Priprema za nastavni as

Tragovi u saobraajnim nezgodama

Uvodni dio(5-10)
Sta su to tragovi m.v.?

Pri ekstremnom koenju motornog vozila dolazi do blokiranja tokova, koji po pravilu
formiraju na kolovoznoj povrini puta tragove.

Prema nainu nastajanja tragove dijelimo na:

tragovi vonje,
tragovi koenja s okretanjem tokova,
tragovi koenja s blokiranim tokovima,
tragovi zanoenja,
tragovi zanoenja s koenjem,
tragovi klizanja,
tragovi struganja ispuhane gume i obrua tokova.

Glavni dio( 25-30)min

Tragovi vonje

Pri kretanju vozila po kolovozu ili van njega, pneumatici vozila ostavljaju tragove. Kolovozni
zastor ne prima uvijek tragove vonje motornog vozila, odnosno ovo je trag koji se relativno
rijetko pojavljuje i teko se uoava na Savremenim kolovoznim zastorima. Na asfaltu u
periodima velikih ljetnih vruina trag vonje je vidljiv posebno od kretanja tekih vozila, jer
se are protektora ocrtavaju i utiskuju u meki sloj kolovoznog zastora. Vozilo koje se kree po
krivini ostavlja etiri traga vonje, s tim da vanjski tokovi ostavljaju na kolovoznom zastoru
jae izraen trag nego unutranji. Razlog tome lei u djelovanju centrifugalne sile na vozilo
pri emu dolazi do preraspodjele teine i veeg optereenja vanjskih tokova u krivini.

Ukoliko se radi o kretanju vozila po snjenom pokrivau, blatu, praini ili drugim povrinama
na kojima se otiskuju tragovi pneumatika, oni se jasno uoavaju, tako da se dobro ucrtan
profil gume lako raspoznaje, pa se veoma lako mogu utvrditi vrsta i izgled ara protektora, a
preko njih i kataloga guma, vrsta i dimenzije gume, zatim proizvoa gume, a orijentaciono
vrsta i tip vozila. Ovi su tragovi znaajni za saobraajno- tehnikog vjetaka radi
rekonstruiranja putanje (trajektorije) kretanja vozila. Trajanje tih tragova ovisi o podlozi i o
vremenskim prilikama.

Vidljivi tragovi vonje nastaju i kada pneumatik vozila prenosi prainu i ostale povrinske
materije kolovoznog zastora na drugi, granini zastor ili ako je daljnja dionica zastora
drugaijih svojstava. U sluaju bjeanja sa mjesta nezgode tragovi vonje su od naroitog
znaaja za identifikaciju vozila koje je uestvovalo u saobraajnoj nezgodi, to spada u domen
analize kriminalistikog vjetaenja. Svi navedeni tragovi nastaju vanjskim, gazeim slojem
guma, a po svom su nastanku njegov materijalni odraz, to uslovuje da morfologija tragova
odgovara odgovarajuem sloju guma. Vanjska povrina, protektor guma nije uvijek jednako
odraen na povrini kolovoza, niti je u tragu odraena njegova cijela povrina. Konkretne
modalitete odraza uslovuje mehanizam nastanka dogaaja. Sila koja prouzrokuje trag vozila
djeluje okomito ili pod kutom, svaka taka reljefa dobiva svoju kopiju u tragu, a tako stvoren
niz otisaka stvara jedinstven otisak prouzrokovaa traga pa tragove vozila koji su prethodno
navedeni moemo ubrojiti u kategoriju statikih tragova. U opisanom sluaju guma se kree
po kolovozu i na povrini kolovoza koja ne ostvaruje nikakvo gibanje, ostavlja odraz,
odnosno trag.
Od posebnog je znaaja injenica do koje se moe doi analizom oblika ara na tragovima i
dati odgovor na pitanje da li je vozilo du ostavljenih tragova bilo koeno ili se kretalo
slobodnom vonjom. Ukoliko se radilo o pneumatiku sa manjim pritiskom zraka, trag
kotrljajueg tokova otiskuje se pri pravolinijskoj vonji sa vanjskim obrisnim linijama koje
imaju oblik izduenog slova "S", pa se na osnovu takvoga traga moe zakljuiti da je dolo do
nezgode zbog gubitka zraka iz pneumatika, a ne da je pranjenje pneumatika nastupilo poslije
sudara ili naleta vozila na objekt na putu. Tragovi vonje nastaju pri nezakoenom kotrljanju
tokova po kolovozu ili nekoj drugoj povrini u takvim uslovima u kojima kolniki zastor
(odnosno druga povrina) moe primiti trag vonje kao to je to prikazano na skici 3.8.

