RIZIK

Rizici koji se mogu dogoditi u planiranju, zbog povećanja cijena na tržištu

Utječe na konačni cilj (završetak gradnje)
Veliki ili znatni (velike posljedice) i zanemariv (male posljedice)
Bilo koji poremećaj u radu ili materijalu uzrok je nekakvom riziku
Može se javiti u 2 oblika:
1. Zbog plasiranja niske ponude na tržište – kriva procjena projekta ili namjerno
2. Rizik u proizvodnji – vezan za sam tijek proizvodnje u pogonu ili na gradilištu
kada dolazi do poremećaja proizvodnje ili proizvodnih procesa
-Ovisi o veličini objekta - što je veća vrijednost projekta, veći je rizik

-1 – rizik zbog davanja niske ponude

-2 – rizik u proizvodnji
-Niska cijena – niski rizik
-Visoka cijena – visoki rizik
-ci – najbolja i bez imalo rizika mogućnost davanja ponude
KALKULACIJA
-analiza jediničnih cijena za svaku stavku troškovnika
-računanje cijena (izračun jediničnih cijena)
-računaju se na temelju analiza cijena
-glavna analiza i pomoćna analiza (za materijal)
AKUMULACIJA
-predviđena dobit odnosno eventualni gubitak
-postotak rizika, dodaje se zbog eventualnog povećanja cijena na tržištu,
poremećaja u proizvodnji
-cijena koštanja – zbroj direktnih i indirektnih troškova
-cijena prodaje – cijena koštanja pomnožena akumulacijom;

C p=C k ∙ A %
PLANIRANJE
-planiranje više stvari: vrijeme, troškovi
-jedno od osnovnih načela organizacije rada i organizacije građenja
-mora biti realno – mora odgovarati proizvodnim mogućnostima (mogućnosti neke
tvrtke)
-radi se na temelju stečenih iskustava, ali moramo imati konkretne podatke
(moramo znati što planiramo, koji objekat planiramo)
principi/pravila:
-postupno uključivanje i isključivanje sredstava za rad,
-omogućiti što više paralelnih radova,
-izbjegavati skokove kod uključivanja i isključivanja sredstava za rad,
-optimalno korištenje sredstava s obzirom na kapacitete,
-planirati s obzirom na tržište (stanje i uvjeti na tržištu),
-planovi moraju biti realni
-preporučuje se korištenje novih tehnoloških rješenja i znanstvenih metoda iz
područja organizacije rada ali i građenja (projektanti → upotreba novih materijala
→ obuka radnika za rad s novim tehnologijama)
-za kvalitetan plan potrebno: projektno-tehnička dokumentacija, poznavanje
tehnoloških procesa
preduvjet:
-sve radove podijeliti u aktivnosti
-svaka aktivnost mora imati trajanje
-moraju postojati veze među aktivnostima i logički slijed
aktivnost – rad; može biti jedna stavka troškovnika ili dio stavke troškovnika
ciljevi: što manji troškovi i potrošeno vrijeme, a postizanje što veće kvalitete
planiramo pomoću planova
planovi:
1. statički – planovi materijala, mehanizacije i radnika (planovi resursa)
izrada: tjedno ili na bazi cijele građevine
2. dinamički – vremenski, u njima definiramo rok izvođenja građevine ili rokove
izvođenja pojedinih faza
točno određeno kada aktivnost počinje i završava
iščitavamo: početak radova i konačan završetak svih radova
vrste planova:
1. gantogrami – linijski planovi
-aktivnosti se prikazuju horizontalnim linijama u IV. kvadrantu
-prednosti: slikovit, logičan, jednostavno planiranje i praćenje izvršenja,
jednostavan za naučiti
-nedostaci: ne vide se međusobne veze aktivnosti, teško je prikazati linijske radove
(ceste, željeznice, regulacije rijeka…)
-vrijeme može biti: dan (najčešće), tjedan, mjesec, godina
-za vrijeme od tjedna, mjeseca i godine se izrađuje grubi (početni) plan, kojega
kasnije razrađujemo u detaljni plan
-na ordinati aktivnosti, a apscisi vrijeme

