Tehniko veleuilite u Tehni veleu ili Zagrebu Graditeljski odjel Struni studij graditeljstva Stru

METODE PLANIRANJA
Predava, aslav Dunovi, dipl.ing.gra. Predava Dunovi dipl.ing.gra. Asistent, Boris Uremovi, dipl.ing.gra. Uremovi dipl.ing.gra.

Uvjeti
kolokvij teorija kolokvij Ms Project Uvjeti za potpis: min. 25 % iz svakog od navedenih kolokvija Uvjeti za dobivanje ocjene i polaganje ispita: - 50- 60% po svakom od kolokvija ocjena 2 - 61-70% po svakom od kolokvija ocjena 3 - 71-84% po svakom od kolokvija - ocjena 4 - 85% i vie po svakom od kolokvija- ocjena 5

1. UVOD
Definicija planiranja Elementi planiranja Osnovni pojmovi Cilj planiranja Zadaci planiranja i kontrole projekata Faze rada u planiranju Podjela planova s obzirom na svrhu, vremensku komponentu, metode prikazivanja podataka Izrada poetnog plana (koraci)

1.1. Definicija planiranja Planiranje je procjenjivanje vremena za izvrenje dijelova ili cjelokupne proizvodnje u danim uvjetima uz organizacijske postavke i uz pridodane proizvodne resurse. Kvalitetno planiranje u sebi sadrava realnu procjenu optimalnog odnosa vremena i trokova proizvodnje (gradnje) Prof.dr.sc. Juraj Marui

1.2. Elementi planiranja Plan Metode Postupci Koritenje raunala

1.3. Osnovni pojmovi planiranja Aktivnost Dogaaj Resursi Trajanje

1.4. Cilj planiranja Upravljanje trokovima projekta Upravljanje vremenom realizacije projekta Upravljanje rizicima koji djeluju na projekt Upravljanje resursima koji sudjeluju u realizaciji projekta

1.5. Zadaci planiranja i kontrole projekta Unaprijed predvidjeti mogue varijante izvrenja, te odabrati optimalnu i ugraditi je u plan Kontrolirati i ocjenjivati izvrenje radova (usporedba planirano/izvreno) Osigurati hijerarhiju odluivanja i upravljanja tijekom izvrenja projekta Stvarati bazu podataka o planu i izvrenju prolih (izvrenih) projekata

1.6. Faze rada u planiranju

Izrada poetnog plana Optimalizacija plana Praenje i kontrola izvrenja Analiza trenda i prognoza buduih dogaaja Dokumentiranje i stvaranje baze podataka

1.7.1. Podjela planova s obzirom na svrhu

Makro planove (procjena razvoja na nivou drave, regije) Mikro planove (na nivou firme, tvornice, gradilita...) Dugorone planove (5 i vie godina) Kratkorone planove Idejne ili okvirne planove (planiranje osnovnih elemenata i vremena bez nepotrebnih detalja) Operativne ili izvedbene planove (razrada idejnog plana po detaljima po kojima se predvia izvoenje pojedinih zadataka)

1.7.2. Podjela planova u odnosu na vremensku komponentu Statiki- predvianje potreba ukupnih proizvodnih resursa ili financija u odreenom periodu (pogon, gradilite...), npr. iskaz materijala- za period izvedbe graevine, kolika nam je predviena potreba za materijalom Dinamiki- vremenski raspored proizvodnih resursa na gradilitu (okvirni ili operativni) Vremenske jedinice: dan,tjedan, mjesec...

1.7.3. Planovi u odnosu na metode prikazivanja podataka Tabelarni (tablice) Grafiki - histogram - gantogram - mreni plan (matematiko-grafiki) ...

1.8. Izrada poetnog plana

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Prikupljanje i prouavanje podloga Izbor aktivnosti Odreivanje veza meu aktivnostima Odreivanje redoslijeda odvijanja aktivnosti Odreivanje trajanja aktivnosti Izbor izvritelja aktivnosti Odreivanje planskih trokova aktivnosti Izbor tehnike planiranja i grafiki prikaz poetnog plana 9. Optimalizacija 10. Praenje i kontrola u odnosu na poetni plan

1.8.1. Prikupljanje i prouavanje podloga prou Potrebno je tono znati ciljeve projekta Tehnika dokumentacija Ugovori Smjernice vezane za tehnologiju i organizaciju Ogranienja (lokalne prilike, uvjeti, podaci sa trita) Norme, standardi Podaci sa slinih projekata pohranjeni u bazi

1.8.2. Izbor aktivnosti Ovisi o mnogo faktora, te ne postoji univerzalan nain njihovog odabira Ovisi o: - Trokovima stavki - Vrsti graevine - Detaljnosti plana (osnovni, pregledni, operativni.) - Korisniku plana (investitor, project manager, izvoa.) .

1.8.3.Odreivanje veza meu aktivnostima-1 1.8.3.Odreivanje aktivnostima-

Vrste veza: Tehniko-tehnoloke (diktirane su tehnolokim slijedom i sijedom rada) Organizacijske (diktirane su zauzeem resursa i sl.) Ostale (ovise o eljama i potrebama planera)

1.8.3. Odreivanje veza meu aktivnostima-2 aktivnostima-

Pravila povezivanja aktivnosti -Veze se uspostavljaju prema smjeru rada -Veze se uspostavljaju prema sloenosti rada - Veze se uspostavljaju prema koliini rada (prednost imaju vee koliine)

1.8.4. Odreivanje redoslijeda odvijanja aktivnosti 3 pitanja koja vode do slijeda aktivnosti Koja(e) aktivnost(i) mora zavriti prije nego to moe poeti ova aktivnost? Koja se aktivnost moe izvriti usporedno sa ovom? Koja aktivnost ne moe poeti prije nego ova zavri?

1.8.5.Odreivanje trajanja aktivnosti -1 1.8.5.Odreivanje

Prije odreivanja trajanja potrebno odrediti vremenske jedinice u kojima se trajanje izraunava (u graevini je to uobiajeno dan) Trajanje aktivnosti moe se odrediti na dva naina: - deterministiki - probabilistiki

1.8.5.Odreivanje trajanja aktivnosti -2 1.8.5.Odreivanje Deterministiki pristup Izraun trajanja aktivnosti se radi na temelju: Koliine gradiva Q Uinka UpRG ili norme NsRG radne grupe Broja radnih grupa - NRG Radnog vremena - hd

TA =

Q N sRG N RG h d

ili

TA =

Q UpRG NRG hd

10

1.8.5.Odreivanje trajanja aktivnosti -3 1.8.5.Odreivanje Probabilistiki pristup Izraun trajanja aktivnosti se radi na temelju:
Optimistikog vremena (dogaa se u najpovoljnijim okolnostima) Najvjerojatnijeg vremena (dogaa se u normalnim okolnostima) Pesimistikog vremena (dogaa se u najnepovoljnijim okolnostima) raspodjele

Na osnovu navedena tri vremena i raspodjele proraunava se oekivano vrijeme trajanja aktivnosti, te varijanca (mjera odstupanja)

1.8.5.Odreivanje trajanja aktivnosti -4 1.8.5.Odreivanje

Prilikom odreivanja trajanja treba paziti da razliitim aktivnostima unutar iste vrste rada, dodjeljujemo iste (ili sline) vrste izvritelja i po mogunosti ne variramo njihov broj (radne grupe stalnog sastava)

11

1.8.6. Izbor izvritelja aktivnosti izvr Odreivanje vrste i broja izvritelja po aktivnostima odreuje se na temelju iskustva, graevinskih normativa, standarda Izvritelji predstavljaju resurse: - ogranieno su raspoloivi - broj im se moe varirati (alternative)
- generiraju troak ako rade i prilikom zastoja - cilj optimalno koritenje resursa nepromjenjivog broja koji neprekinuto rade tijekom to dueg vremenskog perioda

Izborom vrste i broja izvritelja, ujedno odreujemo trajanje aktivnosti

1.8.7. Odreivanje planskih trokova aktivnosti tro

Pridruivanjem iznosa trokova (kalkulacija trokovnici, analize cijena) na pojedinane aktivnosti omoguuje se povezivanje vremena i trokova Povezivanje trokova i vremena predstavlja vrlo bitnu komponentu planiranja i izrade plana

12

1.8.8. Izbor tehnike planiranja i grafiki prikaz grafi poetnog plana po

Prikaz podataka moe biti grafiki, numeriki ili kombinirani (U graevinarstvu se koriste sve tri metode gantogram, iskaz materijala, mreni plan) Linijski planovi pripadaju grafikom nainu prikazivanja podataka: gantogram, histogram, S-krivulja, ortogonalni plan, linija balansa Mreni plan pripada kombiniranom nainu prikazivanja podataka- PDM, CPM, PERT

1.8.9. Izrada prve varijante plana i optimalizacija

Izrada prve varijante plana uvaavajui sve navedeno Nakon istog, pristupa se postupku poboljanja i prilagoavanja vremena izvrenja, rasporeda koritenja resursa ili dinamike utroka financijskih sredstava optimalizacija Metode optimalizacije: poravnavanje broja resursa (resource leveling), vremensko skraenje.

