https://www.prometna-zona.

com/donji-ustroj-ceste/
https://www.znacenjereci.com/bankina/
http://www.businesssite.me/PODGORICA/ART%20BETON%20PODGORICA
%20MONTENEGRO/ART%20BETON%20PODGORICA.html
https://artbeton.co.me/rigole-i-kanalete/
https://artbeton.co.me/katalog/

Donji ustroj ceste

Cesta se kao građevinski objekt sastoji od gornjeg i
donjeg ustroja. Pod donjim ustrojem ceste razumijevaju se
zemljani trup i objekti – mostovi, propusti, vijadukti,
potporni i obložni zidovi itd. Donji ustroj ima zadaću da
preuzme prometno opterećenje i cijelu konstrukciju
gornjeg ustroja. On stvara ravnu površinu na koju naliježe
gornji ustroj.

Donji ustroj
Zemljani trup ceste je dio ceste načinjen od zemlje ili
drugog materijala (šljunka, pijeska, kamena itd.).
Prema položaju terena, zemljani trup može biti u nasipu,
usjeku, zasjeku i galeriji.
Jedan od oblika zemljanog trupa može biti i tunel.
Međutim, pri izradbi tunela osim iskopa postoje i mnogi
drugi radovi, pa se stoga tunel obično
smatra posebnim građevinskim
Zemljani trup mora biti izgrađenobjektom.
tako da što dulje osigura
dobru stabilnost ceste, tj. da se ne pojave slijeganja i
deformacije koje bi mogle uzrokovati oštećenje kolničke
Da bi se to postiglo, zemljani trup treba načiniti od
konstrukcije.
kvalitetnog materijala te ga jednolično i dobro nabiti
odgovarajućim strojevima. Dobro nabijen zemljani trup
sliježe se s za
Materijal vremenom
izradbudo zemljanog
1%, a nenabijeni
trupa čakmora
i više biti
od 
10%.
odgovarajuće kvalitete i dobrih fizičko-kemijskih
svojstava. Za izgradnju zemljanog trupa ne smije se
upotrebljavati materijal organskog podrijetla. To su treset,
humus i mulj.
Strojevi    koji   se    upotrebljavaju    za    nabijanje   
materijala    pri izradbi zemljanog trupa mogu se podijeliti
na ove vrste:
– statičke (nabija se pritiskom),
– dinamičke (nabija se udarom),
– vibracijske (nabija se vibriranjem).

U   statičke   strojeve   pripadaju:  ježevi,   parni   i  

motorni   valjci, valjci s gumenim kotačima.

Nasip
Nasip je jedan od najčešćih oblika zemljanog trupa. Kota
nivelete nalazi mu se iznad kote terena.
Treba ga izvesti tako da kasnije ne dođe do slijeganja. Da  
bi   visoki   nasipi   bili   stabilniji,   nagib   nasipa   se  
ublažuje nakon visine veće od 6 m.

Nasip se može  izrađivati na vise načina:

– u slojevima,

– s čela u punom profilu,

– sa strane  i
– sa skele
Najbolji je način izradbe nasipa u slojevima. Debljina
slojeva u vezanog tla je 30-75 cm, a u nevezanog (rahlog)
tla debljina može biti i 100 cm. Općenito, debljina slojeva
ovisi o načinu izvedbe i o vrsti strojeva koji se koriste za
nabijanje.

Usjek
Usjek je zemljani objekt dobiven iskopom određenoga
poprečnog profila u zemlji. Na usjeku je, za razliku od
nasipa, niveleta buduće ceste ispod površine terena.

Iskop usjeka može  se izvesti  na više načina:

– u uzdužnim slojevima,
– prosjekom s čela,
– sa strane,
– s uzdužnim presjekom,
– u terasama i
– s potkopom i oknima.

Zasjek
Zasjek je specifičan oblik zemljanog trupa. On može biti
izveden kao klasični (tipični) zasjek ili čisti zasjek.
Klasični (tipični) zasjek sastoji se od usjeka i nasipa, a čisti
zasjek, za razliku od usjeka, ima samo jednu kosinu, i to
onu na strani brda. Kosine zasjeka izvode se u nagibu koji
ovisi o vrsti materijala.
Izradba zasjeka slična je načinu izvedbe usjeka odnosno
nasipa.

Galerije
Galerije su specijalni oblik zasjeka što se izvodi u čvrstim
stijenama. Kosine galerije izvode se u kontranagibu, tj.
lučnim potkopavanjem mase brda.
Postoje dvije vrsti galerija. U prve vrste kamena masa
obuhvaća dio slobodnog profila u obliku konzole iznad
planuma.

U druge vrsti galerije kamena masa obuhvaća čitav

slobodni profil, kao i u tunela, samo je s jedne strane
otvorena i poduprta stupovima.
Galerije  se  također grade  i  za  zaštitu  cesta  od 
snježnih  lavina  ili  od obrušavanja stjenovitog materijala.
Bankine, Rigoli i Berme
Bankina je zemljani pojas koji se nalazi uz konstrukciju
kolnika ili rubni trak, a ima višestruku ulogu.

Bankine služe kao potpora za osiguranje ruba kolnika, za

povećanje stabilnosti nasipa, za postavljanje prometnih
znakova i ostalih oznaka te za kretanje pješaka.
Na starijim cestama bankine se nalaze neposredno uz
rubni trak ili uz kolnik i služe za sklanjanje materijala za
održavanje cesta. One su izgrađene od zemljanog
materijala i zasijavaju se travom. Ako je po bankinama
veći promet, površina bankine učvršćuje se laganim
zastorom.
Bankina mora biti dostatno nosiva da može primiti težinu
kotača teretnog vozila bez deformacije koja bi mogla
ugroziti sigurnost prometa. Njezin nagib ne smije biti
manji od 4% za stabilizirane  a 8%  za  ncstabiliziranc 
površine.
Širina bankine određena je razmakom unutarnjeg ruba
zaštitne ograde  od  ruba  kolnika  i  konstrukcijskom 
širinom zaštitne ograde.

Udaljenost unutarnjeg ruba zaštitne ograde uza zaustavni

trak iznosi 0,70 m. Na cestama koje nemaju zaštitnoga
traka udaljenost unutarnjeg ruba zaštitne ograde od
prometnog traka ovisi o širini prometnih  trakova.

UDALJENO
ST
UNUTARNJ
ŠIRINA PROMETNOG TRAKA (m) EG RUBA
ZAŠTITNE
OGRADE
(m)
3.5 0.9
3.25 0.8
3 0.65
3.25 0.5
Na cestema bez zaštitne ograde najmanja širina bankine
određena je prema tablici: 

ŠIRINA
ŠIRINA PROMETNOG TRAKA (m) BANKINE
(m)
3.75 1.5
3.5 1.5
3.25 1
3 1
2.75 1
Na izrazito brdskim i planinskim cestama često je teško
postići propisanu širinu bankine, te se u tom slučaju
iznimno širina bankine može smanjiti i do 0,50 m. Iako se
u usjecima bankine često ne izvode, potrebno ih je izvesti,
makar i manje širine, jer služe za prolaz pješaka, zatim
eventualno za zadržavanje odronjenoga kamenja kao i za
postavljanje potrebnih prometnih znakova.

Rigoli se izvode uz rub kolnika, a služe za preuzimanje

površinske vode i njezinu odvodnju. Širina trokutastih
rigola u rasponu je od 0,60 do 0,90 m s preporučenim
nagibom 10-15%.

Pojas terena u ravnini kolnika koji se nalazi s druge strane

rigola naziva se berma. Berma služi za povećanje
horizontalne preglednosti u zavoju, zatim za otklanjanje
neugodnog dojma što ga na vozača ostavlja blizina kosine
usjeka te za postavljanje prometnih ili drugih znakova,
kao deponij materijala i sl. Širina berme je 1-2 m (iznimno
0,5 m) u pravcu, a u zavoju ovisi o veličini otvaranja
usjeka radi osiguravanja preglednosti.

Bankina – šta je i primeri

Bankina je reč italijanskog porekla i predstavlja zemljani
pojas, koji je smešten uz konstrukciju puta i ima višestruku
ulogu. Predstavlja još i rub puta, bedem, nasip, most i stazu
za pešake
Bankine koja sevangradskom
pripadaju nalazi uz put.
javnom putu i spadaju u grupu
kolovoznih konstrukcija i pratećih elemenata kolovoza. Pored
bankine, u ovu grupu spadaju i – berme, razdelne trake, zaštitne
trake i sl.).
Bankine osiguravaju rub puta, povećavaju stabilnost nasipa, služe
za postavljanje saobraćajnih znakova, kako za vozila, tako i za
pešake.
Ovaj termin se najviše upotrebljava u saobraćajnoj
terminologiji, gde označava bočni deo puta, sa obe strane.
Bankina se ne upotrebljava u svrhe saobraćajnog prometa, već se
koristi uglavnom da bi se postavila saobraćajna signalizacija i
sigurnosna oprema. Mnogi bankinu poistovećuju sa „zaštitnom
ogradom“ na putu. Međutim, bankina ne predstavlja zaštitnu
ogradu, već – pojas (asfaltirani ili zemljani), koji se nalazi uz
sam put i na tom pojasu se postavlja zaštitna ograda
(ukoliko treba da je ima).

