NASILJE NAD ENOM U

OBITELJI

Studenti:
Cvetni Vesna
Kralj Mirjana
Krlea Marina
Legen Nataa
Plea Maja
Preglej Jasna-Ivanka
Mentor:
Mara upani, dipl.med.techn.
NASILJE NAD ENOM U OBITELJI
UVOD
pod obiteljskim nasiljem
podrazumijevajmo napad
bilo koje vrste verbalni,
fiziki,emocionalni,
seksualni kao i aktivnu i
pasivnu nebrigu koju vri
osoba ili osobe na nekoga
iz obitelji, bilo da su u
braku ili rodbina, bilo da
ive zajedno ili odvojeno ili
su razvedene





LANOVIMA OBITELJI SMATRAJU SE:

suprunici ili bivi suprunici
djeca, roditelji i ostali krvni srodnici, te osobe u
obiteljskom srodstvu, odnosno osobe koje vezuje
skrbnitvo
osobe koje ive ili su ivjele u istom obiteljskom
domainstvu
vanbrani partneri ili bivi vanbrani partneri
osobe koje su bile ili su jo uvijek u emotivnoj ili
seksualnoj vezi, odnosno koje imaju zajedniko dijete ili
je dijete na putu da bude roeno, iako nikada nisu ivjela
u istom obiteljskom domainstvu

Trenutna meunarodna
istraivanja pokazuju da je
obiteljsko nasilje svjetski
problem. Nasilnici su osobe
svih profesija i socijalnih
struktura, od intelektualaca,
radnika do dobro stituiranih
graana i politiara. Nasilje
nad enama protee se kroz
naruavanje graanskih,
kulturnih, ekonomskih,
politikih i drutvenih prava
ena.







svake godine ivoti ena, djece i mukaraca budu izmijenjeni
ili uniteni od strane neke osobe koja vri obiteljsko nasilje
nad njima
nasilje moe biti otvoreno, besramno i direktno u lice
nasilje moe biti suptilno i indirektno
ene su glavne rtve nasilja, djeca zauzimaju drugo mjesto, a
u tu skupinu moemo uvrstiti i mukarce koji takoer mogu
biti rtve obiteljskog nasilja
jedan od prvih koraka u rjeavanju nasilja je njegovo
prepoznavanje i otkrivanje no esto ga je teko prepoznati jer
se manifestira u vie razliitih oblika

OBLICI NASILJA U OBITELJI

VRSTE NASILJA:
Psihiko nasilje
je koritenje mentalnih strategija ili igranje neijim
umom. Ovo podrazumijeva stvari kao to su ljutnja,
agresivnost, poniavanje, zastraivanje, proganjanje,
strah, mo i kontrola rtve. Cilj je da se nanese emotivna
teta drugoj osobi.
Fiziko nasilje
podrazumijeva koritenje fizike sile ili oruja radi
prijetnje, kazne, dominiranja, kontroliranja i
povrjeivanja druge osobe. Ovo nasilje ini 70 %
ukupnog udjela nasilja u statistikama i to su u pravilu
najekstremniji oblici nasilja (prijelomi ruku, prijelom
nosa, povrede glave, izbijanje zubi). U ovoj kategoriji
su i sluajevi zlostavljanja trudnica i ena u periodu
dojenja.


Seksualno nasilje
je koritenje prisilnih seksualnih radnji kojima se dominira,
manipulira, prijeti, povrjeuje, kvari i kontrolira druga osoba
nasilje najee ine supruzi, bivi supruzi i vanbrani
partneri i to u 78 % sluajeva
na drugom mjestu su sinovi 9 %, a na treem oevi 4,2 %
nasilje od strane partnera najee trpe mlade i ene srednjih
godina, dok je nasilje od strane sinova karakteristino za
ene starije dobi (preko 60 godina)
nasilje koje ine oevi odnosi se na vrlo mlade ene,
djevojke


Drutveno nasilje
podrazumijeva druge oblike zlostavljanja radi
dominiranja, manipuliranja ili kontroliranja drutvenih
odnosa neke osobe
iako su zlostavljanje i nasilje u obitelji jedan od hitnijih
drutvenih problema naeg vremena, veina drutva jo
uvijek smatra ovu krizu osobnom stvari











