Stojcic Hrvoje SFSB 2016 Diplo Sveuc

SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU
DIPLOMSKI RAD
sveuĉilišnog diplomskog studija
Hrvoje Stojĉić
12148450
Slavonski Brod, 2016.

SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
DIPLOMSKI RAD
sveuĉilišnog diplomskog studija
Hrvoje Stojĉić
12148450
Mentor diplomskog rada:

doc. dr. sc. Mirko Karakašić
Slavonski Brod, 2016.

I. AUTOR
Ime i prezime: Hrvoje Stojĉić
Mjesto i datum roĊenja: Vinkovci, 14.09.1992.
Adresa: Ljudevita Gaja 49A, Cerna
II. DIPLOMSKI RAD
Naslov: Funkcijska analiza i izrada parametarskog modela ruĉne dizalice
Naslov na engleskom jeziku: Functional analysis and creation of hand crane parametric model
Kljuĉne rijeĉi: model, 3D, dimenzija, parametarski, ruĉna dizalica, funkcijska analiza
Kljuĉne rijeĉi na engleskom jeziku: model, 3D, dimension, parametric, hand crane, functional
analysis
Broj stranica: 60 slika: 31 tablica: 10 priloga: 0 bibliografskih izvora: 5
Ustanova i mjesto gdje je rad izraĊen: STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM
BRODU
Steĉen akademski naziv: Magistar inţenjer strojarstva
Mentor diplomskog rada: doc. dr. sc. Mirko Karakašić
Obranjeno na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu
dana 29.09.2016.
Oznaka i redni broj rada: 74/2016.

SAŢETAK
U ovom diplomskom radu obraĊena je tema izrade 3D parametarskog modela u

raĉunalnom programu SolidWorks 2016 na primjeru ruĉne dizalice.
Na samom poĉetku dan je kratak osvrt na podjelu programa za 3D modeliranje te je

prikazana usporedba mogućnosti pojedinih od njih. Ukratko su opisani i prikazani prostorni
modeli na kojima se zasniva rad programa za 3D modeliranje.
Funkcijskom dekompozicijom ruĉne dizalice prikazani su sastavni dijelovi ruĉne

dizalice te je objašnjena funkcionalnost svih dijelova.
Prikazan je proraĉun svih pet varijanti ruĉne dizalice koje se razlikuju prema teţini
tereta koji se podiţe, visini na koju se teret podiţe te prema vrsti materijala od kojeg su
izraĊeni navojno vreteno i matica s podizaĉem tereta. Na osnovu dobivenih vrijednosti
dimenzija ruĉnih dizalica, izdvojene su dimenzije koje se mijenjaju ovisno o zadanim ulaznim
podacima te se razlikuju ovisno o varijanti te su odreĊene kao parametarske dimenzije.
Na samom kraju diplomskog rada prikazana je izrada 3D parametarskog modela

ovisno o vrijednostima dimenzija dobivenih u prethodnim proraĉunima ruĉne dizalice.
ABSTRACT
In this thesis is presented and described theme about creating and making 3D
parametric model in solid modeling computer program SolidWorks 2016 on example of hand
crane.
At the beginning of a brief snapshot review is presented divisions of 3D modeling

computer softwares and comparison and capabilities of each one of them. Spatial models are
briefly described on which 3D modeling softwares are based.
On example of functional decomposition of hand crane all parts and funcionality of

hand crane is presented.
All five variants of hand crane are analyzed and calculated on based difference which
vary according to the weight of the load being lifted, the height to which the load is lifted and
by the type of material from which threaded spindle and nut with lifter cargo are made. Based
on the obtained and given values of the dimensions of hand crane, dimensions are selected
that are changing, depended on the given input data and they differ depending on the
variations and they are defined as parametric dimensions.
At the end of thesis is presented and described the development of 3D parametric

model dependent on dimension values selected in previous calculations of hand crane.
SADRŢAJ
PREGLED VELIĈINA, OZNAKA I JEDINICA
1 UVOD ...................................................................................................................... 1
2 CAD SUSTAVI....................................................................................................... 2
2.1 PODJELA CAD SUSTAVA ............................................................................ 3
2.2 SOLIDWORKS ................................................................................................ 4
3 VRSTE CAD MODELA........................................................................................ 6
3.1 ŢIĈANI MODEL ............................................................................................. 6
3.2 POVRŠINSKI MODEL ................................................................................... 7
3.3 ĈVRSTI MODEL ............................................................................................. 8
4 FUNKCIJSKA ANALIZA I DEKOMPOZICIJA RUĈNE DIZALICE .......... 9
4.1 MODEL RUĈNE DIZALICE ........................................................................ 11
4.2 FIZIKALNA STRUKTURA .......................................................................... 12
4.3 GRUBA FUNKCIJSKA STRUKTURA ........................................................ 13
4.4 DETALJNA FUNKCIJSKA STRUKTURA ................................................. 14
5 PRORAĈUN RUĈNE DIZALICE ..................................................................... 17
5.1 PRORAĈUN VRETENA ............................................................................... 17
5.1.1 Dimenzioniranje vretena ........................................................................... 17
5.2 PROVJERA NAPREZANJA U IZABRANOM VRETENU ........................ 18
5.2.1 Tlaĉno naprezanje u vretenu ..................................................................... 18
5.2.2 Uvojno naprezanje u vretenu .................................................................... 19
5.2.3 Reducirano naprezanje u vreteno .............................................................. 20
5.3 PROVJERA POVRŠINSKOG TLAKA U MATICI ..................................... 20
5.4 POTREBAN KRAK RUĈICE SA ZAPORNIM KOLOM ........................... 21
5.5 ISKORISTIVOST RUĈNE DIZALICE ........................................................ 21
5.5.1 Iskoristivost pri dizanju tereta................................................................... 21
5.5.2 Iskoristivost pri spuštanju tereta ............................................................... 21

5.5.3 Ukupna iskoristivost ................................................................................. 21
5.6 PROVJERA NAPREZANJA U ZAVARENOM SPOJU PODIZAĈA S

MATICOM ..................................................................................................... 22
5.6.1 Dimenzije potrebne za provjeru naprezanja ............................................. 22
5.6.2 Ploština površine zavara ........................................................................... 23
5.6.3 Moment tromosti površine zavara ............................................................ 23
5.6.4 Smiĉno naprezanje u zavaru ..................................................................... 23
5.6.5 Savojno naprezanje u zavaru .................................................................... 23
5.6.6 Reducirano naprezanje u zavaru ............................................................... 24
5.7 PRILOZI POTREBNI ZA PRORAĈUN ....................................................... 24
5.8 PRORAĈUN PRVE VARIJANTE ................................................................ 26
5.9 PRORAĈUN DRUGE VARIJANTE ............................................................. 30
5.10 PRORAĈUN TREĆE VARIJANTE .......................................................... 34
5.11 PRORAĈUN ĈETVRTE VARIJANTE ..................................................... 38
5.12 PRORAĈUN PETE VARIJANTE ............................................................. 42
6 ODABIR PARAMETARSKIH DIMENZIJA ................................................... 46
6.1 STUP RUĈNE DIZALICE ............................................................................ 46
6.2 BLAZNICA DONJEG KLIZNOG LEŢAJA ................................................. 47
6.3 NAVOJNO VRETENO .................................................................................. 48
6.4 MATICA S PODIZAĈEM ............................................................................. 49
6.5 RUĈICA ......................................................................................................... 52
6.6 RUĈNA DIZALICA ...................................................................................... 53
7 IZRADA PARAMETARSKOG MODELA RUĈNE DIZALICE .................. 54
7.1 PRISTUPI MODELIRANJA SKLOPOVA ................................................... 54
7.1.1 Pristup modeliranja odozgo prema dolje .................................................. 54
7.2 VRIJEDNOSTI PARAMETARSKIH DIMENZIJA SVIH VARIJANTI

