TEORIJA KONSTRUIRANJA 1.

KOLOKVIJ
Konstruiranje

Iterativni proces koji vodi ka konanom oblikovanju proizvoda kroz:

Definiranje razmjetaja komponenti i podsustava, te oblikovanje njihove geometrije

Odreivanje materijala
Odreivanje procesa proizvodnje i imbenika kvalitete
Razmatranje razliitih aspekata ivotnog ciklusa proizvoda
Faza razvoja koja se najee identificira sa sudjelovanjem inenjera konstruktora

Lanac procesa i aktivnosti za donoenje odluka kako bi se odredio oblik proizvoda koji
zadovoljava eljenu funkciju uz postavljena ogranienja

Osnovni postulati konstruiranja

Jasnoa
jednoznano specificiranje oblika, nain proizvodnje i sklapanja
implementacija funkcija to je vie mogue neovisno jedna o drugoj, kako bi se performanse svake
funkcije mogle kontrolirati i mijenjati neovisno o drugima
Jednostavnost
minimiziranje informacijskog sadraja tijekom razrade
pojednostavljenje oblika pojednostavljuje izradu
smanjenje broja komponenti pojednostavljuje sklapanje i poveava pouzdanost proizvoda
smanjenje meusobnih djelovanja i gibanja komponenti poveava pouzdanost
Sigurnost
minimiziranje rizika pri koritenju proizvoda tako da proizvod ima eljenu vrstou, pouzdanost, utjecaj
na okoli, ergonomiju i prevenciju od moguih nesrea

Rjeavanje konstrukcijskih problema: proceduralni model

planiranje ciljeva, analiziranje ciljeva, strukturiranje ciljeva, traenje moguih
rjeenja, odreivanje, definiranje svojstava, donoenje odluka, provjera ispunjenja
ciljeva

Osnovni principi metodikog konstruiranja

pomau u provoenju uspjene konstrukcijske razrade, neovisno o konkretnom problemu koji je vezan uz
odreenu situaciju
Osnovni principi su opisni i slue kao elementi proceduralnog modela, no mogu se koristiti i neovisno o
njemu
Osnovni principi:
Princip razmiljanja o proizvodu kao sustavu
Princip razmiljanja od apstraktnog prema konkretnom
Princip razmiljanja od cjeline prema detaljima

Princip razmiljanja o proizvodu kao sustavu

Ciljevi promatranja tehnikog svijeta primjenom teorije sustava
Bolje razumijevanje kompleksnih cjelina i veza meu njihovim elementima
Lake pronalaenje neloginosti u kompleksnim cjelinama

Lake pronalaenje dijelove cjelina koji nisu dovoljno dobro definirani

Bre prepoznavanje mogunosti pojednostavljenja
Lake pronalaenje mjesta za optimalizaciju i inovacije
Minimiziranje rizika i dokumentiranje inenjerskih odluka

Svrha analize ciljeva je raiavanje konstrukcijskih zahtjeva. Potrebno je pronai ciljeve koji su
konfliktni te strukturirati konstrukcijske zahtjeve u za to predvienom dokumentu
Koji su konstrukcijski zahtjevi?
Kakve su veze meu kons. zahtjevima?
Kako se kons. zahtjevi mogu strukturirati?
Kako odrediti vanost svakog kons. zahtjeva?
Kako dokumentirati kons. zahtjeve?
Traenje moguih rjeenja obavlja se na razliite naine: za pojedine pod-probleme trae se
postojea rjeenja, generiraju se nova, kombiniraju se stara i nova i odabiru najbolja.
Kako pronai i implementirati postojea rjeenja?
Kako generirati ideje za nova rjeenja?
Kako postojea rjeenja proiriti novim idejama?
Kako kombinirati razliita mogua rjeenja
Kako odabrati ideju s kojom treba nastaviti?

Analiza funkcija
Cilj konstrukcijske razrade je kreiranje tehnikog sustava koji ispunjava eljene funkcije uz
zadana ogranienja

MOGUI KRITERIJI KONSTRUKCIJSKE RAZRADE

Trite, sigurnost, pouzdanost, proizvodnja, sklapanje, trokovi, materijal, varijantnost, recikliranje

Odreivanje karakteristika rjeenja

Poetna toka su relevantna postojea rjeenja, potrebno je analizirati njihove karakteristikePRIMJER

Kako je mogue odrediti karakteristike koje se mogu analizirati?
Kako se analiza karakteristika moe isplanirati?
Kako se analiza karakteristika moe provesti?
Kako vrednovati rezultate analize?

Analiza radnih principa i moguih rjeenja

Analiza se moe provesti u ranim fazama razvoja
Pojedine funkcije se mogu ispitati putem prototipova
Analiza mora sluiti kao osnovni izvor informacija za idue korake

Donoenje odluke
U ovom koraku se ocjenjuju mogua nova rjeenja. Rezultati vrednovanja se moraju interpretirati tako da
se na temelju njih moe odabrati konano rjeenje.
Kako odabrati mogua rjeenja?
Kako vrednovati alternative?
Kako interpretirati rezultate vrednovanja?
Kako donijeti odluku?

