Tehnike mrenog planiranja

Literatura: Ivo ala,i vie autora: Inenjerski prirunik, dio 4, poglavlje 6, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

TEHNIKE MRENOG PLANIRANJA

Povijesni razvoj Stari Egipani prvo planiranje aktivnosti L.da Vinci faze rada slagao u vremenski plan Po.20.stoljea H.Gantt vremenski dijagram GANTOGRAM Razlozi za uvoenje TMP: Za velik broj aktivnosti (100 i vie) Gantogram postaje nepregledan. Gantogramom su duljine aktivnosti proporcionalne trajanju U planiranju koristi se pojam univerzalne vremenske jedinice (TJ-univerzalna vremenska jedinica) Rjeenja su naena u TEHNIKAMA MRENOG PLANIRANJA kojih danas ima cijeli niz.
2

1957. u SAD, rekonstrukcija u kemijskoj

industriji na poslovima velikog planskog popravka s preko 1000 faza rada, razvija se CPM (Critical Path Method) - metoda kritinog puta 1957. na zahtjev ratne mornarice SAD-a razvija se tehnika PERT (Project Evaluation and Review Tehnique)- tehnika procjene i analize projekta
3

CPM metoda kritinog puta je deterministika i

orijentirana aktivnostima

PERT je stohastika metoda, orijentirana

dogaajima i koristi se kod projekata koji nisu bili nikad izvoeni- zasnovana je na procjeni vremena trajanja aktivnosti

Obje tehnike po nainu prikaza spadaju u dijagrame strelica (aktivnosti prikazane strelicama)

TMP tehnika mrenog planiranja omoguava

lako razumljiv pregled cjelokupnog

planiranog projekta jednoznano predstavljanje loginog tijeka aktivnosti procjenu potrebnog vremena, proraun i prikaz kritinog puta, tj. najdueg puta
5

TMP tehnika mrenog planiranja omoguava

pravovremeno sagledavanje rizika, koji

mogu utjecati na planirani rok, a time i na pravovremeno izvrenje cijelog posla rastereenje od rutinskih poslova, naroito kod velikih projekata, jer je mogua programska dorada svih potrebnih podataka

CRTANJE MREE
Usvojeno 17 pravila izrade mrenog dijagrama: Neka od pravila: Aktivnost vremenski interval izmeu 2 dogaaja (svaka aktivnost ima svoj poetni i zavrni dogaaj) - duina strelice nije proporcionalna trajanju Dogaaj - trenutano zbivanje,
P tn oe i Ativ o t k ns d gj oaa a tiv o ti k ns Zv n a r i d gj oaa a tiv o ti k ns

Fiktivna aktivnost

trajanje je nula, za prikazivanje meuovisnosti pojedinih aktivnosti Dvije aktivnosti i dva dogaaja: dva dogaaja direktno mogu povezivati samo jednu aktivnost.

Nk o rje e ja ea d n :
A A A

Aktivnost B i C ovisi o A
B A C

aktivnost A .... put vlaka iz Ljubljane u

Zagreb aktivnost B .... iskrcaj putnika u Zagreb aktivnost C .... istovar pote u Zagreb
9

Aktivnost C i D ovisi o
zavretku aktivnosti A i B
A C

aktivnost A .... ukrcaj goriva na brod aktivnost B .... popravak brodskog motora aktivnost C .... transport putnika aktivnost D .... transport robe
10

Aktivnost C ovisi o zavretku

aktivnosti A i B, a aktivnost D o zavretku aktivnosti B
A C

aktivnost A .... putovanje predavaa u hotel na seminar aktivnost B .... putovanje uesnika seminara aktivnost C .... odravanje seminara aktivnost D .... boravak uesnika seminara u hotelu
11

Najdui put
p t1 E u C A 3 B 5 D p t2 u 1 p t4 u 8 6 p t3 u 7 G 4 F

Aktivnosti u mrei povezuju se u put od poetnog do zavrnog dogaaja mree. Od svih putova u mrei najvaniji je onaj koji traje najvie terminskih jedinica (najdui ili kritini), jer on ujedno iskazuje koliko traje cijeli projekt.

