

Platformska arhitektura portfolia: Generacije modularnih proizvoda

Generacija modularnog proizvoda se definira kao arhitektura portfolia za proizvode koji se
unapreuju tijekom vremena, a pri emu neke od komponenti ili cijela platforma mogu biti isti
u vie generacija
Potreba za novom platformom se javlja tek kad eventualno postanu dostupne nove
proizvodne tehnologije, procesi i trita

Platformska arhitektura portfolia: Skalabilne platforme

Na skalabilnim platformama se zasnivaju familije proizvoda koji ne dijele fiziki iste
komponente, ali dijele znanje i tehnologiju potrebno za njihov razvoj i proizvodnju
Takvi proizvodi su isti po funkcionalnosti, ali ne i u veliini

Platformska arhitektura portfolia: Potrona platforma

Kod ovog tipa arhitekture portfolia postoji izolirana komponenta koja se kontinuirano i
brzo troi te ona ini potronu platformu oko koje se planira familija proizvoda
Ovakva platforma zadovoljava potrebu za viestrukim koritenjem proizvoda prije njegovog
uklanjanja

Platformska arhitektura portfolia: Standardne platforme

Skup komponenti/podsustava u portfoliu koji se temelje na industrijskim standardima
(veliine ili kvalitete) i tako ine standardnu platformu
Takve komponente/podsustavi se mogu nabavljati od velikog broja razliitih dobavljaa

Platformska arhitektura portfolia: Platforma prilagodljiva pri narudbi

Razliiti segmenti trita mogu imati razliite zahtjeve na karakteristike i performanse istih
podsustava nekog proizvoda
Kad se ta komponenta/podsustav ugradi/instalira ostaje fiksna dok se ne narui druga
varijanta

Masovno prilagodljiva arhitektura portfolia

Definirana je kao arhitektura portfolia sa osnovnim znaajkama platforme, ali se uz to
moe varirati zavisno od elja individualnog kupca nudi priliku za veliku varijantnost uz
male trokove:
Prilagodljivost pri koritenju proizvodi imaju znaajke koji omoguuju krajnjim
korisnicima da odreuju karakteristike i performanse pri upotrebi
Proizvodnja po narudbi performanse i karakteristike proizvoda se odreuju
tijekom proizvodnog procesa, a prema specijalnim zahtjevima kupaca

Odabir arhitekture portfolia

Kompleksan i kritian proces, jer izbor utjee na mnogobrojne aktivnosti u razvoju i
proizvodnji
Jedan od najee koritenih pristupa se zasniva na varijantnosti koja je potrebna
kupcima/korisnicima
Neke arhitekture su vie prilagodljive u smislu zadovoljavanja raznolikosti zahtjeva
kupaca/korisnika, dok su druge vie prilagodljive korisnicima/kupcima koji ele koristiti
standardne proizvode u drukijim uvjetima i na drukiji nain
esto je prisutan sluaj da proizvodni portfolio pokazuje istovremeno razliite tipove
arhitekture

Platformska arhitektura portfolia

Pristup koji se najee pokazuje efikasnim s gledita smanjenja ukupnih trokova
Platformu je mogue koristiti kao osnovu za razliite varijante proizvoda i tako smanjiti
vrijeme razvoja i proizvodnje, te omoguiti postizanje pozitivnog ekonomskog uinka
Nakon odluke o koritenju platformske arhitekture kor tenju arh tekture portfolia, prvi je
korak odreivanje od ega se platforma mora sastojati, te kako e se eljene varijante
proizvoda povezati s platformom

Pristup: definiranje platforme na temelju funkcija

Kreiranje funkcijske strukture familije kao unije funkcijskih struktura svih proizvoda u familiji
Odreivanje dijeljenih funkcija koje postoje u svim varijantama realiziraju se s dijeljenim
komponentama/podsustavima koje na taj nain definiraju (ine) platformu
Potrebno je voditi rauna o tome da se varijantne funkcije ne realiziraju dijeljenim
komponentama/podsustavima, jer bi to donijelo neke od neeljenih funkcija u pojedine
varijante proizvoda

Upravljanje kompleksnou i varijantnou proizvoda

Arhitektura proizvoda efektivni raspored dijelova, komponenti i podsustava uz
definiranje naina na koji su oni povezani te meusobno djeluju, fokus je na transformaciji
funkcija koje proizvod mora ispuniti u konkretan oblik dijelova, komponenti ili podsustava
Za razliku od arhitekture portfolia koja razmatra familiju proizvoda, arhitektura proizvoda je
vezana uz razmatranje pojedinog proizvoda ili njegove varijante

