1.

Opa definicija ureda.

Ured je organizacijska jedinica koja ima opu funkciju

Raspolae i upravlja informacijama o kojima ovisi funkcioniranje itave organizacije
te prua podrku funkcioniranju organizacije
Definicija automatizacije uredskog poslovanja?

AUP je viefunkcijski, integrirani, na raunalima utemeljeni sustav koji omoguava

da se mnoge poslovne aktivnosti u uredu obavljaju koristei suvremenu informacijsku
tehnologiju
Primjeri uredskog poslovanja: obrada teksta, elektronika pota, prijenos podataka,
prijenos dokumenata, glasovne komunikacije
Objasnite automatizaciju uredskog rada.

2.

3.

4.

Opredjeljenje da se sav administrativni uredski rad prenosi na informacijsku

tehnologiju, uz koritenje inteligentnih terminala kao radnih stanica, kao i primjenu
sinteze obrade podataka i obrade teksta
Prua nesluene mogunosti komunikacija
Definicija integriranog informacijskog automatiziranog ureda.

Poiva na ideji integracije informacijsko-telekomunikacijskih-internetskih tehnologija

s novim organizacijskim oblicima rada i propisanim standardima za ispunjavanje svih
potrebnih poslovnih i upravnih funkcija ureda
Koji je cilj uredskih aktivnosti?

Cilj uredskih aktivnosti: stvoriti sustav koji e proizvesti pravu informaciju i dostaviti
je pravodobno na pravo mjesto unutar ili izvan organizacije uz minimalne trokove
Znaaj uredskog poslovanja.

utjecaj na tehnologiju rada, od jednostavne se prelazi na programiranu obradu, brz

transfer roba i usluga, smanjuje se vrijeme obrade poslovnih procesa, neposredno
komuniciranje sudionika u poslovanju, mijenjaju se obiljeja industrijske
proizvodnje, smanjuje se broj radnika rutinskih poslova, poveava se primjena
telekomunikacijskih ureaja, porast broja tipova i varijanti proizvoda, skraenje
ivotnog vijeka proizvoda na tritu.
Naela uredskog poslovanja.

jednostavnost, tonost, ekspeditivnost, jednoobraznost, ekonominost, racionalizacija.

Funkcije uredskog poslovanja.

Komunikacijske funkcije (poruke i dokumenti), Obrada i arhiviranje dokumenata,

Obrada teksta i grafike, Obrada podataka, Podrka u odluivanju, Planiranje i
organizacija rada
Komunikacijske funkcije.

prijenos podataka, distribucija dokumenata, prijenos faksimila, elektronika pota,

javni informacijski servisi, telekonferencije
Obrada i arhiviranje dokumenata.

5.

6.

7.
8.

9.

10.

11.

pohranjivanje i pretraivanje, upravljanje dokumentima, kompozicija i reprodukcija

dokumenata
Obrada teksta i grafike.


12.

oblikovanje teksta, obrada slika, integracija teksta i slika, teletekst, teletex,telefax,

videotext, tabline kalkulacije
Obrada podataka.

13.

auriranje baza podataka, pretraivanje podataka, kontrola izvoenja

Podrka u odluivanju.

14.

aplikacijski programi, poslovna grafika

Planiranje i organizacija rada.

15.

Kalendar, terminski planer, registar adresa, podsjetnici

Poslovne funkcije ureda?

16.

17.

18.

19.

uspostavljanje poslovnih odnosa putem formalnih dokumenata (ugovori, promocija

proizvoda, kadrovski poslovi),
provoenje ugovorenih obveza (rauni, plae,),
organizacija rada (planiranje, kontrola,),
usluni poslovi (prepisivanje, slanje i dostava pote,),
stvaranje i opskrbljivanje drugih novim informacijama (istraivanje, prikupljanje i
obrada podataka, konzultiranje, )
Nabrojite i ukratko objasnite faze razvoja uredskog poslovanja.
Mehanizacija (pojedinani zadaci i aktivnosti rad s papirima)
Automatizacija (tekst raunala, buene kartice, trake; obrada teksta)
Informatizacija (osobno raunalo s tehnologijama)
Integracija (normizacija strojne i programske podrke, mrene opreme i
komuniciranja; integracija svih poslovnih ureda u mreu; multimedija; standardni
protokoli)
Uredska mehanizacije kao faza razvoja uredskog poslovanja.
Osnova uredskog poslovanja bio je izum pisaeg stroja)
Elektrini pisai stroj olakava uredski rad; pisanje je bre i lake
Diktirni ured = daktilo biro
Uredska mehanizacija i moderna organizacija rada trebaju olakati rad uredskom
radniku, osigurati aurno i uspjeno odvijanje uredskog poslovanja i tonost
pokazatelja poslovanja firme
Automatizacija uredskog poslovanja kao faza razvoja.
70-tih godina tekst automati ureaji za automatizaciju pojedinanih zadataka. Pri
tome su nositelji teksta:
buena kartica
buena vrpca
magnetska kartica
magnetska vrpca
Sredina 70-tih godina mini raunala tekst raunala (imaju prednost nad tekst
automatima):
kreiranje poruka
korigiranje poruka
prijenos posredno ili neposredno
veliki kapacitet prihvata informacija, bra obrada
manji trokovi poslovanja
bri tijek trinih i internih aktivnosti firme
Informatizacija uredskog poslovanja kao faza razvoja.

20.

21.

22.

23.

24.

80-tih godina
Temelji se na osobnim raunalima koja su koncipirana za krajnjeg korisnika:
sredstvo je za obavljanje strunih i poslovnih zadataka
slui za osobne potrebe
ne iziskuje od korisnika vee poznavanje raunalne tehnologije
Ubrzava se prikupljanje informacija, njihovo kreiranje, dostava i protok
Bazira se na odreenim komunikacijskim tehnologijama
Integracija uredskog poslovanja kao faza razvoja. Osnovni aspekti integracije?
90-tih godina djelotvorno povezivanje aktivnosti svih ureda tvrtke pomou sustavnog:
dizajniranja
analize
upravljanja
lokalnih mrea
telekomunikacija
korisniku prilagodljiv operativni sustav
programska podrka s GUI
multimedijski pristup
standardni protokoli meunarodne mree povezivanje
Danas telekomunikacijsko-internetske tehnologije
Integracija podrazumijeva sustavni pristup problemima i djelotvornu komunikaciju
podsustava
Osnovni aspekti integracije:
funkcionalna integracija (uniformni pristup)
integracija medija (prirodnija komunikacija s korisnikom)
sustavna integracija (podsustavi ine jedinstvo)
interdisciplinarna integracija (ukljuenje strunjaka iz razliitih podruja, poevi od
projektiranja IS-a)
Industrijska revolucija.
Osnovna karakteristika industrijske revolucije je jedinstvo radnog mjesta i vremena
Standardizacija, specijalizacija, maksimizacija, sinkronizacija, koncentracija,
centralizacija, konkurencija, sve se odluke donose u upravi, ured je bez znaaja, visok
stupanj autoritativnosti
Birokratska revolucija.
Osnovna karakteristika birokratske revolucije je velik broj informacija (podataka)
Telerad, fleksibilno radno vrijeme, mobilnost, pokretni ured, u uredu je znaajna
uloga tajnice, velik broj informatiara, preoptereenost informacijama
Telekomunikacijska revolucija.
Osnovna karakteristika telekomunikacijske revolucije je potrebna informacija u pravo
vrijeme
mobilna radiotelefonija, telekonferencije, videokonferencije, mreno komuniciranje,
ured nije klasian ve koordinirajui, prikuplja najvanije informacije (cilj: ured bez
papira?)
Evolucija uredskih IS-a - I. generacija.
70-tih
samostojei, namjenski procesori teksta
elektronika razmjena neznatna, nerazvijena
oblici uredskog komuniciranja: telefon, papirna/magnetska traka, teleks
razmjena, pohranjivanje i pretraivanje informacija putem diskete ili modema

25.

26.

27.

Evolucija uredskih IS-a - II. generacija.

2 pristupa:
Pojava viekorisnikih miniraunala s podjelom vremena,
Razvoj radnih stanica
Ekonomski isplativo rjeenje
Razdioba raunalnih resursa uredskim korisnicima
Lokalno razmjenjivanje informacija i aplikacija
Viekorisniki rad
Elektronika pota
Tekst, slika, tabele
Evolucija uredskih IS-a - III. generacija.
Klijent/posluitelj uredska arhitektura zadovoljava sve veliine organizacije
Velike aplikacije
Timski rad
Konferencijske aplikacije
Zajedniki informacijski servisi

Evolucija uredskih IS-a - IV. generacija.

28.

Beino komuniciranje
Videokonferencije
Multimedijalni pristup
Bri tehnoloki skokovi
Preduvjeti automatizacije uredskog poslovanja.

29.

Poslovna politika
Organizacijski postupci
Informatika oprema
Programska podrka
Uredski zaposlenici
Akcepcija UIS
Ergonomski uvjeti
Poslovna politika kao preduvjet automatizacije uredskog poslovanja.

30.