13

1.8.10. Praenje i kontrola u odnosu na poetni Pra po plan U odreenim vremenskim razmacima (u graevini uobiajeno tjedno) prikupljaju se podaci o vremenskom izvrenju aktivnosti, te utroku financijskih sredstava po aktivnostima Navedeni podaci usklauju se sa planiranim (odnos planirano/izvedeno), te ukoliko postoje odstupanja, reagira se u cilju izvravanja zadane vremenske i resursne dinamike. Bez kvalitetnog praenja i kontrole, postupak planiranja je neuinkovit i nepotpun

2. TEHNIKE PLANIRANJA
Predstavljaju izbor vrste i naina prikazivanja podataka U graevinarstvu se najee koriste linijske metode (gantogram, histogram.), te mrene metode (PDM) Ciljevi odabira tehnika planiranja: - jednostavnost i razumljivost za korisnike plana - mogunost jednostavnog prikazivanja planiranog, izvrenog i prognoziranog stanja resursa (radvrijeme-novac) - mogunost prikazivanja sumarnih podataka i analiza stanja

14

2.1.Linijske metode planiranja Gantogram Ciklogram Ortogonalni plan Histogram S-krivulja Linija putokaza

2.1.1. Gantogram
Henry Gant 1918. godine Vrlo rasprostranjena u graevinarstvu iz razloga jednostavnosti Kombinirani grafiko-tablini nain prikaza aktivnosti Apscisa vremenska (kalendarska os), Ordinata popis aktivnosti

15

2.1.2. Ciklogram - 1
Razvijen tijekom 2. svjetskog rata od strane amerike mornarice Koristi se za graevine u kojima su prisutni procesi koji se cikliki ponavljaju Tehnika posebno prilagoena za dinamiko planiranje radova koje karakterizira neprekidni lanani slijed aktivnosti jedna iza druge Apscisa- mjesto rada (radna etapa) Ordinata vrijeme

2.1.2. Ciklogram - 2
Za osiguranje uvjeta ciklikog rada potrebno je: - provesti podjelu rada na specijalizirane radnike - osigurati kontinuitet radova (zastoje i prekide svesti na minimum) - osigurati vei broj dijelova objekta ili radnih etapa koji imaju priblino isti sadraj i koliinu rada - osigurati da svaka radna grupa odrava planiranu brzinu rada i ritam, kako se eventualni poremeaj na bi prenio na aktivnosti koje slijede.

16

2.1.2. Ciklogram - 3
Primjer (izvor: Organizacija graenja prof.dr.sc. Juraj Marui)

2.1.2. Ciklogram - 4
Podruja primjene: kod graevina koji imaju izraenu jednu dimenziju u odnosu na druge gdje se radni procesi odvijaju cikliki kada se dijelovi graevine mogu podijeliti na vie jednakih dijelova Karakteristike: nepreglednost kod veeg broja aktivnosti nejasne veze i meuovisnost meu aktivnostima nejasan kritini put prednost predstavlja vrlo dobar odnos prikaza - mjesto rada rad vrijeme predstavlja dobro orue za programiranje narudbi i opskrbe materijalom, te njihove ugradnje u graevinu Vrlo se rijetko danas koristi u praksi

17

2.1.3. Ortogonalni plan -1

Grafika metoda dinamikog planiranja, koja osim vremenskog slijeda izvravanja radova, prikazuje i mjesto na graevini gdje se navedeni radovi izvravaju Koristi se uglavnom u niskogradnji Koristi se kod razvuenih objekata na kojima se u sklopu trase nalaze prepreke(most, vijadukt.) Na apscisi prikaz stacionaa Na ordinati vrijeme Karakteristika mu je odlian prikaz vremena rada, mjesta rada i opisa rada

2.1.3. Ortogonalni plan -2

Primjer (izvor: Organizacija graenja prof.dr.sc. Juraj Marui)

18

2.1.4. Histogram -1
Grafika tehnika dinamikog planiranja koja slui za prikaz frekvencije (promjene broja) resursa kroz vrijeme Uobiajeno se koristi paralelno sa gantogramom Apscisa vrijeme Ordinata broj resursa (radnika, strojeva, novac) Idealno osmiljen histogram, trebao bi prikazivati stalan broj (sa to manjim oscilacijama) resursa (radnici, strojevi)na gradilitu Karakteristika radova u graevinarstvu: - poetak radova je manjeg intenziteta - nakon obavljenih pripremnih radova, otvara se velika fronta rada i poveava njegov intenzitet - na kraju se intenzitet smanjuje

2.1.4. Histogram -2
Primjer

19

2.1.5. S-krivulja-1
Grafika tehnika dinamikog planiranja, koja prikazuje kumulativne vrijednosti izabranih varijabli (novac, vrijeme.) Idealna S-krivulja je slina (priblina) pravcu Apscisa vrijeme Ordinata resurs (novac.) Karakteristike: - jednostavna za izradu i koritenje - koristi se na viim razinama upravljanja - moe prikazivati paralelno plan-trenutno stanjeprognozu budueg stanja (vrlo korisno)

2.1.5. S-krivulja-2
Izvor (predavanja Metode planiranja prof.dr.sc. Mladen Radujkovi)

20

2.1.6. Linija putokaza

Tehnika kontrole izvrenja uz pomo prikaza ostvarenja izabranih kljunih meu-rokova Apscisa vrijeme izvrenja Ordinata planirani rokovi Karakteristike: jednostavna metoda za izradu i koritenje na svim razinama upravljanja brza informacija o izvrenju ne daje informaciju o uzroku eventualnog kanjenja, pa se koristi kao osnovna (blic) kontrola izvrenja

3.1. Tehnike mrenog planiranja

Kombinirane (grafiko-matematika) metode dinamikog planiranja Metode koje omoguuju efikasno praenje projekta koncentrirajui se na kritine aktivnosti Posebno je korisna za planiranje projekata sa kompliciranim ovisnostima meu aktivnostima Koristi se u mnogim software-ima za planiranje i omoguuje elektroniku obradu podataka Neke metode mrenog planiranja: Critical Path Method (CPM), Precedence Diagramming Method (PDM), PERT...

21

3.1.1. Definicije tehnika mrenog planiranja -1 mre Mreni dijagram dijagram koji se sastoji od niza aktivnosti koje su meusobno povezane vezama Veza predstavlja ovisnost meu aktivnostima. Prikazuje se strelicom ili linijom. Podrazumijeva se da je veza orijentirana od lijeva na desno, te da je lijeva aktivnost prethodna, a desna slijedbena

3.1.1. Definicije tehnika mrenog planiranja -2 mre

Prethodna aktivnost
kontrolira poetak ili kraj aktivnosti

Slijedbena aktivnost
ovisi o poetku ili zavretku aktivnosti

Prethodna akt. Aktivnosti B

Slijedbena akt. Aktivnosti B

22

3.1.1. Definicije tehnika mrenog planiranja -3 mre Poetna aktivnost - prva aktivnost u mrenom dijagramu kojoj ne prethodi niti jedna druga aktivnost ili veza Zavrna aktivnost posljednja aktivnost u mrenom dijagramu iza koje ne slijedi niti jedna aktivnost ili veza S obzirom na broj poetnih ili zavrnih aktivnosti u mrenom dijagramu, mreni dijagram moe biti: - zatvoreni (samo jedna poetna i jedna zavrna aktivnost) - otvoreni (vie poetnih ili vie zavrnih ili vie i poetnih i zavrnih aktivnosti)

3.1.1. Definicije tehnika mrenog planiranja -4 mre Primjer - zatvoreni mreni dijagram

- otvoreni mreni dijagram

23

3.1.1. Definicije tehnika mrenog planiranja -5 mre Put u mrenom dijagramu niz aktivnosti orijentiran vezama, povezan od poetne do zavrne aktivnosti (smjer od lijeva na desno). Petlja u mrenom dijagramu dio puta koji poinje i zavrava u istoj aktivnosti u mrenom planiranju je zabranjena Povratne veze u mrenom planiranju su zabranjene Oznaavanje aktivnosti iz razloga lake i jednostavnije sistematizacije podataka, uobiajeno je da se aktivnosti oznaavaju rastuim nizom prirodnih brojeva (1,2,3) ili (101, 102, 103) bez preskakanja. Pri tome vrijedi Fulkersonovo pravilo neka se aktivnost moe oznaiti tek onda ako su oznaene sve njoj prethodne aktivnosti.