Planiranje konstrukcijskih ciljeva

Analiza poetne situacije provodi se promatranjem mjerljivih vrijednosti (trite, proizvodi konkurencije,
kupci)
Cilj planiranja je definiranje mjerljivih vrijednosti za proizvode i razvojne procese tehnike
specifikacije
Kako analizirati poetnu situaciju?
Kako usuglasiti i strukturirano prikazati rezultate analize?
Kako mjeriti pojedine zanimljive karakteristike proizvoda?
Kako mjeriti parametre vane za planiranje procesa razvoja?
Kakve interpretirati rezultate analize?

Planiranje ciljeva - saetak

sistematski pristup:
analiza trenutne situacije
kompilacija buduih trinih modela i predvianje buduih trendova
definiranje konkretnih mjera za planiranje proizvoda i procesa
metode koje se koriste:
analiza trendova, prognoziranje
analiza poloaja tvrtke, SWOT analize
analiza proizvodnog portfolia
izrada buduih scenarija i vizijskih demonstratora

Analiza zahtjeva

Svrha analize je raiavanje konstrukcijskih zahtjeva

Pronalaze se zahtjevi koji su konfliktni, te se temeljem njih strukturiraju ciljevi za konstrukcijsku
razradu u za to predvienom dokumentu konstrukcijska specifikacija
Koji su konstrukcijski zahtjevi?
Kakve su veze i kontradiktornosti meu konstrukcijskim zahtjevima?
Kako odrediti vanost svakog konstrukcijskog zahtjeva?
Kako dokumentirati konstrukcijske ciljeve?

Analiza ciljeva - saetak

Proizvod moe biti uspjean samo ako su svi ciljevi razvoja pravilno definirani
Kako bi se uspjeno ispunili zahtjevi na proizvod moraju biti jasni njihovi izvori, tj. tko je postavio
odreeni zahtjev (marketing, prodaja, proizvodnja, itd..)
Analiza zahtjeva moe biti olakana pravilnim strukturiranjem zahtjeva. Poeljno je definirati veze meu
zahtjevima kako bi se izbjegle viestruke definicije i konfliktni zahtjevi.
Poeljno je zahtjeve klasificirati i vrednovati njihovu vanost kao ciljeve konstrukcijske razrade
Kako bi se projekt mogao pravilno pratiti i razumjeti, nuno je ciljeve pravilno dokumentirati te odravati
up-to-date: konstrukcijska specifikacija

Strukturiranje ciljeva
Strukturiranje ciljeva provodi se u svrhu definiranja zadataka za konstrukcijsku razradu
U ovom se koraku:
kompleksniji problemi dijele u jednostavnije
definira prostor za konstrukcijsku razradu
Kako se konstrukcijski ciljevi mogu strukturirati?
Kako se problem moe strukturirati na apstraktnoj razini?
Kako se mogu povezati vani ciljevi s karakteristikama proizvoda?
Kako odrediti kritine toke u definiranju ciljeva?
Kako prepoznati prostor za inovacije i razvoj?

Openita situacija na poetku konstrukcijske razrade

openiti uvjeti
konstrukcijska razrada radi se zbog nedostataka postojeih rjeenja
glavni cilj je unapreenje proizvoda
postojea situacija na poetku konstrukcijske razrade
prepoznate su slabe toke - temeljem kontakta s kupcima/korisnicima ili slubi koje sudjeluju u ivotnom
ciklusu proizvoda (proizvodnja, transport, prodaja, servis, itd.)
zahtjevi su dokumentirani (performanse, materijal, cijena, itd.)
dobra ideja je organizirati diskusiju/radionicu o kritinim tokama poeljno je imati interdisciplinarne
sudionike:
prodaju
konstrukciju
proizvodnju
odravanje

Problematina konverzija zahtjeva u ciljeve

Razliiti izvori zahtjeva
kupci: formuliraju uglavnom elje vezane uz karakteristike (npr. ubrzanje vozila)
tvrtka: definira ciljeve tvrtke (npr. prepoznatljiva razina kvalitete)
konstruktori: razmiljaju o funkcijama i tehnikim rjeenjima
Postoje razliiti aspekti liste zahtjeva
osnova za odluke managementa
lista onog to se mora ostvariti za konstruktore
Procesiranje zahtjeva
zahtjevi od kupaca uglavnom dolaze preko prodajne mree
svi zahtjevi na kraju lanca dolaze do specijalista/konstruktora koji e morati pravilno definirati eljena
svojstva proizvoda