Pravilna poslovna politika trebala bi na poetku identificirati probleme:

slabost postojeih sustava
nedjelotvornost
Potreba optimalnog rjeenja
Potrebno je osigurati sljedee preduvjete:
komunikacijske uvjete u i izvan ureda
punu podrku uprave
izgradnja i implementacija na modularan nain
neophodnost ekonomske isplativosti
Organizacijski postupci kao preduvjet automatizacije uredskog poslovanja.
Nova tehnologija trai nov nain organiziranja i voenja poslovanja
Organizacijski postupci moraju pratiti nov nain komuniciranja i informacijskog
umreavanja, koristei pravila, metode i oblike djelovanja automatiziranog ureda
Ispravna metodologija osigurava da projekt izgradnje zavrava s odreenom razinom
kvalitete.

31.

32.

33.

Informatika oprema kao preduvjet automatizacije uredskog poslovanja.

osobna raunala
pisai
dodatna raunalna oprema
Programska podrka kao preduvjet automatizacije uredskog poslovanja.
Mora podravati/sadravati potrebne:
algoritme radnih procesa
rutine
metode
modele
programske pakete:
obrada teksta, prezentacijska grafika, rad s bazama podataka,
kalendar, adresar, rad s datotekama, elektronika pota
(poruke, dopisi, dokumenti)
Uredski zaposlenici kao preduvjet automatizacije uredskog poslovanja.

34.

korisnici uredske automatizacije i informacijske tehnologije

aktivno prate i sudjeluju u cjelokupnom poslovnom procesu
na svim razinama

njihovi su zadaci:

praenje poslovnih procesa

evidencija poslovnih dogaaja

njihovo dokumentiranje

obrada podataka i informacija

distribucija podataka i informacija na sve potrebne lokacije u

koliini, sadraju i obliku u kojem je ta informacija potrebna

Projektiranje i razvoj UIS trebalo bi ukljuiti uredske

zaposlenike kao pokretae, nositelje i izvritelje procesa
informatizacije uredskog poslovanja

Prihvaanje nove tehnologije ovisi o dobroj obuenosti i

visokoj motiviranosti, a implementiranje novog IS-a o znanju
i iskustvu o poslovanju

Pronalaenje, razvijanje i odravanje kvalitetnog kadra ovisi

u velikoj mjeri od interpersonalne komunikacijeAlternative
dobroj interpersonalnoj komunikaciji su:

loa komunikacija

nestruna i nepotpuna

nenamjerna, nesvjesna i neplanirana komunikacija

Uloga nadreenog je kljuna: animiranje krajnjeg korisnika

za prihvat nove tehnologije i procesa informatizacije

Na uredske zaposlenike na koje neposredno utjee proces

informatizacije uredskog poslovanja djeluju raznoliki

socioloki

psiholoki

organizacijski i

ergonomski faktori

te se stoga proces mora sagledati sa svih tih aspekata

Akcepcija uredskog informacijskog sustava kao preduvjet automatizacije uredskog poslovanja.

Dinamian razvoj informacijske tehnologije => sve brojnija

rjeenja informatizacije i automatizacije uredskog poslovanja

35.

Otpor kod strane korisnika teko je prevladati kad se ve

jednom pojavi

Potrebno preventivno djelovanje na razvijanju akcepcije

novog kod zaposlenika

Akcepcija na razini stava

stavovi ne pokazuju vanjsku akciju, ne dolazi do oekivanog

ponaanja, neto se prihvaa samo u mislima

Akcepcija na razini ponaanja

podrazumijeva da prihvaanje novoga povlai poduzimanje

odreenih aktivnosti
Kako razviti akcepciju?

36.

osvijestiti korisnika kao aktivnog sudionika

razvijati i primjenjivati novu informatiku pismenost
temeljenu na telekomunikacijskim i multimedijskim
mogunostima
prevladati jaz komunikacija, kao rezultat burnog razvoja
tehnologija i rasta koliine svih postojeih inf. Sadraja

Definicije ergonomije.

37.

Ergonomija je znanost koja se bavi prouavanjem utjecaja i

mogunosti prilagodbe radne okoline i sredstava za rad
ovjekovim fizikim i psihikim osobinama

Ergonomija se moe definirati kao znanost koja:

prouava radne uvjete,
prilagoavanje ovjeka radnim uvjetima,
prilagoavanje stroja ovjeku.

Rije ergonomija nastala je od grkih rijei ergon (djelo, in,

rad) i nomis (obiaj, red, zakon).

Ona predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavi

razumijevanjem meuodnosa ovjeka s neivim dijelovima
nekog sustava radi zatite njegova zdravlja i poveanja
uspjenosti cijelog sustava. Ona obuhvaa iroka podruja
ljudske djelatnosti, a meu ostalim ukljuuje i postavke
ureda i radnog stola.

Ergonomija je disciplina koja ispituje karakteristike,

ponaanja, sposobnosti, ogranienja i druge karakteristike
ljudi i primjenjuje otkrivene informacije na dizajn alata,
strojeva, sustava, zadataka, poslova i okolia kako bi se oni
mogli produktivno, sigurno, ugodni i djelotvorno rabiti.

Oprema i radni uvjeti koji se deklariraju kao ergonomini,

moraju zadovoljavati odreene norme s ciljem poveanja
produktivnosti, ouvanja zdravlja, poticanja osobne
motivacije, kreativnosti, postizanja zadovoljstva na radu,
smanjenja uestalosti pogreaka i slino
Nabroji vrste ergonomije.

38.

Koncepcijska
Sustavna
Korektivna
Softverska
Hardverska

Objasni koncepcijsku ergonomiju.

39.

(uvaavanje rezultata ergonomskih istraivanja u samom poetku projektiranja

radnog sustava:
- podruje humaniteta uvaavanje ljudskih potreba i mogunosti
- podruje ekonominosti poveanje motivacije, kvalitete i kvantitete)
Objasni sustavnu i korektivnu ergonomiju.

40.

Sustavna (briga o personalnim i strojnim funkcijama:

- oblikovanje organizacije radnog mjesta i okoline, izbor i
kolovanje)

Korektivna (naknadna, skuplja, podlijee mnogim

ogranienjima)
Objasni softversku i hardversku ergonomiju.

41.

42.

Softverska
(interakcija ovjeka i softvera: bioloka, psiholoka, socijalni
aspekti:
- prihvaanje novih tehnologija, poboljanje radne
motivacije,
poveanje radnih kompetencija, razvoj osobnosti)
Hardverska
(tehniko-fizikalne komponente raunalnog sustava
- klasina ergonomija podrazumijeva ovu vrstu ergonomije

Ciljevi ergonomije.
ergonomsko oblikovanje radnog mjesta (stol, raunalo, stolica, okolni radni prostor)
fizikalni imbenici radne okoline
(svjetlo i osvjetljenje, buka, um i vibracija, mikroklima, boja i glazba)
funkcionalno stanje organizma i mentalna aktivnost
(stres, dosada i monotonija, umor, radno pamenje, reakcija)
ergonomija statinog i dinaminog miinog rada
(miini rad, kontrola pokreta, poboljanje radne efikasnosti,
radne vjetine)
radni sati i prehrana radnika
(cirkadijurni ritmovi, fleksibilna organizacija radnog vremena,
raspored i trajanje radnih odmora, prehrana u kontekstu org. posla i r/v)
poboljanje
(uvjeta rada, produktivnosti, sigurnosti, ugodnosti, kvalitete rada)
razumijevanje ergonomije
(zdravije ivjeti, smanjiti izostajanje s posla, dranje tijela,
bolja organizacija rada, mentalna aktivnost, motivacija, aktivacija)
Ergonomija monitora.
analogni CRT - jeftiniji , ia slika, vidljivi kut vei, vrlo kratko vrijeme odziva
digitalni LCD - manjih dimenzija, laki, manje troe, svjetlija slika
plazma kratak vijek trajanja, skupi, troe puno energije, lagani i tanki
Prijenosna raunala ergonomski problem nemogunost zauzimanja pravilnog
poloaja tijela prilikom koritenja tipkovnica i mi preblizu
Optimalna udaljenost za gledanje 51 do 76 cm ovisno o osvjetljenju i vremenu u
danu
Visina monitora glava i vrat u ugodnom i neutralnom poloaju (okomitom ili
uspravnom) vrh monitora u visini oiju
Nagib monitora dobra vidljivost uz uobiajen poloaj glave

43.

44.

45.