2. ortogonalni (ciklogramski) – linijski planovi

- za linijske radove, linije se prikazuju ciklogramski (isprekidane su)
- linijski prikaz aktivnosti u IV. kvadrantu kosim linijama
- na ordinati vrijeme, a apscisi kilometri

1
3. mrežni
-vrste:
a) metoda kritičnog puta – najčešća, prati troškove i rokove, procjenjuje troškove i
rokove: normalna i ubrzana procjena
-aktivnosti se prikazuju pomoću strelica (streličarski prikaz)
b) tehnika vrednovanja - prati samo vrijeme, a vrijeme promatra (predviđa):
najvjerojatnije, optimistično i pesimistično
-aktivnosti se prikazuju pomoću strelica (streličarski prikaz)
c) potencijalna metoda – prate se događaji (počeci i završeci aktivnosti): normalni,
paralelni, odugovlačeći
-normalni – jedna aktivnost završi a sljedeća počinje
-paralelni – dvije aktivnosti se odrađuju istovremeno
-odugovlačeći – postoji vrijeme čekanja (npr. betonska ploča u oplati)
-aktivnosti se prikazuju čvorova (čvorni prikaz)

-postoje međusobne veze među aktivnostima (vidi se kada pojedina počinje i

završava, u kakvoj je vezi naredna aktivnost – kada počinje u odnosu na prethodnu)
-rani početak i završetak, kasni početak i završetak
osnovni elementi mrežnog planiranja:
a) aktivnost – radnja kojom moramo odraditi (rad i materijal)
-može biti: jedna stavka, dio stavke ili više aktivnosti troškovnika
-mora se definirati tako da traje najmanje jednu terminsku jedinicu (sat, dan,
tjedan, mjesec, godina…)
-uobičajeno se planovi prikazuju po danu, a ako je izgradnja kompleksa može se
prikazati po mjesecu (i razraditi kasnije na dnevnu bazu)
-svaka aktivnost ima trajanje, koje izražavamo u terminskim jedinicama

Q∙N
- T ij = [ TJ (dan) ]
S ∙t h
-Q – količina radova, N – normativ, S – broj radnika, th – vrijeme radne smjene
b) događaj – početak ili završetak neke aktivnosti
-označava se krugom

(slika prikazuje čvorište, aktivnost je strelica)

(slika prikazuje čvorni mrežni dijagram)

-početni događaj – iz njega mogu aktivnosti započeti (jedna ili više), ali ni jedna ne
može završiti
-događaj u mreži – više događaja može započeti i završiti
-završni događaj – može samo više događaja završiti, ali niti jedan početi
c) čvorišta – sastoji se od nekoliko događaja koji su povezani aktivnostima
-smjer od početnog do završnog događaja
d) aktivnosti na kritičnom putu
-kritični put – najdulji put izvedbe radova, rok izvođenja
-zbrajamo trajanje aktivnosti od početnog do završnog događaja
-označava se iscrtanom linijom ispod strelica
-nema vremenskih rezervi
e) zračnosti – vremenske rezerve u TJ

- S L=T L−T E
-TL – najkasniji događaj (aktivnost), TE – najraniji događaj (aktivnost)
-totalna, slobodna, uvjetna i nezavisna zračnost (rezerva)

T Z =T Lj −[ T Ei +t ea (i− j) ]

2
 N Z =T Ej −[ T Lia +t ea (i− j) ]
-tehnološki popis/ plan radova – redoslijed odvijanja radova po proizvodnim
procesima (popis aktivnosti: rokovi dopreme materijala, dinamika angažiranja
mehanizacije, potrebna struktura radne snage po broju i kvalifikacijama)
dijagrami resursa:
histogram – plan radne snage

cash flow dijagram – financijski plan – oblik S-krivulje

-uz tu krivulju se crta krivulja troškova
-krivulja može biti ispod ili iznad krivulje plaćanja investitora
-razlika tih dviju krivulja može biti gubitak ili dobitak