Skica 3.3: Tragovi vonje

Tragovi koenja sa okretanjem tokova

Koenje moe uslijediti u dvije razliite situacije:

redovnoj, gdje je prijelaz iz vonje u zaustavljanje postupan, pa je i koenje poduzeto
s takvim intenzitetom, i
izvanrednoj, kada voza poduzima naglo koenje zbog iznimnih okolnosti.

Tragovi koenja nastaju kao rezultat trenja izmeu gume i kolovoza. Te je tragove koji put
teko uoiti. Oni su dobro uoljivi na asfaltnom i betonskom kolovozu, a manje na kolovozu
od kamene kocke i tucanika. Poduzetim koenjem zbog trenja prilikom klizanja, razvija se na
mjestu dodira pneumatika i podloge visoka temperatura to uzrokuje topljenje protektora
pneumatika, a to ovisi od sastava kolovoznog zastora i njegova gornjeg sloja. Takav
mehanizam nastanka traga koenja uzrokom je to je taj trag u poetku slabije izraen, da bi
se u nastavku njegova izraenost sve vie pojaavala. Jasnoa traga koenja ovisi o veem
broju varijabli (tip guma, sastav kolovoznog zastora, atmosferske prilike, posebice
temperatura zraka, vlanost, ali i koioni mehanizam vozila). Na fotografiji 3.15. su pokazani
tragovi koenja.
 Fotografija 3.15: Tragovi koenja

Trag koenja je u biti samo pojaani trag vonje, koji se na kolovoznom zastoru ocrtava tek
onda kada su konice poveale svoje djelovanje. Za razliku od traga vonje, trag koenja ima
veu postojanost. To obvezuje da se u svakom konkretnom sluaju vjerojatnosti njegova
postojanja on otkrije, detaljno obradi, opie, snimi i nadasve pozorno izmjeri.

Strukturu traga koenja posebice obiljeavaju sljedei elementi:

izoblienost u smjeru kretanja tragova protektorskih, ara to bitno umanjuje
identifikacijsku vrijednost takva traga,
proirenost otisaka profila guma zbog pritiska stvorenog silom koenja, tako da se na
kolovozu oslikava i dio bonih strana guma,
nagli prekid otiska profila, to ga ini manje prikladnijima za identifikaciju nego je to
sluaj s tragovima vonje.

Savremeni koioni sistemi poput ABS ostavljaju znatno drukije tragove koenja upravo zbog
okolnosti daje njihova svrha izbjegavanje (manje uinkovitoga) koenja blokiranim
tokovima. Tu se naime ukazuju znaajnim znakovi prilagoavanja konice, zatim kratki,
svega par centimetara dugi tragovi koji nastaju zbog neravnina kolovoza. Otuda se ukazuje
znaajnim pouzdano utvrditi i to jo u stadiju pregleda mjesta dogaaja, o kakvom se
koionom mehanizmu vozila radi. Primjer tragova koenja vozila sa ABS-om na kolovozu
prekrivenom snijegom dat je na fotografiji 3.16.
 Fotografija 3.16: Tragovi koenja ABS-om

Poetak traga koenja daje mogunost da se utvrde trenutak i mjesto kada je voza reagirao na
opasnost koenjem. Duina tragova omoguuje izraunavanje brzine kretanja vozila
neposredno prije samog koenja i na mjestima du tragova koenja. Pri blaem koenju trag
vonje na duem putu prelazi u trag koenja koji se raspoznaje deformiranim oblikom ara
protektora. Ako se forsirano koi u fazi koenja are protektora se deformiraju tako da se od
pravilnih pri poetku koenja vitopere do potpunog gubljenja u fazi punog koenja kad vozilo
u klizanju ostavlja pun trag bez otiska ara.

Trag koenja je znatno uoljiviji od traga vonje jer se kod forsiranog koenja poveava
pritisak vozila na kolovoz prenoenjem teine sa zadnjih na prednje kotae kad se i profil
guma otiskuje jae i dublje. Razlog je to se u koenju sa klizanjem djelovanjem sile trenja i
temperature potiskuju struganjem otpali dijelovi protektora koji formiraju vidljive tragove.
Zato toga su tragovi koenja vidljivi i na tvrdom i suhom kolovoznom zastoru. Oni su iri i po
pravilu tamniji od tragova vonje.