 Tipovi:
Integralna arhitektura proizvoda kod koje se sve podfunkcije preslikavaju u vrlo
mali broj fizikih elementa (koji su posljedino tome vrlo kompleksni), a izmeu kojih
postoji veliki broj kompleksnih interakcija
Modularna arhitektura proizvoda kod koje se jedna ili mali broj podfunkcija
preslikava u pojedini fiziki element (gradivni blok [chunk] ili modul), a izmeu tako
definiranih fizikih elemenata postoji mali broj dobro definiranih interakcija

Usporedba modularne i integralne arhitekture proizvoda

Implikacije razmiljanja o arhitekturi proizvoda

Utjecaj na strategiju marketinga, upravljanje razvojem, te planiranje proizvodnje
modularnost zahtjeva paljivo razmatranje na konceptualnoj razini, dok integralnost zahtjeva
vie panje pri detaljiranju
Promjene proizvoda modularnost minimizira fizike promjena da bi se ostvarila promjena
funkcije, dok promjene u integralnoj arhitekturi mogu uzrokovati puno problema
Varijantnost proizvoda modularnost poveava varijantnost bez dodavanja kompleksnosti
proizvodnim sustavima
Standardizacija komponenti modularnost omoguava proizvodnju u vie komada to
smanjuje trokove i poveava kvalitetu
Performanse proizvoda integralna arhitektura pogoduje optimalizaciji performansi

Modularnost proizvoda
Relativno svojstvo arhitekture proizvoda
arhitektura proizvoda kod koje se jedna ili mali broj podfunkcija preslikava u
pojedini fiziki element (gradivni blok [chunk] ili modul), a izmeu tako definiranih
fizikih elemenata postoji mali broj dobro definiranih interakcija
Osnovni prednosti modularne arhitekture:
Standardizacija fizikih dijelova/komponenti
Mogunost rekonfiguracije proizvoda
Tipovi modularnosti:
Funkcijska modularnost
Proizvodna modularnost

Funkcijska modularnost
Sueljna (slot) modularnost
Dijeljenje komponenti - jedan modul koji obavlja jednu funkciju se koristi u
razliitim proizvodima koji ine familiju ili ak razliite familije
Zamjena komponenti dva ili vie alternativna tipa modula se mogu upariti s
osnovnom komponentom
Sabirnika (bus) modularnost osnovni modul opremljen sa standardnim sueljem
prihvaa bilo koju kombinaciju drugih modula koji imaju razliite funkcije
Proizvodno prilagodljiva modularnost (fabricate to fit) jedna ili vie komponenti se
varira beskonano u proizvodnom procesu
Sekcijska (sectional) modularnost mogua je bilo koja lanana kombinacija bilo
kojeg broja prethodno definiranih modula (sekcija) sa razliitim funkcijama
Mijeana (mixed) modularnost kombinacijom standardnih komponenti stvara se novi
proizvod

Proizvodna modularnost
OEM moduli grupa komponenti ili funkcija se grupira zajedno jer ih tako dobavlja
(Original Equipment Manufacturer) moe isporuiti po jeftinijoj cijeni nego da se razvijaju i
proizvode u vlastitom aranmanu
Montani moduli komponente ili grupa komponenti koje rjeavaju povezane funkcije se
meusobno spajaju kako bi se pojednostavila njihova montaa u cjelinu
Veliinski moduli moduli koji su u svemu isti osim veliini
Konceptualni moduli moduli koji rjeavaju istu funkciju, ali imaju razliiti fiziki oblik to
uzrokuje razliku u proizvodnom postupku

Efekti modularizacije
Standardizacija i slinost
Izbjegavanje nepotrebnog rada
Ubrzavanje rada zbog efekta uenja
Smanjenje rizika koritenjem poznatih rjeenja
Ograniavanje kompleksnosti
Razlaganje problema u nezavisne jedinice
Paralelni rad i distribuirani radni zadaci
Bolje planiranje
Bolje percipiranje i razumijevanje problema
Prilagodba i varijantnost
iri krug potencijalnih kupaca/korisnika