Primer bankine. Foto: Skyscrapper City.

Na spoljnu ivicu bankine se postavlja segmentni kanal, koji služi za
prikupljanje vode sa kolovozne površine i susednog zelenog pojasa.
Bankina je uvek u padu na kosini nasipa, u nagibima od 7 %, da bi
lakše
Širina oticala
bankine voda nabiti
može kosini nasipa,
različitih a onda na
dimenzija, zemljišno
i razlikuje setlo.
od države
do države. Njene dimenzije se razlikuju i u zavisnosti od
konfiguracije zemljišta, potrebe sredine gde se bankina postavlja, i
Na našim
drugih prostorima, širina bankine uglavnom iznosi 150, 120 ili
faktora.
100 cm, u zavisnosti od kategorije i tipa puta. Na putevima u
Americi, na primer, asfaltirani deo bankine je širine kao normalna
traka puta, a pored ima još 0,5 m ravnog travnatog ili šljunkovitog
zemljišta. Na pretežno brdskim i planinskim predelima, širina
bankine se uglavnom smanjuje i do 0,5 m, jer je teško postići
propisanu širinu zbog uslova gde se bankina postavlja.

Rigola
Elementi za odvornjavanje koji se proizvode u firmi vibbet izradjuju se od
vibropresovanog betona. Dubina kanala kod ove rigole je 3cm u širini od 24cm što
joj omogućuje adekvatno odvodanjvanje, a poseban dizajn rubova kanala
obezbedjuje da su udari pri prelazu automobila preko nje minimalni.

Parametri
Tehničke karakteristike:
Ulični ivičnjak:
Debljina: 10cm
Dimenzije: 30x40x10cm
Težina: 25 kg / kom
Sadržaj palete: 16.8 m / paleti
Paleta: 1050 kg / paleti
Dostupne boje: siva, bela
Obrada: glatka

Osobine proizvoda:
primenjuje se na povrsinama gde se tretiranje voda rešava površinskim odbvodnjavanjem

formiranje kanala u površini 64cm2

glatka završna obrada
otpornost na mraz i so
lako održavanje
http://www.zelenavizija.com/Drenaza.html

DRENAŽA

Drenaža ili drenažni sistem predstavlja sistem kanala, koji

ima funkciju da izvede suvišnu vodu sa zelene površine,
koja najčešće nastaje nakon obilne kiše. U suprotnom
slučaju, ako zemljište upije veliku količinu vode doći će do
prezasićenja zemljišnih pora vodom i do truljenja korena
biljka usled nedostatka vazduha. Voda se drenažom odvodi
do kišne kanalizacione mreže u najboljem slučaju, septičke
kanalizacione mreže ili drenažnu jamu.
Drenaža može biti površinska i podzemna.

Površinska drenaža se sastoji od skupa rigola, sa rešetkom

ili bez, od betona ili drugih elemenata postavljenih uglavnom
do kolskih i pešačkih staza. Preporučeni pad za rigolu je
0.5-12%.

p= Δh/t*100

p pad
Δh visinska razlika
t horizontalno odstojanje
 Otvorene rigole i rigola sa rešetkom površinske
drenaže

Podzemna drenaža predstavlja sistem perforiranih cevi ukopanih u zemlju. 
Preporučeni pad za cevi podzemne drenaže je 1-2.5%.

Prečnik cevi je uslovljen količinom vode koju cev treba da

odvede.
Presek podzemnih drenažnih kanala

Tip drenaže, organizacija cevi u drenažnoj mreži, je

uslovljen geološkom građom terena, reljefom i drugim
prilikama na terenu. Postoji pet tipova centralan, radijalni,
pravougli, dendritičan, paralelan i rešetkast tip. U
drenažnom sistemu je potrebno da postoje, stanice za
čišćenje drenaže.