AKTIVNOST A B C D E F G FIKTIVNA

TRAJANJE U TERMIN. JEDINICAMA (TJ) 3 5 8 1 6 7 4 0

12

Fulkersonovo pravilo:

Poetni dogaaj mree numerirati najniim brojem i precrtati (pri vrhu)sve aktivnosti koje iz njega izlaze Slijedei vei broj dodjeljuje se onom dogaaju u koji ulaze sve precrtane strelice. Ako ih je vie dogaaji se uobiajeno numeriraju odozgo prema dolje. U novonumeriranim dogaajima potrae se sve strelice koje iz njih izlaze, te se ponovo precrtavaju pri vrhu. Postupak se ponavlja dok cijela mrea nije numerirana

2 3 1 5

4 4 3 1 2 5 6

13

PERT

uvodi problematiku vjerojatnosti u

trajanju pojedinih aktivnosti,a samim tim i u trajanju cijelog projekta. Procjena vremena trajanja aktivnosti matematiko-statistika razdioba beta razdiobi
http://www.sfsb.hr/~gmatic/UP%20cpm%20i%20pert%202006%202.pdf
14

Beta razdioba
Ova razdioba moe biti: simetrina i asimetrina.

15

PERT
procjena vremena trajanja aktivnosti

razdioba
v ro tn s ( je ja o t p) v ro tn s ( je ja o t p)

5 -1 -7 5

1 %

1 %

1 %

1 %

to

tp

T J

to

tp

T J

524 -1 -1

P O J NE Av mn R CE J N re e a
v ro tn s ( je ja o t p)

O E IV N K A O V IJ M REE

tra n a tiv o ti ja ja k n s
505 -1 -1

to -o tim ti ov m p is k rije e tp -p s is k v m e im ti o rije e

to + 4m + tp teT=NO TI A IV S K te 6
i to -tp -m te

1 %

1 %

to

tp

T J

m-v m sn jv m rije e a e o p je in o v ro tn u o d a n m je ja o

16

Vjerojatnost najranijeg vremena dogaaja TE

Primjena teorije vjerojatnosti. Razdioba vremena trajanja pojedine aktivnosti (niz je moguih vremena koja u odreenoj aktivnosti imaju izvjesnu vjerojatnost da se pojave). Najranije vrijeme svakog dogaaja TE odreuje se na osnovi oekivanog trajanja aktivnosti te. Vjerojatnost je 50% da aktivnost traje ispod te vrijednosti, a 50% da traje due od te vrijednosti.
17

 Razdioba koja je najvie prilagoena potrebama

trajanja pojedinih aktivnosti: tzv. Beta razdioba. Jedan od osnovnih parametara svake razdiobe je vrijednost standardne devijacije:

Primjena matematike statistike: Razdioba vrijednosti TE e biti po normalnoj razdiobi

18

TE=te i n k n mp tu a riti o u Rs o je v d o ti a p d la rije n s

1
to -tp -m te

n jd p t um a u i u re i
TE

biti e po normalnoj distribuciji, a varijnca raspodjele TE biti e jednaka sumi varijanci svih aktivnosti na kritinom putu. T
2
to -tp -m te

to -tp -m te

to -tp -m te

TE5= te (1,2) + te (2,3) + te (3,4) + te (4,5)

TS- terminirani rok zavrnog dogaaja mree

S na n dv c ta d rd a e ija ija

ij =

tpto 6

Centralni granini teorem i adicioni teorem -TE po normalnoj distribuciji

TS TE z= i

TE- proraunato najranije vrijeme zavrnog dogaaja mree i - standardna devijacija distribucije najranijeg vremena zavrnog dogaaja mree Z parametar, oitana pouzdanost 19

i =

2 1, 2

+ 2 , 3 + 3, 4 + 4 , 5
2 2 2

primjer

20

21

22

23

24

25

26

i
.dTE Li iom ie T re

j
tij

TEj T Lj

TEi TLi -

najranije vrijeme dogaaja

i i
j

7 11 56 A

najkasnije vrijeme dogaaja

j
4 B 12 98

C 2

1 5 23 70

TEj - najranije vrijeme dogaaja j TLj tij

- najkasnije vrijeme dogaaja trajanje aktivnosti izmeu

i
91 1 3

dogaaja

iij
RP=TEi RZ=TEi +tij KP=TLj -tij KZ=TLj Rt=KZ-RZ=TLj -(TEi +tij ) Rs=TEj -(TEi +tij )
27