RUĈNE DIZALICE ....................................................................................... 55
7.3 PRIKAZ PARAMETARSKIH MODELA SVIH VARIJANTI RUĈNE
DIZALICE ...................................................................................................... 56
8 ZAKLJUĈAK ...................................................................................................... 59
9 LITERATURA ..................................................................................................... 60
PREGLED VELIĈINA, OZNAKA I JEDINICA
- ploština površine presjeka jezgre vretena /

- ploština ukupne površine zavara /
- ploština površine zavara prema slici 5.2 /
- ploština površine zavara prema slici 5.2 /
- debljina zavara /mm
- dimenzija prema slici 5.2 /mm
- vanjski promjer navoja /mm
- promjer rukavca vretena /
- srednji promjer površine nalijeganja vretena na podlogu /
- srednji promjer vretena /
- promjer jezgre navoja vretena /
- promjer jezgre vretena s trapeznim navojem uvećan za konstrukcijski faktor /mm
- modul elastiĉnosti /
- opterećenje vretena /
- ruĉna sila /
- kritiĉna sila izvijanja /N
- konstrukcijski faktor /-
- nosiva dubina navoja vretena /
- visina matice /
- najmanji moment tromosti presjeka jezgre vretena /
- ukupni moment tromosti površina zavara prema slici 5.2 /
- moment tromosti odgovarajuće površine zavara prema slici 5.2 /
- moment tromosti odgovarajuće površine zavara prema slici 5.2 /
- najmanji polumjer tromosti presjeka /
- krak ruĉice sa zapornim kolom /
- duljina vretena /
- slobodna duljina izvijanja /
- moment savijanja /
- ukupni moment uvijanja vretena /
- moment uvijanja vretena uslijed trenja u navojima /
- moment uvijanja vretena uslijed trenja ĉelne (donje) strane vretena o podlogu
(leţaj) /
- korak navoja vretena /
- površinski tlak u matici /
- dopušteni površinski tlak /
- sigurnost protiv izvijanja /-
- potrebna sigurnost /-
- polarni moment otpora /
- udaljenost sloja izloţenog najvećem vlaĉnom naprezanju prema slici 5.2 /
- udaljenost teţišta površine zavara od koordinatnih osi prema slici 5.2 /
- kut uspona vretena /
- kut profila navoja /
- iskoristivost pri dizanju tereta /-
- iskoristivost pri spuštanju tereta /-
- ukupna iskoristivost ruĉne dizalice /-
- vitkost štapa /-
- faktor trenja za ĉelik po ĉeliku suhe plohe bokova navoja /-
- faktor trenja podloge i ĉeliĉne strane vretena /-
- kut trenja korigiran zbog kosine boka navoja /
- tlaĉno naprezanje u vretenu /
- trajna ĉvrstoća (dinamiĉka izdrţljivost) /
- dopušteno naprezanje /
- dopušteno naprezanje u zavaru /
- reducirano naprezanje u vretenu /
- reducirano naprezanje u zavaru /
- savojno naprezanje u zavaru /
- uvojno naprezanje u vretenu /
- smiĉno naprezanje u zavaru /
- faktor izvijanja /-
Diplomski rad Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
1 UVOD
Zadatak ovog diplomskog rada izrada je proraĉuna pet razliĉitih varijanti ruĉne
dizalice prema primjeru danom u podlogama za programski zadatak iz ruĉne dizalice [4], koji
je naveden u literaturi te izrada 3D parametarskog modela ruĉne dizalice prema proraĉunu kao
što je prikazano na slici 1.1.
Slika 1.1 3D model ručne dizalice
Svaka ruĉna dizalica razlikuje se prema teţini tereta koji se podiţe, visini na koju se
teret podiţe te prema materijalu od kojeg je izraĊeno navojno vreteno i matica s podizaĉem
tereta. Nakon izraĊenih proraĉuna i dobivenih konstrukcijskih dimenzija koje zadovoljavaju
maksimalna naprezanja odabranih materijala, potrebno je izdvojiti dimenzije koje se mijenjaju
ovisno o varijanti ruĉne dizalice te ih odrediti kao parametarske dimenzije.
Nakon odreĊenih parametarskih dimenzija ruĉne dizalice, izradit će se 3D

parametarski model ruĉne dizalice u programu SolidWorks 2016 koji će u jednom modelu
sadrţavati svih pet varijanti ruĉne dizalice.
1
2 CAD SUSTAVI
Raĉunalom podrţano konstruiranje (CAD - Computer Aided Design) tehnologija je

koja koristi primjenu raĉunala u procesu konstruiranja i izrade tehniĉke dokumentacije. Prvi
CAD sustavi bili su orijentirani samo na dvodimenzionalno crtanje, odnosno izradu tehniĉke
dokumentacije. Tijekom 60-tih i poĉetkom 1970. godine javljaju se zahtjevi za proširenje 2D
CAD sustava ukljuĉenjem treće dimenzije. Prilikom modeliranja korisnik u radu koristi
primitive punih tijela, a ne geometrijske objekte niţe razine kao što su toĉka, linije, kruţnice,
itd. Metoda sastavljanja tvrdih tijela temelji se na pretpostavci da je svako fiziĉko tijelo
generirano kombiniranjem elementarnih (primitivnih) oblika. Najĉešće korišteni elementarni
oblici su: kvadar, valjak, stoţac i kugla (slika 2.1). Uz ova ĉetiri oblika koriste se još prizma i
torus kao elementarni oblici [1].
Slika 2.1 Primjeri osnovnih elementarnih oblika
Sastavljanjem primitivnih oblika pomoću Boolovih operacija tvore se nova tijela.