Ogranienja modularizacije
Mogua kompleksnija konstrukcijska razrada
Problemi i nesavrenosti kod spajanja i interakcije meu modulima
Novi naini povezivanja s drugim tvrtkama i dobavljaima
Koritenje standardnih komponenti kako bi se podrala masovna prilagodba moe u
konanici poveati cijenu proizvoda
Mogui negativni efekti na inovativnost
Koraci modularnog konstruiranja:
Kreiranje funkcijske strukture proizvoda
Povezivanje podfunkcija po nekom kriteriju u module
Kreiranje grubog plana geometrije
Definiranje i specificiranje interakcija meu modulima

Modularno konstruiranje - Povezivanje podfunkcija u module

Razmatra se:
Mogunost geometrijske integracije
Spajanje funkcija
Mogunosti dobavljaa
Slinost proizvodnog postupka
Mjesto promjena
Mjesto za varijantnost
Standardizacija
Prenosivost suelja

Vodilje:
Kombinirati to je mogue vie podfunkcija koje dijele primarne tokove energije, materijala,
informacija
Ako postoje standardi za suelja, kreirati module koji su tome prilagoeni
Jasno prikazati tokove informacija u funkcijskoj strukturi, jer su oni nositelji ergonomije i
kontrolnih modula
Ako se oekuje da proizvod bude dio familije, moduli trebaju biti takvi da se mogu dijeliti
meu proizvodima u familiji
Kreirati module na nain koji e pokazati prednosti obzirom na postojee proizvodne
kapacitete
Moduli se trebaju kreirati sukladno oekivanim promjenama u tehnologiji

Modularno konstruiranje - Kreiranje grubog plana geometrije

Prva faza tranzicije prema konanom obliku
Faze:
Kreiranje hijerarhije podsustava na temelju funkcionalnih modula
Preslikavanje hijerarhije u 2D, 3D virtualne modele ili fizike modele
Svrha je prisiliti razvojni tim da razmilja o geometrijskim vezama izmeu modula, te
odreivanje osnovnih dimenzijskih ogranienja meu modulima
Cilj je donijeti odluke o estetici, ergonomiji i prostornoj konfiguraciji

Modularno konstruiranje - Definiranje i specificiranje interakcija meu

modulima
Ciljevi:
Razvoj specifikacija za generiranje, razradu, izradu prototipova i testiranje svakog modula
Osnova za komunikaciju meu timovima ili pojedincima koji e razraivati pojedini modul
Interakcije meu modulima:
Materijalne: materija koji se prenosi iz jednog modula u drugi (tekuine, plinovi, ili
krute tvari)
Energetske: energija koja se mora prenijeti meu modulima, ili sprijeiti njezino
prenoenje
Informacijske: signali koji se procesiraju meu modulima (dodirni dodirni,
akustini, vizualni, elektrini, itd.)
Geometrijske: geometrijske dimenzije, stupnjevi slobode, tolerancije i geometrijska
ogranienja

Modularno konstruiranje - Uravnoteenje varijantnosti i slinosti

Planiranje platforme znai postizanje ravnotee izmeu varijantnosti koja se kupcima i
slinosti za razvojni i proizvodni proces koje proizlaze iz dijeljenja komponenti (ha?)
Odluke u planiranju platformi moraju se temeljiti na podacima o zaradi/trokovima
Viestruki iterativni proces omoguuje bolje donoenje odluka
Arhitektura proizvoda direktno diktira prirodu uravnoteenja potrebno je razmotriti
alternativne mogunosti za kreiranje arhitekture proizvoda
Pri donoenju odluka potrebno je razmotriti problem s gledita pojedinih faza u ivotnom
ciklusu proizvoda
Plan razlika eksplicitni prikaz atributa po kojima e varijante proizvoda biti razliite
gledano od strane trita i kupaca
Plan slinosti eksplicitni prikaz modula koji su fiziki isti ili slini za razliite varijante
proizvoda

P5: POETNO OBLIKOVANJE KOMPONENTI PROIZVODA

Odreivanje svojstava i karakteristika
Analiziranje moguih alternativa oblika komponenti i dijelova, temeljno na analizi kljunih
karakteristika i svojstava
Pitanja:
Kako odrediti karakteristike i svojstva koja se trebaju analizirati pri definiranju oblika
komponenti i dijelova?
Kako planirati i provesti analizu karakteristika i svojstava pri oblikovanju?
Kako vrednovati rezultate analize i definirati konani oblik?