Metode za strukturiranje ciljeva

apstrahiranje
black box
matrica veza
funkcijsko modeliranje
formulacija problema

Smanjenje kompleksnosti apstrahiranjem

apstrahiranjem se informacije o problemu filtriraju, saimlju i konkretiziraju
zadrava se pogled na cjelokupni problem
apstrahiranje pomae mentalnoj prilagodbi na problem

Pogled na tehniki sustav kao black box

jednostavan i jasan prikaz efekata sustava i okoline koja ga okruuje

koncentracija na osnovne mjerljive vrijednosti

Matrica veza

pomo u povezivanju aspekata promatranih od strane kupca i onih promatranih od strane konstruktora
sustavno definiranje s naglaskom na ovisnost meu parovima
povezivanje je mogue izmeu elemenata razliitih kategorija, npr.:
zahtjevi trita karakteristike proizvoda
komponente proizvoda proizvodni proces
mogue je provesti evaluaciju intenziteta veze pomou vrijednosne skale, npr:
primjer: 1 - 3 - 9
omoguuje strukturiranu diskusiju

Funkcijsko modeliranje

funkcijsko modeliranje je puno konkretnije nego black box, no jo uvijek dovoljno apstraktno da daje
neutralan pogled na tehniki sustav (neutralan u smislu konkretnih tehnikih rjeenja)
razliite svrhe funkcijskog modeliranja vode k razliitim oblicima:
modeliranje pomou tokova
promjena toka energije, materijala i signala
modeliranje orijentirano korisnicima
pogled na proizvod od strane kupaca
modeliranje sluajeva koritenja proizvoda
relacijsko modeliranje
pogled na veze meu funkcijama, ukljuivo i tetne efekte koje korisne funkcije uzrokuju
prikaz veza kao uzrokuje, nuno za, postoji da bi se izbjeglo

Definicija funkcija
FUNKCIJA je svojstvo tehnikog sustava koje opisuje njegovu sposobnost ispunjavanja svrhe za koju je
namijenjen, tj. transformaciju ulaznih veliina u izlazne u zadanim uvjetima
vrste funkcija obzirom na svrhu
ukupna funkcija koja se razlae u podfunkcije:
glavne funkcije koje direktno doprinose ispunjenju ukupne funkcije
sekundarne funkcije indirektno doprinose ispunjenju ukupne funkcije
tetni efekti kao produkt korisnih funkcija oteavaju ispunjenje ukupne funkcije (primjer motor s
unutarnjim izgaranjem: izazivanje vibracija)
Vrste funkcija obzirom na smisao:
radne funkcije (primjer automobil: prijevoz ljudi i tereta)
funkcije koje nisu direktno vezane uz svrhu (primjer automobil: pokazivanje socijalnog statusa)

Oblici prikaza funkcija

Funkcijska lista
primjenjivo u sluajevima kad su podfunkcije relativno neovisne
prikupljanje funkcija prije nego to se kreira funkcijska struktura
Funkcijsko stablo
hijerarhijsko modeliranje funkcija kao stabla
poetna toka: ukupna funkcija proizvoda
prepoznavanje podfunkcija koje su nune za realiziranje ukupne funkcije
omoguava brzi, strukturirani pregled svih funkcija
Funkcijska mrea
ilustrira mreu relacija meu funkcijama
primjer: modeliranje toka, modeliranje relacija meu funkcijama

Relacijsko modeliranje funkcija

Cilj relacijskog modeliranja:

bolje razumijevanja i lake definiranje problema
formuliranje problema kao poetne toke za tranje rjeenja
prepoznavanje konflikata meu funkcijama
Razlikovanje dvije vrste funkcija:
korisne funkcije
tetni efekti (funkcije)
Za povezivanje funkcija i tetnih efekata koriste se etiri vrste veza

Kako odreujemo kritine toke/nedostatke?

sluajevi kad je jednostavno prepoznati kritine toke proizvoda
poznati su tehniki problemi temeljem povratnih infromacija razliitih sudionika (proizvodnja, transport,
odravanje)
dostupan je prethodni proizvod za usporedbu
postoji izriiti zahtjev kupaca za promjenom
sluajevi u kojima je tee prepoznati slabe toke proizvoda:

nepoznati su negativni efekti

u razvoj su ukljueni su specijalisti iz razlinih podruja
metode za otkrivanje/definiranje
analiza kritinih toaka
root-cause analiza
brainstorming
mentalne mape
relacijsko modeliranje funkcija

Konano formuliranje problema

Formalni zahtjev koji postaje ishodite za traenje novih rjeenja
Slui kao podrka za:
kreiranje saetog opis ciljeva konstrukcijske razrade
odreivanje svrhovitih akcija konstrukcijske razrade
zadravanje svjesnosti o glavnim zahtjevima tijekom cijele razrade
stimulaciju kreativnosti
odabir prikladnih metoda za traenje rjeenja
konfrontiranje eljenog stanja i postojeih uvjeta
Sadraj formulacije problema
kritine toke s eljenim ciljevima konstrukcijske razrade
prostor za konstrukcijsku razradu
povezivanje zahtjeva i eljenih karakteristika proizvoda
definiranje ekstrema ciljeva tolerancija u ostvarivanju eljenog