Postavka monitora da se izbjegne refleksija na ekranu od sobne rasvjete ili prozora

Ekran monitora mora biti ist
Radi izbjegavanja zamora oiju ponekad je potrebno fokusirati pogledom neki
udaljen objekt da se odmore oi
Zdravstvene tegobe pri koritenju monitora
- problemi s vidom, bolovi u kraljenici, miiima i kostima, oslabljena cirkulacija,
psihike smetnje vezane uz stres i umor
Ergonomija rasvjete.
Vrsta i koliina rasvjete na radnom mjestu ima veliki fiziki utjecaj na korisnika
Neprimjereno osvjetljenje donosi vei broj problema: zamor oiju, pad koncentracije,
glavobolja
Tipine uredske aktivnosti su itanje i pisanje dokumentacije - ove aktivnosti su
danas u veini ureda vezane za raunalo - cijelo radno vrijeme ovjek gleda u zaslon
monitora problemi
Pojmovi osvjetljenje koliina svjetla koja pada na odreenu povrinu (lx) i
svjetlina koliina svjetla koja dolazi s promatrane povrine (cd/m2)
Mikroklima s aspekta ergonomije.
Mikroklima je vaan imbenik radne okoline. Da bi se radnik ugodno osjeao na
radnom mjestu, temperatura, vlanost i brzina strujanja okolnog zraka trebaju biti
optimalni
Videoterminali - elektrini ureaji koji u okolni prostor isijavaju toplinu danas,
zahtjev vezan uz tednju energije je da toplinsko isijavanje ureaja mora biti
minimalno
Dodatno toplinsko isijavanje - ljudi koji u tom prostoru borave, moe doi do
pregrijanosti prostora, osobito u prostorijama s puno radnih mjesta
istraivanje je pokazalo da je optimalna temperatura u uredima zimi od 18-24
stupnjeva, a ljeti 20-26 stupnjeva. Klima ureaji mogu uvelike pomoi.
Buka i um s aspekta ergonomije.
Buka djeluje ometajue i odvlai pozornost od rada za koji je potrebna poveana
koncentracija - u ekstremnim sluajevima moe rezultirati i fizikim poremeajima.
Podjela: izravna i neizravna
Izravna ili direktna buka je odreena intenzitetom izvora i njegovom udaljenou
Neizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije poda, zidova, stropa itd. i o poziciji
takvih objekata.
Izravna buka - iglini printeri (koji su najvei izvor buke u uredu) - odvajanje izvora
buke od ostatka radnog prostora
Buka moe postati neugodna ako doe do neke nepravilnosti - pokvareni ureaj.
Neizravna buka - moe se smanjiti uvoenjem materijala koji apsorbiraju zvuk. esto
ne postoji mogunost kontroliranja izvora buke
Tipkovnica - izvor buke. Iako osoba nije iritirana zvukom svoje tipkovnice, ta buka
moe ometati druge u blizini
Pritube na ovu vrstu buke nisu este i ne bi trebale predstavljati problem pri
projektiranju ureda.
Primarni izvor buke je sistemska jedinica ili vie njih u jaim radnim stanicama. Mali
ventilatori i tvrdi diskovi su odgovorni za veinu izlazne buke, a k tome ventilatori
emitiraju i iritirajui niskofrekvencijski zvuk, brujanje.
Veina pritubi na buku dolazi upravo zbog sistemske jedinice.
Poboljanje radne okoline moe se ostvariti u najmanje tri faze.
Prvo, prilikom projektiranja ureaja. Nivo buke se najbolje kontrolira dok je mogue
regulirati izvor buke, a to je teko kada je proizvod ve gotov.
Drugo, pri odabiru radne stanice za odreeni posao, niska razina emitiranja buke i

46.

47.

48.

49.

50.

odsutnost diskretnih tonova moraju biti jedni od kriterija pri odabiru.

Tree, paziti na mjesto instalacije jer i akustinost sobe takoer moe imati utjecaj na
razinu buke.
Norme (standardi) u podruju ergonomije.
Direktiva EEC 90/270 opisuje minimalne zdravstvene i sigurnosne uvjete pri radu s
bilo kojom vrstom video zaslona i odnosi se na sve radne stanice
Norma ISO 9241 ergonomija raunalne opreme, opsena specifikacija u 17 dijelova
HRN EN ISO 9241-5 europska norma koja ima status hrvatske norme: Ergonomski
zahtjevi uredskog rada s vizualnim zaslonima 5. dio: Izlazi radne stanice i zahtjevi
poloaja
TCO prestina norma, videoterminali, LCD, tipkovnice i printeri
TCO 99 najnoviji skup zahtjeva proiren na pisae, ureaje za faksiranje i
fotokopirne strojeve, usklauje zahtjeve za dobrom radnom okolinom, kvalitetom i
smanjenjem utjecaja na okoli.
CIE vizualni aspekti prijenosa, obrade i reprodukcije slike
VESA norme za suelja PC raunala, radnih st. i ostalih ra.
Zakon o zatiti na radu.
utvruje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zatite na
radu
Pravilnik o sigurnosti i zatiti rada pri radu s raunalom
10. svibanj 2005.
Svrha je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s
radom, te zatita radnog okolia
Osnovna pravila zatite sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada
je u uporabi
Definiraj informacijski sustav.
Informacijski sustav je uvijek podsustav nekog organizacijskog sustava, a svrha mu je
prikupljanje, obrada, pohranjivanje i distribucija informacija, koje su potrebne za
upravljanje dotinim organizacijskim sustavom ili pak nekim njegovim podsustavom
Nabroji faze razvoja uredskog informacijskog sustava.
faza konceptualnog modeliranja
- faza loginog modeliranja
- faza fizikog modeliranja
- faza izrade
- faza primjene
Konceptualno modeliranje kao faza razvoja uredskog informacijskog sustava.
Izrada konceptualnog modela ovisi o tri razliita pogleda na ured:
- tehniki pogled
- organizacijski pogled
- socio-tehniki pogled
Model mora objasniti nain na koji sustav radi
Podjela modela prema:
- djelatnosti (model baziran na aktivnostima)
- mjestu rada (prostorni model)
- nainu komunikacije
- procedurama
- donoenju odluke

51.

52.

- bazama podataka
- dokumentima
Komponente uredskog informacijskog sustava.
infrastruktura (hardware, netware)
- programska rjeenja (software, dataware)
- organizacijska komponenta (orgware)
- kadrovska komponenta (lifeware)
Kompjuterski podrano uredsko komuniciranje.

Poslovno komuniciranje je temelj odvijanja poslovnih procesa

Kompjuterski podrano uredsko komuniciranje podrazumijeva pripremu, slanje,

posredovanje, prijem, i pohranjivanje poruka u obliku slike, teksta i govora, u
lokalnim i mreama ireg okruenja
Podrka administrativnih aktivnosti - Computer Aided Administration.

53.

54.

Poveana brzina obrade dokumenata, tonost, kvaliteta, smanjuje se broj mehanikih

operacija, smanjuje se broj osoblja, bolja iskoritenost prostora
Procedure pri obradi poslovnih dokumenata u uredskom poslovanju su:
zaprimanje poslovnih dokumenata
unos dokumenata u IS
evidentiranje promjena
izrada novih poslovnih dokumenata
izrada i upravljanje obrascima
Nabroji modele automatiziranih ureda.

1. Konceptualni modeli
2. Modeli bazirani na konceptu dokumenta
3. Referentni modeli
55.
Vrste i funkcije konceptualnih modela.

56.

57.

k/m bazirani na podacima grupira podatke u forme sline papirnatim obrascima.

Osnovni elementi ovih modela su tipovi podataka i operacije nad njima
k/m bazirani na procesima slui za upis i analizu u/p kroz razliite aktivnosti koje se
izvode u uredu. Osnovni cilj je predstavljanje uredskih aktivnosti na koordiniran
nain
k/m bazirani na izvriteljima opis ureda kroz funkcije koje izvravaju njegovi
zaposlenici. Cilj modela je prouavanje uloga uredskih zaposlenika i delegiranje
zadataka s time da se podaci i aktivnosti gledaju u odnosu na onog tko ih izvrava
Kombinirani k/m kombinira vie tipova elemenata i njihovih veza da bi stvorila
specifikaciju promatranog ureda
Modeli bazirani na konceptu dokumenta.
Dokumenti imaju glavnu ulogu u razmjeni informacija u uredskom poslovanju
Dokument ima logiku i fiziku strukturu:
logika (apstraktna, interna) struktura - kaemo da je sadraj dokumenta
povezan hijerarhijom objekata (naslovi, odlomci, slike, tabele, ).
fizika (prijelom, eksterna) struktura - sadraj dokumenta povezan je
hijerarhijom prijeloma (stranica, stupac, polje, )
Referentni model.

58.

59.

U uredu radi velik broj razliitih korisnika koji koriste razliite podatke, kreiraju
dokumente, auriraju ih i razmjenjuju
Bazu dokumenata sainjavaju dokumenti koji su u svakodnevnom opticaju (aktivni) korisnik ih poziva, mijenja, alje i generira nove dokumente
Bazu podataka sainjavaju razliiti podaci potrebni za svakodnevni rad ureda
(grupirani srodni podaci ine bazu podataka) - takoer se moe pretraivati i aurirati,
kao cjelina ili pojedinane datoteke
U arhivi se vode pasivni dokumenti koji se mogu dobiti na uvid i kopirati - auriranje
arhive podrazumijeva ukljuivanje novog dokumenta u nju a pretraivanje arhive pak
znai traenje dokumenta po odreenim kriterijima
U bazi korisnika su sadrani podaci o korisnicima - auriranje i pretraivanje se
odnosi na dodavanje novih korisnika, brisanje ili mijenjanje statusa pojedinih
korisnika
Informacijski sustavi danas vrste.
Sustavi za obradu transakcija
(transactional processing systems TSP)
Sustavi za rad sa znanjem
(knowledge work systems KWS)
Sustavi uredske automatizacije
(office automation systems OAS)
Menaderski informacijski sustavi (management information systems MIS)
Sustavi za potporu donoenja odluka
(decision support systems DSS)
Sustavi za potporu izvrenja
(executive support systems ESS)
Elektroniko uredsko poslovanje komponente e-ureda.

Elektroniko uredsko poslovanje (e-Ured) obuhvaa tri komponente:

- digitalni ured, digitalno uredsko poslovanje
- mobilni ured, mobilno uredsko poslovanje
- virtualni ured, virtualno uredsko poslovanje
60.
Digitalni ured = D-ured.