3.1.2. Osnovna podjela tehnika mrenog mre planiranja

Mreni plan orijentiran na aktivnosti (PDM Precedence Diagramming Method) - deterministiki nain prorauna trajanja i
orijentacija na aktivnosti

Mreni plan orijentiran na dogaaje (PERT) - probabilistiki proraun trajanja i orijentacija na

dogaaje u planu

24

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 1 Vremenska analiza 1. Odreivanje vremenske jedinice u planu (u graevini uobiajeno 1 dan) 2. Lista aktivnosti sa proraunom trajanja aktivnosti (na temelju odabira grupa ljudi i strojeva graevinske norme i standardi) 3. Odreivanje vremenskih veza izmeu aktivnosti 4. Proraun 5. Odreivanje kritinih aktivnosti i identifikacija kritinog puta

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 2 2. Lista aktivnosti sa proraunom trajanja prora
Br. Opis aktivnosti Koliina Jed. mj. Sastav radne grupe
TA =

UpRG

Q U pRG NRG hd Q N sRG TA = NRG hd

TA

1. Iz strukture 2. 3.

mrenog plana mre

Iz dokaznice mjera

Iz organizacije radnih procesa

Izraun s Izra formulom

Trajanje aktivnosti zaokrueno zaokru na cijeli broj dana

25

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 3 3. Odreivanje veza meu aktivnostima -1
Kraj-poetak / Finish-Start (FS) Kraj- po Finishkada A zavri, B moe poeti Poetak-poetak / Start-Start (SS) Po etak- po Start(S kada A pone, B moe poeti
A
1. aktivnost

A
1. aktivnost

B
2. aktivnost

Kraj-kraj / Finish-Finish (FF) KrajFinish(FF kada A zavri, B moe zavriti

A
1. aktivnost

B
2. aktivnost

B
2. aktivnost

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 4 3. Odreivanje veza meu aktivnostima -2

Odgoda (Lag) (Lag) Predstavlja pomak ili odgodu izmeu aktivnosti i njene slijedbene aktivnosti Uvijek se izraava u danima Moe se dodati bilo kojoj vrsti veza Uglavnom je pozitivna, ali u iznimnim sluajevima moe biti negativna

26

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 5 3. Odreivanje veza meu aktivnostima -3
Kraj-poetak / Finish-Start (FS) Kraj- po FinishB moe poeti 7 dana nakon zavretka A
A
1. aktivnost

FS 7d

B
2. aktivnost

Poetak-poetak / Start-Start (SS) Po etak- po Start(S B moe poeti 5 dana nakon poetka A Kraj-kraj / Finish-Finish (FF) KrajFinish(FF A B moe zavriti 3 dana nakon 1. aktivnost zavretka A
SS 5d B
2. aktivnost

A
1. aktivnost

FF 3d B
2. aktivnost

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 6 4. Proraun -1 Prora

Na osnovu trajanja aktivnosti i veza meu njima raunaju se vremenski podaci za svaku aktivnost Metoda zahtjeva dva prolaza kroz aktivnosti proraun naprijed i proraun nazad Slijedi izraun vremenskih rezervi i identifikacija kritinog puta

27

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 7 4. Proraun -2 Prora

Kritini put je najdui slijed aktivnosti koji odreuje ukupno trajanje projekta Aktivnosti na kritinom putu su kritine aktivnosti Kritine aktivnosti nemaju vremensku rezervu Promjena u trajanju jedne kritine aktivnosti uzrokuje promjenu trajanja cijelog projekta

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 8 4. Proraun -3 PRORAUN UNAPRIJED Prora PRORA Rauna se najraniji poetak i zavretak aktivnosti (ES i EF) ES i EF je najranije vrijeme kada aktivnost moe poeti i zavriti kada zavri prethodna aktivnost Proraun poinje sa prvom aktivnosti koja nema prethodnu
EF1 + (Lag) = ES2 ES1 + (Lag) = ES2 EF1 + (Lag) = EF2 ES + Trajanje = EF - FS veza ES + Trajanje = EF - SS veza EF - Trajanje = ES - FF veza

28

Proraun unaprijed
B 2 4 2 6 6 6 6 F 12 10 12 5 J 17

A 1 2 0 2 3 1 2

C 3 5 6 3

E 9 9 1 9

I 10 11 17 1

K 18

SS +1

D 4 1 1 2

FF +2

G 7 3 1 4 8 3 4

H 7 Aktivnost Br ES T EF

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 9 4. Proraun -4 PRORAUN UNAZAD Prora PRORA Rauna se najkasniji poetak i zavretak aktivnosti (LS i LF) LS i LF je najkasnije vrijeme kada aktivnost moe poeti i zavriti bez odgaanja zavretka projekta Proraun zapoinje sa aktivnostima bez sljedbene aktivnosti
LS2 - (Lag) = LF1 LS2 - (Lag) = LS1 LF2 - (Lag) = LF1 LF - Trajanje = LS - FS veza LS + Trajanje = LF - SS veza LF - Trajanje = LS - FF veza

29

Proraun unatrag

B 2 4 2 2 6 6 6 6 6 6

F 12 12 10 12 5 12

J 17 17

A 1 2 0 0 2 2 3 1 2 9

C 3 10 5 3 6 10

E 9 16 9 9 1 16

I 10 17 11 17 1 17

K 18 18

SS +1

D 4 1 1 11 2 12

FF +2

G 7 1 3 11 4 14 8 4 3 14

H 7 17
Aktivnost Br ES T LS EF LF

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 10 4. Proraun -5 UKUPNA VREMENSKA REZERVA Prora Vrijeme za koje se trajanje aktivnosti moe produiti ili odgoditi poetak aktivnosti, a da ukupno trajanje projekta ostane nepromijenjeno Razlika izmeu kasnog i ranog poetka ili kasnog i ranog zavretka Aktivnosti kojima ukupna rezerva ima vrijednost nula su kritine aktivnosti, a slijed kritinih aktivnosti je kritini put
LS - ES = TF (eng. TOTAL FLOAT) LF - EF = TF

30

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 11 4. Proraun -5 SLOBODNA VREMENSKA REZERVA Prora Vrijeme za koje se trajanje aktivnosti moe produiti ili odgoditi poetak aktivnosti, a da najraniji poetak slijedbene aktivnosti ostane nepromijenjen Proraunava se ovisno o vrsti veze
ES2 - (Lag) EF1 = FF1 - FS veza ES2 - (Lag) ES1 = FF1 - SS veza EF2 - (Lag) EF1 = FF1 - FF veza

3.1.2.1. Mreni plan orijentiran na aktivnosti Mre (PDM metoda) - 11 4. Proraun - 6 KRITINI PUT Prora KRITI
B 2 4 2 2 0 0 6 6 6 6 6 6 F 0 12 0 12 J 10 12 0 17 5 12 0 17

A 1 2 0 0 0 0 2 2 3 1 2 9

C 7 3 0 10

E 5 3 7 9 6 10 0 16

I 9 9 7 10 1 16 7 17

K 11 17 0 18 1 17 0 18

SS +1

D 4 1 10 2 1 11 0 12

FF +2

G 7 1 10 4 3 11 0 14

H 8 4 10 7 3 14 10 17

Aktivnost Br ES T LS

TF EF FF LF

Kritini put A B F J - K Kriti

31

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) - 1 Program Evolution and Review Techniques - PERT metoda Razvijena 50-tih godina XX. Stoljea Karakteristike: - Orijentacija na dogaaje dogaaj je temeljni element plana - Problem nesigurnosti vremena dogaajapoetne vrijednosti za proraun analize vremena su procijenjena, te samim tim sadre odreenu nesigurnost koja se prenosi na sve daljnje proraunske podatke o vremenu nastupa dogaaja