Strukturiranje ciljeva - saetak

jasni ciljevi konstrukcijske razrade ipak ne garantiraju uspjean razvoj
raznolikost informacija iz razliitih disciplina zahtijevaju strukturirani prikaz ciljeva
limitirani resursi zahtijevaju koncentraciju na ono to je kljuno
definicija proizvoda mora biti napravljena uzimajui u obzir zahtjeve trita
potrebno je dokumentirati veze izmeu zahtjeva i karakteristika proizvoda
potrebno je odrediti slabe toke prolih/postojeih rjeenja
raiavanje ciljeva konstrukcijske razrade je nuan preduvjet za traenje novih rjeenja

Traenje moguih rjeenja

Traenje moguih rjeenja obavlja se na razliite naine: za pojedine pod-probleme trae se postojea
rjeenja, generiraju se nova, kombiniraju se stara i nova i odabiru najbolja
Kako analizirati i pronai postojee rjeenje?
Kako generirati ideje za nova rjeenja?
Kako postojea rjeenja proiriti novim idejama?
Kako kombinirati razliita mogua rjeenja
Kako odabrati ideju s kojom treba nastaviti?

Prednosti postojeih rjeenja:

manji trokovi prilagodbe postojeih rjeenja
poveano zadovoljstvo prethodnim radom
manji rizik implementacije
Nedostaci postojeih rjeenja:
nisu inovativna - vjerojatno
tea prilagodba novim problemima i situacijama
razliiti uvjeti nastanka oteavaju prijenos starog znanja u novu situaciju

Radni princip - definicija

6

prikaz fizikalnih efekata s geometrijskim i materijalnim karakteristikama omoguuje razumijevanje

principa po kojem rade tehnika rjeenja. Oni se zajedno nazivaju radni princip i predstavljaju rjeenje
funkcije na prvoj
konkretnoj razini

FIZIKALNI EFEKTI
fizikalni problemi se mogu rijeiti fizikalnim efektima
tradicionalni proizvodi se mogu unaprijediti i postati inovativni, optimalizacijom i razumijevanjem na
temelju fizikalnih efekata
za mnoge konstrukcijske zadatke, pretraivanje rjeenja meu razliitim fizikalnim efektima moe
otvoriti nove vidike i ukloniti mentalne blokade

Postupak kod definiranja radnih principa

odabir osnovne funkcije koja se eli realizirati (iz funkcijske strukture):
slobodni resursi to dolazi u obzir
2) sistematsko pretraivanje fizikalnih efekata za realizaciju funkcije uz potivanje definicije ciljeva:
liste za provjeru efekata
katalozi efekata
softverski katalozi efekata
3) kombinacija efekata u lance efekata
4) vrednovanja i odabir alternativa koje se mogu realizirati
snaga efekta (npr. veliina ostvarene sile)
vrsta efekta (npr. mehaniki, elektrini, termodinamiki)
tetni posljedice uzrokovane fizikalnim efektom (npr. Neeljeno zagrijavanje, buka)
1)

Rjeavanje kontradikcija metodom TRIZ

"Teoriya Resheniya Izobretatelskikh Zadatch - TRIZ

Theory of Inventive Problem Solving TIPS

Teorija inventivnog rjeavanja problema Genrich Altschuller 1946.
Postupak koji se koristi za sistematsko rjeavanje tehnikih kontradikcija:
1. formuliranje kontradiktornih karakteristika raiavanjem zahtjeva i funkcijskom analizom
2. Preslikavanje kontradiktornih karakteristika u tehnike parametre
3. odabir prikladnog principa za rjeavanje kontradikcije pomou TRIZ matrice
4. primjena odabranih TRIZ principa na problem koji se analizira

Kombiniranje moguih rjeenja morfoloka matrica

parcijalna rjeenja pojedinih funkcija se prikazuju u redovima

realistine i nerealistine kombinacije se mogu jasno pokazati kao i proces njihovog definiranja
omoguuje rjeavanje pod-problema od strane razliitih, specijaliziranih osoba ponekad je teko razumjeti pojedine
principe
poneka rjeenja pojedinih pod-problema je teko uklopiti u ukupnost cjelokupnog rjeenja
broj teoretski moguih rjeenja za koncepte s 6 pod-problema i 5 parcijalnih rjeenja za svaki od njih je 15625 teko
je imati pregled nad svim!