Boolove operacije su: unija, razlika i presjek. Matematiĉki je ove operacije moguće zapisati
na sljedeći naĉin. Neka je dani skup, a i njegovi podskupovi [1]:
 Unija skupova i je skup { }

 Razlika skupova i je skup { }
 Presjek skupova i je skup { }
2
Na slici 2.2 prikazana je unija, razlika i presjek na primjeru dvaju osnovnih

elementarnih oblika: kvadra i valjka. Na tom principu temelji se izrada prostornih modela u
programima za 3D modeliranje.
Slika 2.2 Primjer unije, razlike i presjeka kvadra i valjka
Današnja primjena CAD sustava temeljenih na parametarskom modeliranju pomoću

znaĉajki koji koriste kruta tijela oĉituje se u izradi prostornih modela, tehniĉke
dokumentacije, definiciji geometrije, analizi primjenom metode konaĉnih elemenata (FEM -
Finite Element Method) i izradi CNC (Computer Numeric Control) programa [1].
2.1 PODJELA CAD SUSTAVA
S obzirom na opseg podruĉja kojeg pokrivaju, CAD sustave je moguće podijeliti na

[1]:
 CAD sustave niske opseţnosti. Ovi programi namijenjeni su izradi tehniĉkih crteţa
odnosno 2D modela. Sadrţe osnovne mehanizme za izradu ţiĉanih, površinskih i
ĉvrstih prostornih modela, ali bez mogućnosti parametarskog modeliranja temeljenog
na znaĉajkama. U ove CAD sustave ubrajaju se AutoCAD, TurboCAD, itd.
 CAD sustave srednje opseţnosti. U ove programe svrstavaju se CAD sustavi za
parametarsko modeliranje temeljeno na znaĉajkama koji koriste aplikacije nezavisnih
proizvoĊaĉa za numeriĉke analize korištenjem metode konaĉnih elemenata (CAE -
Computer Aided Engineering) i raĉunalom integrirane proizvodnje (CAM - Computer
Aided Manufacturing). Ovi CAD sustavi po cijeni su povoljni manjim proizvodnim
tvrtkama. Predstavnici ovih CAD sustava su SolidWorks, Solid Edge, Autodesk
Inventor, itd.
 CAD sustave visoke opseţnosti. Ovi su sustavi graĊeni modularno te je moguće
kupiti pojedine module, a ne nuţno i potpune sustave. Koriste parametarsko
3
modeliranje temeljeno na znaĉajkama. Ovisno o opsegu kupljenih modula, ovi sustavi

mogu biti po cijeni jako skupi, naroĉito malim proizvodnim poduzećima. Sustavi su
uglavnom razvijani za potrebe velikih tvrtki. Predstavnici ovih CAD sustava su
CATIA, PTC Creo Parametric i NX tvrtke Siemens.
2.2 SOLIDWORKS
SolidWorks je izvorno razvijen od tvrtke SolidWorks Corporation koju je 1977.

godine kupila tvrtka Dassault Systèmes. Dassault Systèmes je vodeća tvrtka u svijetu koja se
bavi razvojem softvera koji nude rješenja za sve faze ţivotnog ciklusa proizvoda. SolidWorks
je jedan od najbrţe rastućih softvera za 3D modeliranje [2].
SolidWorks je softver za parametarsko modeliranje temeljen na modeliranju pomoću

znaĉajki koji ne samo da ujedinjuje trodimenzionalne (3D) parametarske znaĉajke sa
dvodimenzionalnim (2D) alatima nego nudi rješenja za sve potrebe od dizajna do proizvodnje
nekog proizvoda [2].
SolidWorks takoĊer sluţi i kao platforma za brojne druge softvere. To podrazumijeva

da se unutar SolidWorks okruţenja mogu koristiti i drugi softveri. Neki od softvera koji se
mogu koristiti unutar SolidWorks radnog okruţenja su [2]:
 SolidWorks Motion
 SolidWorks Routing
 SolidWorks ScanTo3D
 SolidWorks eDrawings
 SolidWorks Simulation
 SolidWorks Toolbox
 SolidWorks PhotoView 360
 SolidWorks CircuitWorks
 SolidWorks Plastics
 SolidWorks Inspection
 SolidWorks TolAnalyst
4
SolidWorks omogućava pretvaranje osnovnih 2D crteţa u ĉvrsti model koristeći

jednostavne ali visokouĉinkovite alate za modeliranje. TakoĊer omogućava izradu virtualnih
prototipa dijelova izraĊenih od lima kao i razvijen plašt lima potreban za poĉetno izrezivanje.
To olakšava ĉitav proces planiranja za dizajniranje i izradu preša. SolidWorks pomaţe i u
izdvajanju jezgre i šupljine modela koji treba biti odliven. Sa SolidWorksom se mogu izraditi
kompleksni parametarski oblici u obliku površina [2].
U SolidWorksu se lako mogu generirati 2D pogledi nekog dijela. Pogledi koji se mogu
generirati su ortogonalne projekcije dijela, izometrijski pogled, presjek, kosi presjek, detalji i
sl. Za izradu navedenih pogleda mogu se koristiti unaprijed definirane standardne podloge za
crteţe. Osim prikazivanja dimenzija dijela ili dodavanja referentnih dimenzija i drugih
oznaka, unutar crteţa se moţe dodati i parametarska sastavnica. Ako je neki dio unutar sklopa
zamijenjen, uklonjen ili je dodan novi dio u sklop, unutar dokumenta će se automatski
promijeniti i sastavnica. Dvosmjerna asocijativna priroda ovog softvera osigurava da se bilo
koja izmjena na dijelu automatski oĉitava i na crteţu te bilo koja promjena dimenzija na
crteţu automatski mijenja i dio [2].
5
3 VRSTE CAD MODELA
3.1 ŢIĈANI MODEL
Prvi raĉunalni programi namijenjeni crtanju temeljili su se na dva osnovna topološka

elementa, toĉki i liniji. Ovi programi bili su namijenjeni iskljuĉivo za 2D crtanje. Prelaskom
na 3D prostor poĉeli su se koristiti i ostali topološki elementi. Ţiĉani model (slika 3.1)
predstavlja najjednostavniji prikaz objekta. Prilikom oblikovanja ţiĉanog modela, rubovi
predmeta su prikazani kao linije. Ovaj model se opisuje pomoću nekih od sljedećih
jednostavnih objekata: linija, kruţnica, kruţni luk, itd. [1].
Slika 3.1 Prikaz žičanog modela
Specifiĉne toĉke ovih objekata prostorno se odreĊuju pomoću tri dimenzije.

Nedostatak ţiĉanih modela ogleda se u višeznaĉnosti koja proizlazi iz prikaza modela pomoću
bridova. Ţiĉani modeli nisu pogodni za analizu sustavima za numeriĉke analize, odnosno
CAE (Computer Aided Engineering) sustavima. Razlog leţi u višeznaĉnosti zbog koje nije
moguće izraĉunati osnovne veliĉine kao što je površina ili volumen modela [1].
6
3.2 POVRŠINSKI MODEL
Površinski model (slika 3.2) matematiĉki je opisan bridovima i površinama izmeĊu

bridova. Na takav naĉin postignuta je jednoznaĉnost modela. Ovi modeli su pogodni za
vizualni prikaz skrivanjem nevidljivih bridova [1].
Slika 3.2 Prikaz površinskog modela opisanog proizvoljnim prostornim krivuljama
Površinski modeli nemaju unutrašnjost jer su opisani površinama i bridovima samo

izvana. Zbog toga nisu pogodni za CAD analize, ali su pogodni za NC alatne strojeve i
površine za konstruiranje alata, kalupa i ukovnja. Površinske modele je moguće pretvoriti u
ĉvrste modele [1].
7
3.3 ĈVRSTI MODEL
Ĉvrsti modeli (slika 3.3) ne opisuju samo rubove i površine, nego i volumen unutar
rubova i površina. U odnosu na površinske modele, ovi modeli nemaju otvorenih površina i
slobodnih bridova jer su sve površine meĊusobno zatvorene i povezane [1].
Slika 3.3 Prikaz čvrstog modela
U izradi modela ĉvrstih tijela široku primjenu u CAD sustavima imaju dva pristupa:
pristup opisivanja granica (Boundary Representation) i pristup graĊevne geometrije ĉvrstih
tijela (Constructive Solid Geomeny). Prvi pristup opisuje granice tijela koristeći informacije o
geometriji i povezivanju. Drugi pristup se temelji na teoriji skupova, a modeli se izvode
pomoću Boolovih kombinacija jednostavnih tijela (primitiva) [1].
8
4 FUNKCIJSKA ANALIZA I DEKOMPOZICIJA RUĈNE DIZALICE
Opća funkcija sustava moţe se ĉesto podijeliti u prepoznatljive podfunkcije koje

odgovaraju podzadacima. Odnos izmeĊu podfunkcija i opće funkcije je vrlo ĉesto upravljana
odreĊenim ograniĉenjima s obzirom da neke podfunkcije moraju biti zadovoljene prije drugih
[3].
Slika 4.1 Međuodnosi u tehničkom sustavu uključujući ljude [3]
Radi ispunjenja svoje ukupne funkcije sustav ĉesto ukljuĉuje ljude kroz njihovo
ulazno djelovanje (slika 4.1). Sustav odgovara povratnim djelovanjem ili signalima koji
potiĉu na dalju akciju. Na taj naĉin ljudi podupiru ili omogućuju predviĊeno djelovanje
tehniĉkog sustava. Osim ţeljenih ulaza, na tehniĉkih sustav mogu djelovati i neţeljeni iz
okruţenja ili iz susjednih sustava. Takva uznemiravajuća djelovanja mogu izazvati nuspojave
kao npr. odstupanja oblika ili poloţaja. TakoĊer je moguće da se uz ţeljeno radno djelovanje
pojavi i neţeljeno, poput vibracija, od pojedine komponente unutar cjelokupnog sustava. Ove
neţeljene pojave mogu imati negativan utjecaj na ljude i okolinu. Stoga se mora razluĉiti
razlika izmeĊu ţeljenog djelovanja, ulaznog djelovanja, povratnog djelovanja, ulaznih smetnji
i nuspojava, te odrediti glavne ciljeve i ograniĉenja [3].
9
Sloţeni sustav moţe imati veliki broj zahtijevanih funkcija. MeĊutim, sve funkcije
nisu jednako vaţne i stoga radi prepoznavanja i analize moraju biti klasificirane. Jedan naĉin
podjele funkcije je na [3]:
 Bitne funkcije koje su potrebne da se ispuni namjena funkcijskog bloka.

 Pomoćne funkcije su one funkcije koje su potrebne za podršku osnovnim funkcijama.
U mnogo sluĉajeva ove funkcije mogu biti vaţne kao i osnovne funkcije, a isto tako
kvar na njima moţe biti puno više kritiĉan s obzirom na sigurnost nego na kvar
osnovnim funkcijama.
 Zaštitne funkcije su one funkcije kojima je namjena zaštita ljudi i okoline od štete i
ozljeda. One se mogu klasificirati na sigurnosne, higijenske, te funkcije zaštite okoliša.
 Informacijske funkcije koje obuhvaćaju nadzor stanja, razne mjerne instrumente i
alarme.
 Funkcije meĊudjelovanja koje omogućuju meĊudjelovanje izmeĊu elemenata
funkcijskog bloka i na druge funkcijske blokove. Mogu biti aktivne i pasivne. Pasivno
meĊudjelovanje je npr. prisutno kada je funkcijski blok podrška ili osnova drugom
funkcijskom bloku.
 Nepotrebne funkcije su one funkcije koje funkcijski blok nikad ne koristi ili pak nisu
nuţno potrebne.
10
4.1 MODEL RUĈNE DIZALICE
Eksplozijskim pogledom modela ruĉne dizalice (slika 4.2) moguće je vidjeti sve
sastavne dijelove ruĉne dizalice.
Slika 4.2 Eksplozijski pogled modela ručne dizalice
11
4.2 FIZIKALNA STRUKTURA
Slika 4.3 Fizikalna struktura ručne dizalice
12
4.3 GRUBA FUNKCIJSKA STRUKTURA
Slika 4.4 Gruba funkcijska struktura ručne dizalice
13
4.4 DETALJNA FUNKCIJSKA STRUKTURA
Slika 4.5 Detaljna funkcijska struktura ručne dizalice
14
Slika 4.5 Detaljna funkcijska struktura ručne dizalice (nastavak 1)
15
Slika 4.5 Detaljna funkcijska struktura ručne dizalice (nastavak 2)
16
5 PRORAĈUN RUĈNE DIZALICE
Proraĉun ruĉne dizalice obuhvaća proraĉun navojnog vretena i matice te provjeru

tlakova i naprezanja u navojnom vretenu i matici. Nakon dimenzioniranja navojnog vretena i
matice slijedi proraĉun potrebnog kraka ruĉice sa zapornim kolom. Poslije izraĉunatih
vrijednosti potrebnih za konstruiranje ruĉne dizalice vrši se proraĉun iskoristivosti ruĉne
dizalice te provjera naprezanja u zavarenom spoju matice i podizaĉa tereta.
5.1 PRORAĈUN VRETENA
5.1.1 Dimenzioniranje vretena
Dimenzioniranje vretena svodi se na proraĉun potrebnog promjera jezgre vretena

( ) prema Euleru za elastiĉno podruĉje izvijanja [4].
Kritiĉna sila izvijanja općenito je [4]:
(5.1)
Slika 5.1 Shematski prikaz načina učvršćenja vretena [4]
Prema slici 5.1 slobodna duljina izvijanja je , pa se uvrštavanjem u

formulu (5.1) za izraĉunavanje kritiĉne sile izvijanja dobiva [4]:
(5.2)
(5.3)
17
(5.4)
Uz sigurnost protiv izvijanja kritiĉna sila izvijanja iznosi [4]:
(5.5)
Iz jednakosti formule (5.4) s formulom (5.5)
(5.6)
slijedi promjer jezgre vretena [4]:
√ (5.7)
Izraĉunata vrijednost promjera jezgre vretena se moţe po potrebi (iskustveno) povećati

za konstrukcijski faktor ( = 1,25 do 1,75). Na temelju ovako povećane vrijednosti
provodi se izbor najbliţe veće vrijednost trapeznog navoja (tablica 5.1) [4].
(5.8)
5.2 PROVJERA NAPREZANJA U IZABRANOM VRETENU
5.2.1 Tlaĉno naprezanje u vretenu
Za proraĉun ĉvrstoće ĉeliĉnih strojnih dijelova ĉesto se upotrebljava Omega postupak.

Ovaj postupak omogućava da se proraĉun na izvijanje svodi na proraĉun tlaĉnog opterećenja.
Osiguranje protiv izvijanja postiţe se pretpostavkom da je vreteno opterećeno silom puta
većom od stvarne [4]:
(5.9)
18
Faktor izvijanja je ovisan o vrsti materijala vretena i vitkosti vretena. Vitkost

vretena iznosi [4]:
(5.10)
√ (5.11)
Ako je najmanji moment tromosti odreĊen prema formuli (5.3) u , a

površina presjeka jezgre vretena prema formuli (5.12) u
(5.12)
tada će se nakon sreĊivanja dobiti formula za najmanji polumjer tromosti u sljedećem

obliku [4]:
(5.13)
Izraz (5.11) omogućava sreĊivanje formule za izraĉunavanje vitkosti u sljedeći oblik

[4]:
(5.14)
Linearnom interpolacijom iz tablice 5.2 moţe se dobiti faktor koji je u funkciji

vitkosti vretena, s obzirom na vrstu materijala.
(5.15)
5.2.2 Uvojno naprezanje u vretenu
Uvojno naprezanje u vretenu raĉuna se prema izrazu (5.16) kao omjer ukupnog
momenta uvijanja vretena i polarnog momenta otpora .
(5.16)
19
Ukupni moment uvijanja se sastoji od momenta uvijanja vretena uslijed trenja u

navojima te momenta uvijanja uslijed trenja donje strane vretena o leţaj .
(5.17)
(5.18)
(5.19)
Kut uspona vretena i kut trenja korigiran zbog kosine navoja boka , potrebni za
izraĉunavanje ukupnog momenta uvijanja, raĉunaju se prema formulama (5.20) i (5.21).
(5.20)
(5.21)
(5.22)
(5.23)
5.2.3 Reducirano naprezanje u vreteno
Ukoliko je reducirano naprezanje u vretenu dano izrazom (5.24) manje ili

jednako od dopuštenog naprezanja u vretenu , vreteno je dobro dimenzionirano.
√ (5.24)
(5.25)
5.3 PROVJERA POVRŠINSKOG TLAKA U MATICI
Površinski tlak u matici raĉuna se prema formuli (5.26) te mora biti manji ili jednak
dopuštenom površinskom tlaku .
(5.26)
20
5.4 POTREBAN KRAK RUĈICE SA ZAPORNIM KOLOM
Potrebna duljina kraka ruĉice sa zapornim kolom moţe se izraĉunati kao omjer
ukupnog momenta uvijanja vretena i iznosa ruĉne sile prema formuli:
(5.27)
5.5 ISKORISTIVOST RUĈNE DIZALICE
5.5.1 Iskoristivost pri dizanju tereta
Iskoristivost ruĉne dizalice pri podizanju tereta moţe se izraĉunati po formuli:
(5.28)
5.5.2 Iskoristivost pri spuštanju tereta
Ukoliko na vreteno ne djeluje okretni moment, sila pokrenut će vreteno okretanjem

unazad. Budući da je smjer okretanja promijenjen, promijenit će se i otpor trenja u suprotan
smjer [4].
(5.29)
Ako je , onda je , tako da je i . To je sluĉaj

samokoĉnosti i niti jedna, bilo kako velika sila , nije u stanju okrenuti vreteno nazad.
Spuštanje je zbog toga moguće jedino okretnim momentom u suprotnom smjeru. Kod ruĉnih
dizalica s vretenom, samokoĉnost je poţeljna kao osiguranje od odvijanja vretena [4].
5.5.3 Ukupna iskoristivost
Ukupna iskoristivost ruĉne dizalice raĉuna se prema formuli:
(5.30)
21
Za izraĉun ukupne iskoristivost ruĉne dizalice , potreban je srednji promjer

površine nalijeganja vretena na podlogu koji se raĉuna prema formuli (5.31).
(5.31)
5.6 PROVJERA NAPREZANJA U ZAVARENOM SPOJU PODIZAĈA S MATICOM
5.6.1 Dimenzije potrebne za provjeru naprezanja
Dimenzije potrebne za provjeru naprezanja u zavarenom spoju podizaĉa s maticom

odreĊene su prema slici 5.2.
Slika 5.2 Dimenzije potrebne za proračun zavarenog spoja podizača s maticom [4]
(5.32)
(5.33)
(5.34)
(5.35)
22
5.6.2 Ploština površine zavara
Ploštine površina zavara raĉunaju se prema slici 5.2.
(5.36)
(5.37)
(5.38)
5.6.3 Moment tromosti površine zavara
( ) ( ) (5.39)
(5.40)
(5.41)
(5.42)
(5.43)
(5.44)
(5.45)
(5.46)
5.6.4 Smiĉno naprezanje u zavaru
Smiĉno naprezanje u zavaru raĉuna se prema izrazu (5.47) kao omjer tereta koji se
podiţe i ukupne ploštine površine zavara .
(5.47)
5.6.5 Savojno naprezanje u zavaru
(5.48)
(5.49)
23
(5.50)
5.6.6 Reducirano naprezanje u zavaru
Ukoliko je reducirano naprezanje u zavaru dano izrazom (5.51) manje ili

jednako od dopuštenog naprezanja u zavaru , odabrana debljina zavara je
zadovoljavajuća.
√ (5.51)
(5.52)
5.7 PRILOZI POTREBNI ZA PRORAĈUN
Tablica 5.1 Trapezni navoj (normalni) [4]
Oznaka / / / / / /
Tr26x5 5 26 20,5 23,5 330 2,5
Tr28x5 5 28 22,5 25,5 398 2,5
Tr30x6 6 30 23,5 27,0 434 3,0
Tr32x6 6 32 25,5 29,0 511 3,0
Tr36x6 6 36 29,5 33,0 683 3,0
Tr40x7 7 40 32,5 36,5 830 3,5
Tr44x7 7 44 36,5 40,5 1046 3,5
Tr48x8 8 48 39,5 44,0 1225 4,0
Tr50x8 8 50 41,5 46,0 1353 4,0
Tablica 5.2 Faktor izvijanja ω [4]
0 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110
370 1,000 1,040 1,080 1,140 1,210 1,300 1,410 1,550 1,710 1,900 2,110
420 1,000 1,047 1,090 1,157 1,233 1,337 1,467 1,630 1,823 2,110 2,427
500 1,000 1,057 1,106 1,183 1,271 1,395 1,557 1,758 2,005 2,446 2,933
/
600 1,000 1,071 1,126 1,217 1,317 1,469 1,671 1,918 2,231 2,866 3,567
700 1,000 1,084 1,146 1,250 1,364 1,542 1,784 2,078 2,458 3,286 4,200
Tablica 5.3 Svojstva materijala [4]
Materijal
Svojstva
Ĉ0361 Ĉ0461 Ĉ0481 Ĉ0545 Ĉ0561
/ 240 260 290 300 360
/ 370-450 420-500 440-540 500-600 520-620
/ 230 170 290 300 360
24
/ 150 160 180 190 230

Tablica 5.4 Dopušteni površinski tlak [4]
Materijal
/
Vreteno Matica
Ĉelik Sivi lijev 8
Ĉelik Ĉelik 12
Ĉelik Bronca 15
Kaljeni ĉelik Bronca 23
25
5.8 PRORAĈUN PRVE VARIJANTE
Prema podacima u tablici 5.5 proraĉunate su dimenzije potrebne za konstruiranje prve

varijante ruĉne dizalice s trapeznim vretenom.
Tablica 5.5 Zadani podaci za proračun prve varijante ručne dizalice
Teret koji se podiţe / 30000

