11. OSNOVNI RESURS RAD!

Osnovni faktori proizvodnje su rad, kapital i zemlja.

Primarni faktori su rad i prirodna bogatstva, a sekundarni kapital i poslovna
organizacija.
Procesom rada ovjek prilagoava pridodana dobra i okoli svojim potrebama.
ovjek jedino radom moe stvoriti vie dobara nego li ih je uloio u proizvodnju.
Rad se sastoji od ljudskog vremena provedenog u proizvodnji.
12. OSNOVNI RESURS KAPITAL!
Osnovni faktori proizvodnje su rad, kapital i zemlja.
Primarni faktori su rad i prirodna bogatstva, a sekundarni kapital i poslovna
organizacija.
Kapital je sekundarni faktor u proizvodnji. Njegova svrha jest daljnje ulaganje i
proirivanje proizvodnje pri emu se stvaraju uvjeti za vee zapoljavanje, bolje
zarade i opi ekonomski prosperitet zajednice. Kapital se sastoji od trajnih
potronih dobara koja su proizvedena, a koriste se u proizvodnji. U kapital se
uglavnom ubrajaju: oprema, proizvodne strukture (zgrade i pogoni) i zalihe.
13. OSNOVNI RESURSI ZEMLJA!
Osnovni faktori proizvodnje su rad, kapital i zemlja.
Primarni faktori su rad i prirodna bogatstva, a sekundarni kapital i poslovna
organizacija.
Zemlja je prirodni resurs. Rije je o fiksnom faktoru proizvodnje, prirodno
limitiranom, faktoru koji ne moemo proizvoditi i uzimati iz prirode bez
ogranienja. Zemlja se vee uz pojam oskudnosti. Poslovna organizacija je
sekundarni faktor proizvodnje njezino znaenje postaje sve vee kako i proizvodnja
postaje sloenija u tehniko tehnolokom i ekonomskom smislu.

21. KAPITAL, PROFIT I PROFITNA STOPA

KAPITAL - vrijednosti koje slue za proizvodnju i stjecanje dobiti. Svota novca,
koja se ulae u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom
svrhom da se uvea, dakle da donese dobit.
Kapital se moe ulagati, bilo u proizvodni, bilo u neproizvodni sektor. Meutim,
njegova je svrha usmjerena na to da se oplodi odnosno da donese veu vrijednost
od vlastite tj. uloene vrijednosti.
Oploenje kapitala uvijek nazivamo PROFITOM.
Profit predstavlja rezidualni dohodak i jednak je razlici ukupnog prihoda u
poslovanju i ukupnih trokova nastalih u nekom poslovanju.
Jedan od teorijskih koncepata razumijeva profit kao implicitni pronos za faktore
koje daje kapital. On se pojavljuje kao prinos na vlastite resurse koje posjedujemo.
To znai da se profit moe pojaviti kao ekvivalent kamate na kapital. Umjesto da
investiramo mi smo mogli uloiti taj iznos novca u banku i dobivati ekvivalent u
vidu kamate. To znai da je ono, to uobiajeno nazivamo profitom, svedivo na
pojam kamate, ili rente, ili najamnine.
-nagrada za poduzetnitvo i inovaciju; ovakvo se poimanje temelji na gleditu
kako u svakom poslu netko mora biti gazda koji odluuje o tome kako i na koji
nain voditi poduzee.
Profit izraunavamo tako da usporedimo ekonomski viak (profit) nastao
proizvodnjom i potvrdom na tritu, s ukupno uloenim kapitalom. Ekonomski
viak je upravo prinos kapitala.
Profitna stopa je vaan ekonomski pokazatelj i ona se moe raunati kako za
pojedino poduzee, tako i za ekonomsku granu, nacionalnu ekonomiju ili za
svjetske razmjere. Na njenu visinu utjeu razni faktori. Prije svega, ona mora
navesti koji na razini poduzea determiniraju njenu visinu.