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 2

Analiza strukture: 1. Potrebno je odrediti sve dogaaje u planu 2. Potrebno odrediti slijed istih (dogaaja) 3. Grafiki prikaz plana krug oznaava dogaaj, a strijela vezu i aktivnosti koje se moraju izvriti izmeu dva povezana dogaaja

32

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 3

Vremenska analiza: 1. Odreivanje trajanja aktivnosti 2. Proraun najranijeg i najkasnijeg oekivanog vremena dogaaja 3. Proraun vremenskih rezervi 4. Identifikacija kritinog puta

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 4 1. Odreivanje trajanja aktivnosti

- a optimistiko vrijeme dogaa se u

najpovoljnijim okolnostima - m najvjerojatnije vrijeme dogaa se u normalnim okolnostima - b - pesimistiko vrijeme dogaa se u najnepovoljnijim okolnostima Na osnovu ova tri vremena i raspodjele proraunava se:

33

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 5

2. Proraun najranijeg i najkasnijeg oekivanog vremena dogaaja

-

Proraun unaprijed 1. Provodi se slijeva na desno (od poetnog prema zavrnom dogaaju) 2. Proraunava se najranije oekivano vrijeme dogaaja - Te 3. Proraun zapoinje tako da se poetnom dogaaju (koji nema prethodnog), dodijeli Te=0 4. U sluaju da se odreuje najranije vrijeme nekog dogaaja koji ima vie prethodnih dogaaja, proraunava se svaka alternativa i kao mjerodavna uzima maksimalna vrijednost

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 6

-

Proraun unatrag 1. Provodi se sa desna na lijevo (od zavrnom prema poetnom dogaaju) 2. Proraunava se najkasnije oekivano vrijeme dogaaja - Tl 3. Proraun zapoinje tako da se zavrnom dogaaju (koji nema slijedbenog), izjednai najkasnije i najranije vrijeme Te(n)=Tl(n) 4. U sluaju da se odreuje najkasnije vrijeme nekog dogaaja koji ima vie slijedbenih dogaaja, proraunava se svaka alternativa i kao mjerodavna uzima minimalna vrijednost

34

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 7 - Proraun vremenskih rezervi
Vremenska rezerva se proraunava po formuli: Sl=Tl-Te Ako je najranije vrijeme dogaaja jednako najkasnijem tj. Sl=0, onda je dogaaj kritian

Identifikacija kritinog puta

Kritini put spaja kritine dogaaje Predstavlja najdui put u mrenom dijagramu i kao takav odreuje ukupno trajanje plana Svaka promjena na kritinom putu, direktno se prenosi na ukupno trajanje U mrenom dijagramu postoji barem jedan kritini put, a moe ih biti i vie Ukoliko postoji vie kritinih putova, oni su meusobno jednaki

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 8

3. Proraun stupnja nesigurnosti vremenskog nastupa dogaaja

U istom mrenom dijagramu, umjesto oekivanog vremena (Te), uvrtava se njegova varijanca (Te) i provodi proraun u mrenom dijagramu na identian nain i potujui ista pravila kao za proraun oekivanog vremena dogaaja

Te - predstavlja najkasnije vrijeme dogaaja Te Tl - predstavlja najranije vrijeme dogaaja Te Proraun naprijed Te, Te(1)=0, max, Proraun naprijed Tl, Tl(n)=0, min,

35

3.1.2.2. Mreni plan orijentiran na dogaaje Mre (PERT metoda) 9

3.2. Prednosti mrenih planova u odnosu na linijske mre

Grafiki prikaz veza meu aktivnostima (dogaajima) Postoje podaci o vremenskim rezervama aktivnosti (dogaaja),koje je mogue koristiti za odreivanje optimalnog rasporeda resursa Mogunost optimalizacije mreni plan se temelji na matematikom modelu, te ga je stoga mogue optimalizirati

36

Preporuka za primjenu odreenih tehnika planiranja u graevinarstvu

Izvor predavanja Metode planiranja-prof.dr.sc. Mladen Radujkovi planiranja prof. dr. sc. Radujkovi

4. Planiranje resursa -1
Pod pojmom resursa u graevinarskoj praksi podrazumijevaju se fiziki resursi neposredno vezani za proizvodnju: strojevi, radnici, materijal, novac. Resursi se dijele na: 1. Jednokratne koji se usporedno sa izvrenjem aktivnosti, troe ili ugrauju u proizvod. Samim tim, navedeni resursi nisu raspoloivi za slijedee aktivnosti (materijal, novac vrijeme). 2. Viekratne koji se koriste viekratno na razliitim aktivnostima (strojevi, radnici)

37

4. Planiranje resursa -2
Planiranje i izrada planova bez posebne analize ili optimalizacije koritenja resursa, nema praktinu vrijednost, niti operativnu primjenu Plan koji ima nepovoljan ili nerealan raspored koritenja resursa nema praktinu primjenjivost Iz razloga izbjegavanja trokova zastoja, posebna panja u procesu planiranja, mora biti usmjerena na optimalno koritenja radne snage i strojeva

4. Planiranje resursa -3
Utjecaj na projekt (primjer GB izvor Neale Construction planning predavanja prof.dr.sc. Radujkovi)

38

4. Planiranje resursa -4
Glavni cilj planiranja resursa je postizanje (ukoliko je to mogue i koliko je mogue) neprekinutog rada sa nepromjenjivim brojem resursa tijekom vremena

4. Planiranje resursa -5
Postupak planiranja resursa provodi se u slijedeim fazama: 1. Odreivanje strukture i broja resursa po aktivnostima 2. Zbrajanje resursa na razini cijelog projekta i izrada poetne varijante plana koritenja istih 3. Analiza i optimalizacija poetnog plana koritenja resursa u projektu

39

4. Planiranje resursa -6
Resursi ovise o koliini rada, normativima i radnom vremenu Resursi se dodjeljuju pojedinano po aktivnostima Postoji problem u dodjeli resursa jedna po jedna aktivnost budui zbroj i raspored resursa na razini projekta potencijalno moe ispasti nepovoljan

4. Planiranje resursa -7
Smjernice za planiranje resursa: U planu koristiti samo stvarno raspoloive resurse za fazu izvrenja, ne preko broja ukupne raspoloivosti na razini cijelog projekta Vezama izmeu aktivnosti, kontrolirati slijed radnih grupa sa intencijom njihovog neprekinutog rada Pri proraunu trajanja aktivnosti, grupirati aktivnosti iste vrste rada, te ih vremenski dimenzionirati na nain da koriste istu vrstu i broj resursa (ista radna grupa) Vrsta i broj resursa trebaju to manje oscilirati po pojedinanim aktivnostima

40

4. Planiranje resursa -8
Zbrajanje resursa na razini projekta predstavlja proces prorauna ukupnih potreba za svakim od resursa od strane svih projektnih aktivnosti tijekom cjelokupnog trajanja projekta rezultat se uobiajeno prikazuje grafiki histogramom, pri emu se aktivnosti sa vremenskom rezervom, odnosno njima pripadni resursi prikazuju u najranijem vremenu koritenja

4. Planiranje resursa -9
Nepovoljan ili neprihvatljiv raspored resursa broj resursa u pojedinim periodima prelazi vrijednost maksimalno raspoloivog broja za projekt broj odreenih resursa je izrazito neravnomjeran tijekom kraih vremenskih razdoblja, uz rad sa prekidima

41

4. Planiranje resursa -10

Poboljanje rasporeda koritenja resursa u planu Promjena strukture resursa planiranih u projektu Promjenom broja resursa planiranih za pojedine aktivnosti u projektu Promjenom vremenskog rasporeda pojedinih aktivnosti (mijenjamo vrijeme koritenja pojedinih resursa na tim aktivnostima)

4. Planiranje resursa -11

Praktina realizacija povoljnijeg rasporeda resursa u projektu - Poravnanjem broja na razini projekta prema iskustvu i sposobnosti planera - Primjenom optimalizacijskih metoda: a) Optimalizacija plana koritenja resursa minimaliziranjem oscilacija u njihovom koritenju, ali bez produenja poetnog trajanja projekta (resource leveling) b) Planiranje optimalnog koritenja ogranieno raspoloivih resursa, sa ciljam postizanja minimalno mogueg trajanja projekta u navedenim uvjetima (constrained resource allocation)

42

4. Planiranje resursa -12

Znaajke postupka i utjecaj optimalizacije rasporeda resursa: - utjee na dinamiku trokova u projektu - moe utjecati na promjenu kritinog puta u planu - optimalizacija jednog resursa mijenja raspored aktivnosti i kvariraspored drugih resursa - postupak optimalizacije resursa bez upotrebe raunala je praktino nemogu Prednost u koritenju odreenog resursa u pravilu ima aktivnost kojoj je ukupna vremenska rezerva minimalna

5. Praenje i kontrola plana-1

Definicije Praenje (monitoring) predstavlja prikupljanje, zapisivanje i izvjetavanje informacija u svezi segmenata ili svih gledita izvrenja projekta koja voditelj projekta ili netko unutar organizacije koja sudjeluje na projektu, potrauje. Kontrola (control) je repetitivni proces kojim se na temelju podataka iz postupka praenja projekta, stvarno izvrenje dovodi u to vee podudaranje (sukladnost) sa planiranim.

