1) UVOD 1. Sustav dvostavnog knjigovodstva je prvi put opisan u knjizi O trgovini i savrenom trgovcu hrvatskog ekonomista 15.

stoljea, Dubrovanina Benedikta Kotruljevia. Ta prva pisana rasprava o dvostavnom knjigovodstvu je napisana 1458., a tiskana tek 1573. u Veneciji (dvostavno knjigovodstvo znai da se svaka poslovna promjena evidentira na dva konta ili rauna na dugovnoj i potranoj strani). 2. Raunovodstvo je vaan dio informacijskog sustava poduzea u kojem se obavlja prikupljanje i obrada podataka, procesiranje informacija i sastavljanje financijskih izvjea. Cilj je raunovodstva pruiti korisnicima informacije korisne za poslovno odluivanje informacije o stanju i kretanju imovine, kapitala i obveza, prihoda i rashoda te o rezultatu poslovanja. 3. U sastav raunovodstva ulazi: - raunovodstveno planiranje (evidencija o buduim aktivnostima), - knjigovodstvo (voenje poslovnih knjiga s poslovnim promjenama), - raunovodstveni nadzor (kontrola dokumentacije, ispravnosti provedenih knjienja i ostale raunovodstvene kontrole), - raunovodstvena analiza (uzroka i posljedica nepovoljnih kretanja i prijedlozi), - raunovodstveno informiranje (informacije zainteresiranim korisnicima). 4. Suvremenu funkcionalnu strukturu ine slijedea raunovodstva: - FINANCIJSKO raunovodstvo (obrauje podatke iskazane u poslovnim knjigama i u temeljnim financijskim izvjeima), - raunovodstvo TROKOVA (prua informacije o obradi trokova i uinaka s razliitih stajalita uz primjenu suvremenih metoda obrauna trokova) i - MENADERSKO raunovodstvo (slui se podacima iz financijskog raunovodstva i raunovodstva trokova, a obrauje podatke iz planova, razliite prognoze i prosudbe te druge podatke koji dolaze iz okruenja). 5. Zakon o raunovodstvu sadri: temeljne odredbe, odredbe o prikupljanju, obradi podataka i knjigovodstvenim ispravama, odredbe o poslovnim knjigama, popisu imovine i obveza, o temeljnim financijskim i godinjim izvjetajima, o sadraju, reviziji i objavljivanju financijskih izvjetaja, predoenju financijskih izvjetaja i godinjeg izvjea, raunovodstvenim standardima, klasifikaciji poduzetnika, odredbe o naelima procjenjivanja, o jeziku i valutnoj jedinici, kaznene odredbe te prijelazne i zavrne odredbe. Zakonom o raunovodstvu propisana je primjena MRS-a. 6. Korisnici raunovodstvenih informacija: - VANJSKI (potencijalni investitori, zajmodavatelji, kupci, dobavljai, vladine institucije, sindikat, revizori, javnost), - UNUTARNJI (dioniari, menadment, zaposlenici). 7. Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS) su standardi koje priznaje vei broj drava, a imaju za cilj ujednaavanje raunovodstvenih propisa na meunarodnoj razini. Svrha primjene MRS-a je usporedivost financijskih izvjea trgovakih drutava iz razliitih zemalja pa tako i iz Hrvatske, i oni pridonose zahtjevima globalizacije i harmonizaciji raunovodstva. 8. Raunovodstvena naela odreuju osnovne karakteristike raunovodstva i od njih se polazi u razradi raunovodstvenih standarda i raunovodstvenih politika s ciljem da financijska izvjea prikazuju istinit i fer iskaz imovinskog stanja i rezultata poslovanja. Raunovodstvena naela treba ugraditi u raunovodstvene metode i postupke kako bi se osigurale kvalitetne raunovodstvene informacije. 9. Amerika opeprihvaena raunovodstvena naela GAAP: trokovno naelo, naelo objektivnosti, naelo realizacije, naelo sueljavanja prihoda i rashoda, naelo materijalnosti, naelo potpunosti, naelo konzistentnosti i naelo opreznosti.