28. RADNI RESURSI

Smisao suvremene proizvodnje je u tome da se radni resurs u proizvodnji smanji i
kompenzira savrenijim sredstvima za proizvodnju, a to je i faktor poveanja
proizvodnosti rada.
29. NADNICE - VRSTE NADNICA
Nadnica ili najamnina je prinos radnog resursa. Ona je trina kategorija koja ovisi
prvenstveno o ponudi i potranji za radnom snagom odreenog profila i
kvalificiranosti unutar nekog ekonomskog sustava.
Pojavljuje u dva osnovna oblika:
a) Nadnice prema vremenu:
Temeljni kriterij za odreivanje ove vrste najamnine je vrijeme koje je radnik
proveo na poslu. Kao jedinica mjere koristi se cijena rada koju se rauna podjelom
dnevne vrijednosti radnih sati sa brojem sati prosjenog radnog dana. Nekoliko je
vrsta vremenskih najamnina:

vr. naj. na bazi promjene ivotnih izdataka radnika

vr. naj. uvjetovana promjenama prodajnih cijena dobara koja se proizvode

promjenjive vr. najamnine ovisno o promjenama profita dotine industrijske

grane
b) Nadnice po komadu:
U odreenom radnom vremenu radnik proizvede stanoviti broj komada nekog
proizvoda. Kod stupanja na posao ugovori se plaanje radnika po jedinici
proizvedenog proizvoda. Ovaj oblik najamnine je transformirani oblik vremenske
najamnine tako da se dnevna vrijednost radne snage podijeli s koliinom proizvoda
koju proizvodi, u pravilu, najproizvodniji radnik u poduzeu.
Prednosti:

proizvod kontrolira kvalitetu rada radnika

proizvod utjee (stimulira) na poveanje intenziteta rada

radnitvo je motivirano na veu strunost, vjetinu i znanje u obavljanju

posla jer je to u njihovu interesu s poveanim brojem proizvoda dobiva i veu

zaradu.
Dvije su vrste najamnina po komadu: proporcionalna i diferencijalna.
30. ZAPOSLENOST, NEZAPOSLENOST-VRSTE NEZAPOSLENOSTI!
Zaposleni radnici su oni koji su radno aktivni, ili privremeno ne rade uslijed
godinjeg odmora, bolovanja, trajkova ili neke strune edukacije.
Nezaposlenost je situacija kada radno sposobna osoba nije u mogunosti prodati
svoje radno vrijeme uz uobiajenu plau, tj. nadnicu.
-razina i vrijeme trajanja nezaposlenosti ovisi o tome je li makroekonomsko gosp. u
ekspanziji ili recesiji;nezaposlenost e biti kratkorona ako se gosp. Nalazi u fazi
ekspanzije , a dugorona e biti u uvjetima recesije.
VRSTE NEZAPOSLENOSTI
1)fikcijska-uzrokovana je stalnim migracijama radno sposobnog stan.;vea je po
zavretku kolovanja mladih jer ulaze u kategoriju ekonomski sktivnog stan.; moe
se pojaviti u gosp.s niskom stopom nezaposlenosti pa se naziva NORMALNA
NEZAPOSLENOST.
2)strukturna-uzrokovana je nedovoljno brzom prilagodbom potrebama za
pojedinim zanimanjima; tu se javlja tzv.PRISILNA NEZAPOSLENOST-jer stan.
mora prekinuti raditi, a ne moe nai novi posao iako bi pristali na razne uvjete.

3)ciklika-pojavljuje se pri neravnotei agregatne ponude i agregatne potranje

ukupna potronja sve slabija, pa se smanjuje i ukupni output, a nezaposlenost je sve
vea.
32. CENTRALNE BANKE
Ima glavni posao da obavlja emisiju (tiskanje) novca na temelju ovlasti drave i
njenog rezornog ministarstva.
Svaka drava ima specifino ustrojstvo centralne banke. Svaka od njih ima glavnu
ulogu i funkciju u monetarno-kreditnom sustavu zemlje.
Njena prva funkcija i zadaa jest emitiranje novanica, ali uz to obavlja i neke
druge bitne poslove:
Vodi monetarnu politiku zemlje i kontrolira rast novane mase, to spada u njen
najdelikatniji posao i za to koristi posebne instrumente monetarno-kreditne
politike.
Izdaje novanice, kontrolira i regulira novani i kreditni potencijal zemlje.
Obavlja financijsko kreditne poslove za potrebe vlade drave, pri emu
podmiruje njene zahtjeve za kratkoronim zaduenjima prodajom dravnih
obveznica te upravlja cjelokupnim prihodima i rashodima vlade. U cilju poveanja
svoje likvidnosti, kupuje vrijednosne papire (obveznice). Ukoliko se u opticaju
nae previe novca, centralna banka prodaje vrijednosne papire te tako smanjuje
opseg novca u opticaju. To razumijeva postojanje trita vrijednosnim papirima.
Odobrava inventne kredite sudionicima ekonomskog sustava u sluaju potrebe.
Kontrolira novane institucije i novana trita, osobito kreditne potencijale
poslovnih banaka.
33. POSLOVNE BANKE

Poslovno bankarstvo odvija na tritu kapitala poslove u skladu sa smjernicama i

obvezama koje definira centralna banka, time se u svom poslovanju rukovodi
principima dobrog poslovanja koje inae vrijede u poslovnom dijeli ekonomije.
Poslovne banke nalaze se u funkciji posrednitva izmeu proizvodnje i prometa.
One potpomau da se kruni tijek proizvodnje i prometa zatvori te da proizvodnja i
promet funkcioniraju bez zastoja. Poslovne banke pritom obavljaju dvije kljune
funkcije, i to: mobilizaciju i koncentraciju novanih sredstava te kreditno
posuivanje akumuliranih novanih sredstava po razliitim osnovama.
S obzirom na kljunu ulogu banaka u ekonomskom sustavu u itavom svijetu,
uspostavila su se tri poslovna naela relevantna za funkcionalnost, stabilnost,
poslovnost i urednost poslovanja banke, a to su:
naelo likvidnosti,
naelo sigurnosti i efikasnosti ulaganja sredstva,
i naelo rentabilnosti.
Naelo likvidnosti Ona u svakom asu mora biti sposobna da svojim
vjerovnicima isplati njihovo potraivanje, ali i da svojim dunicima stavi sredstva
odobrenih kredita na raspolaganje u ugovorenom roku. Ne uspije li banka odrati
naelo likvidnosti u punoj mjeri, ona prestaje s poslovanjem. U tom sluaju se
bankine neispunjene obveze reguliraju u skladu s pozitivnim zakonodavstvom
temelje na ijem ekonomskom prostoru djeluje.
Naelo sigurnosti i efikasnosti ulaganja sredstva temeljem ovog principa
banka mora biti sigurna da e njen poslovni partner u ugovorenom roku izvriti sve
preuzete obveze i vratiti banci preuzeti kredit. Prilikom kreditiranja banka vrlo
oprezno analizira ekonomsko stanje komiteta i odluuje se na poslovnu (kreditnu)
suradnju samo sa dobro organiziranim, urednim i rentabilnom projektima
(poduzeima).

Naelo rentabilnosti poput svakog drugog poduzea, tako i banka nastoji

poslovati rentabilno, to znai da prihodi moraju nadmaiti trokove poslovanja. U
tom sluaju je profit banke pozitivan i banka tei k njegovoj maksimilizaciji. Banka
ostvaruje profit na razlici u kamatama, ali direktnim udjelom u kapitalu nositelja
ekonomske aktivnosti.
34. Znaaj trgovine u nacionalnoj privredi
Trgovaka djelatnost je posrednik izmeu proizvodnje i potronje kao vitalnih
komponenti u sustavu trinog privreivanja. Ona pojednostavljuje proces
razmjene dobara, odnosno omoguava organizirano dostavljanje proizvedenih
dobara krajnjim potroaima, neovisno jesu li oni pojedinci ili poduzea.
Trgovina je odigrala znaajnu ulogu u procesu nastanka i razvoja trinih
ekonomija.
Trgovina omoguuje proizvodnji realizaciju dobara, ali istodobno vezujui se i uz
potronju, stvara dodatne mogunosti za proizvodnju (bri obrt kapitala u
proizvodnji , smanjivanje zalihe, efikasniji platni promet i sl.).
U novije doba trgovina nema vie temeljnu zadau da plasira proizvedena dobra,
ve da osigura kupce za masovnu i veliko serijsku proizvodnju dobara (marketing
koncepcija). Tako istraivanje trita i njegovo stvaranje namee proizvodnji
stvaranje novih i traenih proizvodnih plasmana.
Osnovni ekonomsko-pravni i organizacijski oblik posrednitva putem kojeg se
odvija trgovina jest trgovako poduzee. Njegova primarna zadaa je da obavlja
promet dobrima ili trgovakim uslugama.
Posrednitvo izmeu proizvodnje i potronje je jedna od temeljnih funkcija
trgovine. U posrednikoj ulozi trgovina obavlja:
Interlokalnu funkciju posrednitvo u prostoru,
Interpersonalnu funkciju posrednitvo izmeu osoba,

Intertemporalnu funkciju posrednitvo u vremenu.