43

5. Praenje i kontrola plana-2

Bitne znaajke procesa praenja i kontrole projekta
Cijeli postupak (plan-praenje-kontrola) mora se odvijati cjelovito i cikliki Bez procesa praenja i kontrole projekta, planiranje nema smisla, a drastino se poveava vjerojatnost neuspjeha projekta Osnovna pretpostavka praenja i kontrole je da dimenzije projekta koji se kontroliraju i prate (vrijeme, novac.) budu mjerljive Praenje i kontrola projekta mora biti formalizirano kao sastavni dio strukture projekta, a ne kao neto vanjsko Izrada plana, te praenje i kontrola, moraju biti jedinstvena cjelina. Ukoliko su navedeni pojmovi, dva sustava, uvijek postoje problemi u njihovoj interakciji i vezama

5. Praenje i kontrola plana-3

Ciklus praenja i kontrole izvrenja
planiranja- prof.dr.sc. Mladen Radujkovi) (izvor: predavanja Metode

44

5. Praenje i kontrola plana-4

Praenje plana -1
Informacija je podatak koji ima odreenu vanost za onoga tko ga prima.
Osnovni zadatak praenja projekta je prikupljanje podataka i proces izvjetavanja, tj. osiguravanje da sve strane ukljuene u projekt tijekom vremena imaju raspoloive i tone informacije. Potrebno je izraditi kvalitetan informacijski sustav koji voditelju projekta daje potrebne informacije za rad. Ostali zadaci praenja projekta su: a) stvaranje baze podataka za budue projekte b) uenje iz prolih greaka c) informiranje viih razina upravljanja

5. Praenje i kontrola plana-5

Praenje plana -2 Prvi korak kod praenja projekta je ustanoviti kljune faktore koji e se kontrolirati: tehnika svojstva, rok, trokovi, razina zadovoljstva investitora.. Najbolja podloga za praenje projekta je plan sa oformljenim aktivnostima, resursima i trokovima

45

5. Praenje i kontrola plana-6

Praenje plana -3 - U planu se uobiajeno prati: a) vrijeme (planirano/utroeno) b) trokovi (planirano/utroeno) c) koliine radova (planirane-izvrenepreostale) d) brojno stanje resursa

5. Praenje i kontrola plana-7

Praenje plana -4 Drugi korak je odreivanje naina mjerenja izvrenja, te odgovarajuu mjernu jedinicu (mjerna jedinica mora pouzdano reflektirati stvarno stanje) esto se u npr. visokogradnji, cjelokupno praenje izvrenja svodi na jednu jedinicu - m

46

5. Praenje i kontrola plana-8

Praenje plana -5
-

Trei korak je uspostavljanje standarda i procedura prikupljanja podataka po kljunim faktorima :

1. Koje e se informacije prikupljati i u kojem obliku?(tehnike, raunovodstvene, gradiline. u ovisnosti o korisniku informacije) 2. Tko e prikupljati informacije i kome e ih dostaviti? 3. Na koji nain i kada e se prikupljati informacije?

Od posebne vanosti je organizirati praenje slijedeih podataka:

1. Podataka koji se znaajnije mijenjaju tijekom vremena 2. Podataka koji znatno utjeu na rezultat (npr. trokovno znaajne stavke trokovnika)

5. Praenje i kontrola plana-9

Praenje plana -6
Intervali auriranja podataka ovise o: 1. Vrsti projekta 2. Fazi projekta 3. Trajanju projekta 4. Stanju radova Podaci se u graevini najee auriraju jednom tjedno Kod projekata koji traju tijekom vie godina, uobiajeno je mjeseno auriranje podataka ukoliko se ne kasni sa vremenskim izvrenjem. Ukoliko doe do kanjenja, period auriranja podataka, skrauje se na dvotjedno, zatim tjedno.

47

5. Praenje i kontrola plana-10

Praenje plana -7 etvrti korak predstavlja obradu sakupljenih podataka Potrebno je izvriti slijedee: 1. Provjera prispjelih podataka 2. Unos podataka u sustav 3. Provjera unosa istih 4. Za sve navedeno uputno je koristiti raunalo, a podatke o svakom unosu uvati kao poseban file

5. Praenje i kontrola plana-11

Praenje plana -8
-

Periodino usklaivanje plana putem unosa tekuih podataka o izvrenju aktivnosti podrazumijeva slijedee:
1. Potpuno izvrene aktivnostima, predvieno trajanje zamjenjuje se sa vrijednou 0, a sve njihove veze (S,F ili N), ne uzimaju se u obzir tijekom novih prorauna 2. Aktivnosti ije je izvrenje u tijeku, odreuje se postotak izvrenja, te na temelju istog preostalo trajanje 3. Aktivnosti koje nisu zapoele zadravaju postojee trajanje i veze, ukoliko ne postoje nova saznanja o eventualnim novim mogunostima njihovog izvrenja

48

5. Praenje i kontrola plana-12

Praenje plana -9
5. korak predstavlja pravovremenu raspodjelu informacija Proces izvjetavanja mora biti organiziran po razliitim razinama upravljanja, iz razloga to prevelika koliina ulaznih i izlaznih informacija izvjetaje ini neitljivima, a korisnike informacija sprjeava u pravovremenom dobivanju traene informacije Informacijski sustav projekta (ISP), mora biti povezan i prilagoen informacijskom sustavu tvrtke (IST)

5. Praenje i kontrola plana-13

Praenje plana -10
Informacije dobivene praenjem, vezane uz raspodjelu istih referentnim korisnicima, moraju biti: - tone - pravovremene - ispravno dimenzionirane - ispravno adresirane Ukoliko bilo koji od navedenih uvjeta nije zadovoljen, raspodjela koritenja informacija dobivenih praenjem projekta, nije ispravna

49

5. Praenje i kontrola plana-14

Praenje plana -11
Za nie razine managementa, izvjetaji se rade sa veom razinom detaljnosti, te u kraim vremenskim intervalima, dok se za vie razine managementa izvjetaji daju rjee, bez detalja, sumarno sa zakljucima Najvaniji zadatak izvjetavanja je: 1. Rano, tono i jasno ukazati na promjene ili odstupanja unutar projekta 2. Prikazati trend i time predvidjeti budunost 3. Ukazati na kljune podatke koji imaju kljuni utjecaj na cjelinu

5. Praenje i kontrola plana-15

Praenje plana -12
Izrada izvjetaja se razlikuje prema tipu: 1. Uobiajeni obrauju redovne pokazatelje u projektu. Rade se periodino 2. Izvanredni obrauju iznenadne pojave vanih dogaaja ili potreba brzog informiranja o bitnim odlukama i promjenama unutar projekta 3. Izvjetaji o posebnoj analizi koji se upotrebljavaju za priopavanje rezultata specifinih problema unutar projekta Metode izvjetavanja koje se koriste u graevini su: - S krivulja - Gantogram - Histogram - Mreni plan - Tablice.