10. Raunovodstvena naela (pretpostavke) prema MRS-ima: - naelo nastanka dogaaja (poslovni dogaaj treba priznati kada je stvarno nastao i da odgovara stavkama financijskog izvjea za razdoblje kada je dogaaj nastao), - naelo neogranienog vremena poslovanja (poduzee je osnovano s ciljem ostvarivanja dobitka, i to u neogranienom poslovanju u budunosti), - naelo kvalitativnih obiljeja financijskog izvjea (razumljivost, vanost, pouzdanost i usporedivost), - naelo dosljednog predoavanja (stavke u financijskim izvjeima predouju se po istim pravilima i kriterijima), - naelo opreznosti (prihodi se priznaju kad su razumno sigurni, a rashodi kad su razumno mogui), - naelo prevage biti nad formom (poslovne promjene treba obuhvatiti i predoiti u skladu s njihovom sutinom, a ne samo u zakonskom obliku), - naelo znaajnosti (zanemaruju se nevane poslovne promjene, a u financijskim izvjeima treba predoiti sve znaajne stavke), - naelo usporedivosti informacija u financijskim izvjeima (treba postojati usporedivost informacija tekueg razdoblja s informacijama proteklog razdoblja). 11. Raunovodstvene politike obuhvaaju naela, osnove, konvencije, pravila i postupke koje je management usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjea. Vanije raunovodstvene politike? 12. Promjena raunovodstvene politike utjee na financijska izvjea proteklog, tekueg i budueg razdoblja. Mogu se mijenjati kada nastupe odreene okolnosti u okruenju, uz uvjet da prikladnije predouju dogaaje u financijskim izvjeima. Svaka promjena raunovodstvene politike treba se dodatno obrazloiti, a uinak promjene novano izraziti i navesti pozicije na koje se odnose u financijskim izvjeima.

2) KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I KONTROLA 1. Poslovne dogaaje koje klasificiramo kao raunovodstvene evidentiramo u poslovnim knjigama (knjienje). Knjigovodstvena promjena je dogaaj koji rezultira iz jedne poslovne promjene ili koji je nastao kao rezultat knjigovodstvene transakcije. Knjigovodstveni dogaaj je dogaaj koji je stvarno nastao, koji se moe izraziti u novanim jedinicama, koji mijenja pozicije imovine, izvore imovine, rashode, prihode, i koji se moe dokazati pouzdanom ispravom. Svi ostali poslovni dogaaji koji ne zadovoljavaju te uvjete ne mogu biti klasificirani kao knjigovodstveni dogaaji. poslovne promjene promjene koje se ne mogu novano izraziti knjigovodstvene promjene knjigovodstvene transakcije (stvaranje konta, ispravljanje promjena, ...)