61.

62.

63.

Pojam digitalnog ureda odnosi se na digitalnu izradu, obradu, prijenos i pohranu

poslovnih informacija
Podruja znaajna za izgradnju digitalnog ureda.
Podruja znaajna za izgradnju digitalnog ureda su:
- standardizacija, automatizacija i digitalna izrada
pisanih poslovnih komunikacija
- digitalna obrada poslovnih podataka
- integracija razliitih oblika digitalnih poslovnih
komunikacija
Nastojanja tehnologija za izgradnju digitalnog ureda.
Tehnologijama za izgradnju digitalnog ureda nastoji se:
- poveati uinkovitost i brzina izvoenja klasinih
uredskih poslova, te
- omoguiti ostvarenje breg i jeftinijeg protoka
informacija unutar poduzea, te
izmeu poduzea i okoline
D-ured. Efekti.

- ubrzana izrada i odvijanje poslovnog komuniciranja

- poveava se kvaliteta poslovnih komunikacija
dodavanjem neverbalnih elemenata u pisanu i govornu
komunikaciju
- upotreba digitalne tehnologije, digitalizacija
poslovnih dokumenata, ubrzava se poslovni proces
i postie se potpuna informiranost
- poboljana je kvaliteta konvencionalnog komuniciranja
digitalnom izradom poslovnih pisama
64.
Mobilni ured = M-ured.
U mobilnom poslovanju fizika lokacija ovjeka vie nije bitna, nije potrebno posjedovati
uredski prostor, bitno je to je i gdje nastaje poslovna promjena
O mobilnom uredu se govori kada svaki zaposlenik moe putem bilo kojeg ureaja
pristupiti posluitelju poduzea
65.
Koncepti koji omoguuju mobilan nain uredskog poslovanja.
WAP tehnologija, 3G tehnologija
66.

Mobilni ured prednosti.

smanjen broja osoba i vremena koje je potrebno za obradu poslovnog procesa

- bra dostupnost informacija te bolja informiranost
- fleksibilnost - odluke o poslovnom procesu donose se na licu mjesta, na temelju auriranih
informacija
67.
Mobilni ured nedostaci.
relativno male brzine prijenosa podataka
- visoka cijena pristupa mobilnim mreama
- preveliki troak energije beinih ureaja
- nedovoljno pristupana korisnika suelja
68.
Virtualni ured = V-ured. Koncept.

69.

Nije odreen fizikim prostorom

Temelji se na umreenosti zaposlenika, timova i grupa koji razmjenjuju znanje
upotrebom Internet tehnologije
Omoguuje zaposlenicima slobodu kretanja i puno vie vremena za obavljanje
poslovnih zadataka
Koncept virtualnog ureda:
osoba ne treba biti u uredu, nego obaviti posao!
Tko sve ini Virtualni ured = V-ured objasni.
virtualni zaposlenici pripadaju jednom uredu, ali ne rade na jednom mjestu
virtualni timovi- koriste raunalnu tehnologiju kako bi povezali fiziki ratrkane
lanove kako bi postigli zajedniki glavni cilj
- mogu ukljuivati lanove iz iste organizacije ili povezati
lanove organizacije sa zaposlenicima iz razliitih organizacija
- omoguuju da zajedno rade ljudi koji inae nikad ne bi bili u
stanju suraivati
- ogranien drutveni kontekst
- sposobnost prebroivanja vremenskih i prostornih ogranienja


70.

virtualni pomonici- osobe koje uredske poslove obavljaju posredovanjem

informacijsko-komunikacijske tehnologije iz vlastitih domova
Virtualni ured prednosti.

71.

rad kod kue, vie slobode, vie fleksibilnosti

ia okolina
smanjeni stres
vie slobodnog vremena
uteen novac
mogunost vie zaposlenih
efikasnije upravljanje svojim slobodnim vremenom
fleksibilno radno vrijeme
zdraviji nain prehrane
mogunost fizike vjebe
oputenije radno okruenje
Virtualni ured nedostaci.

72.

nemogunost produktivnijeg timskog rada

problem odvajanja vaeg slobodnog vremena od vremena posla
osjeaj izolacije ako ste uvijek kod kue
nesporazum i nekomunikacija
tehniki problemi komunikacije
osjeaj odsutnosti i usamljenosti izmeu zaposlenih
Tipovi ureda budunosti.

a) rutinski ured rutinska obrada podataka (raunovodstvo)

nerutinski ured- nedostatak uestalih procedura (marketing, planiranje)
b) uredi osnovnih procesa primarni zadaci (naruivanje robe i priprema rauna)
uredi za kontrolu i koordinaciju
c) Predindustrijski profesionalni uredi malih poduzea, zaposlenik samostalno
obavlja posao
industrijski velik broj transakcija, manji dio poslova je standardiziran, ne postoji kontrola
izvrenja
postindustrijski zaposlenik zaduen za vei broj klijenata, poslovne procedure podrane
raunalom
d) transakcijski, profesionalni, inenjerski, menaderski,
73.
Tipovi ureda s obzirom na raznovrsnost zadataka.

74.

Viefunkcionalni uredi (obavljaju veinu zadataka suvremenog ureda)

Specijalizirani uredi (obino se bave samo jednom vrstom posla)
Profesionalni uredi (zadaci im se rijetko ponavljaju inenjeri, pravnik,
lijenik)
Uredski poslovi u upravnim tijelima.
Uredski poslovi obuhvaaju:
primanje
pregled
upisivanje
dostavu u rad
administrativno-tehniku obrada
otpremanje
razvoenje
arhiviranje

75.

76.

uvanje akata
Osnovni dokumenti i elementi u uredskom poslovanju u upravnim tijelima.
Osnovni dokumenti i elementi u uredskom poslovanju su:
akt
prilog
dokument
predmet
dosje
fascikl
pisarnica
arhiva
klasifikacijska oznaka
urudbeni broj
to je akt?

Akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida, ili zavrava neka
slubena radnja kod organa uprave i organizacija
77.

to je prilog?

Prilog je pisani sastav (crte, tabela, grafikon), ili neki fiziki predmet koji se prilae uz neki
akt radi dopune, objanjenja, ili dokazivanja sadraja akta
78.
to je dokument?

79.

80.

81.

82.

83.

Dokument ine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak
to je dosje?
Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fiziku
osobu
to je fascikl?
Fascikl je skup dosjea iste djelatnosti koji se poslije zavrenog postupka uvaju
sreeni u istom omotu
to je pisarnica?
Pisarnica je posebno organizirana sluba u organu uprave ili organizaciji, a u njoj se
vre uredski poslovi
to je klasifikacijska oznaka? Struktura klasifikacijske oznake?
Brojana oznaka predmeta koja taj predmet oznaava prema sadraju, vremenu
nastajanja predmeta i obliku
Struktura:
oznaka glavne grupe
grupa
podgrupa
djelatnost unutar podgrupe
godina otvaranja predmeta
brojana oznaka dosjea i predmeta
Primjer: 021-01/94-01/1
Osnovne klasifikacijske oznake.

0 Drutvo, dravno ureenje i uprava

1 Rad i radni odnosi

2 Unutranji poslovi
3 Privreda
4 Financije
5 Zdravstvo i socijalna zatita
6 Prosvjeta, kultura, znanost i informatika
7 Pravosue
8 Obrana i zatita
9 predmeti koji ne spadaju u glavne grupe 0-8
84.
to je urudbeni broj? Struktura urudbenog broja?

85.

86.

87.

88.

89.

90.

Brojana oznaka koja oznaava redni broj akata, godinu i mjesto nastajanja
Struktura:
oznaka mjesta nastajanja akta
godina nastajanja akta
redni broj akta
Primjer: 2186/1-02-94-1.
Koje postupke definira Uredba o uredskom poslovanju?
Otvaranje i pregled poiljki
Upisivanje akata
Dostavljanje akata u rad
Administrativno-tehnika obrada dokumenata
Otpremanje akata
Razvoenje akata
Stavljanje predmeta u arhivu i uvanje
Tko otvara poiljke?
poiljke
obine otvara ih radnik pisarnice
povjerljive rukovodilac ili radnik s pismenim ovlatenjem (dozvola rada!)
novana pisma i vrijednosne poiljke otvara ih radnik odgovoran za materijalnofinancijsko poslovanje ili radnik kojeg on odredi
poiljke u vezi sa raspisanom licitacijom, natjeajem ili sl. otvara za to posebno
odreena komisija
to je dozvola rada?
Dozvola rada je pismeni akt kojim rukovodilac organa ili organizacije ovlauje
odreenog radnika da vri pregled akata u bazi dokumenata
to je prijemni tambilj, i to se u njega upisuje?
Prijemni tambilj se stavlja na svaki primljeni akt koji e biti unesen u odgovarajuu
bazu dokumenata
U prijemni tambilj upisuje se:
datum prijema
klasifikacijska oznaka i urudbeni broj
broj oznake referenta kojem se akt rasporeuje
ukupan broj primljenih priloga
ukupan iznos vrijednosti
Primljeni, razvrstani i rasporeeni akti upisuju se u...
u upisnik predmeta upravnog postupka (akti predmeta upravnog postupka) ili
u urudbeni zapisnik (akti predmeta neupravnog postupka)
Zato se vodi registar?

Registar se vodi radi lakeg i breg pronalaenja klasifikacijskih oznaka predmeta, i to u

nepovezanim arcima koji se na kraju godine uvezuju u knjigu
91.
Dostavljanje akata u rad.

92.

Nakon upisivanja akata u urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog

postupka, svi akti istog dana moraju biti dostavljeni u rad unutranjih organizacijskih
jedinica
Dostavljanje akata u rad vri se preko interne dostavne knjige
Prilikom prijema predmeta preko interne dostavne knjige, radnik u pisarnici duan je
provjeriti formalnu ispravnost predmeta i na eventualne nedostatke upozoriti
referenta, odnosno vratiti mu predmet na nadopunu
Navedite sastavne dijelove akta.

- zaglavlje
naziv i adresu primatelja
kratka oznaka predmeta
tekst akta
otisak slubenog peata
potpis ovlatene slubene osobe
oznaka priloga
naznaka kome je akt dostavljen
93.
Opremanje akata vri se putem...

94.

95.

96.

potanske slube (razvrstavaju se u 3 grupe: obine poiljke, potanski

pretinac, preporuene poiljke)
u pisarnici putem dostavljaa
emu slui dostavna knjiga za potu?
Dostavna knjiga za potu slui kao evidencija o izvrenoj otpremi akata te radi
predavanja novca na ime trokova
Tko vodi kontrolnik potarine?
Kontrolnik potarine vode pisarnice svakog organa uprave i organizacije zbog
evidentiranja i predavanja potarine - vodi se u ukorienoj knjizi sa numeriranim
stranicama
Od ega se sastoji rokovnik predmeta?

Rokovnik predmeta sastoji se od fascikla u koji se stavljaju predmeti prema datumu roka iz
tekueg mjeseca - svi predmeti moraju, bez obzira na datum, biti sloeni po prva tri broja
klasifikacijske oznake
97.
Stavljanje predmeta u arhivu i njihovo uvanje.

98.

Svi rijeeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj se uvaju

Svakom predmetu treba kronolokim redom sloiti urudbene brojeve i priloge te
provjeriti da li je predmet dovren
Ako se akti obraduju automatskom obradom dokumenata, rijeeni predmeti snimaju
se na mikrofilm i uvaju u obliku jacketa i mikrofilmske role, dislocirano od pisarnice
Sve pisarnice organa uprave i organizacija dune su voditi arhivsku knjigu
Rukovanje peatima, tambiljima i igovima vezani uz arhivu.
Peati, tambilji i igovi:
njima rukuju radnici koje za to ovlasti nadleni rukovodilac
moraju se uvati pod kljuem
o njima se mora voditi posebna evidencija

99.

Opiite uredski rad.

100.

Uredski rad - obuhvaa osnovne uredske aktivnosti

Primjenom novih tehnologija uredski poslovi omoguavaju izraavanje
kreativnosti, inovacije i miljenja
u organizaciji je potreban brzi protok informacija radi korekcijskih akcija!
Preoptereenost koliinom informacija
Nuno je odrediti koju vrstu informacija treba uprava za uspjeno donoenje
odluka
Nije potrebna vea koliina informacija, ve relevantnije (vitalne)
informacije od podreenih i nadreenih te od drugih ljudi i odjela u
organizaciji
Velike koliine informacija mogu imati za posljedicu diskriminaciju
informacija
Uloga tajnice u poslovanju.

101.

redovni poslovi
rad s dokumentima u uredu
komuniciranje u uredu (1 ili vie nadreenih, suradnici iz vlastite
organizacije, poslovni partneri i stranke)
povjerljivi poslovi
zatita interesa organizacije
osobne karakteristike (suradnika, nadreenih, podreenih)
Vanost tajnice u tvrtci.

102.

vea tvrtka ne moe bez njih funkcionirati

izbivanje tajnice iz ureda veliki poremeaji u radu
omalovaavanje tajnice od nadreenih
obavljaju i one poslove koji nisu predvieni opisom poslova tog radnog
mjesta
nedostatak dobrih tajnica
vlastite kreacije
O emu ovisi odluka o angairanju tajnice?

103.

znanja, osobine, vjetine

priroda radnog mjesta, procjena vrijednosti
veliina organizacije, djelatnost
Oblici komuniciranja prema osjetilima.

104.

sluno-govorna komunikacija (govor i jezik)

- vizualna komunikacija (verbalna i neverbalna)
- taktilna komunikacija (dodir)
- komunikacija okusom i mirisom
Oblici komuniciranja prema ulozi jezika.

105.

verbalna komunikacija
(govor i pisanje, a medij je jezik)
- pisana komunikacija
- neverbalna komunikacija
- utnja
Uredski rad i poslovno komuniciranje - verbalna komunikacija.

glavni kd komunikacije je izgovorena rije

- uobiajeni kanali su: telefon, razgovori licem u lice,

106.

video, TV, radio, zvuk na Internetu

- prenosi se usmenim, pisanim i znakovnim kanalom
Usmena komunikacija.

107.

menaderi 50%-90%
formalni (vjebe i priprema) i neformalni razgovori
Problemi:
- mozak bri od pameti
- utjecaj okoline umovi
- zaborav, zaborave se dijelovi poruke naknadno
- nervoza
Uredski rad i poslovno komuniciranje - pisana komunikacija.

108.

jednom napisana, trajan zapis

- puno vremena - prikupljanje informacija, razmiljanje
- mogunost ispravke prije slanja
- primatelj vie vremena za prouavanje informacije
Objasnite utnju kao dio komunikacije.

109.

lingvistika: poetak i kraj izriaja; negativna

- komunikacija: razmiljanje, umor, nezadovoljstvo,
znak neprijateljstva, samokontrole
Uredski rad i poslovno komuniciranje - neverbalna komunikacija.

110.

otkriva osjeaje i misli sugovornika

- saznaje se puno iz tona, izraza lica, geste, dodira,
dranja tijela
- esto je dvosmislena nesporazumi
- znak raspoznavanja odreene grupe ljudi:
(pogled, limanje glavom, gesta, osmijeh)
Elementi procesa komunikacije.

111.

poiljatelj poruke osoba, organizacija; uvjerljivost poiljatelja

primatelj poruke povratna poruka poiljatelju
medij neposredan razgovor, dopisi, fotografije, nacrti
poruka faze: enkodiranje poruke, karakteristike poruke,
dekodiranje poruke, interpretacija poruke
Smetnje u komunikaciji.

interferencija
buka javlja se u obliku distraktora
neugodnih (upadanje u rije, hladnoa)
ugodnih (ugodni mirisi, impresivne slike, doivljaji oko nas)
prekid komunikacije
faze enkodiranja i dekodiranja,
zbog nepanje, neznanja, predrasuda
nesporazum u komunikaciji
vana je komunikacijska kompetencija mogui nesporazumi:
nepoznavanje i neprimjerena uporaba jezika
nesklad meu elementima poruke
relativna vanost predmeta komunikacije
drutveni poloaj pojedinca u sustavu
raspoloenje sugovornika, kulturoloke razlike

112.

jezik
izreena reenica moe se interpretirati na vie naina
profesionalno razumljiv, a nerazumljiv izvan tog kruga
Poslovne komunikacije dijelimo prema

113.

- tehnici pisanja (runo, pisai stroj, osobno raunalo)

- nainu izrade (oblik pisma, dopisnice, brzojava, e-mail,
web komunikacije)
- broju itatelja (individualne, programirane)
- gospodarskoj djelatnosti (industrijske, trgovake, )
Prema nastanku i namjeni komunikacije mogu biti...

114.

- interne
(nastaju i ostaju unutar poduzea sastanci, normativni akti,
interne komunikacije, radni nalozi)
- eksterne
(nastaju na podlozi internih komunikacija,
mogu biti ulazne poduzee ih prima i izlazne poduzee ih alje)
Koji su modeli poslovne komunikacije?

115.

- formalna komunikacija
- neformalna komunikacija
Problemi kod formalne komunikacije?

116.

- prenatrpanost informacijama
- nedostatak otvorenosti: nadreeni podreeni
- filtriranje informacija kroz organizacijske oblike
Digitalne poslovne komunikacije.

117.

integracija telefonske i Internet tehnologije i-telefonija

integracija govorne i pisane komunikacije
integracija govornog i neverbalnog komuniciranja
Tri naina rada za i-telefoniranje.

118.

- PC-PC telefoniranje
- PC-telefon telefoniranje
- telefon-telefon telefoniranje koritenjem Interneta
PC-PC - glasovna komunikacija se prenosi koritenjem Internet Protokola
(VoIP)
VoIP programi pretvaraju glas u digitalni zapis, dijele ga na pakete za
prijenos internetom
PC-telefon koriste se Net-to-phone telefoni
tel-tel ne treba niti PC niti Internet
Oba sudionika ovog naina komuniciranja moraju biti prisutna u
istom trenu i online

Telefonska i telefaks komunikacija koriste se programi za govorno/pisano

komuniciranje, da bi se nastavila suradnja s poslovnim partnerima koji
koriste klasine naine komuniciranja
- PC-telefon telefonsko komuniciranje
- telefaks komuniciranje
- prijenos datoteka
Standardne funkcije videokonferencije?