Traenje moguih rjeenja - saetak

uvijek je potrebno je generirati to je vei broj moguih razliitih rjeenja kao se ne bi ograniili u
inovativnosti
ne razmiljati samo o novim idejama, potrebno je posebnu panju posvetiti postojeim rjeenjima te ih
probati poboljati
razmotriti mogua rjeenja za pojedine parcijalne probleme, te ih kombinirati u cjelokupne koncepte
napraviti predodabir na temelju kriterija ispunjavanja najvanijih zahtjeva

Generiranje novih ideje za mogua rjeenja

7

primjenjuje se ako ne postoji rjeenje meu postojeim principima

smiljanje novih rjeenja moe biti vrlo teak zadata
bolje je razmiljati u timu nego pojedinano
potrebno je nadvladati mentalne barijere izmeu definicije problema i rjeenja problema
nesvjesnost moguih novih pristupa
postojea rjeenja ograniavaju (uvijek to radimo na ovaj nain)
koliko god su znanje i iskustvo vani za kreiranje novih, inovativnih rjeenja, mogu biti i izvor blokade

Prikaz pojedinih faza ivotnog ciklusa proizvoda

Planiranje proizvoda
Razvoj, konstruiranje
Priprema proizvodnje
Proizvodnja
Marketing, prodaja, odravanje
Koritenje
Uklanjanje, recikliranje

Svrha promatranja proizvoda kroz njegov ivotni ciklus

uoavanje razliitih faza kroz koje proizvod prolazi od poetne ideje do recikliranja
prikaz interakcije pojedinih sustava koji sudjeluju u ivotnom ciklusu
razumijevanje utjecaja pojedinih odluka na budue faza ivotnog ciklusa proizvoda

Postizanje ekonominije proizvodnje kroz

nie operativne trokove
niu emisiju zagaenja
postizanje veeg komfora
ispunjavanje zahtjeva novih zakona
poveanje stupnja automatizacije

Faze ivotnog ciklusa proizvoda

Planiranje
vizije, zahtjevi, planovi, inovacije
Razvoj
konstruiranje, projektiranje, razrada, testiranje, analiziranje,
vrednovanje, priprema za realizaciju
Realizacija
izrada, nabava, sklapanje, prodaja, isporuka
Prodaja, odravanje i zbrinjavanje
prodaja, koritenje, servisiranje, nadogradnja, umirovljenje,
rastavljanje, recikliranje, odlaganje

Analiza tvrtke

Vizija:
budua orijentacija tvrtke u kvalitativnom smislu to elimo biti u budunosti?
Strategija: dugoroni planovi tvrtke, kvalitativni naini za postizanje vizije
konverzija strategije u mjerljive vrijednosti koje se mogu postii (kratkorono, srednjorono, dugorono)

Kriteriji za vrednovanje uspjenosti strategije razvoja

8

Pogled sa strane tvrtke:

odrivost proizvoda
bolja veza s kupcima
Pogled sa strane kupaca:
uporabna vrijednost proizvoda
kvaliteta, inovativnost
image tvrtke
sinergija s drugim tvrtkama
smanjenje trokova
cijena
sveobuhvatnost asortimana
povjerenje u tvrtku

Razvoj proizvoda

Detaljna konstrukcijska razrada do izrade prototipova i probne serije

Moe ukljuiti i rekonstrukciju postojeih proizvoda
Ovisno o vrsti proizvoda su ukljuene razne inenjerske discipline: strojarstvo, elektrotehnika,
arhitektura, graevina
Osim analize podsustava, provode se i simulacije, vrednovanja i optimalizacije
Takoer se odrauju i osnovne aktivnosti vezane uz pripremu proizvodnje

Priprema proizvodnje planiranje i razvoj logistike

Rjeavanje specijalnih problema i koordinacija

logistika kao neovisna funkcija tvrtke
briga za tok materijala i rada unutar tvrtke
Funkcija koordiniranja
koordinacija toka materijala i rada
Upravljanje lancem nabave (Supply Chain Management):
organiziranje aktivnosti izvan tvrtke

Priprema proizvodnje faza I

Priprema proizvodnje faza II

9

Realizacija
Konanim oblikovanjem svake komponente, definirana je i proizvodna metoda te
potrebni alati za proizvodnju
Slijedi izrada komponenti, sklapanje, testiranje, pakiranje, distribucija i to
paralelno sa aktivnostima prodaje i oglaavanja

Ciljevi provoenja PLMa

Kreiranje stratekih izvora podataka o proizvodima i procesima
Aktivno ukljuivanje i integracija svih imbenika razvoja
Prikupljanje i dijeljenje informacija o proizvodu du cjelokupnog vrijednosnog lanca
Omoguavanje suradnje s kupcima, dobavljaima i partnerima
Podrka inovativnosti dobavljaa i partnera
Podrka ukljuivanju korisnika u razvoj
Unaprjeenje fleksibilnosti proizvoda i procesa
Interakcija s novim kupcima i stvaranje novih prilika za pruanje dodatnih usluga
Podrka distribuiranom pristupu razvoju i proizvodnji
Omoguavanje brzog dodavanja ili zamjene dobavljaa il i partnera

