Gray-Kiddova metoda

Metoda Gray-Kiddov algoritam je prva metoda linijskih dijagrama koja omogućava

raspoređivanje u ovisnosti o raspoloživim resursima.
Koraci Gray-Kiddovog algoritma su:
 Izrada početnog plana bez provjere raspoloživosti resursa.
 Analiza (grafička) potrebnih i raspoloživih kapaciteta.
 Novi raspored aktivnosti ili operacija s pomaknutim počecima prema raspoloživosti resursa
dajući prednost aktivnostima ili operacijama na proizvodu s većim prioritetom.
 Koraci 2 i 3 se ponavljaju dok se ne dobije plan s aktivnostima kod kojih je za određeno
vrijeme potrebni kapacitet manji ili jednak raspoloživom.
 Analiza kontinuiteta odvijanja aktivnosti ili operacija.

Dobre osobine Gray-Kidovog algoritma su:

• tijekom raspoređivanja vodi se računa o raspoloživim resursima,
• omogućava dobar pregled aktivnosti i zauzeća kapaciteta za plan.

Nedostaci Gray-Kiddovog algoritma su:

• za veći broj aktivnosti metoda je složena i rezultati postaju nepregledni,
• nema definiranu međuzavisnost aktivnosti,
• nema mogućnost definiranja sadržaja aktivnosti,
• teška promjena jednom napravljenog plana,
• zahtjeva značajno vrijeme za izradu plana i analizu iskorištenja kapaciteta.

Metode mrežnog planiranja

Metode mrežnog planiranja zasnivaju se na primjeni teorije grafova, moderne algebre i
matematičke statistike.
Sve do pronalaska i razvoja metoda mrežnog planiranja, nisu postojale odgovarajuće metode
kojima su se mogli planirati i pratiti složeni i kompleksni poslovi, od prvih priprema posla do
isporuke proizvoda ili predaje postrojenja kupcu odnosno investitoru.
Najčešće se ovakav složeni posao izgradnje nekog postrojenja, razvoja novog proizvoda i slično
naziva projekt.

Pod pojmom projekt se podrazumijeva:

 znanstveno-istraživački i razvojni projekti,
 gospodarski infrastrukturni projekti (energetski objekti, naselja, zgrade, mostovi,
procesni objekti),
 planiranje obrazovanja kadrova,
 priprema i organizacija izgradnje objekata svih vrsta,
 društvene, kulturne i sportske aktivnosti.

Metode mrežnog planiranja koje se zasnivaju na grafičkom prikazu redoslijeda aktivnosti i

njihovih međusobnih ovisnosti – MREŽNOM DIJAGRAMU, uklanjaju nedostatke metoda
linijskog planiranja time što se definira struktura projekta i to neovisno o analizi vremena.

Pod analizom strukture podrazumijevamo uspostavljanje logičkog redoslijeda i međusobne

zavisnosti aktivnosti.
Analiza vremena omogućuje računanje početka i završetka aktivnosti te rezerve vremena.
 MREŽNI DIJAGRAM

Poznat je iz teorije grafova kao KONAČAN graf. U toj teoriji nalazimo niz grafova kojima je
moguće pomoću vrhova ili događaja i veznih linija ili dužina grafički prikazivati slučajeve mreža
različitih procesa, tokova itd.

Veznim linijama se dodjeljuju različita značenja, npr: transportni putovi, ceste, smjerovi
informacijskih tokova, električne mreže itd. Time i događaj dobiva svoje praktično značenje:
transportna raskrižja, cestovna raskrižja, mjesta korištenja informacija itd.

Metode mrežnog planiranja omogućavaju:

 izvođenje vremenskih proračuna mrežnog dijagrama,
 optimalnu raspodjelu resursa,
 traženje najboljeg ekonomskog rješenja projekta (korištenjem vremenskih rezervi
aktivnosti),
 određivanje vjerojatnosti realizacije.

Metode mrežnog planiranja se međusobno razlikuju po:

 načinu grafičkog prikazivanja MD-a (ADM i PDM ili AOA i AON),
 analizi vremena (da li su orijentirani na događaje ili na aktivnosti),
 određivanju trajanja aktivnosti,
 načinu određivanja međusobnih ovisnosti aktivnosti,
 načinu određivanja vjerojatnosti realizacije,
 algoritmima za optimalizaciju troškova i raspodjele resursa,
 načinima kako se uključuju u proces upravljanja i rukovođenje projektom.

Osnovne koristi u primjeni metoda mrežnog planiranja jesu:

 lako razumljiv i pregledan plan izrade, popravka ili remonta,
 jednoznačno je predstavljen logični tijek radova i međusobna ovisnost aktivnosti,
 priprema i izrada proizvoda obavlja se temeljitije s više kvantificiranih podataka, jer je to
nužno za utvrđivanje aktivnosti mrežnog dijagrama,
 omogućava se uočavanje krajnjeg roka izrade određivanjem rokova pojedinih aktivnosti,
 lako se uočavaju aktivnosti čijim se skraćivanjem postiže smanjivanje ukupnog trajanja
izrade,
 praćenjem aktivnosti dobivaju se podaci o odstupanju od planiranog vremena i o
očekivanim zakašnjenjima pri izradi proizvoda,
 moguća je analiza ostvarenih zakašnjenja nakon izrade proizvoda,
 moguća je informatička obrada svih potrebnih podataka.