KZ

k lo e1 8p p a izm o n - re is ti re e 95 = 1=+ 045 1 = -4 18 1= 28 1 =8 + )= -1 3 -(4 5 8 0 1 =7 + )= -1 4 -(4 5 7 0 1=3 4 5 1 -1 1 = -(6 4 6 7 +)

28

Proraun naprijed - nazad

C

B 8

3 99

6 22 22
0

1G 3

1 00

2 44

4 11 09

3 t4-6
H

8 22 99
0

Kritini put.SL=0 povezuje dogaaje na kojima je zranost =0

4 0

5t
I

4-7

5 81 5

7 12 96
7

Proraun naprijed:
za poetni dogaaj 1

11 t5-7

Zranost: SL=TL-TE

TE1 = 0
Najranija vremena za ostale dogaaje: Primjer: dogaaj 7 najranije e se dogoditi kad zavre sve aktivnosti koje u njega ulaze - i H i I, dogoditi e se u 19-toj vremenskoj jedinici jer je to najranije vrijeme kad se moe dogoditi

Proraun natrag:
TE8 = TL8

za zavrni dogaaj 8:
Najkasnija vremena za ostale dogaaje: Primjer: dogaaj 4 najkasnije e se dogoditi u 19-toj vremenskoj jedinici. Na putu natrag, za taj dogaaj promatramo aktivnosti G i H

TE7 = max od (TE4 + t4-7 ) (10+5=15) i (TE5 + t5-7 ) (8+11=19)

TL4 = min od (TL6 -t4-6 ) (22-3=19) i (TL7 -t4-7 ) (26-5=21)

29

B 4 C 5 3 F 1 G 1 A 4 2 D 6 3 4 H 5 E 4
s A M E AP D O AZ T A S L N l. 1 R O L G A R N P A

J 7

I 1

K 3
30

s 2 tra s la m s s eA l.A n p n re e a lik 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

B A
4 TOTALNA VR. REZ.

C G D H
7

J
AKTIVNOSTI KRITINE AKT

X 4 DOGAAJ 5

K I
X

E
5 1 2 3 7 6 8

31

Crtanje Precedence dijagrama PD

Aktivnost je prikazana pravokutnikom, dok strelice samo prikazuju meuovisnost aktivnosti

32

Usporedba dijagrama strelica i PD-a

Ovisnost aktivnosti u dijagramu strelica A C B

Ovisnost aktivnosti u tehnici PD

A C B

33

Usporedba dijagrama strelica i PD-a

Nema posebnih pravila za crtanje mrenog dijagrama Jedini zahtjev: Direktne veze moraju biti oite, poetak veze se crta
iskljuivo na desnom bridu, a kraj samo na lijevom bridu idueg pravokutnika

Mogue razne varijante (vidi primjer)

Ovisnost aktivnosti u dijagramu strelica A B C D E Ovisnost aktivnosti u tehnici PD

A B

C D E

A B

C D E
34

Preklapanje aktivnosti
Prikaz u dijagramu strelica A1 A2 B1 B2 Prikaz u tehnici PD

A
Objanjenje:

SS N

A
SS N

SS N-odnos Start-Start, znai da aktivnost B moe zapoeti

N terminskih jedinica nakon poetka aktivnosti A, odnosno da aktivnost B svojim poetkom ovisi samo o onom dijelu aktivnosti A, koji se izvri u N terminskih jedinica Moe se izraziti u postotku trajanja aktivnosti A

35

Preklapanje aktivnosti
Odnos Kraj-Kraj
KK N

KK N

A B
Objanjenje:

KK N-odnos Kraj-Kraj, znai da aktivnost B moe zavriti

najranije N terminskih jedinica nakon zavretka aktivnosti A, odnosno da dio aktivnosti B, koji odgovara trajanju od N terminskih jedinica ovisi o zavretku aktivnosti A Taj dio aktivnosti B moe se izraziti u postotku trajanja aktivnosti B