promjene koje se mogu novano izraziti

2. Prema namjeni knjigovodstvene isprave dijelimo na: - NALOGODAVNE (daju nalog za izvrenje odreene aktivnosti nalog za izvrenje, isplatu, uplatu) - OPRAVDAVAJUE (opravdavaju nastanak poslovnog dogaaja fakture, izvodi) - KOMBINIRANE (sastoje se od naloga za izvrenje i potvrde o izvrenju putni nalog) 3. Likvidatura otklanja ili spreava pogreke prijevare, odvija se u samom poduzeu od strane zaposlenika, a obuhvaa kontrolu isprava, kontrolu unosa podataka, kontrolu novanog poslovanja, kontrolu odnosa... Obuhvaa tri razine ispitivanja ispravnosti: - FORMALNA ispravnost ispituje da li je sadraj isprave potpun, da li dokument po sadraju odgovara poduzeu koje ga izdaje, provjerava nain pisanja i potpise ovlatenih osoba - SUTINSKA ispravnost ispituje da li je poslovna promjena stvarno nastala, ispituje opseg i oblik nastale promjene te da li je poslovna promjena u skladu s poslovanjem - RAUNSKA ispravnost ispituje ispravnost raunskih operacija, valjanost cijena, korektnost ispravke na dokumentaciji 4. Obveza je poduzetnika popisati svu svoju imovinu i obveze: poetkom poslovanja, na dan otvaranja postupka steaja, pri statusnim promjenama, prilikom primopredaje dunosti osoba koje rukuju materijalnim i novanim vrijednostima (blagajnik, skladitar, poslovoa), pri izmjeni cijena, kad odredi poslovodstvo tvrtke ili sud. 5. Predmet popisa su: dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina, dugorona financijska imovina, potraivanja i obveze, te zalihe sirovina, materijala i rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalae i autoguma, proizvodnje u tijeku i trgovake robe. Materijalne stavke treba popisati, a nematerijalne stavke (potraivanja, obveze) provjeravaju osobe zaduene za raunovodstvo i rade usklaenost kartica. 6. Revizija je oblik kontrole poslovanja poduzea i obavlja se s ciljem osiguranja realnih i objektivnih informacija korisnicima financijskih izvjea te radi zatite vlasnika kapitala, menadmenta, radnika i potencijalnih ulagaa. Revizijom se ispituju financijska i druga izvjea naknadno, a ne u vrijeme njihovog sastavljanja. Eksternu reviziju obavljaju nezavisne strune institucije izvan poduzea, ime se osigurava nezavisnost i profesionalnost revizora, a internu vri interni revizor koji je zaposlen u tom poduzeu.

3) OSNOVNE RAUNOVODSTVENE KATEGORIJE 1. Imovina poduzea je resurs koji poduzee kontrolira kao rezultat prolih dogaaja i iz kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi u poduzee. Kategorije imovine poduzea:

2. Izvori imovine prikazuju odakle imovina dolazi (koje je njeno porijeklo). Izvore imovine dijelimo na:

3. Kapital (K) = Imovina (I) Obveze (O) Do poveanja kapitala poduzee moe doi dodatnim ulaganjem vlasnika u poduzee, zadranim dobitcima, pristupom novih lanova i dokapitalizacijom poduzea. Do smanjenja kapitala dolazi povlaenjem vlastitog uloga iz poduzea, nastankom gubitka, istupanjem iz drutva te raspodjelom dobiti vlasnicima. 4. Osnovne kategorije prihoda: - REDOVNI: poslovni (nastaju prilikom prodaje robe i usluga), financijski (ostvaruju se ulaganjem vika raspoloivih sredstava u dionice, obveznice, ili davanjem kredita) - IZVANREDNI: pojavljuju se izvanredno i ne mogu se planirati (primjer prodaja dugotrajne imovine) Osnovne kategorije rashoda: - REDOVNI: poslovni (nastaju prilikom prodaje robe i usluga), financijski (nastaju nakon koritenja tuih novanih sredstava kamate ili negativne teajne razlike) - IZVANREDNI: teko se predviaju (primjer - otuenje imovine, kazne, tete)

4) RAUNOVODSTVENA KONTA 1. Raun po pagini ili jednostrani oblik konta prikazan je na jednoj stranici na kojoj su navedeni svi osnovni elementi, a svotu je potrebno upisati ovisno o tome radi li se u dugovnom ili potranom knjienju na odreenom kontu (to je najraireniji oblik konta).

Kod rauna po foliu ili obliku konta na jednom listu se i na dugovnoj i na potranoj strani konta posebno evidentira datum, opis i svota koja se evidentira (dobiva se preglednost dugovnih i potranih strana).