Nedostaci ručne izrade mrežnih dijagrama su:

– prilikom izrade mrežnih dijagrama ne uzimaju se u obzir raspoloživi resursi,
– ako se radi o više mrežnih dijagrama oni su međusobno neovisni, što praktično
nije slučaj,
– za izradu alternativnih planova potrebno je uvijek ponovo raditi mrežni dijagram,
– nema povezanosti sa stanjem u proizvodnji,
– nakon svakog prijavljivanja stanja aktivnosti treba ponovo nacrtati mrežni dijagram
i izvršiti vremensku analizu.
Postupak izrade mrežnog dijagrama sadrži dvije osnovne faze:
 analiza strukture,
 analiza vremena.

Pod analizom strukture podrazumijeva se utvrđivanje slijeda i uzajamnog odnosa među

aktivnostima.

Analiza vremena ima slijedeće faze:

 trajanje aktivnosti,
 računanje početak i završetaka,
 računanje kritičnog puta
 vremenski zazori
 izrada plana.

Mrežni dijagram je slika odnosno grafički prikaz naše zamisli o pripremi proizvodnje i izradi
proizvoda.

Mrežni dijagram može biti orijentiran na događaje ili na aktivnosti.

Grafičko prikazivanje strukture projekta orijentirane na aktivnosti u mrežnom dijagramu moguće

je na dva načina:
 mrežni dijagram i-j,
 blok mrežni dijagram.

Struktura projekta orijentirana na događaje može se prikazati kao:

 događajni ili ciljni mrežni dijagram,
 mrežni dijagram događaja odluke.
Mrežni dijagram se sastoji od grana i čvorova, a značenje grana i čvorova se razlikuje u
osnovnim načinima grafičkog prikazivanja strukture projekta:
 mrežni dijagram sa aktivnostima na granama (‘i-j’ mrežni dijagrami, engl. AOA-Activity on
Arrow ili ADM-Activity Diagramming Method, napr. CPM),
 mrežni dijagram sa aktivnostima u čvorovima (blok mrežni dijagrami, engl. AON – Activity
on Node ili PDM – Precedence Diagramming Method, napr. MPM),
 mrežni dijagram s događajima u čvorovima (događajni mrežni dijagram, engl. EON –
Event on Node, napr. PERT),
 mrežni dijagram događaja odluke (engl. CDM-Conditional Diagramming Method, napr.
GERT).
 Č v o r p r ik a z u je t r e n u t a k p o č e t k a
i z a v r š e tk a a k tiv n o s ti
I z r a d a d ije la A

M o n t a ž a s k lo p a A + B

I z r a d a d ije la B

A k t iv n o s t

Mrežni dijagram s događajima u čvorovima Mrežni dijagram sa aktivnostima na

granama

Č v o r p r ik a z u je a k t iv n o s t

I z r a d a d ije la A

M o n ta ž a
s k lo p a A + B

I z r a d a d ije la B
S t r ije lic a p r ik a z u je t e h n o lo š k u
v e z u iz m e đ u a k tiv n o s ti

Mrežni dijagram sa aktivnostima u čvorovima

CRTANJE DIJAGRAMA S AKTIVNOSTIMA NA STRELICAMA - “i-j dijagrami”

Osnovni pojmovi vezani uz mrežne dijagrame:

 aktivnost – simbol je dužina orijentirana strelicom i predstavlja smjer odvijanja
aktivnosti
 fiktivne aktivnosti – trajanje = 0 i služi samo za utvrđivanje zavisnosti među
drugim aktivnostima
 događaj – označava se brojem događaja i najranijim i najkasnijim početkom
aktivnosti (simbol je kružnica)
 put – niz aktivnosti koji su međusobno povezani događajima
 kritični put – ima najduže vrijeme trajanja i nema zazora između najranijeg i
najkasnijeg početka aktivnosti.
 Metode analize vremena u mrežnim dijagramima
Najpoznatije metode vremenske analize mrežnih dijagrama su:

– CPM - metoda kritičnog puta (Critical Path Method)

– PERT - metoda ocjene i revizije programa (Program Evaluation and Review
Technique)
– MPM - metra potencijalna metoda (Metra Potential Method)
– PDM - Precedence Diagramming Method
– GERT - Graphical Evaluation and Review Technique

U stručnoj literaturi modifikacije ovih metoda imaju razne skraćenice i

međusobno se razlikuju metodološki. Neke od njih su:
• TOPS (The Operational PERT System),
• GE/CPM (CPM General Electric),
• CPS (Critical Path Scheduling),
• CPPS (Critical Path Planing and Scheduling),
• PEP (Program Evalution Procedure),
• CPA (Critical Path Analysis),
• CPP (Critical Path Programming),
• HEPP (Hoffman Evaluation Program and Procedure),
• LESS (Least Cost Estimating and Scheduling),
• RAMPS (Resource Allocation and Multi-Project Scheduling),
• SCANS (Scheduling and Control by Automated Network System),
• RITE (Rapid Information Technique for Evaluation),
• MAPS (Multivariate Analysis and Prediction of Schedules),
• DBPS (Decision Box Planning and Scheduling),
• MS (Multiship, Multishop).
 Metoda kritičnog puta CPM

razvijena 1957. za planiranje remonta kemijskih postrojenja.

i t i,j j
t(0 )i t(1 )i t (0 )j t(1 )j

Aktivnosti kod kojih je nazivamo kritičnim

aktivnostima. Prema tome kritična aktivnost i-j zadovoljava:

t (j1)  t i(0)  t i, j  0
t i(0)  t i(1) t (j0)  t (1)
j

Normalne aktivnosti, kod kojih je imaju Ukupnu

vremensku zalihu koja se računa: