7.

TERMINIRANJE

Terminiranjem se odreuje kada su potrebni radnici, strojevi ili ureaji

da bi se izradili proizvodi ili isporuile usluge
To je zadnji korak prije proizvodnje
Cilj je da nema zastoja, da proizvedemo to vie ali da pri tome pazimo na zalihe

Opi ciljevi terminiranja su mnogostruki i esto opreni:

Postii traeni rok isporuke,
Smanjiti kanjenje poslova,
Smanjiti vrijeme odziva na narudbu kupca,
Smanjiti vrijeme trajanja proizvodnog procesa,
Smanjiti prekovremeni rad,
Poveati iskoritenje strojeva,
Smanjiti mrtvo vrijeme (stajanje zbog ekanja),
Smanjiti zalihe dijelova u izradi itd.
Odjel odgovoran za terminiranje obavlja 3 vrste poslova:
1.Punjenje (loading), - pronalazi najbolji nain dodjele poslova strojevima i radnim mjestima, tijekom
kojeg se ispituje raspoloivost kapaciteta i materijala (MRP utvruje potrebe), provjerava izvedivost
plana i rasporeuju zadaci za strojeve i radnike,
2. Rasporeivanje (sequencing) - se odreuje redoslijed izvravanja vie poslova koji
konkuriraju za isti resurs, tj. odreuje se prioritet njihovog izvoenja).(MRP predlae termine za njih!)
Prioritet se moe odreivati na temelju vie pravila:
FCFS (first-come, first served) spontano, ako nema posebnih pravila,
LCFS (last-come, first served) ako se prispjeli predmeti za obradu slau jedan povrh drugoga,
DDATE (earliest due date) prvo poslovi iji termin najranije dospijeva,
CUSTPR (highest customer priority) prvo poslovi za prioritetne kupce,
SETUP (similar setup) najprije slini poslovi za koje treba najmanje podeavanja strojeva,
SPT (shortest processing time) prioritet poslovima koji najkrae traju,
LPT (longest processing time) prioritet poslovima koji najdulje traju.
Prioritet DDATE moe imati varijante:
SLACK (minimum slack) prioritet imaju oni poslovi koji imaju manju vremensku rezervu:
SLACK=(datum dospijea dananji datum) (preostalo vrijeme obrade)
CR (smallest critical ratio) prioritet imaju poslovi s manjim odnosom preostalog vremena do
dospijea i preostalog vremena obrade:
CR=(datum dospijea-dananji datum)/(preostalo vrijeme obrade)
Ako je CR>1, onda je posao u preticanju
Ako je CR<1, onda je posao u kanjenju
Ako je CR=1, onda se posao odvija pravovremeno.
Johnson-ovo pravilo 2 resursa
Rjeava problem odreivanja redoslijeda poslova koji se izvode serijski na dva resursa.
Algoritam:
1. Izraditi tablicu s popisom poslova i vremenima tijekom kojeg ti poslovi zaposjedaju svaki od dva
raspoloiva resursa. Postaviti jednorednu matricu, s toliko koeficijenata koliko ima poslova.
2. Izabrati najkrae vrijeme obrade na oba resursa. Ako se ono pojavljuje na prvom resursu, staviti
posao na poetak - najranije to je mogue.
3. Ako se najkrae vrijeme obrade pojavljuje na drugom resursu, staviti posao na kraj najdalje to je
mogue.
4. Maknuti posao iz tablice.
5.Ponoviti korake 2-4 dok svi koeficijenti matrice nisu popunjeni,odnosno svi poslovi poredani.

3.Nadzor izvrenja (monitoring) i povratno izvjetavanje.

Radni dokumenti prate izvrenje posla u svakoj njegovoj fazi. Unos podataka u dokumente olakan je
pomou raunala i bar-kodova proizvoda.
Djelatnici u proizvodnji pomou dokumenata znaju to i kada trebaju raditi, a kontrolori proizvodnje
mogu izvravati nadzor izvrenih poslova i nastalih kanjenja.
Na temelju informacija iz nadzora izrauju se izvjea o proizvodnji:
Gantogrami
Input/output tabele
8. LINEARNO PROGRAMIRANJE
Linearno programiranje je metoda za matematiko modeliranje problema i nalaenje optimuma,
uzimajui u obzir ciljeve organizacije i ogranienja u resursima.
Oblik problema proizvodni sustav proizvodi vie proizvoda, pa je potrebno donijeti odluku o tome
koliko kojeg proizvoda proizvesti, da bi optimalno bio zadovoljen cilj
Problem poznat pod nazivom Output mix problem
Nalaenje optimuma ima dvije varijante:
Traenje maksimuma, npr. prihoda ili profita i
Traenje minimuma, npr. trokova proizvodnje.
Matematiki model problema sastoji se od:
Nezavisnih varijabli odluke, npr. x1 i x2 za koliine koje se odnose na dva proizvoda koja elimo
proizvoditi,
Ciljne funkcije, izraene linearnim izrazom koji pokazuje njezinu strukturu, npr. prihoda i
Ogranienja resursa, koja su prikazana linearnim jednadbama ili nejednadbama, npr.:
imbenici koji odreuju problem
Potranja za svakim proizvodom pojedinano
Resursi potrebni za proizvodnju svakog proizvoda pojedinano
Rezultat prihod svakog proizvoda pojedinano

o
o
o

Simpleks metoda je procedura po kojoj se konstruira neko inicijalno moguerjeenje.

Kada se dobije to rjeenje, primjeni se test, da se odredi da li je to rjeenje optimalno
Ako dobiveno rjeenje nije optimalno, simpleks metoda daje uputstvo kako se dolazi do boljeg
U konanom broju koraka dolazi se do optimalnog rjeenja, ako to rjeenje postoji, ili se doznaje da
je maksimum, odnosno minimum infinitan i da problem nema optimalnog rjeenja
9. UPRAVLJANJE LANCEM NABAVE (SCM)

Lanac nabave (Supply Chain - SC) - obuhvaa protok ipreoblikovanje proizvoda i usluga od sirovine
dobivene od dobavljaa do gotovog proizvoda namijenjenog krajnjem korisniku.

Cilj - zadovoljstvo kupaca dostavom kvalitetnog proizvoda u predvieno vrijeme uz minimalnu cijenu.

Ukljuuje etiri temeljna procesa:

Primanje korisnikove narudbe,
Nabavu potrebnog materijala od dobavljaa,
Izradu proizvoda i
Dostavu krajnjem korisniku.
Zalihe su nuno zlo, ali moraju postojati zbog iznenadnih situacija koje mogu utjecati na SCM i dovesti
do pada sustava (npr. loa predvianja potranje, poveanje vremena nabave, fluktuacije cijena,
masovna narudba i sl. )

 Informacije ine sr veze izmeu svih dijelova SCM.

Aktualne informacijske tehnologije koje koristi SCM su:
Elektroniko poslovanje (Electronic Business, e - business) zamjenjuje fizike procese elektronikim.
Transakcije izmeu dijelova SCM obavljaju se putem elektronikih medija.
Elektronika razmjena podataka (Electronic Data Interchange EDI) razmjena poslovnih
dokumenata izmeu dva raunala.
Bar - kodovi proizvod se oznaava kodom koji je itljiv raunalu (pomou bar - kod itaa).
Internet omoguava povezivanje velikog broja organizacija, ukida teritorijalne barijere, omoguava
pristup raznim novim tritima uz poveanje broja kupaca i time smanjenje cijene proizvoda.
Intranet i ekstranet povezivanje unutar poduzea ili s odreenim drugim poduzeima (dobavljaima i
kupcima).