50

5. Praenje i kontrola plana-16 Praenje plana -13

Primjer izvjetaja za napredovanje izvrenja i gotovosti bruto povrine graevine u izgradnji

6. Earned Value Metoda-1

Koncept je izvorno nastao 1967. godine za potrebe US Department of defense (DOD) pod nazivom Cost/Schedule Control Systems Criteria- C/SCSC Analiza vrijednosti prihoda koja predstavlja neprekinutu mjerenje aktualnog ostvarenja nasuprot detaljnom planu izvrenja, a u cilju predvianja konanih trokova i vremenskog roka projekta

51

6. Earned Value Metoda-2

Jedan od najpoznatijih izvjetaja o izvrenju projekta je dijagram vrijednosti prihoda (the earned value chart) u kojem su prikazani podaci novac/vrijeme.

6. Earned Value Metoda-3

Indikatori statusa projekta:
BCWS (Budgeted Cost for Work Scheduled) planirani troak planiranog posla ACWP (Actual Cost of Work Performed) stvarni troak izvrenog posla BCWP (Budgeted Cost for Work Performed) planirani troak za izvreni posao (Earned Value) BCWP - BCWS BCWP - ACWP = BCWP / BCWS = BCWP / ACWP SV (Schedule Variance) odstupanje od plana CV (Cost Variance) trokovno odstupanje SPI (Schedule Performance Indeks) indeks vremenskog izvrenja CPI (Cost Performance Indeks) indeks trokovnog izvrenja

52

6. Earned Value Metoda 4

NA KRAJU TROMJESJEJA 1: planirano (BCWS) 25.000 KN stvarno (ACWP) 22.000 KN vrije. prihoda (BCWP) 20.000 KN

Primjer 100 75 50

Stvarno 22

Planirano 25 odstupanje od plana (SV) BCWP BCWS = -5.000 KN stvarna trokovna varijanca (CV) BCWP - ACWP = -2.000 KN 1 2 3 4

25

Vrijednost 20

INDEKS VREMENSKOG IZVRENJA (SPI): vrijednost / planirano . 20.000 / 25.000 = 0.8 INDEKS TROKOVNOG IZVRENJA (CPI): vrijednost / stvarno . 20.000 / 22.000 = 0.91

6. Earned Value Metoda 5

Primjer

provjerava se progres nakon 100 dana postotak zavrenosti projekta je 60% ostvareni troak 1.300.000,00 Potrebno je izraunati:
vrijednost prihoda (Earned Value) trokove na zavretku projekta

53

6. Earned Value Metoda 6

EAC = ACWP+(BAC-BCWP)/CPI ACWP=1.300.000 BAC = 1.830.000 BCWP=1.830.0000,6=1.098.000 CPI = BCWP/ACWP = 1.098.000/1.300.000= 0,8446 EAC = 1.300.00+(1.830.001.098.000)/0,8446= 2.192.857,15

Primjer

6. Earned Value Metoda 7

Praenje izvrenja projekta sa fokusom na indeksu trokovnog izvrenja (CPI)

54

7. Kontrola plana 1
Definicija - Kontrola predstavlja ljepilokoje vee zajedno sve faze projekta od ideje, projektiranja, nabave i ugovaranja, graenja do primopredaje. Zadaci sustava kontrole: - Djelovanje na aktivnosti sukladno podacima iz praenja plana, a u cilju izvrenja plana - Kontrola predstavlja osnovnog uvara imovine svake organizacije

7. Kontrola plana 2
Razlozi iz kojih moe doi do potrebe za djelovanjem kontrole mogu biti:
Zahtjevi investitora za izmjenama u projektu Neoekivanih tehnikih problema Problemi interaktivnog rada, suradnje, veza. Neodgovarajuih i nepotpunih tehnolokih rjeenja Nedostatku dokumentacije potrebne za rad (nepotpuni projekti) Pravni problemi Opskrba logistika projekta uz nedovoljan broj resursa Prekoraenje trokova zbog podbaenog prorauna Promjena ulaznih cijena, inflacije. Prekoraenja roka iz razloga slabe organizacije, discipline i motivacije Pre-optimistiki izraen poetni plan tzv. politiki motivirani rokovi i td.

55

7. Kontrola plana 3
Prema podacima iz praenja plana, potrebno je odabrati trenutak u kojem e se provesti kontrolna radnja. Takoer je potrebno definirati to e se kontrolirati, kako e se ocijeniti izvrenja koja su odstupanja doputena prije intervencije, kakvu intervenciju poduzeti, kakvu preventivu odabrati za sprjeavanje odstupanja od plana.

7. Kontrola plana 4
Vrijeme kontrole se odreuje na nain da ostavimo dovoljno vremena za poduzimanje korektivnih radnji Nie razine rukovoenja uobiajeno provode dnevnu i tjednu kontrolu, voditelji projekata uglavnom tjednu, a vie razine managementa mjesenu Kontrola ima tendenciju terora nesigurnih i izaziva tjeskobu kod ostalih, te je treba postaviti na nain da ohrabri poeljne postupke, a obeshrabri one nepoeljne (PMBK)

56

7. Kontrola plana 5
Opa naela kontrole plana:
1. 2. 3. 4. 5. 6. Procesi kontrole trokova i vremena moraju biti integrirani, konzistentni i u suglasju Procesi planiranja i kontrole moraju biti cjeloviti i neprekinuti kroz sve faze projekta, to predstavlja osnovni zadatak projektnog tima Nuno je da projektni sudionici, koji su odgovorni za provoenje plana, daju punu podrku procesu planiranja i kontrole, te da plan prihvaaju i smatraju ga svojim U procesu planiranja treba koristiti dogovorene (po mogunosti standardizirane) formate za prikupljanje, obradu i raspodjelu informacija Prednosti IT koristiti maksimalno Informacija mora biti pravodobna, ispravno adresirana i dimenzionirana na pravi nain i u pravoj mjeri. Svugdje gdje je to mogue dati prednost sumarnim informacijama ( da se od stabla ne vidi uma)

7. Kontrola plana 6
Vrste kontrolnih mehanizama: Automatska kontrola u kojoj se primjenom neprekidnih opaanja i mjernih ureaja prikupljaju podaci i usporeuju sa standardima, a zatim se dobivena informacija prenosi do podsustava koji po potrebi provodi korektivnu radnju (npr. proizvodni procesi proizvodnje graevinskog materijala) Go / no-go kontrola podrazumijeva redovito, cikliki periodino provjeravanje ispunjenja odreenih preduvjeta. Ovaj tip kontrole je upotrebljiv za projekt bilo kojeg sadraja. Pri ovom tipu kontrole, tehnika dokumentacija i plan (vremenski i financijski), koriste se kao osnovni kontrolni dokumenti

57

7. Kontrola plana 7
Pojam post-kontrole
Post-kontrola provodi se nakon nastupa dogaaja, sa zadatkom uenja, pamenja i poboljanja rada na buduim projektima. Ona analizira ostvarenje:temeljnog cilja projekta, meurokova, prorauna, promjena, koritenja resursa, upravljanja projektom, upravljanja rizicima, korelacijom i interakcijom sa partnerima, tehnologije, organizacije, pogreaka/ispravnih odluka.. Kljuni izvjetaj procesa post-kontrole je skup preporuka o moguim poboljanjima za budue projekte. Stav sudionika projekta prema procesu post-kontrole, je ovisan o njihovom uspjehu u radu na projektu i ocjeni njihovog rada kaoja e proizai iz postupka kontrole.

7. Kontrola plana 8
Kontrolnog sustav mora biti: - fleksibilan, jednostavan i razumljiv izvriteljima posla, lagan za odravanje, jeftiniji od koristi koja se dobiva kontrolom, lagan za odravanje, upotrebljiv, etian, toan u razumnim granicama, detaljno dokumentiran, orijentiran na ispravljanje greaka umjesto na sankcije Kontrolni sustav ne smije: - biti preagresivan, biti orijentiran iskljuivo na lako mjerljive faktore uz zanemarivanje teko mjerljivih, zanemarivati promjene u projektu, pre-eksponirati kratkorone ciljeve projekta na tetu dugoronih

58

7. Kontrola plana 9
Kontrola promjena Jedan od najvanijih zadataka i ujedno najvei problem upravljanja. Do promjena dolazi uslijed: neizvjesnosti ulaznih podataka, dodatnih zahtjeva na projekt, eljom za poboljanjima projekta, loe projektne dokumentacije, voenja projekta. Zadatak sustava kontrole promjena je: pregled zahtjeva za promjenom, identificiranjem alternativnih rjeenja kod promjene, prihvat (odobrenje) zahtjeva za promjenom, obavjetavanje interesnih sudionika o promjeni Promjene se ne smiju prihvaati i provoditi neformalno

8. Odnos sudionika u projektu i procesa vremenskog planiranja -1 Pristup vremenskog planiranju: Parcijalan (djelomian) Sustavan (cjelovit) Ad hoc u skladu sa razvojem dogaaja Nihilistiki - ma ne treba, jer..