Trendovi u suvremenom razvoju proizvoda

trini segmenti se pojavljuju i nestaju sve bre
brza promjena proizvoda
krae vrijeme za inovacije
sigurnost, pouzdanost i kvaliteta
globalizacija, udruivanje
zatita okolia
usluge koje se obavljaju vezano uz proizvode premauje vrijednost samih proizvoda

10

Posljedice tih trendova

Oekivani i planirani poslovni uinci se uglavnom ne realiziraju:
Poveava se kompleksnost p proizvoda i procesa - trokovi upravljanja nabavom, lancem dobavljaa,
proizvodnjom i prodajom
Nekontrolirani rast razliitih varijanti proizvoda - prekomjerni i preklapajui proizvodi u asortimanu
uzrokuju dodatne trokove i smanjuju efikasnost tvrtke
Poveavaju se trokovi kreiranja i odravanja proizvodne dokumentacije
Dodatno je oteano kolovanje vlastitih ljudi

Karakteristike kompleksnih sustava

Varijantnost elemenata i njihova povezanost

Brojnost elemenata i gustoa veza meu njima je velika, meudjelovanje izmeu elemenata utjee na
druge elemente, pa je potrebno simultano voditi rauna o vie elementa u isto vrijeme
Tolerancija otvorenosti prema okolini
Postoje veze meu sustava i okoline potrebno je voditi rauna o ponaanju okoline i njezinoj reakciji na
podraaje od sustava/situacije
Dinamika ponaanja
Mnogostrukost stanja sustava, izvedba, vlastita dinamika, tendencije ponaanja
Karakteristike sustava su poznate samo djelomino - unato poznatoj strukturi trenutni uvjeti mogu biti
nejasni to vodi k nemogunosti planiranja i problemima u odluivanju
Kompleksnost proizvoda
Zahtjevi i funkcijska raznolikost, varijantnost izbora materijala, razliitost tehnikih disciplina,
raznolikost portfolia
Kompleksnost procesa i organizacije
Broj hijerarhijskih razina, broj ukljuenih suradnika, komunikacija, broj aktivnosti i njihova veza, stupanj
paralelizma aktivnosti, kulturne i tehnike raznolikosti, standardizacija
Kompleksnost informacija
Koliina informacija koja se mora razmjenjivati koliina relacija i ovisnosti razmjenjivati, meu
informacijama, uestalost promjena, broj partnera koji sudjeluju u komunikaciji, kompatibilnost,
ogranienja medija
Vanjska kompleksnost
Broj i raznolikost kupaca, dinamika trita, globalizacija, zahtjevi za promjenama, varijantnost dobavljaa,
zakonska regulativa

Upravljanje kompleksnou i varijantnou proizvodnog portfolia

Portfolio skup razliitih proizvoda koje neka tvrtka proizvodi
Strategija upravljanjem portfoliom ovisi o situaciji na tritu, trokovima i mogunostima zarade:
svaki proizvod je jedinstven
proizvodi dijele zajednike podsustave
neto izmeu
Arhitektura portfolia strategija koritenja istih komponenti i podsustava u razliitim proizvodima
unutar portfolia radi to boljeg zadovoljenja trenutnih i buduih potreba trita

Vrste arhitekture portfolia

Fiksna arhitektura portfolia:
Jednolika razina performansi
Raznolika razina performansi
Platformska arhitektura portfolia:
Familija modularnih proizvoda
Generacije modularnih proizvoda
Skalabilna platforma
Potrona platforma
Standardna platforma

11

Prilagodljivost pri narudbi

Masovno prilagodljiva arhitektura portfolia:
Prilagodljivost pri koritenju
Proizvodnja po narudbi

Fiksna arhitektura portfolia

Fiksna arhitektura definira svaki proizvod u portfoliu kao jedinstven, bez dijeljenja komponenti ili
podsustava s drugim lanovima portfolia
Tipino se primjenjuje za proizvode koji se izrauju u visoko serijskoj proizvodnji, pa zbog toga njihovu
proizvodnu cijenu nije potrebno smanjivati na nain da vie razliitih proizvoda dijeli iste
komponente/podsustave
Zbog visoko serijske proizvodnje takvih proizvoda cilj razvoja je minimiziranje svih proizvoda, trokova
vezanih uz proces izrade i sklapanja takvih proizvoda uzrokuje poveanje kompleksnosti
komponenti/podsustava

Platformska arhitektura portfolia

Definira konfiguracijski raspored gradivnih elemenata za proizvode koji dijele komponente, module ili
podsustave
Zajednike komponente, moduli i podsustavi zovu se platforma, a pomou njih kreirani proizvodi varijante

Masovno prilagodljiva arhitektura portfolia

Definirana je kao arhitektura portfolia sa osnovnim znaajkama platforme, ali se uz to moe varirati
zavisno od elja individualnog kupca nudi priliku za veliku varijantnost uz male trokove:
Prilagodljivost pri koritenju proizvodi imaju znaajke koji omoguuju krajnjim korisnicima da odreuju
karakteristike i performanse pri upotrebi (npr. sjedala u automobilima, runo fokusiranje kod fotoaparata)
Proizvodnja po narudbi performanse i karakteristike proizvoda se odreuju tijekom proizvodnog
procesa, a prema specijalnim zahtjevima kupaca (npr. automobili raeni po narudbi tuning)