36

Primjer crtanja mree u tehnici PD

Zadan je projekt sa slijedeom ovisnou aktivnosti Aktivnosti A i B su poetne Aktivnosti C, D i E ovise o A Aktivnosti D i E ovise o B Aktivnost F ovisi o C i D Aktivnost G ovisi o D i E

37

Primjer crtanja mree u tehnici PDrjeenje

C A D B E G
U sluaju da PD zavrava s dvije ili vie aktivnosti, zbog tonosti prorauna, potrebno je dodati fiktivnu (trajanje 0). Projekt zavrava po zavretku posljednje aktivnosti. 38

F Fiktivna

Proraun vremenskih podataka u tehnici PD

Proraunavaju se isti podaci kao u tehnici CPM t-trajanje aktivnosti RP-najraniji poetak aktivnosti RZ-najraniji zavretak aktivnosti KP-najkasniji poetak aktivnosti KZ-najkasniji zavretak aktivnosti Rt-totalna vremenska rezerva Rs-slobodna vremenska rezerva

naziv aktivnosti

t Rt Rs

RP KP

RZ KZ

39

Precedence dijagram (PD)

pravila izraunavanja bez preklapanja aktivnosti

Akt.

prethodna

tp
Rt=KZ-RZ

Aktivnost idua

ti
Rt=KZ-RZ

RP RZ Rt
za poetnu

RP RZ Rt
RP=RZprethodne ako ih je vie RZp max

RP=0

RZ=RP+tp

RZ=RP+ti

KP KZ Rs
KP=KZ-tp
KZ=KPi
ako ih je vie

KP KZ Rs
KP=KZ-ti
za zadnju aktivnost za zadnju aktivnost:

Rs =RPi-RZp
ako ih je vie

KZ=RZ

Rt = Rs
40

Primjer zadatka
Nacrtajte mreni dijagram strelica aktivnosti (bez raunanja vremena) za projekt zadan sljedeom matricom ovisnosti: ( * - oznaava koja ovisna aktivnost zavisi o prethodnoj). 1. Oznaite prema Fulkerson- ovom pravilu redoslijed dogaaja.
P E H D EA T N S I R T O N K IV O T

OVISNE AKTIVNOSTI A B C D E F G H A B C D E F G H A B C D E F G H 5 4 4 2 5 2 3 3
41

* * * * * * * * *

2. Nacrtajte Precedence dijagram za projekt i izraunajte sve potrebne podatke ako su vremena trajanja aktivnosti zadana tablicom: 3. Nacrtati transplan dijagrama

Aktivnost

Trajanje [dani]

Ad1) i 2) Mreni dijagram strelica aktivnosti

C

Fulkersonovo pravilo: Poetni dogaaj mree numerirati najniim brojem i precrtati (pri vrhu)sve aktivnosti koje iz njega izlaze Slijedei vei broj dodjeljuje se onom dogaaju u koji ulaze sve precrtane strelice. Ako ih je vie dogaaji se uobiajeno numeriraju odozgo prema dolje. U novonumeriranim dogaajima potrae se sve strelice koje iz njih izlaze, te se ponovo precrtavaju pri vrhu. Postupak se ponavlja dok cijela mrea nije numerirana

42

Ad3)
C 5 5 9 9 4 0 0 D 9 10 11 12 2 1 0

aktivnost

t Rt Rs

RP KP

RZ KZ

R K -R t= Z Z R= P in Z s R i(m )-R p

A 0 0 5 5

5 0 0

B 5 8 9 12

4 3 2

E 9 9 14 14

5 0 0

F 11 12 13 14

2 1 1

G 14 14 17 17

3 0 0

H 17 17 20 20

3 0 0

Aktivnosti kojima je Rt=0 i Rs=0, su kritine (kritini put)

43

Ad 4) Transplan (najraniji poetak)

1 2 3 4 5 6 7

D A E C B F
1
1 2 3 4 5

2
6 7 8 9

3
10

4
11 12 13 14

5
15 16 17

6
18 19 20

7
1 2 3 4 5 6 7 8

44