Stupiasti oblik rauna navodi datum, temeljnicu, opis i iznos knjienja, a ispred iznosa evidentira se znak + za dugovna knjienja i znak za potrana knjienja. 2. Konta prema kvaliteti prikazanog stanja: - AKTIVNI rauni evidentiramo ih u aktivi financijskog izvjea bilance - PASIVNI evidentiramo ih u pasivi bilance poduzea - AKTIVNO PASIVNI aktivni rauni koji na kraju godine mogu imati pasivni umjesto aktivnog salda - PASIVNO AKTIVNI pasivni rauni koji mogu imati saldo na dugovnoj strani Konta prema njihovoj samostalnosti: - SAMOSTALNI rauni mogu sami stajati i nisu zavisni od postojanja nekih drugih rauna (evidencija na iro raunu, raun robe na skladitu, obveze po kreditima) - KOREKTIVNA KONTA ispravljaju vrijednost zbog odreenih nastalih okolnosti nekom od samostalnih rauna (konto obraunate amortizacije) - PRIJELAZNI slue radi lakeg prelaska sredstava s jednog rauna na drugi, kada direktno knjienje nije mogue (podizanje sredstava sa iro rauna i uplata u blagajnu). 3. Pravila knjienja na kontima aktive i pasive (D dugovna strana, P potrana): +D AKTIVA P- za poetno stanje - za promjene - za promjene koje koje smanjuju poveavaju stanje stanje imovine imovine razredi 0,1,3,6 +D PASIVA P- za promjene - za poetno stanje izvora koje smanjuju imovina stanje obveza i - za promjene koje poveavaju kapitala stanje obveza i kapitala razredi 2,9

Na aktivnim se raunima na dugovnoj strani evidentiraju poetni saldo na raunu te poveanje imovine, a na potranoj strani smanjenje imovine. Na pasivnim je raunima evidencija poetnog salda i poveanja obveza ili kapitala na potranoj strani, a smanjenje obveza ili kapitala na dugovnoj. 4. Pravila knjienja na kontima prihoda i rashoda (D dugovna strana, P potrana): +D RASHODI P- pojava rashoda - smanjenje rashoda i njegovo pokrie razred 4, konta od 70-73 +D PRIHODI P- smanjenje prihoda - pojava prihoda i njegovo pokrie konta od 74-78

Prihodi i rashodi utjeu na dobit na kraju razdoblja, pa se pojava rashoda i smanjenje kapitala evidentiraju na dugovnoj, a pojava prihoda i promjene koje poveavaju kapital se evidentiraju na potranoj strani.

5. Knjigovodstvene raune ili konta otvaramo na poetku godine na temelju stanja bilance poduzea na kraju prethodne godine. Sva ostala konta ije se pozicije ne javljaju u poetnoj bilanci otvaraju se u tijeku godine ukoliko nastane poslovni dogaaj koji je potrebno evidentirati na novi konto. Na kraju poslovne godine potrebno je izvriti zakljuak konta te utvrditi saldo na kraju godine na temelju kojeg se izrauje bilanca za obraunsko razdoblje. Saldo na raunu je razlika izmeu dugovne i potrane strane konta, a moe biti dugovni, potrani ili jednak nuli.

5) POSLOVNE KNJIGE 1. Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se poslovne promjene unose slijedom vremenskog nastanka (kronolokim redom). Najvanije funkcije dnevnika su: - kronoloka evidencija koja slui za svakodnevno upisivanje poslovnih promjena, - ukupni promet dnevnika slui kao sredstvo automatske kontrole u dvostavnom knjigovodstvu, - putem dnevnika se utvruje ukupan zbroj svih prometa evidentiranja to vjerno predstavlja i rekapitulaciju konta, - dnevnik slui kao dokazno sredstvo s obzirom na to da se evidencija temelji na izvornoj dokumentaciji, - pomou dnevnika utvruje se tekui broj svakog evidentiranja u poslovnim knjigama, - putem dnevnika mogu se rekonstruirati sva evidentiranja, - dnevnik je sredstvo pomou kojeg se olakava rad na traenju knjigovodstvenih pogreaka, - kontrolna uloga dnevnika (dugovna i potrana strana dnevnika treba biti jednaka dugovnoj i potranoj strani glavne knjige).

2. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno upisuju poslovne promjene na imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja. To je sveobuhvatna i sustavna evidencija, predstavlja skup sintetikih konta koja su otvorena tijekom poslovne godine. Raspored konta temelji se na unaprijed definiranom raunskom planu. Glavna knjiga je najvanija knjiga u knjigovodstvu jer se pomou nje moe utvrditi pojedinano i ukupno stanje imovine i izvora imovine, prihoda i rashoda te uspjeh poslovanja. ine ju dva meusobno autonomna dijela: bilanni i izvanbilanni zapis. Glavna knjiga bilannih zapisa obuhvaa sva stanja i kretanje na kontima aktive, pasive, rashoda i prihoda poduzetnika kao i financijski rezultat. Glavna knjiga izvanbilannih zapisa obuhvaa odreene poslovne dogaaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaj na promjene u bilanci i raunu dobiti i gubitka, ali osiguravaju dodatne informacije o koritenju tue imovine. 3. Dnevnik i glavna knjiga su osnovne poslovne knjige. Istodobno s otvaranjem glavne knjige otvara se i dnevnik. 4. Analitike evidencije su pomone knjige u kojima se ralanjuju dijelovi odgovarajueg sintetikog konta iz glavne knjige. Vanije analitike evidencije: - stalne imovine (trae se podaci koji se odnose na proces nabave, upotrebe i otuenja) - kupaca (za svakog se kupca otvara poseban analitiki raun na kojem se biljee poslovne promjene vezane za dotinog kupca) - dobavljaa (za svakog dobavljaa otvara se poseban analitiki raun s kojeg dobivamo detaljnije podatke o dobavljaima) - sirovina i materijala (materijalno knjigovodstvo prati stanje i kretanje materijala za svaku vrstu materijala) - sitnog inventara, ambalae i auto guma (prati stanje i kretanje sitnog inventara po vrsti, koliini i vrijednosti, posebno za sitni inventar na zalihi i uporabi) - proizvodnje i gotovih proizvoda (pogonsko knjigovodstvo ili knjigovodstvo trokova izvor je podataka za obraun trokova uloenih u proizvodnju, cijenu nedovrene proizvodnje i cijenu proizvodnje gotovih proizvoda) - robe (robno knjigovodstvo - prati stanje i kretanje trgovake robe) - plaa (plaa je naknada zaposlenika za njegov rad kod poslodavca, koji je obvezan voditi evidenciju o obraunatim i plaenim doprinosima, porezu, prirezu i neto plaama) 5. Druge pomone knjige su one koje dopunjuju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi, a neke mogu imati i obiljeje zbirne isprave za unos podataka u glavnu knjigu. U druge pomone knjige spadaju: knjiga blagajne, ulaznih i izlaznih rauna, inventara, primljenih i izdanih vrijednosnih papira, poslovnih udjela, dionica, popisa u trgovini na malo, IRA (knjiga izdanih rauna i u svezi s njima nastaloj obvezi za PDV), URA (knjiga ulaznih rauna osigurava podatke o primljenim raunima i ostvarenom pravu na pretporez), knjiga deviznih sredstava, matina knjiga radnika, knjiga rauna za predujmove. 6. Poslovne knjige se vode za poslovnu godinu. Kod poduzetnika s kontinuiranim poslovanjem otvaranje se obavlja na poetku nove poslovne godine i podloga za otvaranje knjiga je bilanca proteklog razdoblja, a kod novoosnovanih trgovakih drutava otvaranje se obavlja na poetku poslovanja sa poetnom bilancom. Rauni rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave o nastalom prihodu i rashodu. Pomone knjige se otvaraju temeljem popisa. Zakljuak poslovnih knjiga obavlja se na kraju poslovne godine i to je zakljuak rauna od kojih se poslovne knjige sastoje. Kod aktivnih i pasivnih rauna najprije treba utvrditi dugovni i potrani promet i saldo. Zakljuak rauna koji pokazuju pozicije aktive i pasive provodi se tako da se saldo knjii na onu stranu koja ima manji promet rauna. Taj saldo treba odgovarati stanju prema inventuri i predstavlja osnovu za otvaranje rauna idue godine. Cilj zakljuka poslovnih knjiga je omoguiti sastavljanje temeljnih financijskih izvjea.