119.

- pozivanje sudionika, prekidanje veze

- prikaz liste sudionika
- upravljanje prijenosom audio i video zapisa
- koritenje chat-tehnologije izravna pisana kom.
- prijenos datoteka
- rad s desktopom, radnom povrinom nekog od
sudionika
Funkcije obrade dokumenata u uredu.

120.

Uredski sustavi s primjenom informacijske tehnologije uglavnom su usmjereni na...

prihvat, pohranjivanje i distribuciju informacija

121.

Funkcije sustava za obradu dokumenata u obliku slike.

122.

pretvaranje slike dokumenata u digitalni oblik,

zapisivanje i manipulacija slikom dokumenta,
pretraivanje dokumenata,
povezivanje dokumenata s bazom podataka.
Obrada i pohranjivanje dokumenata u uredu.

123.

Klasino arhiviranje dokumenata

Alternativno rjeenje mikrofilm
Integrirani automatizirani ured elektronska arhiva
Obiljeja klasinog arhiviranja.

124.

Ogromna koliina fizikog prostora za smjetaj s posebnim zahtjevima,

Velika koliina ljudskog rada,
Sporost u pristupu dokumentima,
Ekoloki razlozi (drvo!),
Sigurnosni razlozi (poar)
Integrirani automatizirani ured.

125.

Upotreba elektronskih dokumenata,

Obrada radnih procesa bez redundantnih djelatnosti i informacija,
Upotreba papira svedena na minimum,
Elektronska arhiva.
Prednosti IAU-a u odnosu na mikrofilm.

126.

Direktan pristup podacima,

Distribuirano koritenje baze arhiviranih dokumenata,
Trokovi smanjeni do 90%,
Jeftinija oprema (24%); k tome i univerzalnija.
Prednosti IAU-a u odnosu na klasino arhiviranje.

127.

udvostruenje/utrostruenje kapaciteta obrade,

reduciranje broja ljudstva (smanjenje trokova arhiviranja),
trenutni odziv na zahtjeve,
smanjenje prostora arhive za 70-80%,
visoki stupanj zatite izvornih dokumenata.
Rjeenja optike tehnologije za arhiviranje.

128.

CD-ROM,
CD-R,
WORM,
CD-WORM (viestruko zapisivanje i itanje podataka),
CD-E (izbrisivi optiki disk),
PHOTO CD (pohranjivanje fotografija).
to je telematika?

129.

Nova disciplina nastala objedinjavanjem telekomunikacija i informatike. Cilj je

razvoja telematike integriranje pojedinanih razliitih oblika ureenja obrade,
spremanja, prijenosa i prikaza informacija u zajedniki multifunkcionalni ureaj.
Telematika ukljuuje sve digitalne oblike prijenosa informacijskih sadraja.
Koji su danas mediji za prijenos signala?

130.

Parica
Koaksijalni kabel
Optiko vlakno
Beini prijenos
Razvoj telefonskog prijenosa.

131.

jednoian, telegrafskim vodovima

dvoian
telefonski kabel, telefonska mrea
telekomunikacijski sateliti, digitalni prijenosni sustav
radio valovi valovod
svjetlovod
Telekomunikacije.

132.

telekomunikacija predstavlja proces koji omoguuje prijenos informacije bilo koje

vrste (podaci, tekst, zvuk, video, grafika, fotografije, crtei).
tri osnovne vrste prijenosa:
prijenos teksta,
slike i
zvuka
omoguuju ostvarivanje kontakata izmeu vie ljudi istovremeno, kad se oni nalaze i
na udaljenim,razliitim mjestima
Podjela komunikacijskih procesa u uredskom poslovanju?

133.

Virtualni ured ured bez fizike forme u kojem se odvijaju tradicionalni uredski
poslovi
Mobilni ured ured koji ima mogunost promjene lokacije, a njegovo trajanje je
privremeno
Kuni ured mjesto unutar osobne kue koji je organiziran s ciljem obavljanja
poslovnih aktivnosti bez stvarnog odlaska na posao
Podjela telekomunikacija s obzirom na smjer kretanja signala?

134.

simpleks
poludupleks
dupleks
Podjela telekomunikacija s obzirom na sudionike u komunikaciji?

ovjek ovjek
ovjek stroj


135.

stroj stroj
Podjela telekomunikacija s obzirom na vrste informacija koje se prenose?

136.

prijenos informacija
prijenos naredbi
Od ega se sastoje telekomunikacijske mree?

137.

preko fizikih vodova

stvarni
zakupljeni
komutirani
Trendovi razvoja telekomunikacijskih sustava.

138.

skraenje vremena od izuma (prve ideje) do praktine realizacije,

stalni porast TK usluga proirenjem postojeih ili uvoenjem novih usluga,
digitalizacija TK mree, te integracija tehnika i slubi telekomunikacija.
Tehnologije za prijenos nepokretnih slika?

139.

telefoto (fototelegrafija) prijenos slike pomou telegrafskih impulsa telefonskim

kanalom irine 4 kHZ s reprodukcijom na fotopapir,
telefaks (telekopija, faksimil, birofaks) prijenos slike analogno ili digitalno
telefonskim kanalom irine 4 kHz s reprodukcijom na obinom papiru,
videoteks prijenos slike alfanumerikih ili grafikih informacija izmeu baze
podataka i korisnika dvosmjernom vezom, s reprodukcijom na ekranu korisnikog
terminala,
videotekst (teletekst) prijenos ogranienog broja alfanumerikih ili grafikih
informacija izmeu TV studija i korisnikih terminala jednosmjernom vezom;
Tehnologije za prijenos podataka datakonferencije?

140.

teleprinter prijenos znakova pomou telegrafskih impulsa manjim brzinama

telegrafskim kanalom irine 120 480 Hz,
teleteks prijenos znakova pomou telegrafskih impulsa, veim brzinama,
telefonskim kanalom irine 4 kHz (teleteks terminal ima ugraenu memoriju to
omoguuje obradu teksta),
dateks prijenos znakova pomou digitalnih impulsa velikom brzinom. Za manje
brzine koristi se telegrafski kanal, za srednje telefonski kanal, za najvee grupe tel.
kanala ili irokopojasni vodovi.
Koja je namjena videoteks sustava?

141.

prikaz informacija korisnicima,

obavljanje transakcija (financijskih, trgovakih, rezervacija karata, hotela,),
elektronika pota.
Koje su komunikacijske mogunosti videoteksa?

142.

videoteks poruke (slanje, primanje i memoriranje),

telefaks (samo slanje poruka),
teleks (slanje i primanje teleks poruka pomou aplikacije telebox u sustavu),
paging (selektivno povezivanje osoba: slanje poruka drugom paging pretplatniku),
telesoftware,
X.500 (razmjena poruka preko kompletne meunarodne mree s bilo kojeg videoteks
terminala).
Opiite telefax.


143.

144.

prijenos slike analogno ili digitalno telefonskim kanalom irine 4 kHz s

reprodukcijom na obinom papiru
Opiite teletext.
unaprijeeni teleks servis pomou raunala,
sinkroni prijenos poruka,
primatelj poruku ispisuje na papir ili ekran,
neposredno komuniciranje sudionika,
bolji radni uvjeti (buka),
nii trokovi poslovanja (pismonosna poiljka).
jednosmjerni informacijski sustav (ogranienja!),
TV prijemnik ima ugraen modul (neiskoriten kanal),
signale alje ovlatena kua, javni servis,
maksimalni broj stranica iznosi 790 jer bi u protivnom ekanje na jednu stranicu
iznosilo vie od 30 sekundi.
Vrste telekonferencija i njihov opis.

145.

audio telekonferencija komunikacija ljudi iskljuivo glasom, medij za povezivnje je

telefon
audio-grafika telekonferencija koriste se uobiajene telefonske linije namjenjene
za dvosmjernu glasovnu komunikaciju te prijenos grafika I pisanih materijala;
najjednostavniji audiografiki sustav je dodatak fax aparata koji koristi drugu
telefonsku liniju za audio grafiku telekonferanciju,
videokonferancija - ako je komunikacija meu sudionicima konferencije putem slike,
tada takav nain komuniciranja nazivamo videokonferencija
Podjela telekonferencija s obzirom na tehnologiju.

146.

ATM
IP
ISDN
DSL
Opiite ATM konferencije.

147.

ATM (eng. Asynchronous Transfer Mode) tehnika je prijenosa u telekomunikacijama

koja se zasniva na asinkronom vremenskom multipleksiranju odsjeaka prometa
(elija) veliine 53 bajta, od kojih je 48 koristan promet, a 5 ini zaglavlje
Glavna odlika ove tehnike je da osim prijenosa podataka omoguuje i kvalitetan
prijenos drugih vrsta prometa kao to su digitalizirani glas (telefon) i slika (video). To
je jedan od razloga za koritenje ATM-a kod usluga zasnovanih na ADSL-u
Visokokvalitetni video i audio prijenos raunalnom mreom postie se uz primjenu
ATM tehnologije. Kvaliteta video signala prenoenog ovom tehnologijom jednaka je
kvaliteti televizijskog, a zvuk je stereo, CD kvalitete.
U ATM mreama svi podaci kodiraju se u pakete jednake duine. Takvi paketi
dodatno se kodiraju za prijenos mreom. Najvei se uinak postie kod svjetlovodnih
veza, ali sama tehnika primjenjiva je i na ostale postojee medije prijenosa.
Sinkroni prijenos video i audio signala u jednom smjeru u sustavu ATM
videokonferencije zahtijeva kapacitet od priblino 10 Mbps.
Opiite IP konferencije.
To su videokonferencijski prijenosi koji se obavljaju preko IP (Internet Protocol)
tehnologije, to omoguuje povezanost s bilo kojom tokom spojenom na Internet
irom svijeta. Najvea je prednost ove tehnologije zahtijevana irina prijenosnog
pojasa, koja se kree od 128 kbps (niska kvaliteta) do 2 Mbps (visoka kvaliteta).