Trgovaka djelatnost moe se odvijati unutar ekonomskog prostora neke zemlje.
Tada govorimo o unutarnjoj trgovini.
U suvremenom svijetu uobiajeni su i vrlo razvijeni trgovaki odnosi izmeu
pojedinih ekonomski sustava svijeta, pa tako moemo govoriti i o vanjskoj
trgovini. U pravilu razvijeni gospodarski sustavi znaajno participiraju u
meunarodnoj trgovini dobrima i uslugama, pa se tako dolo do nunosti to
veeg i svestranijeg sudjelovanja pojedinih zemalja u meunarodnoj trgovini, kao
kriterija za ocjenu stupnja ekonomske razvijenosti. Razvijenost i stupanj efikasnosti
unutarnje trgovine opredjeljuje efikasnost cjelokupnog sustava privreivanja.

35. Trokovi u trgovini i trgovinski profiti

Centralno pitanje kod funkcioniranja trgovakog poduzea ogleda se u trokovima
poslovanja:
Osnovni (prirodni) trokovi trgovakog poduzea,
Trokovi poslovnih funkcija trgovakog poduzea,
Pojedinani i opi trgovaki trokovi,
Fiksni i varijabilni trokovi trgovakog poduzea,
Granini trokovi trgovakog poduzea.
Osnovni (prirodni) trokovi trgovakog poduzea obuhvaaju nabavnu vrijednost
dobara (fakturna cijena i zavisni trokovi nabave dobara) i trokove poslovanja
(amortizaciju, materijalne trokove, trokove najamnina, ugovorne i zakonske
obveze).

Pod fakturnom cijenom razumijevamo cijenu po kojoj je trgovako poduzee

kupilo dobra od proizvoaa na temelju kupoprodajnog ugovora. Pod zavisnim
trokovima nabave razumijevamo sve trokove koji su nastali u svezi s dopremom
od proizvoaa do vlastitog trgovakog skladita.
Trokovi poslovanja.
Kako i trgovako poduzee raspolae s osnovnim sredstvima (zgrade, kompjutori,
vozila), time se temeljem zakona ovdje pojavljuju trokovi amortizacije koje valja
redovito podmirivati.
Obavljanje trgovakih poslova iziskuje itav niz materijalnih trokova poput
trokova robnog prometa, trokovi zakupnina i odravanja poslovnih
prostorija i opi upravni trokovi (PTT trokovi, kancelarijski materijal, trokovi
prezentacija, sajmovi, reklame, propaganda itd.)
Trokovi poslovnih funkcija trgovakog poduzea obuhvaaju trokove nabavki
dobara, trokove uskladitenja dobara, trokove prodaje odnosno prodajnih
objekata, trokovi uprave i sl.
Pojedinani (direktni) trokovi su oni za koje se moe utvrditi da su nastali u
svezi s nabavom i prodajom odreenog dobra. U tom sluaju mogu se direktno
obraunati po jedinici dobra. Njima se uvijek znaju mjesta i nositelji, to nije sluaj
kod opih (indirektnih) trokova te se oni mogu evidentirati samo po mjestima
nastanka. Po mjestu nastanka dijele se na ope trokove izrade (pogonska reija),
na ope trokove uprave i prodaje (upravno prodajna reija).
Fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju u odnosu na veliinu prometa
trgovakog poduzea. Oni su u vezi sa stalnom spremnou poduzea i njegovih
poslovnih objekata da posluju. Oni su stalno prisutni neovisno da li posluje
trgovako poduzee velikim ili malim prometom ili pak uope ne posluje.
Poduzee, u odnosu na poveani obujam prodaje, smanjuje fiksne trokove po
jedinici proizvoda.