7. Metode upisivanja podataka u poslovne knjige: - PRIJENOSNA METODA (pripada proteklim razdobljima prvo se zapisivalo u dnevnik, a potom se prepisivalo na konta glavne knjige, nedostaci: veliki utroak vremena, mogunosti brojnih pogreaka, oteava podjelu rada) - KOPIRNA METODA (otklanja nedostatke prijenosne metode poslovne promjene se istodobno upisuju u glavnu knjigu i dnevnik, postoje dvije metode: 1. original urnal metoda (originalno knjienje u dnevnik, a kopija je glavna knjiga) 2. original konta metoda (originalno knjienje na konta glavne knjige, a kopija je dnevnik) - METODA ELEKTRONIKE OBRADE PODATAKA 8. Metoda elektronike obrade podataka podrazumijeva uporabu elektronikog raunala i specijalnih raunovodstvenih programa. Osnovni podaci unose se na razliite medije. Prednosti ove metode obrade podataka su: brzo evidentiranje dovodi do potpune aurnosti, pogreke su svedene na minimum, mogu se dobiti brojni podaci i raunovodstvene informacije. Ta se metoda danas koristi u profesionalnoj raunovodstvenoj praksi. 9. Osnovne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) se uvaju najmanje 10 godina, dok je pomone knjige poduzetnik duan uvati najmanje 5 godina. 10. Raunski ili kontni plan je sistematizirani popis naziva i ifri konta koji omoguavaju lako i jednostavno snalaenje u poslovnim knjigama. Raunski plan sastavljen je uporabom desetinog sustava, a ifriranje stavki izvodi se prema sljedeoj shemi: Razred od 0 do 9 Skupina rauna od 00 do 99 Osnovni raunod 000 do 999 Analitiki raun od 0000 do 9999 Svaki raun u glavnoj knjizi mora sadravati naziv i ifru. ifra se oblikuje desetinim sustavom i ita se njezino znaenje od lijeva na desno, i to prvi broj ifre govori o pripadnosti razreda, drugi broj o pripadnosti skupini rauna, trei broj o pripadnosti podskupini rauna. Raunski plan treba biti oblikovan za potrebe poduzea tako da osigura pozicije bilance i rauna dobiti i gubitka propisane Zakonom o raunovodstvu. On se prilagouje zahtjevima uprave poduzea u cilju dobivanja korisnih i kvalitetnih informacija. 11. Naela razvrstavanja rauna u raunskom planu mogu biti po funkcijskom, bilannom i kombiniranom naelu. - FUNKCIJSKO naelo obiljeava slijed u voenju pozicija u raunski plan na nain da kretanje knjigovodstvenih stavki prati proizvodni i poslovni proces, to menaderima olakava dolaenje do informacija potrebnih za odluivanje - BILANNO naelo obiljeava slijed uvoenja pozicija u raunski plan sukladno sadraju u bilanci i raunu dobiti i gubitka. - KOMBINIRANO naelo redoslijeda raunskih razreda podrazumijeva razliite kombinacije bilannog i funkcijskog naela, to ovisi o prilikama u konkretnom poduzeu

6) TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA 1. Temeljna financijska izvjea su finalni proizvod financijskog raunovodstva koji pruaju informacije o resursima u poduzeu i izvorima tih resursa, o uincima raznih transakcija i dogaaja na te resurse te o financijskoj uspjenosti poduzea. Temeljna financijska izvjea: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjea o promjenama glavnice, izvjea o novanom tijeku te raunovodstvene politike i biljeke uz financijska izvjea. 2. Bilanca se sastoji od dva osnovna dijela: aktive (imovina poslovnog subjekta) i pasive (kapital i obveze poslovnog subjekta). Osnovne bilanne pozicije: - pozicije aktive: A. Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital B. Dugotrajna imovina C. Kratkotrajna imovina D. Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda E. Gubitak iznad visine kapitala F. Ukupna aktiva G. Izvanbilanni zapisi - pozicije pasive: A. Kapital i rezerve B. Dugorona rezerviranja za rizike i trokove C. Dugorone obveze D. Kratkorone obveze E. Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja F. Ukupno pasiva G. Izvanbilanni zapisi