148.

149.

150.

151.

IP videokonferencijski sustavi vrlo su jednostavni za koritenje, postoje u razliitim

razredima veliine, a sukladno tome i kvalitete. Nedostaci su vezani uz smanjenu
kvalitetu prijenosa u odnosu na ATM sustave, te uz primjetno kanjenje signala na
slabim vezama.
Nabrojite i opiite osnovne faze videokonferencije.
1. uzorkovanje hvatanje zvuka, videa i dokumenata u analognom obliku i njihovo
pretvaranje u digitalni oblik
2. kompresija digitalnog zvuka i videa - osnovni razlog kompresije je ogranien
kapacitet kanala kojim se prenose podaci
3. prijenos podataka komunikacijskim kanalom na drugu lokaciju
4. dekodiranje (dekompresija) zvuka, videa i dokumenata te reprodukcija pomou
zvunika, monitora i odgovarajueg softvera
Koje su prednosti videokonferencije.
Nema potrebe za putovanjem i dodatnim trokovima
Omoguuje vizualnu komunikaciju uz koju se bolje razumiju i pamte ponueni
sadraji
Stvara se okruenje u kojem se brzo donose odluke, a ideje i znanje nesmetano
cirkuliraju
Rezultat je uinkovitiji timski rad, razvijanje komunikacijskih i organizacijskih
vjetina, te vea usredotoenost na zajedniki cilj
Vizualna povezanost i interakcija izmeu sudionika pojaava razumijevanje i pomae
sudionicima u stvaranju osjeaja povezanosti,
Moe poboljati pamenje i obratiti se razliitim oblicima poduavanja ukljuujui
razliite medije kao npr.; video ili audio klipova, grafikona, animacije, raunalne
aplikacije,
Komunikacija je vie osobna; sudionici se vide i uju, oputeniji su u poznatom
okruenju
Koji su nedostaci videokonferencije.
Zahtjeva poznavanje tehnologije
Ogranienja u mogunosti prijenosa neverbalnih komunikacijskih znakova
Sustavi za videokonferencije ne samo da ne prenose u istoj mjeri vizualne neverbalne
informacije ve ih niti ne prenose na jednak nain
Objasnite ukratko paging sustave.

Paging sustavi su komunikacijski sustavi koji alju kratke (saete) poruke

pretplatniku. Ovisno o sustavu poruke mogu biti ili brojne poruke, alfanumerike
poruke ili glasovne poruke.
Paging sustavi se uobiajeno koriste da upozore korisnika (pretplatnika) da moraju
obaviti poziv.
Paging sustavi su jako kompleksni i iroki te su jako dobri u pokrivanju podruja
Preko paginga primanje je snano i jeftino, sustav za slanje je jako sofisticiran.
152.
to je i kako radi netmeeting?

153.

telekomunikacijama se razvio i novi oblik suradnje izmeu vie zaposlenika preko

raunala, za to je potreban odgovarajui softver za ostvarivanje komunikacije
koristi Internet kao prijenosni medij
brzina slike je 3-4 sekunde, ovisno o brzini konekcije, pa je obian modem prespor za
odailjanje uporabljivog video signala
sinkronizacija slike i zvuka je slaba
to je i kako radi intranet?

154.

slui za povezivanje izmeu vie ureda unutar jedne tvrtke

unutarnja informacijska veza ostvarena je internetskom tehnologijom i standardima
zatien je zatitnim stijenama koje ga tite od neovlatenog pristupa podacima, a s
druge strane omoguuje pristup Internetu, te opet zatitu podataka
Koji su uobiajeni streaming audio formati?

155.

RealAudio
Xing MPEG
MetaVoice
Shockwave
Koji su uobiajeni streaming video formati?

156.

XingMPEG
VDO
CineWeb
VivoActive
Osnovne karakteristike e-mail tehnologije.

157.

158.

159.

Najjednostavniji oblik koritenja Interneta

Omoguuje korisniku da poalje poruku ostalim zaposlenicima u poduzeu, ali i izvan
njega
Karakteristike:
Brzina prijenosa
Pohranjivanje poruka
Povratne informacije o isporuci
Elektroniki adresari
Navedite i objasnite vrste web marketinga.
Elektroniki oglasnik prua informacije o proizvodima i uslugama koje tvrtka nudi,
posjetiteljima omoguuje kontakt s predstavnicima tvrtke te naruivanje fizikog
kataloga
Elektronika broura proireni oblik elektronikog oglasnika s podrobnijim
informacijama o proizvodima i uslugama, korisnici mogu razmjenjivati podatke
meusobno ili s predstavnicima tvrtke, a mogu dobiti i kupone za kupovanje s
popustom
Elektroniki katalog omoguuje povezivanje informacija s proizvodima i usluga s
naruiteljem, ima veliku bazu podataka koja predstavlja skladinu evidenciju tako da
korisnik odmah moe saznati da li ima proizvoda na skladitu i koja mu je cijena
Izvrnuti katalog varijanta elektronikog kataloga u kojem se proizvod ne nudi
izravno nego posredno. Primjerice prodava audio CD-a nude razne informacije o
izvoaima, a kao usput nude mogunost prodaje CD-a
Objasnite pojam elektronikog novca.
Elektroniki novac u stvari, predstavlja informaciju o obliku i vrijednosti novca
Elektroniki novac moe se koristiti na nacionalnoj i meunarodnoj razini.
Koristi se u mrei SWIFT[2] - meunarodnoj bankarskoj mrei koja se koristi
tehnikom komutacije poruka za razmjenu podataka i informacija. Time je postignuta
automatizacija meunarodnog platnog prometa.

Objasnite dva osnovna naina pretraivanja Interneta.

160.

Tematski katalozi su hijerarhijski katalozi www stranica ureeni po temama, svaka od

tema dijeli se na pod teme, koje se dalje mogu dijeliti. Na najnioj razini pod tema
nalaze se relevantne stranice koje se tiu upravo pod teme u kojoj se nalaze
Pretraivai rade tako da se unesene kljune rijei trae u svojim bazama web stranica
i pronalaze one stranice u kojima se uneseni pojmovi pojavljuju - rezultat
pretraivanja je popis linkova na web stranice koje odgovaraju upitu.
Objasnite pojam Discussion List.

161.

Omoguuje korisniku da se prijavi na listu ako eli primati e-potu i diskutirati o

njemu interesantnim temama
Potrebni su: prikljuak na Internet i e-mail program
Korisnik se mora pretplatiti da bi dobivao traenu vrstu informacija
to je i kako radi newsgrupa?

162.

Razmjena ideja i informacija o odreenim temama putem Interneta

Online prezentacija artikala i poruka o dotinim temama
Korisnik alje svoje poruke koje svi sudionici javne diskusije mogu vidjeti
Korisnik mora identificirati newsgrupu koja ga interesira
Razlike izmeu NMT i GSM sustava.

Frekvencijski opseg
Broj radiokanala
irina jednog kanala
Duplex razdvajanje
Domet pokrivanja BS
Maksimalna snaga BS
Snaga mobilne stanice MS:
Maksimalna
Srednja
Mala
Kvaliteta govorne veze
Veza prema PSTN
Roaming (slobodno kretanje
pretplatnika i
u druge drZAVE
163.

NMT
420 490 MHz
168 (180)
25 (20) kHz
10 MHz
15 40 km
50 W

GSM sustavi
890- 960 MHz (standard)
992
25 kHz
45 MHz
2 18 km
25 W

15 W
1.5 W
0.15 W
Dobra
CCITT No.7 i/ili MFC R2
Potpuno automatsko

6W
1W
0.1 W
Bolja
CCITT No.7
Potpuno automatsko.

Navedite i objasnite tri dijela koja ine GSM mreu.

164.

165.

mobilne stanice (MS - Mobile Station) koja je slina beinom telefonu s

dodatnim mogunostima,
osnovne primopredajne stanice (BTS - Base Transceiver Station) koja
upravlja vezom s mobilnom stanicom,
upravljaa osnovnim stanicama (BSC - Base Station Controller) koji upravlja
veim brojem osnovnih primopredajnih stanica.
Koji su standardi Generacije 2.5 mobilne telefonije?
GPRS
EDGE (u Europi)
Kako funkcionira UMTS?

- novi standard tree generacije mobilnih mrea koji e omoguiti globalno

masovno trite mobilne multimedije.
3G omoguuje beini (radio) pristup velikim brzinama i usluge temeljene na Internet
protokolu (IP) integrirajui ih u jedinstveno, telekomunikacijsko okruje
IP se temelji na paketnom prijenosu, to znai da korisnici mogu imati stalnu vezu
(on-line), a plaati samo stvarnu koliinu primljenih ili odaslanih informacija
Dva aspekta UMTS-a: radio pristupna mrea (pokretne i bazne stanice te radio
suelje) i mrena osnova
166.
Koje vrste satelita razlikujemo ovisno o njihovim orbitama?