GLAVNE KOMPONENTE SCM-a

Dobavljai (Suppliers) - dostavljaju materijal, dijelove ili usluge nune za pravovremenu izradu
proizvoda visoke kvalitete i niske cijene.
Kljuni faktor u suradnji izmeu proizvoaa i njegovih dobavljaa je komunikacija (o potranji, cijeni,
kvaliteti ...).
Dostava se organizira:
Na zahtjev (just in time)
Kontinuiranim praenjem potranje i zaliha proizvoaa
Outsourcing nabava materijala (koji se izvorno proizvodio unutar poduzea) od vanjskog dobavljaa.
Distribucija je kretanje materijala i proizvoda izmeu razliitih lokacija.
- Ukljuuje skladitenje,distribucijske kanale i transport kroz distribucijske kanale od poetnog dobavljaa
dokrajnjeg kupca.
Cilj distribucije je pravovremena dostava naruenog materijala ili proizvoda od izvora do odredita.
Distribucijski centar prostor za zaprimanje, skladitenje, pakiranje i otpremanje robe
Transport je kretanje materijala ili proizvoda od dobavljaa prema krajnjem kupcu kroz distribucijski
kanal.
esto se ne daje dovoljna vanost organizaciji transporta, a trokovi mogu biti vrlo visoki.
Distribucijski kanal moe biti eljeznica, cesta, zrak, voda, podzemna cijev ili njihova kombinacija.

Transportni problem je, u stvari, zadatak distribucije istovrsne robe iz danih skladita (ishodita)
u dana odredita (korisnici). Pri tome cijena transporta robe treba biti minimalna.

Nazivi redova u tablici na slici su Ai (i=1,m) i predstavljaju skladita s odgovarajuim koliinama robe
(ai). Nazivi stupaca su Bj (j=1,n) i predstavljaju korisnike ija je potranja za robom jednaka bj.

U svakom polju koje je na presjeku reda (Ai) i stupca (Bj), nalaze se dva podatka: (1) Xij koliina robe
koja se prevozi iz skladita Ai do korisnika Bj i (2) Cij cijena transporta jedinice robe (proizvoda) od
skladita Ai do korisnika Bj.
Vrijednost troka svakako mora biti minimalna. Iznalaenje minimalnih trokova transporta, tj. najmanje
vrijednosti funkcije cilja (Z) provodi se metodama linearnog programiranja. U osnovi ovih metoda je
slijedei postupak:
1) pronai poetno rjeenje, koje ne mora biti optimalno (minimalni troak transporta)
2) provjeriti da li je dobiveno rjeenje optimalno, pa ako nije, poboljati ga nekom od metoda za
poboljanje poetnog rjeenja (smanjiti ukupni troak transporta dobiven poetnim rjeenjem)
3) Korak 2 . se ponavlja dok se ne dobije optimalno rjeenje.
10.OSIGURANJE KVALITETE
Kvaliteta je:
Stupanj ili razina izvrsnosti.
Sveukupnost znaajki i karakteristika proizvoda ili usluge koje se temelje na sposobnosti ispunjenja
zadanih potreba.
Mjera ili stupanj do kojeg proizvod zadovoljava standarde dizajna, to ukljuuje materijal,
performanse, pouzdanost ili bilo koju drugu mjerljivu karakteristiku.
Kvaliteta dizajna stupanj do kojeg su karakteristike kvalitete ugraene u dizajn proizvoda / usluge
KVALITETA perspektiva korisnika
Korisnik moe biti: proizvodno poduzee koje naruuje sirovine ili dijelove, maloprodajni duan koji
naruuje robu za prodaju, turistika agencija koja naruuje smjetajne kapacitete hotela radi izrade
turistikih aranmana, pojedinac koji naruuje maloprodajnu robu preko Interneta i sl.
Prilagoenost za uporabu (Fitness for use) koliko dobro proizvod radi ono to korisnik misli
da bi trebao raditi i eli da to proizvod radi; koliko dobro usluga zadovoljava one potrebe korisnika
za koje korisnik misli da ih usluga i treba zadovoljiti.
Dimenzije kvalitete koje oekuje korisnik kod proizvoda:
Performanse osnovne operativne karakteristike proizvoda (npr. koliko lako se automobilom rukuje,
kolika mu je potronja)
Dodatne znaajke ekstra dijelovi dodani osnovnim znaajkama (npr. kona sjedala u automobilu)
Pouzdanost - vjerojatnost da e proizvod biti ispravan unutar oekivanog vremenskog perioda (TV e
biti ispravan u periodu od 7 godina i sl.)
Standardiziranost stupanj u kojem je proizvod usuglaen s postavljenim standardima (elektrini
ureaji rade s izmjeninim naponom 220 V / 110 V i frekvencijom 50 Hz / 60 Hz)
Trajnost koliko dugo proizvod traje; ivotni vijek prije zamjene
Pogodnost odravanja jednostavnost odravanja, brzina popravaka, ljubaznost i kompetencija
osoba koje odravaju proizvod
Estetika kako proizvod izgleda, kako ga korisnik osjea, kako zvui, mirie ili kakav okus ima
Sigurnost osiguranje da proizvod nee ozlijediti korisnika, odnosno da korisnik nee biti ozlijeen
uporabom proizvoda (posebno za automobile)
Dimenzije kvalitete koje oekuje korisnik kod usluga:
Vrijeme i rokovi koliko dugo mora korisnik ekati na uslugu i da li je usluga izvrena na vrijeme (npr.
da li je naruena roba stigla na vrijeme)
Kompletnost da li je osigurano sve to je korisnik traio u okviru usluge (npr. da li je turistiki
aranman imao sve detalje koji su reklamirani)
Ljubaznost - kako su tretirani korisnici od strane zaposlenih (npr. kako se odnose zaposleni prema
korisnicima koji su zainteresirani za ADSL)
Dosljednost da li je ista razina usluge osigurana za svakog korisnika i svaki put kad se korisnik
pojavi (npr. da li je rezultat ianja kod istog frizera uvijek ista frizura, ako to korisnik trai)
Pristupanost i pogodnost koliko je teko / lako dobiti uslugu (npr. kad zovete telefon za t-mobile
korisnike, koliko je lako dobiti operatera)
Tonost da li se usluga izvodi tono svaki put (npr. da li su mjesena izvjea iz banke uvijek tona)

 Brzina reakcije kako brzo i koliko kvalitetno organizacija reagira na nestandardne situacije (npr.
korisnik je uplatio skijanje preko agencije, a zbog iznenadne bolesti ne moe iskoristiti tu uslugu; koliko
brzo i da li e uope korisnik dobiti novac nazad)
KVALITETA perspektiva proizvoaa
Kvaliteta usklaenosti je stupanj u kojem e se proizvod / usluga proizvesti prema
specifikacijama dizajna.
Postizanje kvalitete usklaenosti kod proizvoaa ovisi:
dizajnu proizvodnog procesa (razliito od dizajna proizvoda)
razini performansi strojeva,
opremi i tehnologiji u proizvodnom procesu,
materijalima koji se koriste,
obuci i nadzoru zaposlenika, te
stupnju koritenja statistikih tehnika za kontrolu kvalitete.

POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM

Total Quality Management (TQM)
Potpuno (integralno) upravljanje kvalitetom filozofija upravljanja koja se usmjerava na identificiranje
i proizvodnju proizvoda koji ispunjavaju (ili prelaze) oekivanja korisnika, a u okruenju koje potie
meusobnu suradnju osposobljenih zaposlenika koji su ovlateni za kontinuirano poboljanje
organizacijskih proizvoda i procesa.
TROKOVI KVALITETE
Trokovi kvalitete:
su osnova za ekonomiju sustava kvalitete;
su osnova za vrednovanje ulaganja u programe kvalitete
nastaju: (1) radi ulaganja u postizanje dobre kvalitete i zadovoljenja korisnika:
(2) radi nezadovoljstva korisnika jer kvaliteta proizvoda / usluge nije zadovoljavajua

Trokovi kvalitete spadaju u jednu od dvije kategorije:

1. Trokovi postizanja dobre kvalitete (trokovi osiguranja kvalitete)

Trokovi postizanja dobre kvalitete (trokovi programa upravljanja
kvalitetom) su:
1) Trokovi prevencije trokovi spreavanja proizvodnje loih proizvoda (osiguranja da korisnik ne
dobije lo proizvod). Prevencija odraava filozofiju kvalitete uini to dobro prvi put.
Tu spadaju:
trokovi planiranja kvalitete, trokovi dizajniranja proizvoda s traenim karakteristikama kvalitete, trokovi
usklaivanja proizvodnog procesa sa specifikacijama kvalitete, trokovi programa osposobljavanja za
kvalitetu, trokovi osiguranja i auriranja podataka, te izvjeivanja o kvaliteti proizvoda i sl.

2) Trokovi procjene trokovi mjerenja, testiranja i analiziranja materijala, dijelova, proizvoda i

proizvodnog procesa, da bi se osigurala usklaenost sa specifikacijama kvalitete proizvoda.
Tu spadaju: trokovi testiranja i inspekcije materijala, dijelova i proizvoda u razliitim fazama procesa
proizvodnje, trokovi odravanja opreme za testiranje, trokovi radnog vremena potrebnog za
pribavljanje i analizu podataka potrebnih za testiranje, vremena za podeavanje opreme za testiranje,
vremena zastoja radi procjene kvalitete
2. Trokovi radi loe kvalitete (trokovi neusklaenosti sa specifikacijama dizajna)
Trokovi greaka / propusta razlika izmeu stvarne cijene proizvodnje proizvoda ili isporuke usluge i
cijene koja bi bila da nema pogreaka (propusta). To je i najvea kategorija trokova kvalitete i ini 70%
do 90% ukupnih trokova kvalitete.
1) Trokovi unutranjih propusta nastaju kad je lo proizvod otkriven u organizaciji prije isporuke. Tu
spadaju trokovi otpada, trokovi ispravka loeg proizvoda, trokovi utvrivanja loih procesa, trokovi
zastoja
proizvodnje zbog loih proizvoda, trokovi smanjenja cijena za loe proizvode.
2) Trokovi vanjskih propusta nastaju kad korisnik primi proizvod loe kvalitete. Tu spadaju trokovi
zadovoljenja korisnika nakon njegove albe radi loeg proizvoda, trokovi postupanja i zamjene
proizvoda loe kvalitete dobrim proizvodima, trokovi postupanja s reklamacijama unutar jamstvenog
roka, trokovi nenaruivanja proizvoda radi njihove loe kvalitete.
STATISTIKA KONTROLA PROCESA
Kontrolni graf je grafiki prikaz koji vizualno pokazuje da li je uzorak, prema vrijednostima svojih
karakteristika, unutar statistikih kontrolnih granica.
Kontrolne granice su donja i gornja granica kontrolnog grafa, unutar ili izvan kojih se mogu nai
vrijednosti promatranih karakteristika za uzorak proizvoda.
Smatra se da je proces pod kontrolom, ako:
nema toaka izvan kontrolnih granica
veina toaka je blizu prosjenog procesa (srednja linija), a malo ih je blizu kontrolnih granica
prosjeno isti broj toaka je iznad i ispod sredinje linijeprosjenog procesa
toke su sluajno rasporeene oko centralne linije (nema prepoznatljivih uzoraka)

REDOVI EKANJA
Analiza redova ekanja (waiting line analysis), poznata je jo kao teorija redova (queuing theory),
odnosno kao teorija masovnog posluivanja (theory of mass service).
Prouava procese u kojima se, s jedne strane, razmatraju zahtjevi za nekim posluivanjem (npr. radni
nalozi), a s druge strane, mogunost zadovoljenja tih zahtjeva (npr. raspoloivi kapaciteti).
Cilj analize redova ekanja je razrada matematikih metoda na osnovu kojih se moe ocijeniti
uinkovitost funkcioniranja nekog sustava masovnog posluivanja
Elementi sustava redova ekanja (sustava masovnog posluivanja) :
Korisnik osoba ili stvar koja trai uslugu.