59

8. Odnos sudionika u projektu i procesa vremenskog planiranja -2

Stav hijerarhijskih razina managementa prema sustavnom planiranju: - Top management Dobili smo posao kakav smo puno puta odradili. to e nam sustavno planiranje donijeti? - Srednji management Znamo koji potencijal lei u sustavnom planiranju, ali top management nam nee dati podrku, a kad bi je i dobili, oni na gradilitu je nee primjenjivati - Operativni managementSustavno planiranje je dodatni posao, a mi smo ionako preoptereeni. Svrha mu je da trae nae greke i zatim vre pritisak na nas.

8. Odnos sudionika u projektu i procesa vremenskog planiranja -3

Investitor u odnosu na vremensko planiranje
Naelno, svi investitori prihvaaju koncept project managementa, sustavnog planiranja. ali 1. Vrlo su osjetljivi na otkrivanje vlastitih pogreka u radu 2. Skloni su estim promjenama tijekom faze izvrenja 3. esto su preoptimistini pri odreivanju ciljeva projekta 4. U pravilu, ne razumiju vanost strategije raspodjele rizika 5. Investitor koji sam odredi ugovorni rok, bez planiranja faza projekta, ukljuujui fazu izvrenja, ima malu ansu za ostvarenje istog. 6. Pravilo je da investitor u fazi ustupanja radova, da na uvid buduem ugovaratelju, svoju plansku dokumentaciju (slijed radova, meu-rokovi, kljuni resursi, naini praenja i kontrole, odtete za neizvravanje plana,), te se ista nakon toga unosi u ugovornu dokumentaciju 7. Od posebne vanosti, je u ugovornoj dokumentaciji odrediti meurokove koji uravnoteuju intenzitet ukupnog rada i sprjeavaju rizine postupke neodgovornog izvoditelja (po vrsti rada, dijelovima graevine, isporukama, primopredajama)

60

8. Odnos sudionika u projektu i procesa vremenskog planiranja -4

Izvoditelj u odnosu na vremensko planiranje
1. U fazi davanja ponude, veina izvoditelja u potpunosti je orijentirana na izraun cijene, dok je planiranje roka potpuno zapostavljeno iz razloga: - Bojazan da e u sluaju ne prihvaanja roka, njihova ponuda biti odbijena - Izvoditelj oekuju da e u tijeku projekta Investitor zatraiti promjene uslijed kojih e on zatraiti produljenje roka - Izvoditelj ima saznanje da su sankcije za neizvrenje roka ograniene (i malog iznosa), a eventualni sudski procesi dugotrajni 2. Nakon ugovaranja, veina izvoditelja vrlo kritiki prigovara na rok zavretka radova 3. Veina izvoditelja volispori poetak, a brzi kraj, pa se poetne aktivnosti nepotrebno dugo razvlae, a zavrne planiraju u rekordnom roku, to je sve vrlo rizino 4. Veina izvoditelja forsira izvrenje bez kvalitetne pripreme 5. Izvoditelji uglavnom prihvaaju proces sustavnog planiranja uslijed zahtjeva investitora 6. U manjim poduzeima, planiranje je uglavnom preputeno osoblju na gradilitu, koje plan doivljava kao pritisak investitora 7. Vea poduzea, uglavnom imaju centralni odjel za planiranje, koji je esto bez udjela gradilinog osoblja, koji smatraju planove (osoblje gradilita) nametnutima i nerealnim

Posljedice- BOJKOT PLANA!!!!!

8. Odnos sudionika u projektu i procesa vremenskog planiranja -5

Projektant u odnosu na vremensko planiranje 1. Imaju vrlo znaajnu ulogu i utjecaj u projektu, ali veinom vrlo malo znaju o planiranju i upravljanju 2. Koncentrirani su na svoj rad, koji smatraju vrlo kreativnim, te ga se stoga ne moe numeriki obraditi u procesu planiranja 3. Aktivnosti projektanta, redovito su na kritinom putu, pa investitor (njegov konzultant) mora preuzeti sustavno planiranje istih

61

9. Hijerarhija planova -1
H IJ E R A R H IJ A P L A N O V A

U PRAV A

UGOVORENI ROK

OD ROKA PREMA D E T A L J IM A

K LJU NI M E U RO K O VI

1 . R A Z IN A

P L A N IR A N J E

OSN OVN I PLAN

2 . R A Z IN A

O D D ET A L JA P REM A ROK U

PREGLED NI PLA N

3 . R A Z IN A

IZ V R IT E L J I

D E T A L J N I IL I O P E R A T IV N I P L A N

4 . R A Z IN A

9. Hijerarhija planova -2
Kljuni meurokovi- 1. razina
U ovisnosti o veliini i vrsti projekta, odredi se do 20 glavnih meurokova - Meurokovi su zavretci (isporuke) bitnih sastavnica projekta, obino odreenih najviom razinom WBS-a Podsjetnik: WBS je grafiki prikaz projekta putem ralanjivanja istog na komponente, u razvijenim i povezanim razinama od produkta do najsitnijih detalja koji su potrebni za provedbu efikasnog planiranja i kontrole. -

62

9. Hijerarhija planova -3
Osnovni plan (2. razina) Osnovni plan predstavlja prikaz odreenog broja sumarnih aktivnosti i svih kljunih meurokova U planu su prikazane aktivnosti (i njihove veze) vezane za izradu dokumentacije, opskrbu i nabavu, izvrenje (izvoenje), te primopredaju Osnovni plan izrauje se pri izradi ponude Vremenska jedinica je uobiajeno mjesec Auriranje se provodi jednom mjeseno, a podaci i informacije se nalaze u organizacijskoj jedinici uprave poslovnog sustava

9. Hijerarhija planova -4
Pregledni plan (3. razina) Predstavlja detaljiziranje osnovnog plana Sastavni je dio ugovorne dokumentacije Vremenska jedinica je tjedan ili dan Aurira se jednom mjeseno (ili tjedno), a podaci i informacije se nalaze u organizacijskoj jedinici uprave poslovnog sustava

63

9. Hijerarhija planova -5
Detaljni ili operativni plan (4. razina) Predstavlja detaljiziranje preglednog plana Radi se na poetku faze izvrenja Moe obuhvatiti cijelo trajanje izvrenje, premda se esto radi za odreeni vremenski period (tjedan, mjesec,.) Vremenska jedinica je dan Aurira se dnevno

10. Uloga project managera i planera-1 planeraProject manageri Kreiranje i definiranje projekta Definiranje potrebnih resursa Upravljanje projektom Izvjetavanje o projektu Upravljanje rizicima Financijsko upravljanje

64

10. Uloga project managera i planera-2 planeraPlaneri Izrada plana i detaljnog rasporeda koritenja resursa Unos i obrada podataka dobivenih iz operative Izrada izvjetaja Koordiniranje korisnika plana

10. Uloga project managera i planera-3 planeraIzvritelji Primaju i izvravaju zadatke Izvjetavaju o izvrenju Izvjetavaju o utrocima Surauju sa planerima Imaju detaljan uvid u stanje projekta

65

10. Uloga project managera i planera-4 planerato planeri trebaju znati?

Linijske - prometne i hidrotehnike graevine-1 Imaju jednu izrazito izduenu dimenziju, pa se kod planiranja dijele u dionice, kampade Organizacija podjele temelji se na jednakosti koliine rada, uvaavanju zemljopisnih uvjeta i koritenju fronte rada sa jednog ili vie napadnih mjesta. Unutar dionica, radovi se planiraju u lananom slijedu, uz preklapanje aktivnosti u slijedu

10. Uloga project managera i planera-5 planerato planeri trebaju znati?

Linijske - prometne i hidrotehnike graevine-2 U planu dominiraju aktivnosti sa zemljanim radovima, transportu i ugradnji odreenih slojeva i naposljetku opreme Sloeni pojedinani objekti koji se nalaze na trasi (tuneli, vijadukti, nadvonjaci, mostovi.), esto su kritini za cijeli projekt, pa se prikazuju posebnim detaljnim planom Za planiranje se preporua upotreba raunala