Karakteristike i svojstva proizvoda

svaki proizvod kao i svaki njegov element posjeduje odreene karakteristike i svojstva koja
ga definiraju

Definicija karakteristika i svojstava proizvoda

Karakteristike
Opisuju osobine (oblik, izmjera, tolerancije), strukturu (komponenti) i kompoziciju (prostorni
raspored) elemenata proizvoda
Svojstva
Vanjska svojstva svojstva koja proizlaze iz pojedinih faza ivotnog ciklusa
proizvoda (cijena proizvodnje, rok trajanja, nain odlaganja)
Unutarnja svojstva svojstva koja proizvod nasljeuje od materijala od kojeg je
napravljen ovisno o proizvodnim napravljen, postupcima, toplinskoj obradi, itd.
(ilavost, tvrdoa, toplinska vodljivost)

Odreivanje oblika proizvoda

Cilj:
odreivanje prostora u kojem se moe definirati rjeenje
kreiranje alternativnih rjeenja, variranjem svojstava i karakteristika
optimalizacija cjelokupnog rjeenja na temelju kljunih kriterija
pronalaenje svih moguih tipova rjeenja problema i definiranje granica podruja
rjeenja (npr. izbjegavanje patentnih prekraja)
osiguranje pri donoenju odluka o podruju rjeavanja problema

 Koraci:
1. odreivanje poetnog oblika
2. definiranje ciljeva varijacije oblika
3. odreivanje karakteristika i svojstava koji e se varirati
4. produkcija novih varijantni rjeenja
5. vrednovanje i odabir alternativa
6. nova interacija dok se ne zadovolje svih zahtjevi

Odreivanje poetnog oblika

Osnova za variranje oblika
razmatraju se poznata rjeenja
isprobavaju se nova rjeenja
Postupak zapoinje na bilo kojoj razini apstrakcije problema
funkcije
principi
komponente

Variranje strukture
Mogunosti variranja strukture:
vrsta elementa (moduli, komponente, podsustavi, konstrukcijske jedinice)
broj elementa
raspored, orijentacija elementa
relativni odnosi elementa
vrsta i struktura veza meu elementima
tip i smjer gibanja
statika ravnotea

Variranje oblika
Razmiljanje o razliitim varijantama oblika mora voditi k ispunjenju odreenih ciljeva (npr.
poboljanje u smislu smanjenja mase, poveanje radnih performansi, itd.)
Definiranje svrhe variranja oblika (npr. smanjenje mase) smanjuje broj znaajki proizvoda
koje se moraju uzeti u obzir, npr.
koritenje drukijeg materijala
koritenje drukije nosive strukture
inovativno rjeenje
poveanje robusnosti
laka montaa
poveanje trajnosti

Parametri za variranje oblika:

forma
broj dijelova
veliina (dimenzije)
vrsta i strukture veza
vrsta kontakta i suelja
nain uparivanja
materijal, vrsta tehnolokog postupka

Variranje materijala
Uvjeti i stanje
vrsto, tekue, plinovito, amorfno stanje
metal, nemetal
granulat, praak
kristalna struktura, tekstura
Fizikalna i kemijska svojstva
vrstoa tvrdoa viskozitet
Vodljivost, izolator topline, elektrine struje ili magnetizma
transparentnost

Prepoznavanje vanih karakteristika i svojstava

ak i jednostavniji proizvodi posjeduju nekoliko desetaka pa i stotina karakteristika i
svojstava tijekom ranih faza oblikovanja nuno se usredotoiti samo na one koje su
kljune
Ono to moe pomoi pri odreivanju kljunih i relevantnih karakteristika i svojstava:
lista zahtjeva
iskustvo iz prijanjih projekata
izvjetaji odravanja i servisiranja slinih prolih proizvoda
dokumentacija napravljene FMEA (Failure Mode and Effect Analysis analize
moguih pogreaka i njihovih efekata)

Analiza karakteristika i svojstava u smislu odreivanja njihovog

meuodnosa
Pravilno definiranje ulaznih i poetnih parametara koji se analiziraju - to je kompleksniji
proizvod, to je vei broj ulaznih parametara
Treba biti svjestan koliko je vremena na raspolaganju za analizu pri definiranju koja e se
metoda za definiranje vrijednosti primijeniti
Treba biti svjestan koji pomoni mehanizmi su na raspolaganju: standardni testovi,
prorauni, simulacije
Ukoliko je potrebno provesti neka ispitivanja potrebno je predvidjeti rokove i trokove
Ukljuiti vrijeme za analizu u planiranje projekta

Potpuna analiza odnosa meu karakteristikama i svojstvima

Kada?
ako nema prethodnog znanja o odnosu meu ulaznim vrijednostima
Zato?
omoguava analizu direktnog utjecaja pojedinih vrijednosti kao i recipronog efekta
inicijalnih vrijednosti
Problem?
s poveanjem broja ulaznih vrijednosti broj mogunosti za analiziranje raste
eksponencijalno

Djelomina analiza odnosa meu karakteristikama i svojstvima

Kada?
ako postoji djelomino prethodno znanje o odnosima meu poetnim vrijednostima
Zato?
potpuna analiza zahtjeva puno vremena i novaca to je vei broj poznatih
odnosa, to je analiza kraa
Kako?
smanjenje broja analiza se temelji na prihvaanju injenice da neke mogunosti
nisu relevantne ili su poznate

Skraena analiza odnosa meu karakteristikama i svojstvima

Kada?
ako postoji dovoljno prethodno znanje o vezi meu poetnim vrijednostima
Zato?
brza i manje zahtjevna glede potrebnih resursa

 Problem?
pravilno prepoznavanje odnosa je upitno jer se u nekim sluajevima razmatra samo
jedna mogua kombinacija

Odabir materijala komponenti

Kompleksan proces
Meuovisnost svojstava materijala, proizvodnog postupka, geometrije i funkcije proizvoda
Mehanika svojstva ponaanje kao odgovor na silu (vrstoa, tvrdoa, ilavost)
Fizikalna svojstva (gustoa, toplinska vodljivost, otpornost na koroziju)
Glavne grupe materijala: metali, polimeri, keramika, kompoziti, ostalo

Proces odabira materijala i kriteriji odabira

Optereenje koje mora podnijeti
veliina
dinamika (zamor)
intenzitet (impuls)
trajanje
Uvjeti radne okoline
temperatura
vlanost
izloenost suncu
agresivnost atmosfere
Sigurnost
Trokovi

Odreivanje vrijednosti karakteristika i svojstava parametarsko

konstruiranje
Obuhvaa slijed donoenja odluka kako bi se utvrdile vrijednosti konstrukcijskih varijabli
koje:
zadovoljavaju ogranienja i
maksimiziraju zadovoljstvo kupca
Za vrijeme odreivanja vrijednosti predviamo radne karakteristike svake alternative,
iteriramo (npr. preoblikujmo) kad je to potrebno kako bi se uvjerili da su svi mogunosti
izvedive
Za vrijeme vrednovanja odabiremo nabolje alternative (npr. ocjenjivanje stupnja
zadovoljenja uvjeta)

 Metoda teinskih faktora se moe, koristei krivulje i funkcije kupeva zadovoljenja,

upotrijebiti za odreivanje najboljeg kandidata izmeu alternativama vrijednosti koje su
izvedive

Glavni koraci parametarskog konstruiranja

Formuliranje problema definiranje parametara

Odreivanje tipa parametra
parametri za vrednovanja rjeenja - proizlaze iz tehnike specifikacije i kue
kvalitete
konstrukcijske varijable pod kontrolom su konstruktora
parametri za definiranje problema proizlaze iz specifinih radnih uvjeta
Utvrivanje posebnosti svakog parametra
ime (parametar/varijabla)
simbol
jedinice
granice

Analiza karakteristika i svojstava koritenjem numerikih simulacija

Numerike simulacije
model proizvoda na kojem je mogue eksperimentirati po volji
rezultati moraju biti primjenljivi u stvarnosti
Razliite primjene
simulacije sastavljanja sklopova, kinematike analize sklopova
analiza naprezanja i deformacija konanim elementima, dinamika analiza,
simulacije teenja materijala, termomehanike analize
Prednosti numerikih simulacija
prikupljanje iskustva bez rizika, ljudi se mogu kreativno ukljuiti u numerike
simulacije
postoji mogunost variranja varijabli koje se mjere
numerike simulacije su ekonomski prihvatljivije te nekodljive za okoli
Nedostaci numerikih simulacija
resursi potrebni za simulacijske modele
interpretacija rezultate je kljuna toka, jer se oni moraju pravilno vratiti u stvarnost
Mogu se primijeniti u svim fazama razvoja proizvoda