Upravljanje kompleksnou i varijantnou proizvoda

Arhitektura proizvoda efektivni raspored dijelova, komponenti i podsustava uz definiranje naina na koji
su oni povezani te meusobno djeluju, fokus je na transformaciji funkcija koje proizvod mora ispuniti u
konkretan oblik dijelova, komponenti ili podsustava Za razliku od arhitekture portfolia koja razmatra
familiju proizvoda,
arhitektura proizvoda je vezana uz razmatranje pojedinog proizvoda ili njegove varijante
Tipovi:
Integralna arhitektura proizvoda kod koje se sve podfunkcije preslikavaju u vrlo mali broj fizikih
elementa (koji su posljedino tome vrlo kompleksni), a izmeu kojih postoji veliki broj kompleksnih
interakcija
Modularna arhitektura proizvoda kod koje se jedna ili mali broj podfunkcija preslikava u pojedini fiziki
element (gradivni blok [chunk] ili modul), a izmeu tako definiranih fizikih elemenata postoji mali broj
dobro definiranih interakcija

Implikacije razmiljanja o arhitekturi proizvoda

Utjecaj na strategiju marketinga, upravljanje razvojem, te planiranje proizvodnje modularnost zahtjeva
paljivo razmatranje na konceptualnoj razini, dok integralnost zahtjeva vie panje pri detaljiranju
Promjene proizvoda modularnost minimizira fizike promjena da bi se ostvarila promjena funkcije, dok
promjene u integralnoj arhitekturi mogu uzrokovati puno problema
Varijantnost proizvoda modularnost poveava varijantnost bez dodavanja kompleksnosti proizvodnim
sustavima
Standardizacija komponenti modularnost omoguava proizvodnju u vie komada to smanjuje trokove i
poveava kvalitetu
Performanse proizvoda integralna arhitektura pogoduje optimalizaciji performansi

12

Funkcijska modularnost

Sueljna (slot) modularnost

Dijeljenje komponenti jedan modul koji obavlja jednu funkciju se koristi u razliitim proizvodima koji
ine familiju ili ak razliite familije
Zamjena komponenti dva ili vie alternativna tipa modula se mogu upariti s osnovnom komponentom
osnovni modul opremljen sa standardnim sueljem prihvaa bilo koju kombinaciju drugih modula koji imaju
razliite funkcije
Proizvodno prilagodljiva modularnost (fabricate to fit) jedna ili vie komponenti se varira beskonano u
proizvodnom procesu
Sekcijska (sectional) modularnost mogua je bilo koja lanana kombinacija bilo kojeg broja prethodno
definiranih modula (sekcija) sa razliitim funkcijama
Mijeana (mixed) modularnost kombinacijom standardnih komponenti stvara se novi proizvod

Proizvodna modularnost
OEM moduli grupa komponenti ili funkcija se grupira zajedno jer ih tako dobavlja (Original Equipment
Manufacturer) moe isporuiti po jeftinijoj cijeni nego da se razvijaju i proizvode u vlastitom aranmanu
Montani moduli komponente ili grupa komponenti koje rjeavaju povezane funkcije se meusobno
spajaju kako bi se pojednostavila njihova montaa u cjelinu
Veliinski moduli moduli koji su u svemu isti osim veliini
Konceptualni moduli moduli koji rjeavaju istu funkciju, ali imaju razliiti fiziki oblik to uzrokuje
razliku u proizvodnom postupku

Efekti modularizacije

Standardizacija i slinost
Izbjegavanje nepotrebnog rada
Ubrzavanje rada zbog efekta uenja
Smanjenje rizika koritenjem poznatih rjeenja
Ograniavanje kompleksnosti
Razlaganje problema u nezavisne jedinice
Paralelni rad i distribuirani radni zadaci
Bolje planiranje
Bolje percipiranje i razumijevanje problema
Prilagodba i varijantnost
iri krug potencijalnih kupaca/korisnika

Ogranienja modularizacije
Mogua kompleksnija konstrukcijska razrada
Problemi i nesavrenosti kod spajanja i interakcije meu modulima
Novi naini povezivanja s drugim tvrtkama i dobavljaima
Koritenje standardnih komponenti kako bi se podrala masovna prilagodba moe u konanici poveati
cijenu proizvoda
Mogui negativni efekti na inovativnost
Koraci modularnog konstruiranja:
Kreiranje funkcijske strukture proizvoda
Povezivanje podfunkcija po nekom kriteriju u module
Kreiranje grubog plana geometrije
Definiranje i specificiranje interakcija meu modulima