Trgovako poduzee je zainteresirano za poveanje i irenje svakog prometa, jer

opadajui fiksni trokovi po jedinici u prometu znae potencijalno ansu za
smanjivanje prodajne cijene dobra i obrnuto, a to s aspekta konkurentnosti, u
odnosu na druga trgovaka poduzea, znai mogunost bre prodaje, te ulaenje
poduzea u novo obrtno razdoblje.
Varijabilni trokovi u trgovakom poduzeu mogu se pojaviti kao proporcionalni
varijabilni trokovi, kao degresivni varijabilni trokovi, ali i kao progresivni
varijabilni trokovi. Ukoliko imaju:
koeficijent elastinosti = 1 - govorimo o proporcionalnim trokovima. To znai da
se pozicija varijabilnih trokova mijenja u proporciji sa poveanjem prometa, a po
jedinici prometa ostaju isti.
koeficijent elastinosti < 1 govorimo o degresivnom trokovima. Oni rastu s
porastom prometa ali neto sporije u odnosu na zaposlenosti poduzea.
koeficijent elastinosti > 1 govorimo o progresivnim trokovima. To znai da oni
rastu bre u odnosu na dinamiku prometa i to kod ukupnih varijabilnih progresivnih
trokova po jedinici prometa.
Degresivni i varijabilni trokovi su trokovi vrlo sloenog karaktera. Oni su
sastavljeni od elementarnih trokova od kojih se neki ponaaju kao fiksni, a drugi
kao proporcionalni trokovi. Iz tog razloga je teko identificirati koji su elementarni
trokovi degresivnog, a koji progresivnog karaktera.
Digresija i progresija dolaze do izraaja po zonama dinamike trokova, s jedne
strane i dinamikom prometa trgovakog poduzea, s druge strane. (zona dinamike i
zona optimalnosti)
Granini trokovi su dodatni trokovi koji proizlaze iz dodatnog obujma
proizvodnje. U trgovakom poduzeu su to dodatni trokovi za dodatni promet i
sastoje se iz proporcionalnih i relativno fiksnih trokova. T.p. temeljem praenja
graninih trokova ne smije ulaziti u nove poslovne aktivnosti ukoliko iz dodatnih

prihoda ne moe pokriti dodatne trokove, odnosno, t.p. e ponuditi cijene dobara
koje se kreu izmeu prosjenih cijena ali do razine graninih trokova. Tako
definirane cijene pokrivaju dodatne trokove, a ukoliko su izrazito visoke, njima se
moe pokriti i dio fiksnih trokova. Trokovi trgovakog poduzea pokrivaju se na
temelju razlike u cijeni izmeu nabavne i prodajne cijene dobara.
Pritom se nabavna cijena formira na temelju obrasca:
NC = FC + ZT
NC = nabavna cijena, FC = fakturna cijena, ZT = zavisni trokovi
Prodajna cijena dobara po kojima ih trgovaka poduzea nude potroaima nastaje
temeljem obrasca:
PC = NC + M
PC = prodajna cijena, M = mara
U praksi se esto susreemo sa situacijom u kojoj je proizvoa ve odredio
prodajnu cijenu. Da bi trgovako poduzee moglo nai prostor za pokrie svojih
trokova poslovanja, njemu proizvoa odobrava odreeni rabat. U ovom sluaju
postupak izgleda ovako:
PC R = NC
Trgovako poduzee se u svom poslovanju ponaa trino te, pored nunosti da
pokrije svoje trokove poslovanja, ono mora ostvariti profit.
Pf = UP TP
UK = ukupan prihod, TP = trokovi poslovanja
Profit e biti maksimalan u sluaju pozitivne razlike izmeu maksimalnog ukupnog
prihoda i minimalnih trokova poslovanja.
Trgovako poduzee nastoji prodati to je mogue vie dobara u to kraem
vremenskom razdoblju. Ono se tako oslobaa zalihe na skladitu i dolazi bre u
posjed novca. Time se prije ostvaruju nove poslovne operacije i jaa konkurentske

pozicija poduzea. Brzina obrtaja kapitala utjee direktno na visinu ostvarenog

profita kao i na poveanje ukupnog prihoda.
36. Drutvo kapitala d.d.
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s
ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Iako u dionikim
drutvima najee dionice ima vei broj dioniara, dioniko drutvo moe imati i
samo

jednog

dioniara.