NAIN NA KOJI SE GLEDA ENA U NAEM
DRUTVU
Moralna ena ena se prvenstveno definira kroz ulogu
supruge, majke, domaice. Sve tri uloge zahtijevaju moralnost
koja se postie ukoliko ene trpe, ute i ekaju. Otpor nasilju
se smatra nemoralnim, neenstvenim, neprirodnim, a odbijanje
da trpi neuspjelom igranju enske uloge.
rtva ena je kriva sigurno ga je izazvala vrlo je est
komentar kada se govori o sluajevima nasilja. Kroz
socijalizaciju ene usvajaju ovakve i sline stavove. Mnoge
rtve nasilja stvarno i osjeaju krivicu za nasilje koje trpe, to
ih onesposobljava da izau iz zaaranog kruga nasilja. A ako je
ena kriva, onda je nasilje i opravdano.


ene su mazohistkinje situacije gdje se uslijed
straha ene manje brane ili po 30-ak godina trpe
nasilje, nisu dokaz da ga one prieljkuju i uivaju u
njemu. Ovakvi stavovi predstavljaju mehanizam
omalovaavanja ena i njihovog iskustva zlostavljanja
i tako umanjuju ozbiljnost mukog nasilja, prebacujui
odgovornost na ene.


Nasilnik kao patoloki sluaj alkoholiar nasilje
se pomie na plan patologije, ime se negira i odbacuje
odgovornost nasilnika. Tako se nasilju oduzima bit,
nasilje postaje fenomen individualne patologije kojim se
trebaju baviti iskljuivo profesionalci i time se
iskljuuje intervencija drutva. Alkoholizam moe, ali i
ne mora biti uzrok nasilja, ali je sasvim sigurno da e se
nasilnik pod utjecajem alkohola ee nasilniki
ponaati.





MJERE ZATITE

prema Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji poinitelju nasilja
u obitelji moe se izrei novana kazna i kazna zatvora, te
zatitne mjere

Prema lanku 11. istog Zakona sud moe izrei slijedee
zatitne mjere:
obavezni psihosocijalni tretman
zabrana pribliavanja rtvi nasilja
zabrana uhoenja ili uznemiravanja osobe izloene nasilju
udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora
obavezno lijeenje od ovisnosti
mjera oduzimanja predmeta

Prema lanku 65 Kaznenog zakona sud prema
poinitelju moe izrei sigurnosne mjere:
obavezno psihijatrijsko lijeenje, obavezno lijeenje od
ovisnosti, obavezan psihosocijalni tretman
zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti,
zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana
pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva,
zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po punom
izvrenju kazne zatvora
Prema Zakonu o kaznenom
postupku (lanak 98.) i
Prekrajnom zakonu (lanak
130.) poinitelju nasilja u obitelji
sud moe izrei i mjere opreza.

Mjera opreza koja je najpogodnija
za sluajeve nasilja u obitelji
je zabrana pribliavanja
odreenoj osobi i zabrana
uspostavljanja ili odravanja
veze s odreenom osobom.







NASILJE U OBITELJI STATISTIKA

u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fiziki zlostavlja po
jedna ena, to dovoljno govori na ovom duboko
ukorijenjenom problemu naeg drutva na emu treba
ozbiljno poraditi
u Kanadi je svaka deseta ena rtva nasilja, a u SAD-u
svaka esta
od svih kriminalnih djela u Velikoj Britaniji etvrtina ih
je poinjena nad enama

prema podacima SZO razliite studije pokazuju da je u
prosjeku izmeu 10 i 50 % ena iskusilo neki oblik
fizikog nasilja od partnera, da je izmeu 12 i 25 % ena
podvrgnuto pokuaju ili samom prisilnom seksualnom
odnosu od svojih bivih ili sadanjih partnera
rasprostranjenost prisilne prostitucije i trgovine enama
iz godine u godinu raste


ZAKLJUAK
Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama
obiljeava se 25. studenoga u znak sjeanja na sestre
Mirabel koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici
brutalno dao ubiti diktator Trujillo.

U zakljuku ovog rada moemo rei da se ipak neto
pomaknulo s mjesta, sve vie se drutvo bavi
zlostavljanjem ena, djece i openito zlostavljanjem u
obitelji. Mediji, udruge (B.a.b.e. jedna od najpoznatijih),
internet, javne osobe i drugi rade na tome kako pomoi
osobama koje su izloene nasilju.

HVALA NA POZORNOSTI