66

10. Uloga project managera i planera-6 planerato planeri trebaju znati?

Sve graevine -1 Kod planiranja svake graevine, treba ukljuiti sve radove svih faza esto se zanemaruje utjecaj slijedeih faza na trajanje projekta: ugovaranje, zavrne isporuke opreme, pripremni i zavrni radovi, isporuka dokumentacije, donoenje odluka vanih za izvrenje radova, osiguranje ovca. U poetnoj fazi plana, veze meu aktivnostima treba odrediti uz umjerenopreklapanje izvrenja povezanih aktivnosti

10. Uloga project managera i planera-7 planerato planeri trebaju znati?

Sve graevine -2 Godinji fond radnog vremena treba paljivo prekontrolirati, te uz praznike unijeti i dodatne neradne dane prema analizi vremenskih, politikih, vjerskih i socijalnih utjecaja na podruju gdje se gradi. Koritenje PDM metode planiranja, uz primjenu raunala, openito predstavlja najpovoljniji pristup planiranju, ali se korisnicima plana dostavljaju ostali izvjetaji koji proizlaze iz mrenog planiranjagantogram, histogram, S-krivulja. (sam mreni plan, rijetko se daje korisnicima plana iz razloga kompliciranosti)

67

10. Uloga project managera i planera-8 planeraDostatni razlozi za produenje ugovornog roka prema FIDIC-u
a)Dodatni radovi Poveani posao (znaajno vee koliine od trokovnikom predvienih) Promjena karaktera/kvalitete/pozicije/slijeda radova Van trokovniki radovi b)Svaki uzrok kanjenja naveden u slijedeim stavkama 6.4. Kanjenje isporuke tehnike dokumentacije 12.2. Nepovoljni fiziki uvjeti 27. Iskopine, arheoloka nalazita. 40.2. Posljedice suspenzije od strane strunog nadzora 42.2. Neuspjeh investitora da izvoditelja uvede u gradilite 69.4. Odreena suspenzija radova od izvoditelja c)Iznimno loi vremenski uvjeti d)Kanjenje za koje odgovara naruitelj Nemogunost primopredaje gradilita Rat, neprijateljske aktivnosti, izgredi, bezakonje Zauzee od strane naruitelja Gubitak ili teta uslijed tehnike dokumentacije koja nije od izvoditelja e) Specijalne okolnosti Pokriva vrlo neobine situacije koje nisu nigdje posebno navedene

11. Certifikacija projekt menadera-1 menad eraPMI (Project management institute)

Najvea meunarodna udruga voditelja projekata (projekt menadera) sa centralnim uredom u SAD-u (www.pmi.org) cca. 225.000 lanova (177 lanova u Hrvatskoj) Gospodarski sektori s najveim brojem PMI lanova: Informacijske tehnologije: 22.934 Hardware/software: 12.059 Financije: 9.195 Telekomunikacije: 8.015

68

11. Certifikacija projekt menadera-2 menad eraIPMA (International Project Management Association) Certificiranje obavlja Croatian Association for Project Management (HUUP Hrvatska udruga za upravljanje projektima) Trenutno ima predstavnitva u 45 zemalja svijeta (Amerika, Afrika, Azija, Europa) sa cca. 70.000 lanova (U Hrvatskoj certificirano - D-63, C-109,B-3)
IPMA je svjetsko udruenje koje okuplja nacionalne udruge za project management neprofitna, zakonski registrirana organizacija sa sjeditem u vicarskoj ima funkciju primarnog promicatelja project managementa u meunarodnim sferama kroz mreu lanova nacionalnih udruga za upravljanje projektima diljem svijeta IPMA etverostupanjski sustav ovjere (IPMA 4-L-C) Ovjera se radi prema meunarodnom sustavu ovjere za sljedee razine osposobljenosti: Razina A: Certified Projects Director/IPMA LEVEL A Ovjereni direktor projekata Razina B: Certified Senior Project Manager/IPMA LEVEL B Ovjereni vii voditelj projekta Razina C: Certified Project Manager/IPMA LEVEL C Ovjereni voditelj projekta Razina D: Certified Project Management Associate/IPMA LEVEL D Ovjereni suradnik za upravljanje projektima

11. Certifikacija projekt menadera-3 menad eraRazina A Certified Projects Director / IPMA LEVEL A (Ovjereni direktor projekata) Najmanje pet godina iskustva na sloenim projektima ili programima od ega tri godine na odgovornim i rukovodeim funkcijama koordinacije i rukovoenja programa, koji se sastoje od nekoliko projekata. Sposoban je upravljati svim projektima tvrtke, ili svim projektima nekog programa. Napomena: Odgovoran je za koordinaciju svih projekata tvrtke i postavlja prioritete za upravu. Odgovoran je za razvijanje tima za upravljanje projektima i nadzire voditelje projekata. Odgovoran je za razvijanje i primjenu metoda, tehnika, alata, prirunika i smjernica za upravljanje projektima.

69

11. Certifikacija projekt menadera-4 menad eraRazina B Certified Senior Project Manager/ IPMA LEVEL B (Ovjereni vii voditelj projekta) Najmanje pet godina iskustva u upravljanju projektima od ega tri godine na odgovornim i rukovodeim funkcijama sloenih projekata. Mora biti sposoban samostalno upravljati sloenim projektima u svim njegovim parametrima i podrujima. Kompleksnim projektom smatra se: - mnogo povezanih podsustava/podprojekata i mnogostrukim odnosima s okolinom projekta; - sloeni odnosi dijelova i okruenja; - vie ukljuenih tvrtki i/ili razliitih organizacijskih jedinica; - vie razliitih podruja znanja i rada; - vie razliitih faza rada; - potreba primjene mnogih metoda, tehnika i alata za upravljanje projektom. Napomena: Odgovoran je za sve odrednice sloenog projekta i sve elemente i vidove upravljanja projektom Odgovoran je i vodi veliki projektni tim. Primjenjuje napredne metode, tehnike i alate upravljanja projektima.

11. Certifikacija projekt menadera-5 menad eraRazina C Certified Project Manager/ IPMA LEVEL C (Ovjereni voditelj projekta) Najmanje tri godine iskustva na odgovornim i rukovodeim funkcijama jednostavnih projekata, te sudjelovanje na seminaru ili workshop-u iz upravljanja projektima (Project Management) u zemlji ili inozemstvu. Mora biti sposoban upravljati jednostavnim projektom u svim njegovim parametrima i/ili pomagati voditelju sloenog projekta u svim elementima i vidovima upravljanja projektom. Napomena: Odgovoran je za jednostavni projekt i sve njegove odrednice ili za podprojekt sloenog projekta te odgovarajue odrednice. Vodi mali projektni tim. Primjenjuje ope metode, tehnike i alate upravljanja projektima.

70

11. Certifikacija projekt menadera-6 menad eraRazina D Certified Project Management Associate/ IPMA LEVEL D (Ovjereni suradnik za upravljanje projektima) Nije nuno iskustvo u voenju projekata, ali je prednost ako kandidat ima prethodna iskustva u voenju projekata. Mora poznavati upravljanje projektima u svim elementima i vidovima. Uvjet za ovjeru je sudjelovanje na seminaru ili workshop-u iz upravljanja projektima (Project Management) u zemlji ili inozemstvu. Napomena: Moe primjenjivati bilo koji element i vid upravljanja projektima. U nekim podrujima moe djelovati kao specijalist. Moe biti lan projektnog tima ili tima koji upravlja projektom. Ima opseno znanje upravljanja projektima i sposobnost njegove primjene.

11. Certifikacija projekt menadera-7 menad era-

71

11. Certifikacija projekt menadera-8 menad era-

Literatura:
Organizacija graenja -prof.dr.sc. Juraj Marui, Nacionalna i sveuilina biblioteka Metode planiranja-skripta za studente diplomskog studija, prof.dr.sc. Mladen Radujkovi, 2005. godina Planiranje i praenje projekata - skripta za studente poslijediplomskog studija, smjer Organizacija graenjaprof.dr.sc. Mladen Radujkovi, 2000. godina Planiranje i praenje projekata - skripta za auditorne vjebe za studente diplomskog studija, mr.sc. Ivana Burcar Dunovi, 2006. godina Upravljanje graevinskim projektima - skripta za auditorne vjebe za studente Specijalistikog diplomskog studija TVZ-a, aslav Dunovi, 2007. godina FIDIC, 2007. godina www.pmi.org www.capm.hr

72