13

Odreivanje svojstava i karakteristika

Analiziranje moguih alternativa oblika komponenti i dijelova, temeljno na analizi kljunih karakteristika i
svojstava

Definicija karakteristika i svojstava proizvoda

Karakteristike
Opisuju osobine (oblik, izmjera, tolerancije), strukturu (komponenti) i kompoziciju (prostorni raspored)
elemenata Proizvoda
Svojstva
Vanjska svojstva svojstva koja proizlaze iz pojedinih faza ivotnog ciklusa proizvoda (cijena
proizvodnje, rok trajanja, nain odlaganja)
Unutarnja svojstva svojstva koja proizvod nasljeuje od materijala od kojeg je napravljen ovisno o
proizvodnim napravljen, postupcima, toplinskoj obradi, itd. (ilavost, tvrdoa, toplinska vodljivost)

Odreivanje oblika proizvoda

Cilj:
odreivanje prostora u kojem se moe definirati rjeenje
kreiranje alternativnih rjeenja, variranjem svojstava i karakteristika
optimalizacija cjelokupnog rjeenja na temelju kljunih kriterija
pronalaenje svih moguih tipova rjeenja problema i definiranje granica podruja rjeenja (npr.
izbjegavanje patentnih prekraja)
osiguranje pri donoenju odluka o podruju rjeavanja problema
Koraci:
1. odreivanje poetnog oblika
2. definiranje ciljeva varijacije oblika
3. odreivanje karakteristika i svojstava koji e se varirati
4. produkcija novih varijantni rjeenja
5. vrednovanje i odabir alternativa
6. nova interacija dok se ne zadovolje svih zahtjevi

Potpuna analiza odnosa meu karakteristikama i svojstvima

Kada? ako nema prethodnog znanja o odnosu meu ulaznim vrijednostima
Zato? omoguava analizu direktnog utjecaja pojedinih vrijednosti kao i recipronog efekta inicijalnih
vrijednosti
Problem? s poveanjem broja ulaznih vrijednosti broj mogunosti za analiziranje raste eksponencijalno

Djelomina analiza odnosa meu karakteristikama i svojstvima

Kada? ako postoji djelomino prethodno znanje o odnosima meu poetnim vrijednostima
Zato? potpuna analiza zahtjeva puno vremena i novaca to je vei broj poznatih odnosa, to je analiza
kraa
Kako? smanjenje broja analiza se temelji na prihvaanju injenice da neke mogunosti nisu relevantne ili
su poznate npr. kod lijevanja se razmatra samo jedna kombinacija, jer su nam rjeenja vezana uz tu odluku poznata

Skraena analiza odnosa meu karakteristikama i svojstvima

Kada? ako postoji dovoljno prethodno znanje o vezi meu poetnim vrijednostima
Zato? brza i manje zahtjevna glede potrebnih resursa
Problem? pravilno prepoznavanje odnosa je upitno jer se u nekim sluajevima razmatra samo jedna mogua
kombinacija

Vrednovanje rezultata, te donoenje odluka

U ovom koraku je potrebno vrednovati alternative rjeenja. Rezultati se moraju interpretirati u svakom
sluaju prije ove faze tako da je rezultat ove faze odabir konanog rjeenja.

14

Vrednovanje rezultata, te donoenje odluka

Rezultate je potrebno pregledati, provjeriti i dokumentirati

Uzroci za rezultate analize koji se ne mogu primijeniti:
preveliko pojednostavljivanje tijekom koncipiranja
pogreno definiranje ulaznih informacija
nekorektno vrednovanje pokuaja
ne uzimanje u obzir utjecaja pojedinih varijabli
U sluaju razlike izmeu predvienih rezultata i ostvarenih rezultata:
provjera modela provjera rezultata i njihove interpretacije provjera procesa analiziranja karakteristika i svojstava
Sadraj dokumentacije
cilj analize koncept model za analiziranje rezultati i interpretacija zakljuci

Openita procedura vrednovanja

Openita procedura vrednovanja
1. definiranje najvanijih ciljeva
2. odreivanje relevantnih karakteristika i svojstava alternativnih rjeenja
3. usporedba karakteristika i svojstava meu alternativama jednostavnom metodom ->
4. Odabir najboljih rjeenja i nastavak razrade
Jednostavne metode
1. vrednovanje prema listi zahtjeva 2. singularna usporedba sve alternative prema jednoj koja se proglasi
relevantnom 3. usporedba prednosti i mana 4. konfrontacija rizika i mogunosti 5. Predodabir 6. usporedba u
parovima

Vrednovanje rjeenja Pugh-ova matrica

Tim odabire kriterije vrednovanja
Svaki kriterij dobiva teinski faktor (suma 100%)
Odreuje se referentno rjeenje
Sva ostala se vrednuju o odnosu na referentno kao bolje (+), loije (-) ili isto (+/-)
Plusevi i minusevi se zbrajaju sukladno teinskim faktorima

15