Tragovi koenja su u smjeru vonje sve jae izraeni da bi se na kraju otro prekinuli u
sluaju kada se vozilo na njihovom kraju zaustavi. U sluaju kada se vozilo ne zaustavi na
kraju tragova koenja, ponovo se pojavljuje blae izraen trag u fazi otkoivanja koji prelazi u
trag vonje. Ova duina traga u fazi otkoivanja je kraa od traga koji se javlja u fazi
zakoivanja

Razlika u irini izmeu tragova vonje i tragova koenja, premda se radi o istoj veliini
pneumatika, nastaje uslijed preraspodjele optereenja vozila, a moe i zbog razliitog pritiska
u gumama ili zbog nejednake istroenosti guma. Prekidi tragova koenja mogu nastati usljed
neravnina na kolovoznom zastoru, zbog ovalnog doboa ili zbog naizmjeninog prekida
koenja od strane vozaa.

Ukupan zaustavni put, raunat od zadnje osovine vozila, sastoji se od traga vonje, traga
koenja i tragova blokiranja (preene u reakcijskom vremenu). Dok je prijelaz traga koenja u
trag blokiranja u pravilu posve jasan i moe se dobro razlikovati (jer je u tragu gume
blokiranog tokova prestao uzorak njenog profila) prijelaz traga vonje u trag koenja nije
uvijek lagan za razlikovanje ni strunjacima, pogotovo ako je slika profila pneumatika samo
neznatno deformirana. Pravilan koncept uviaja zahtijeva da se svaki pojedini trag koenja (a
on moe biti razliit, iz raznovrsnih uzroka, npr., uslijed neujednaenog reguliranja konica),
prati i izmjeri i to za svaki toak posebno, te poprenim potezima ogradi od drugih vrsta
tragova tokova.

Kada je u pitanju mokar kolovoz ili u sluaju kada se koi pri kii kao i kod koenja sa
ostvarivanjem koeficijenta trenja klizanja do K na Savremenim kolovozima ne uoavaju se
tragovi koenja. Oni nisu vidljivi ni u sluajevima koenja na suhim Savremenim kolovoznim
zastorima (asfalt i beton) kad se koi sa usporenjima manjim od oko 3,5 m/s2, odnosno u
sluajevima kada se u koenju ne postie maksimalna sila aktiviranja koionog ureaja
(koenje pod utjecajem straha, ili koenje neispravnim koionim ureajima i drugo).

U toku koenja tokovi automobila proklizuju, ostvarujui najvei uinak koenja kod
otprilike 20%-tnog proklizavanja, s time da kod 100%-tnog proklizavanja nastupa blokiranje
tokova i znatno smanjenje uinka koenja te gubitak upravljanja vozilom.
Posebno treba istaknuti i uoiti razlike izmeu: puta koenja, traga koenja i zaustavnog puta
motornog vozila. Trag koenja je vidljivo formiran trag nastao pri koenju motornog vozila.
On je uvijek manji od puta koenja, zato sto se put koenja sastoji od vidljivog i nevidljivog
traga koenja motornog vozila.

Skica 3.4: Nain crtanja i mjerenje tragova

Gdje je:
Spl- trag koenja prednjih lijevih tokova
Spd- trag koenja prednjih desnih tokova
Szl- trag koenja zadnjih lijevih tokova
Szd- trag koenja zadnjih lijevih tokova

Tragovi koenja se simboliki prikazuju punim crnim linijama u sluaju kad se radi o
tragovima koenja koje formiraju zadnji tokovi vozila. Ako se radi samo o tragovima
koenja prednjih tokova vozila, oni se prikazuju udvojenim punim crnim linijama do
prednjih tokova vozila.

Trag koenja postoji kao kontinuirani trag istog ili razliitog intenziteta, isprekidani,
diskontinuirani trag, zatim kao nastavak traga vonje, prethodna faza traga koenja
blokirajuim tokovima, kombinirani trag koenja i gaenja, povlaenja itd. Sve te okolnosti
moraju biti krajnje precizno objanjene, posebice tako da se svaki trag koenja zateen na
mjestu dogaaja posebno obradi utvrivanjem gume od koje potjee, pozornim biljeenjem
svih prijelaza i razlika traga i nadasve primjerenim snimanjem.

Tragovi koenja sa blokiranim tokovima

Tragovi koenja s blokiranim tokovima obino se vide kao tamni tragovi jakog intenziteta.
Oni se pojavljuju usljed odreenih neispravnosti ili oteenja vozila, tako da nastupi
blokiranje jednog ili vie tokova na vozilu. Na slici 6.5. je pokazan oblik tragova koenja pri
blokiranju oba prednja tokova.