Vrsta opterećenja Istosmjerno dinamiĉko
Materijal vretena Ĉ0361
Materijal matice Ĉ0461
Ruĉna sila / 250
Visina matice / 65
Visina / 350
PRORAĈUN VRETENA
√ √
Dobiveni promjer se uvećava za konstrukcijski faktor .
Prema tablici 5.1 odabire se trapezni navoj Tr32x6.
Iz tablice 5.2 linearnom interpolacijom za Ĉ0361 ( ) slijedi faktor

izvijanja :
26
√ √
S obzirom da je vreteno je dobro

dimenzionirano.
PROVJERA POVRŠINSKOG TLAKA U MATICI
S obzirom da je (prema tablici 5.4 za ĉeliĉno

vreteno i ĉeliĉnu maticu) matica je dobro dimenzionirana.
POTREBAN KRAK RUĈICE SA ZAPORNIM KOLOM
27
ISKORISTIVOST RUĈNE DIZALICE
PROVJERA NAPREZANJA U ZAVARENOM SPOJU PODIZAĈA S MATICOM
28
( ) ( )
√ √
S obzirom da je predviĊena debljina

zavara je zadovoljavajuća.
29
5.9 PRORAĈUN DRUGE VARIJANTE
Prema podacima u tablici 5.6 proraĉunate su dimenzije potrebne za konstruiranje

druge varijante ruĉne dizalice s trapeznim vretenom.
Tablica 5.6 Zadani podaci za proračun druge varijante ručne dizalice

Ruĉna sila / 250
Visina matice / 70
Visina / 330
PRORAĈUN VRETENA
√ √

izvijanja :
30
√ √

dimenzionirano.

31
32
( ) ( )
√ √

33
5.10 PRORAĈUN TREĆE VARIJANTE
Prema podacima u tablici 5.7 proraĉunate su dimenzije potrebne za konstruiranje treće

Tablica 5.7 Zadani podaci za proračun treće varijante ručne dizalice

Ruĉna sila / 250
Visina matice / 75
Visina / 320
PRORAĈUN VRETENA
√ √

izvijanja :
34
√ √

dimenzionirano.

35
36
( ) ( )
√ √

37
5.11 PRORAĈUN ĈETVRTE VARIJANTE
Prema podacima u tablici 5.8 proraĉunate su dimenzije potrebne za konstruiranje

ĉetvrte varijante ruĉne dizalice s trapeznim vretenom.
Tablica 5.8 Zadani podaci za proračun četvrte varijante ručne dizalice

Ruĉna sila / 250
Visina matice / 80
Visina / 310
PRORAĈUN VRETENA
√ √

izvijanja :
38
√ √

dimenzionirano.

39
40
( ) ( )
√ √

41
5.12 PRORAĈUN PETE VARIJANTE
Prema podacima u tablici 5.9 proraĉunate su dimenzije potrebne za konstruiranje pete

Tablica 5.9 Zadani podaci za proračun pete varijante ručne dizalice

Ruĉna sila / 250
Visina matice / 80
Visina / 315
PRORAĈUN VRETENA
√ √

izvijanja :
42
√ √

dimenzionirano.

vreteno i bronĉanu maticu) matica je dobro dimenzionirana.
43
44
( ) ( )
√ √

45
6 ODABIR PARAMETARSKIH DIMENZIJA
3D model ruĉne dizalice izraĊen je prema radioniĉkim crteţima ruĉne dizalice koji se
nalaze u podlogama [4] za izradu programskog zadatka iz ruĉne dizalice. U prethodnom
poglavlju izraĉunate su sve potrebne konstrukcijske dimenzije svih varijanti ruĉne dizalice te
se varijante meĊusobno razlikuju po njima, sve ostale dimenzije jednake su kao u radioniĉkim
crteţima.
U sljedećim poglavljima prikazani su svi dijelovi ruĉne dizalice koji se mijenjaju

ovisno o varijanti te su prikazane njihove parametarskim dimenzije. Dimenzije koje se
mijenjaju parametarski unutar programa SolidWorks prikazane su roza-ljubiĉastom bojom.
6.1 STUP RUĈNE DIZALICE
Stup ruĉne dizalice (slika 6.1) ima tri parametarske dimenzije. Visina stupa ruĉne
dizalice odreĊena je prema zadanim potrebnim visinama na koje se podiţe teret dok su
dimenzije i odreĊene prema izraĉunatim vrijednostima dimenzija matice s podizaĉem.
Slika 6.1 Presjek modela stupa ručne dizalice s parametarskim dimenzijama
46
Vrijednosti parametarskih dimenzija stupa ruĉne dizalice, za sve varijante ruĉne

dizalice, prikazani su na slici 6.2.
Slika 6.2 Vrijednosti parametarskih dimenzija stupa ručne dizalice
6.2 BLAZNICA DONJEG KLIZNOG LEŢAJA
Blaznica donjeg kliznog leţaja (slika 6.3) ima samo jednu parametarsku dimenziju. Ta
parametarska dimenzija je promjer rukavca te je njena vrijednost dobivena proraĉunom.
Slika 6.3 Pogled odozdo modela blaznice donjeg kliznog ležaja s

parametarskom dimenzijom
47
Na slici 6.4 vidljiva je vrijednost parametarske dimenzije blaznice donjeg kliznog

leţaja te je prikazana njena vrijednost za svaku varijantu ruĉne dizalice.
Slika 6.4 Vrijednosti parametarske dimenzije blaznice donjeg kliznog ležaja
6.3 NAVOJNO VRETENO
Proraĉunom potrebnih dimenzija navojnog vretena (slika 6.5) dobivene su dvije

razliĉite veliĉine trapeznog navoja, trapezni navoj Tr32x6 i Tr36x6. Pri izradi navoja u
programu SolidWorks potrebne su dimenzije profila navoja zbog naĉina izrade navoja. Kako
su dimenzije profila navoja za obje veliĉine trapeznog navoja jednake, one nisu uzete kao
parametarske dimenzije. Parametarske dimenzije potrebne za izradu trapeznog navoja
provlaĉenjem profila navoja kroz spiralu, u ovom sluĉaju, su samo srednji promjer navoja i
promjer jezgre navoja .
Iako se u svakoj varijanti ruĉne dizalice mijenja i ukupna duljina navojnog vretena,
zbog naĉina modeliranja ĉitavog sklopa ruĉne dizalice, ta dimenzija nije parametrizirana nego
se automatski mijenja s promjenom visine stupa ruĉne dizalice.
48
Slika 6.5 Pogled odozdo modela navojnog vretena s parametarskim dimenzijama
Na slici 6.6 prikazane su parametarske dimenzije srednjeg promjera navoja i

promjera jezgre navoja za sve varijante ruĉne dizalice.
Slika 6.6 Vrijednosti parametarskih dimenzija navojnog vretena
6.4 MATICA S PODIZAĈEM
Matica s podizaĉem (slika 6.7, 6.8 i 6.9) je dio ruĉne dizalice s najviše parametarskih
dimenzija. Proraĉunom su odreĊene dimenzije matice s podizaĉem za svaku varijantu ruĉne
dizalice, te dimenzije zadovoljavaju dopuštena naprezanja odabranih materijala matice.
Na slici 6.7 su vidljive parametarske dimenzije debljine zavara , te izmjere prema

slici 5.2 a to su , i .
49
Slika 6.7 Bokocrt modela matice s podizačem s parametarskim dimenzijama
Na slici 6.8 prikazane su parametarske dimenzije minimalnog promjera provrta na

matici , srednjeg promjera navoja te dimenzija prema slici 5.2 a to je .
Slika 6.8 Tlocrt modela matice s podizačem s parametarskim dimenzijama
50
Na slici 6.9 prikazane su parametarske dimenzije visine matice s podizaĉem koja je

zadana kao ulazni podatak za proraĉun te širina podizaĉa .
Treba napomenuti da peta varijanta matice s podizaĉem nije izraĊena od ĉelika kao
prestale varijante nego je izraĊena od bronce. Kako materijal matice s podizaĉem ne igra
nikakvu ulogu pri izradi parametarskog modela, materijal matice s podizaĉem se ne uzima
kao parametarska dimenzija.
Slika 6.9 Nacrt modela matice s podizačem s parametarskim dimenzijama
Vrijednosti svih parametarskih dimenzija matice s podizaĉem za sve varijante ruĉne

dizalice prikazani su na slici 6.10.
Slika 6.10 Vrijednosti parametarskih dimenzija matice s podizačem
51
6.5 RUĈICA
Ruĉica za pokretanje navojnog vretena (slika 6.11) ima samo jednu parametarsku
dimenziju koja je zadana kao ulazni podatak pri proraĉunu ruĉne dizalice, to je duljina kraka
ruĉice .
Slika 6.11 Model ručice s parametarskom dimenzijom
Duljina kraka ruĉice sa zapornim kolom za sve varijante ruĉne dizalice prikazana je na
slici 6.12.
Slika 6.12 Vrijednosti parametarske dimenzije ručice
52
6.6 RUĈNA DIZALICA
Prilikom izrade parametarskog sklopa ruĉne dizalice potrebno je napraviti dizajn

tablicu (slika 6.13) koja će povezati sve parametrizirane dijelove ruĉne dizalice. Na taj naĉin
se stvara parametarski sklop kojemu se mijenjaju vrijednosti dimenzija pojedinih dijelova
ovisno o odabranoj varijanti ruĉne dizalice.
Slika 6.13 Dizajn tablica parametarskog sklopa ručne dizalice
53
7 IZRADA PARAMETARSKOG MODELA RUĈNE DIZALICE
Modeliranje sklopova u domeni raĉunalom podrţanog konstruiranja je postupak

kombiniranja nekoliko raĉunalnih modela dijelova ili podsklopova postavljanjem meĊusobnih
geometrijskih ograniĉenja. Postavljanjem geometrijskih ograniĉenja pojedinom dijelu se
oduzimaju stupnjevi slobode gibanja u odnosu na druge dijelove. U većini programa za
modeliranje modeli dijelova su pohranjeni kao zasebne datoteke te se umeću u datoteku
sklopa kao zasebne stavke. Pri tome je moguće umetanje većeg broja datoteka istog modela.
Dijelovi umetnuti u datoteku sklopa oznaĉavaju se kao vanjske reference sklopa.
Mnogi programi za modeliranje omogućavaju i stvaranje novog modela dijela unutar

datoteke sklopa što je naroĉito korisno prilikom izrade modela na osnovu znaĉajki drugih
modela u sklopu. Ovakvi dijelovi se oznaĉavaju kao lokalni. Većina programa za modeliranje
dopušta pretvaranje vanjskih referenci u lokalne pri ĉemu lokalizirani dijelovi gube vezu s
izvornom datotekom i bivaju ugraĊeni u datoteku sklopa. Lokalni dijelovi nalaze svoju
primjenu ukoliko se modelira manji sklop. Kod modeliranja većeg sklopa, zbog sloţenosti
korištenja ovog naĉina modeliranja, upotreba lokalnih dijelova se izbjegava.
7.1 PRISTUPI MODELIRANJA SKLOPOVA
U procesu raĉunalnog modeliranja sklopova postoje tri pristupa koja se koriste:
 Odozgo prema dolje (Top Down)

 Iz središta van (Middle Out)
 Odozdo prema gore (Bottom Up)
Raĉunalni programi za modeliranje ne nameću pojedini pristup već je na konstruktoru

da odredi i odabere koji je pristup u odreĊenom trenutku prikladan.
7.1.1 Pristup modeliranja odozgo prema dolje
Pristup odozgo prema dolje se najĉešće upotrebljava prilikom konstruiranja sklopova

za primjenu u konceptualnom dizajnu. Pri tome se polazi od osnovne ideje kako bi konaĉni
sklop trebao izgledati, a potom se kroz razradu ideje i proizvodnih zahtijeva sklopu i
njegovim dijelovima dodaju detalji. U poĉetku se stvara prazno strukturno stablo sklopa koje
se potom ispunjava jednostavnim i nedovoljno ograniĉenim varijantama sastavnih
54
komponenti. Razvojem dizajna ispunjava se strukturno stablo i komponente dobivaju sve više
detalja.
Pri modeliranju sklopa ruĉne dizalice koristio se pristup modeliranja odozgo prema
dolje ĉime je ostvarena povezanost dimenzija pojedinih dijelova ruĉne dizalice. Unutar sklopa
prvo je modeliran stup ruĉne dizalice koji je sluţio kao osnova za modeliranje svih ostalih
dijelova. Ovaj pristup se koristio zato što parametrizacija ruĉne dizalice ne bi bila moguća
korištenjem metode odozdo prema gore. Dva dijela koja su u kontaktu te imaju iste dimenzije
ne bi bila povezana kao što su povezana kada se pri modeliranju koristi pristup odozgo prema
dolje koji je nuţan ukoliko se ţeli dobiti parametarski sklop.
7.2 VRIJEDNOSTI PARAMETARSKIH DIMENZIJA SVIH VARIJANTI RUĈNE

DIZALICE
U prethodnom poglavlju prikazane su parametarske dimenzije pojedinih dijelova ruĉne

dizalice. U tablici 7.1 mogu se vidjeti vrijednosti svih parametarskih dimenzija za svaku
varijantu ruĉne dizalice. Sve ostale dimenzije po kojima je modelirana ruĉna dizalica nalaze
se u radioniĉkim crteţima ruĉne dizalice. Sve vrijednosti dimenzija u tablici 7.1 su izraţene u
milimetrima.
Tablica 7.1 Vrijednosti parametarskih dimenzija svih varijanti ručne dizalice
PARAMETARSKI MODEL RUĈNE DIZALICE

Parametarska
Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5
dimenzija
STUP RUĈNE DIZALICE
l 452,5 435 427,5 420 425
b 32 38 32 32 32
l1 37 34 41 46 46
BLAZNICA DONJEG KLIZNOG LEŢAJA
dr 16 18 18 18 18
NAVOJNO VRETENO
d3 25,5 29,5 29,5 29,5 29,5
d2 29 33 33 33 33
MATICA S PODIZAĈEM
l2 28 32 32 32 32
dmin 27 31 31 31 31
h 65 70 75 80 80
d2 29 33 33 33 33
b1 30 36 30 30 30
l1 78 88 88 88 88
h3 8 10 8 8 8
55
h2 36 42 42 42 42
a 5 6 5 5 5
RUĈICA
L 360 459 524 590 655
7.3 PRIKAZ PARAMETARSKIH MODELA SVIH VARIJANTI RUĈNE DIZALICE
Na slikama 7.1, 7.2, 7.3, 7.4 i 7.5 prikazani su modeli svih varijanti ruĉne dizalice
kako bi se dobio jasniji prikaz dimenzijskih razlika pojedinih varijanti.
Slika 7.1 Parametarski model prve varijante ručne dizalice
56
Slika 7.2 Parametarski model druge varijante ručne dizalice
Slika 7.3 Parametarski model treće varijante ručne dizalice

57
Slika 7.4 Parametarski model četvrte varijante ručne dizalice
Slika 7.5 Parametarski model pete varijante ručne dizalice
58
8 ZAKLJUĈAK
Izradom parametarskog modela nekog sklopa znatno se olakšava i ubrzava proces

izrade razliĉitih varijanti nekog proizvoda. Vrlo lako se stvaraju razliĉite konfiguracije
proizvoda od kojih neki moţe imati dodatne znaĉajke u odnosu na druge. Izradom jednog
parametarskog modela koji u sebi sadrţava sve ostale varijante proizvoda skraćuje se ĉitavo
vrijeme koje bi bilo potrebno za modeliranje istog sklopa s razliĉitim dimenzijama ili
znaĉajkama.
Modeliranje sklopa pristupom modeliranja odozgo prema dolje zahtjeva puno truda i
potrebno je veće znanje u usporedbi kada se koristi pristup modeliranja odozdo prema gore.
Najmanja greška u modeliranju moţe dovesti do raspada ĉitavog sklopa unutar programa za
modeliranje te se tako nastale greške jako teško mogu ispraviti. Za savladavanje ovog pristupa
modeliranja potrebno je više vremena, no kada se savlada postaje nezamjenjiv naĉin
modeliranja za svakog ozbiljnog konstruktora.
59
9 LITERATURA
[1] Kljajin, Milan; Karakašić, Mirko: Modeliranje primjenom računala. Slavonski Brod:
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012., 171 str.
[2] Tickoo, Sham: SOLIDWORKS 2016 for Designers (14th Edition). Indiana: Purdue
University Calumet, 2016., 1090 str.
[3] Dobrota, ĐorĊe: Kvalitativna analiza u procjeni pouzdanosti pomoćnih brodskih

sustava. Split: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, (kvalifikacijski
doktorski ispit), 2014., 133 str.
[4] Kljajin, Milan: Ručna dizalica. Slavonski Brod: Strojarski fakultet u Slavonskom
Brodu, (interno izdanje), 2004., 20 str.
[5] SolidWorks, 2016, Dassault Systèmes, 2015.
60

Stojcic Hrvoje SFSB 2016 Diplo Sveuc

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stojcic Hrvoje SFSB 2016 Diplo Sveuc

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Slavonski Brod, 2016.

Mentor diplomskog rada:

Slavonski Brod, 2016.

Ime i prezime: Hrvoje Stojĉić

Mjesto i datum roĊenja: Vinkovci, 14.09.1992.

Adresa: Ljudevita Gaja 49A, Cerna

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

II. DIPLOMSKI RAD

Naslov: Funkcijska analiza i izrada parametarskog modela ruĉne dizalice

Broj stranica: 60 slika: 31 tablica: 10 priloga: 0 bibliografskih izvora: 5

Ustanova i mjesto gdje je rad izraĊen: STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM

Steĉen akademski naziv: Magistar inţenjer strojarstva

Mentor diplomskog rada: doc. dr. sc. Mirko Karakašić

Obranjeno na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

Oznaka i redni broj rada: 74/2016.

U ovom diplomskom radu obraĊena je tema izrade 3D parametarskog modela u

Na samom poĉetku dan je kratak osvrt na podjelu programa za 3D modeliranje te je

Funkcijskom dekompozicijom ruĉne dizalice prikazani su sastavni dijelovi ruĉne

Na samom kraju diplomskog rada prikazana je izrada 3D parametarskog modela

At the beginning of a brief snapshot review is presented divisions of 3D modeling

On example of functional decomposition of hand crane all parts and funcionality of

At the end of thesis is presented and described the development of 3D parametric

PREGLED VELIĈINA, OZNAKA I JEDINICA

2.1 PODJELA CAD SUSTAVA ............................................................................ 3

2.2 SOLIDWORKS ................................................................................................ 4

3 VRSTE CAD MODELA........................................................................................ 6

3.1 ŢIĈANI MODEL ............................................................................................. 6

3.2 POVRŠINSKI MODEL ................................................................................... 7

3.3 ĈVRSTI MODEL ............................................................................................. 8

4 FUNKCIJSKA ANALIZA I DEKOMPOZICIJA RUĈNE DIZALICE .......... 9

4.1 MODEL RUĈNE DIZALICE ........................................................................ 11

4.2 FIZIKALNA STRUKTURA .......................................................................... 12

4.3 GRUBA FUNKCIJSKA STRUKTURA ........................................................ 13

4.4 DETALJNA FUNKCIJSKA STRUKTURA ................................................. 14

5 PRORAĈUN RUĈNE DIZALICE ..................................................................... 17

5.1 PRORAĈUN VRETENA ............................................................................... 17

5.1.1 Dimenzioniranje vretena ........................................................................... 17

5.2 PROVJERA NAPREZANJA U IZABRANOM VRETENU ........................ 18

5.2.1 Tlaĉno naprezanje u vretenu ..................................................................... 18

5.2.2 Uvojno naprezanje u vretenu .................................................................... 19

5.2.3 Reducirano naprezanje u vreteno .............................................................. 20

5.3 PROVJERA POVRŠINSKOG TLAKA U MATICI ..................................... 20

5.4 POTREBAN KRAK RUĈICE SA ZAPORNIM KOLOM ........................... 21

5.5 ISKORISTIVOST RUĈNE DIZALICE ........................................................ 21

5.5.1 Iskoristivost pri dizanju tereta................................................................... 21

5.5.2 Iskoristivost pri spuštanju tereta ............................................................... 21

5.6 PROVJERA NAPREZANJA U ZAVARENOM SPOJU PODIZAĈA S

5.6.1 Dimenzije potrebne za provjeru naprezanja ............................................. 22

5.6.2 Ploština površine zavara ........................................................................... 23

5.6.3 Moment tromosti površine zavara ............................................................ 23

5.6.4 Smiĉno naprezanje u zavaru ..................................................................... 23

5.6.5 Savojno naprezanje u zavaru .................................................................... 23

5.6.6 Reducirano naprezanje u zavaru ............................................................... 24

5.7 PRILOZI POTREBNI ZA PRORAĈUN ....................................................... 24

5.8 PRORAĈUN PRVE VARIJANTE ................................................................ 26

5.9 PRORAĈUN DRUGE VARIJANTE ............................................................. 30

5.10 PRORAĈUN TREĆE VARIJANTE .......................................................... 34

5.11 PRORAĈUN ĈETVRTE VARIJANTE ..................................................... 38

5.12 PRORAĈUN PETE VARIJANTE ............................................................. 42

6 ODABIR PARAMETARSKIH DIMENZIJA ................................................... 46

6.1 STUP RUĈNE DIZALICE ............................................................................ 46