Analiza karakteristika i svojstava koritenjem metode pokuaja i

promaaja
Kada?
rane faze npr. razvoj grubih skica
ako se koritenje ostalih metoda ne isplati ili ne pokae moguim
ako nema potrebnih podataka za analitike ili numerike izraune
Orijentacijski pokuaj:
grubo procjenjivanje vrijednosti karakteristika i svojstava
izvrenje
rezultat je uobiajeno kvalitativna informacija
Sljedei pokuaji:
testni pokuaj: materijalna realizacija i testiranje u radnim uvjetima, testn pokuaj
mater jalna real zac ja test ranje radnim uvjetima, te korekcija

 koritenje simulacija nad fizikim dijelovima u pokuajima

Prednosti
vrlo konkretni zakljuci
samo malo pojednostavljenje u odnosu na realnost

Nedostaci
visoki trokovi
mogui vei utjecaj na okoli
limitirane mogunosti manja fleksibilnost
Simulacije u pokuajima
fiziki dijelovi se podvrgavaju rubnim uvjetima (npr. ispitivanje izdrljivosti kroz
radne cikluse)
visoka mogunost ponovnog koritenja rezultata
smanjuju potrebno vrijeme

Vrednovanje rezultata, te donoenje odluka

U ovom koraku je potrebno vrednovati alternative rjeenja. Rezultati se moraju
interpretirati u svakom sluaju prije ove faze tako da je rezultat ove faze odabir konanog
rjeenja.
Pitanja:
Kako odabrati varijantu rjeenja oblika?
Kako pripremiti vrednovanje alternativa?
Kako interpretirati rezultate analize karakteristika i svojstava?
Kako podrati donoenje odluka?
Rezultate je potrebno pregledati, provjeriti i dokumentirati
Uzroci za rezultate analize koji se ne mogu primijeniti:
preveliko pojednostavljivanje tijekom koncipiranja
pogreno definiranje ulaznih informacija
nekorektno vrednovanje pokuaja
ne uzimanje u obzir utjecaja pojedinih varijabli
U sluaju razlike izmeu predvienih rezultata i ostvarenih rezultata:
provjera modela
provjera rezultata i njihove interpretacije
provjera procesa analiziranja karakteristika i svojstava
Sadraj dokumentacije

 cilj analize
koncept
model za analiziranje
rezultati i interpretacija
zakljuci

Openita procedura vrednovanja

Openita procedura vrednovanja
1. definiranje najvanijih ciljeva
2. odreivanje relevantnih karakteristika i svojstava alternativnih rjeenja
3. usporedba karakteristika i svojstava meu alternativama jednostavnom metodom
4. Odabir najboljih rjeenja i nastavak razrade
Jednostavne metode
1. vrednovanje prema listi zahtjeva
2. singularna usporedba - sve alternative prema jednoj koja se proglasi relevantnom
3. usporedba prednosti i mana
4. konfrontacija rizika i mogunosti
5. predodabir
6. usporedba u parovima

Vrednovanje rjeenja Pugh-ova matrica

Tim odabire kriterije vrednovanja
Svaki kriterij dobiva teinski faktor (suma 100%)
Odreuje se referentno rjeenje
Sva ostala se vrednuju o odnosu na referentno kao bolje (+), loije (-) ili isto (+/-)
Plusevi i minusevi se zbrajaju sukladno teinskim faktorima

Analiza karakteristika i svojstava

Velika uloga sistematskog pristupa
Resursi se mogu utedjeti:
identifikacijom kljunih karakteristika i svojstava, kao i minimiziranje njihovih
razliitih veliina koje se analiziraju
jednostavnim i fleksibilnim eksperimentima
Ocjenjivanje alternativa i diskusija su osnova za vrednovanje
Definiranje oblika je logini nastavak odreivanja funkcijske strukture, radnih principa i
grubog razmiljanja o konkretnom obliku

 Variranje rjeenja je metoda koja se mora koristiti na svim razinama konkretizacije

Prikladni izbor parametara za variranje daje pregled mogunosti i podruja slobode unutar
organizacije
Proizvod se oblikuje u sekvencijalnom lancu sinteze (kreiranje alternativa) i odabira
(ogranienje spektra alternativa) u vrednovanju