3. Kriterij sigurnosti odnosi se na unos pozicija aktive i pasive. On je jednak kriteriju rastue likvidnosti jer se u aktivu najprije unosi najsigurnija aktiva. U pasivu se pozicije unose od kapitala do kratkoronih obveza, to karakterizira i kriterij opadajue ronosti. 4. Prva bilanna promjena ili promjena koncentrinih kretanja izaziva kvalitativne promjene kod imovine, dok iznos sume bilance ostaje isti. Promjena se odvija u poduzeu, a dolazi do smanjenja jednog oblika imovine u njegovog pretvaranja u drugi oblik. Grafiki prikaz: A P + Primjer: kupac je uplatio 5.000,00 kn na na iro raun. Iznos na naem iro raunu se poveao, a istodobno se smanjio iznos potraivanja prema kupcima jer je on podmirio svoju obvezu prema nama. Zbroj bilance na kraju ostaje neizmijenjen, samo je promijenjena struktura aktive. Poduzee je postalo likvidnije jer sad ima vie sredstava na iro raunu, a manje potraivanja od kupaca. Kod etvrte bilanne promjene ili promjene centrifugalnih kretanja dolazi do izlaza imovine iz poduzea u okruenje. Dolazi do kvalitativnih i kvantitativnih promjena u aktivi i pasivi poslovnog subjekta, i do istovremenog smanjenja vrijednosti aktive i pasive. Grafiki prikaz: A P Primjer: Podmirujemo dio obveza prema dobavljau u gotovini za 50.000kn. Imovina na iro raunu se smanjila, ali su se istodobno smanjile i obveze prema dobavljaima. 5. Neki od faktora koji uveavaju dobit u raunu dobiti i gubitka: trokovi amortizacije iznad najvie porezno dopustivog iznosa, 70% trokova reprezentacije, trokovi novanih kazni za prekraje i prijestupe, 30% trokova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima, rashodi darivanja u visini veoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, skrivene isplate dobiti, ...

6. Osnovne pozicije rauna dobiti i gubitka kod malog poduzetnika: 1. prihodi iz osnovne djelatnosti 2. rashodi osnovne djelatnosti 3. prihodi od drugih aktivnosti 4. rashodi drugih aktivnosti 5. izvanredni prihodi 6. izvanredni rashodi 7. dobit ili gubitak prije oporezivanja 8. porez na dobit ili gubitak 9. dobit ili gubitak financijske godine 7. Neki od primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti u izvjeu o novanom tijeku: - novani primici s osnove prodaje robe ili pruanja usluga, - novani primici od osiguravajuih drutava - novani izdaci dobavljaima za isporuenu robu i usluge - novani izdaci zaposlenima 8. Postoje dvije osnovne metode prema kojima se sastavlja izvjee o novanom tijeku: - DIREKTNA metoda prikazuje ukupne primitke i izdatke novca prema osnovnim aktivnostima. Kod nje imamo uvid u bruto tijekove gotovine i gotovinskih ekvivalenata po aktivnostima. - INDIREKTNA metoda ne prikazuje sve individualne elemente gotovinskih tijekova poslovne aktivnosti, ve se prihodi i rashodi iz poslovne aktivnosti preraunavaju u gotovinske primitke i izdatke. Gotovinski primici i izdaci iz investicijskih i financijskih aktivnosti ostaju isti kao i kod direktne metode. 9. U biljekama uz financijska izvjea se objavljuju svi dodatni podaci i analiza koji nisu vidljivi u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjeu o novanim tijekovima i izvjeu o promjeni glavnice. Ti podaci su zajedno s podacima u drugim financijskim izvjeima osnova za donoenje poslovnih odluka unutarnjim i vanjskim korisnicima informacija. Glavna sastavnica biljeci uz financijska izvjea su raunovodstvene politike.