167.

168.

169.

GEO (geosationary earth orbit) udaljenost od Zemlje je 36 000 km

LEO (low earth orbit ) udaljenost od Zemlje 500 1500 km
MEO (medium earth orbit) ili ICO (intermediate circular orbit) udaljenost od
Zemlje 6000 20 000 km
HEO (highly elliptical orbit)
Ukratko opiite satelitski sustav Iridium.
Sustav Iridium je najkompleksniji telekomunikacijski sustav dosad napravljen. Sam
sustav po svojim karakteristikama i principima rada vrlo je slian Globalstaru, te su
oni meusobno konkurentni.
Iridium sustav sastoji se od 66 satelita smjetenih u 6 orbitalnih ravnina, na visini
700km od povrine Zemlje. Omoguuje beinu komunikaciju (glas, telefaks,
raunalni podaci do 2400 bps) na bilo kojoj toki zemljine povrine, on je
nadogradnja postojeim zemaljskim mreama.
Motorola planira u nerazvijenim podrujima instalirati solarno napajane telefonske
govornice i tako omoguiti komunikaciju u pustinjama, neprohodnim podrujima, uz
autoceste itd. Zemaljske stanice spajaju javne telefonske mree s Iridium sustavom
te se tako omoguuje veza Iridium mobilne stanice sa bilo kojim fiksnim telefonom.
Glavni dio zemaljskih stanica je komutacijski sklop Siemens EWSD D900 baziran na
GSM standardima koji je kompatibilan s postojeim zemaljskim telekomunikacijskim
sustavima.
Iridium sustav koristi kombinaciju viestrukog prijenosa signala FDMA/TDMA.
Komandni centar cijelog sustava nalazi se u SAD-u koji vri kontrolu cjelokupnog
sustava, a na Havajima i u Kanadi postoje tri centra za kontrolu putanje i pozicije
satelita.
Koje su karakteristike ISDN-a?
ISDN (eng. Integrated Services Digital Network) = digitalna mrea integriranih
usluga, skup usluga, pristupne opreme i standarda pristupanja nepokretnoj (fiksnoj)
digitalnoj telekomunikacijskoj mrei
ISDN nadogradnja postojee telefonske linije
Instalacijom ISDN BRA linije dobiva se NT (Network Terminal) neka vrsta
digitalne razvodne centrale. Na njega se spajaju ISDN ureaji (ISDN telefoni, ISDN
adapteri, ISDN telefaks). Na NT se mogu spojiti i obini analogni TK ureaji
(modemi, telefoni, telefaks)
ISDN linija se sastoji od dvije vrste kanala:
B (bearer nositelj) kanal, brzine 64 kbps, slui za prijenos podataka
D (data podatkovni) kanal brzine 16 ili 64 kbps, slui za sinkronizaciju
(uspostavljanje i prekid veze, prijenos kontrolnih podataka i sl.
Navedite neke dodatne ISDN usluge.
prikaz broja koji zove
zabrana slanja vlastitog broja
prolazno biranje

170.

171.

172.

173.

174.

175.

viestruki pretplatniki broj

prenosivost terminala
zatvorena korisnika grupa
podadresiranje
korisnika signalizacija
obavijest o tarifi
konferencijska mrea - tri sudionika
prikaz broja prozvane linije
ograniavanje prikaza broje prozvane linije
bezuvjetno preusmjeravanje poziva
preusmjeravanje poziva u sluaju zauzea
preusmjeravanje poziva u sluaju nejavljanja
poziv na ekanju
zadravanje poziva
Objasnite ADSL.
to je asimetrina tehnologija koja doputa veu "dolaznu irinu" od posluitelja
usluga do korisnike strane nego "odlaznu" od korisnika do posluitelja usluge.
Primjena ADSL-a je najprikladnija za situacije gdje se vie informacija prima nego
alje: brzo surfanje Internetom, usluga videa na zahtjev, rad na daljinu, povezivanje
LAN-ova, videokonferencije
to je HDSL?
simetrina tehnologija, koja omoguava isti odlazni i dolazni prijenosni kapacitet. Ve
je implementirana kod svih telekom operatera.
to je VDSL?
VDSL podrava iste aplikacije kao i ADSL,ali iroki opseg VDSL-a prua telekom
operaterima pruanje usluga video na zahtjev, komutirani digitalni video, LAN
usluge. VDSL je u fazi definiranja standarda i zahtjeva. VDSL se moe uzeti u obzir
kao zamjena za FTTH tehniku (fiber to the home).
Koje su prednosti x DSL tehnologija?
mogue je istovremeno pretraivanje Interneta i koritenje telefona putem jedne linije
brzina prijenosa podataka je mnogo vea nego kod obinih modema
DSL nema potrebu za posebnom linijom, u pravilu moe koristiti telefonsku liniju
koju korisnik ve posjeduje
mogue je spojiti vie raunala preko jedne DSL linije
Koje su mane x DSL tehnologija?
DSL veza bolje funkcionira kada je korisnik blie centrali odnosno sredinnjem uredu
davatelja DSL usluge
veza prema korisniku je bra nego od korisnika to znai da se podaci primaju bre, a
alju sporije (kod asimetrinih vrsta DSL-a)
DSL veza nije dostupna svugdje
Koji dijelovi su potrebni za prijenos signala pomou svjetlosti?
1. Elektrooptiki pretvara (optiki predajnik)
Mora imati to jai izvor koncentrirane svjetlosti, koji se moe modulirati u
ritmu promjena elektrinog signala
Najee se koriste dvije vrste
LD (laser dioda) izvor koherentne svjetlosti, jai, skuplji, ali manje pouzdan
LED (light emiting dioda) izvor nekoherentne svjetlosti, slabiji, jeftiniji, ali i
pouzdaniji

176.

2. Optoelektriki pretvara (optiki prijamnik)

Mora imati to osjetljiviji detektor svjetlosti i u njemu se obavlja konverzija
svjetlosnog signala u elektrini
To su
PIN fotodioda ima ui propusni opseg
APD fotodioda lavinska, ima iri propusni opseg
3. Svjetlovod (od predajnika do prijemnika)
Treba biti dovoljno proziran da prenosi svjetlosne signale sa to manje
gubitaka
Najee je od stakla, ali moe biti i od plastine mase
Sastoji se od dva dijela
Jezgre (neto gua, vei indeks loma)
Odraznog plata (rjei, manji indeks loma)
Svjetlosni signal prenosi se samo po jezgri svjetlovoda, dok odrazni plat oko jezgre
slui jedino za vraanje svjetlosnog signala natrag u jezgru (totalnom refleksijom)
Koje su prednosti svjetlovoda?

177.

Veliki propusni frekventni opseg (prijenos velikim brzinama)

Niska cijena materijala
Nije vodljiv (nema problema s potencijalima)
Neosjetljivost na elektromagnetne utjecaje
Malo priguenje (mogui veliki razmaci izmeu regeneratora)
Male dimenzije
Male teine
Velika savitljivost (laka manipulacija)
Otporan na visoke temperature
Otporan na utjecaj agresivne sredine
Nije zapaljiv
Koji su nedostaci svjetlovoda?

178.

179.

Mala mehanika vrstoa (osjetljivost na udar)

Osjetljivost na ionizatna zraenja (gubitak svojstva prijenosa koji se nakon nekog
vremena donekle povrati)
Sloeno nastavljanje
Objasnite podstandarde IEEE 802.11.
Trenutno najrasprostranjeniji od ovih standarda je 802.11 b. Razlog tome je da ureaji
koji podravaju 802.11b na tritu postoje nekoliko godina, meusobno su
kompatibilnu, relativno jeftini i vrlo rasprostranjeni. Ovi ureaji rade na frekvenciji
od 2,4 GHz, doseg po standardu je 350 metara na otvorenom odnosno do 100 metara
u zatvorenom prostoru (zgrade), a propusnost veze iznosi 11 Mbit/s to je pramali
kapacitet.
Standard 802.11a radi na frekvencijskom pojasu 5 GHz i samim tim je
nekompatibilan s standardom 802.11b, to znai da korisnici 802.11b standarda ne
mogu pristupiti 802.11a mreama i obrnuto. Rjeenje je izrada opreme koja podrava
i jedan i drugi standard, no takva oprema bi bila osjetno skuplja od postojee.
Standard 802.11g radi na frekvencijskom pojasu 2,4 GHz pa se moe pristupiti na
802.11b mreu, ali ureaje koji podravaju rad 802.11g nemogue je nai na tritu
Objasnite doseg beinih mrea.
Doseg 802.11b mrea je do 350 metara, odnosno do 100 metara unutar graevina. To
je teoretski doseg ovisno o tome kako je postavljena pristupna toka, o fizikim
karakteristikama prostora (zidovi, zapreke i slino) te o kvaliteti kartice i pristupne
toke, doseg e biti i znatno manji.

Osim u izuzetnim uvjetima, beina veza bi gotovo uvijek trebala funkcionirati ako
je udaljenost izmeu kartice i pristupne toke 20 metara ili manja, a sve iznad toga je
teko garantirati.