 Izvor korisnika (populacija) skup objekata (korisnika) koji zahtijevaju posluivanje. Ovaj skup
(populacija) moe biti beskonaan ili konaan.
Beskonana populacija podrazumijeva tako veliki broj potencijalnih korisnika da je uvijek mogue
da jo jedan korisnik doe na posluivanje (npr. klijenti koji dolaze u banku, automobili koji dolaze na
tehniki pregled i sl.)
Konana populacija ima konaan broj potencijalnih korisnika. Mogue je da se svi korisnici nalaze ili
u redu ekanja ili na posluivanju, tj. mogue je da nema niti jednog korisnika izvan sustava posluivanja
(npr. preventivni pregledi strojeva jedne organizacije)
Dolazni potoci niz korisnika koji se pojavljuju jedan za drugim u trenutcima vremena sluajno
rasporeenim u promatranom vremenskom intervalu (npr. kamioni koji dolaze po robu na skladite).
Intenzitet dolaska () predstavlja intenzitet kojim korisnici dolaze na posluivanje. Procjenjuje se iz
podataka dobivenih prouavanjem sustava posluivanja i izraava brojem korisnika u jedinici vremena.
Poissonovi potoci najee koriteni dolazni potoci. Za njih vrijedi:
(1) korisnici pristupaju posluivanju pojedinano (ordinarnost) i
(2) broj korisnika u jednom vremenskom intervalu ne ovisi o broju korisnika u drugom vremenskom
intervalu, ako se ti intervali ne poklapaju (odsustvo posljedica).
Red ekanja - niz korisnika koji su dolaznim potokom doli na posluivanje i nalaze se u redu ekanja
(npr. tri stroja koji ekaju na servis (jer su kapaciteti servisne stanice zauzeti), ine red ekanja.
Posluitelj kapacitet (stroj ili ovjek) koji posluuje korisnike (npr. blagajnik u trgovakom centru
posluuje korisnike - kupce, stroj za montau proizvoda posluuje korisnike radne naloge i sl.).
Vrijeme posluivanja posluivanje korisnika se izraava veliinom vrijeme posluivanja, tj. vrijeme
koje je potrebno da bi se posluio jedan korisnik. Vrijeme posluivanja je sluajna veliina i najee se
ponaa po negativnoj eksponencijalnoj distribuciji.
Intenzitet posluivanja () broj korisnika koje posluitelj moe posluiti u jedinici vremena (npr. ako
servisna radionica moe servisirati jedan stroj za dva sata, tada je = h-1 = 0.5 h-1).
Ovisno o broju kanala i faza, imamo slijedee strukture sustava masovnog posluivanja:
Jednokanalni - jednofazni sustav (npr. servisna radionica (sustav) ima samo jedan ureaj (jedan
kanal/jedna faza) za dijagnostiku strojeva (korisnici)
Viekanalni - jednofazni sustav (npr. servisna radionica s vie ureaja za istu dijagnostiku (vie
kanala/jedna faza) strojeva)
Jednokanalni - viefazni sustav (npr. servisna radionica ima dva razliita ureaja (dvije faze) za
kompletnu dijagnostiku strojeva.
Viekanalni viefazni sustav (npr. servisna radionica ima dva kompleta (dva kanala) po dva razliita
ureaja (dvije faze) za kompletnu dijagnostiku strojeva.

STACIONARNO STANJE Sustav ce doci u stacionarno stanje, ako ce svi korisnici unutar sustava biti
posluzeni.
Trokove u sustavu masovnog posluivanja ine:
trokovi posluivanja ovi trokovi rastu s kvalitetom (razinom) usluge posluivanja. Da bi korisnici to
manje ekali u redu (via razina usluge), moraju se nabaviti dodatni posluitelji ili ak poboljati postojei
posluitelji, to poveava trokove posluivanja.

 trokovi ekanja u redu ukoliko su korisnici ljudi koji dugo ekaju u redu na odreenu uslugu (nia
razina usluge), napustit e red ekanja, to za sustav predstavlja troak. Ukoliko su korisnici strojevi koji
dugo ekaju na servis (nia razina usluge), proces koji koristi strojeve dugo se ne izvrava, to poveava
troak proizvodnje.