Takoer, ovi tragovi nastaju pod utjecajem straha koji nastaje kada u opasnim situacijama
vozai reagiraju refleksno tako da koe intenzivno i nisu u mogunosti da na pedali konice
doziraju silu pritiska koja bi osigurala sile koenja na tokovima koje ne dovode do blokade
tokova. U opasnim situacijama, kada voza radi izbjegavanja nezgode forsirano koi,
nastupa koenje sa klizanjem blokiranih tokova. U tom sluaju postie se manji efekt
koenja, manje usporenje za oko 20% od usporenja koje bi se postiglo koenjem sa
okretanjem tokova do granice blokiranja.
Vozila koja imaju ureaje za podeavanje sile koenja nezavisno od optereenja i vozila koja
imaju "ABS" ureaje za postizanje koenja bez blokiranja tokova osiguravaju vei efekt
koenja, odnosno zaustavljaju se na kraem koionom putu, ostavljajui krae tragove
koenja.

Vano obiljeje traga koenja sa blokiranim tokovima jest kontinuirani tok, osnovne
strukture uzduna profila, nepostojanje jasnoga poprenoga profila pneumatika, a esto se radi
o tragu koji ima izgled paralelnih, tamnih, jasno vidljivih linija na kolovozu bez ikakvih
posebnih znaajki unutar samoga traga. Ova vrsta traga je relativno postojana. U vrijeme
kretanja prostorom nastajanja toga traga, voza ne moe upravljati vozilom, ono se kree
iskljuivo po fizikalnim zakonima izvan mogunosti upravljanja, osim u minimalnoj, gotovo
zanemarivoj mjeri.

Fotografija 3.17: Tragovi koenja blokiranim

tokovima sa zanoenjem

Toak u stanju blokiranja lei na kolovozu malim dijelom luka te se zato koioni put takva
vozila znatno produljuje. Otpora kotrljanja vie nema, ostaje samo otpor klizanja. Uzorak
profila u takvu tragu gotovo da uope nije ucrtan. Zato za trag koenja sa blokiranim
tokovima vrijedi negativna ocjena o tome moe li on biti identifikacijsko sredstvo.

ABS funkcionie tako da se koenje realizuje tano na granici u kojoj se toak maksimalno
usporava, ali jo uvijek okree. Kako je ova granica teko precizno odrediva i nije konstantna
prilikom koenja, problem je rijeen na slijedei nain. Broj obrtaja svakog toka se mjeri
davaem i javlja procesoru ABS-a. Procesor obrauje ove informacije nezavisno za svaki
toak i stalno obraunava vrijednosti broja obrtaja i klizanja. Koione eljusti steu disk bez
otputanja sve do trenutka pred blokiranje tokova. U trenutku koji prethodi blokiranju toka
ABS kontroler, koji dobija informacije sa senzora aktivira modulator koji preko sklopa
elektromagnetnih ventila sniava pritisak ulja u koionom cilindru i otputa eljust sve dok se
koioni moment toliko ne smanji da tokovi nastavljaju sa svojim obrtanjem. U tom trenutku
modulator aktivira elektromagnetne ventile u suprotnom smjeru, pritisak ulja i intenzitet
koenja se povea, te se na granici blokiranja toka ciklus ponovo vraa na poetak. Ove
promjene pritiska se deavaju vrlo brzo (3-5 puta u sekundi) zahvaljujui primjeni
elektromagnetnih kontrolnih ventila. Opisani proces se ponavlja dovoljno brzo tako da je
toak stalno blizu granice blokiranja kako bi se ostvarila to via efikasnost koenja, ali da je
ne dosegne. Ovo znai da se pri ABS regulisanju pritiska koenja u prvom trenutku zadrava
trenutno stanje. Ukoliko je usporenje jo uvijek preveliko, smanjuje se pritisak u instalaciji
konkretnog toka i time se toak ponovo ubrzava. Ako toak suvie blago koi dolazi do
poveanja pritiska u instalaciji, pa se toak ponovo usporava. Iako se itav proces deava
potpuno nezavisno od vozaa, informacija o djelovanju sistema stie i do njega u obliku
podrhtavanja papuice konice i paljenjem signalne lampice na instrument tabli.

Zavrni dio(5-10) min

1. Ponoviti nastavnu jedinicu kroz pitanja
 Foto-dokumentacija

Pregledao:________________________________