Osnivanje tvrtke u obliku dionikog drutva pogodno je za prikupljanje novanih

sredstava veeg iznosa i za velike projekte, koji teko da su ostvarivi kapitalom
samo jedne osobe. Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka poinje raditi
i treba kapital koji im osniva sam ne moe osigurati, treba dodatno investirati u
proizvodnu opremu, istraivanje i razvoj i sl., eli se proiriti na nova trita ili ui
u novi posao i sl.
S vie novca tvrtka moe poveati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u
budunosti. Tvrtka izdaje nove dionice koje bivi ili novi dioniari mogu kupiti za
odreenu cijenu koju odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka moe
prodati sve dionice i tako nabaviti novac za nove poslove. Dioniko drutvo je
drutvo kapitala, a pojmom drutva kapitala u pravnom i gospodarskom smislu
obuhvaena su u nas dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou, a u
mnogim zemljama jo i komanditno drutvo na dionice. Ta se drutva meusobno
razlikuju, ali imaju i neke zajednike karakteristike po kojima ih razlikujemo od
drutva osoba, drutva graanskog prava, tajnog drutva i sl. Glavna im je
zajednika crta da je u njih temelj povezivanja i udruivanja kapital, a ne osoba.
Kod drutva kapitala zakonom je propisan i odreeni minimum kapitala za njihovo
osnivanje (temeljni kapital) koji slui kao prag za pristup toj vrsti drutava, ali i kao
podloga za dobivanje zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze drutva. Nema

osobne odgovornosti lanova drutva kapitala, osim u sluaju zlouporabe okolnosti

da lanovi ne odgovaraju za obvezu drutva. Pravo glasa i ostala prava mjere se
prema visini uloga, a ne po glavama. Isto vrijedi i za sudjelovanje u dobiti drutva.
Glavna obveza lanova je u ulaganju kapitala, a ne sudjelovanje u voenju poslova.
Drutva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo skuptina organ u
kojem mogu sudjelovati svi lanovi pri donoenju odluka, ali to je pravo, a ne
obveza.
37. Drutvo kapitala d.o.o.
Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) je trgovako drutvo u koje jedna ili
vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan
osniva ne moe kod osnivanja drutva preuzeti vie temeljnih uloga. Poslovni
udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. lanovi ne odgovaraju za
obveze drutva. Prije registracije potrebno je provjeriti na trgovakom sudu je li
eljeni naziv trgovakog drutva ve upisan u trgovaki registar. Za koritenje rijei
Hrvatska ili bilo koje izvedenice te rijei u nazivu drutva osnivai moraju dobiti
posebnu suglasnost Ministarstva pravosua, uprave i lokalne samouprave
Republike Hrvatske.
Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba. Drutvo se osniva na temelju ugovora
kojega sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi osnivai moraju potpisati
drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave. Ako drutvo s
ogranienom odgovornou osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje
izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog
biljenika. Punomonici osnivaa moraju imati punomo ovjerenu kod javnog
biljenika. Punomo nije potrebna ako je zastupnik osnivaa po zakonu ovlaten da

za njega sklopi drutveni ugovor i dade izjavu koja se trai za osnivanje drutva.
Sukcesivno osnivanje drutva nije doputeno.
38. Burze
Burza je organizirano i kontinuirano trite na kojem se vrijednosni papiri, dobra i
usluge mogu kupiti iz druge ruke, te one predstavljaju pogodnost za rentijere.
Vrijednosni papiri, dobra ili usluge mogu esto mijenjati vlasnike, a da to ne utjee
na remeenje odvijanja poslova koje oni predstavljaju.
Na burzama se mogu kupovati i prodavati razna dobra, usluge, novac i sl. Burza u
potpunosti iskazuje trite jer se na odreenom mjestu i objektu susreu ponuda i
potranja odreenog dobra ili vrijednosnog papira, ovisno o vrsti burze.
Burze moemo razvrstati prema predmetu poslovanja i na temelju imovinsko
pravnih obiljeja:
novane i devizne burze, efektne burze, burze usluga, robne burze.
Novane i devizne burze
na novanim ili deviznim burzama obavlja se kupoprodaja stranog novca i deviza.
Ovdje je rije o kupnji ili prodaji novca se domau valutu ili za druge devize
izmeu banaka i drugih osoba jedne zemlje, ali i o kupnji i prodaji izmeu banaka
raznih zemalja.
Ove burze najee nisu prostorno koncentrirane, te su glavni kupci i prodavai
povezani suvremenim telekomunikacijskim sustavima diljem cijelog svijeta.
Posao se svodi na ponudu deviza, u sluaju njihova vika, drugim centrima ili na
potranju od drugih poslovnih centara u svijetu.
Na gotovo svakim sastancima burze i narodne (centralne) banke u pojedinim
zemljama utvruju se valutni teajevi temeljem ponude i potranje za devizama. Na
deviznom tritu sklapaju se promptni i terminski poslovi.

Kad se predmet kupoprodaje mora realizirati u roku od dva radna dana, rije je o
promptnom poslu. Ukoliko se posao mora realizirati u roku od dva dana (dan
likvidacije), rije je o terminskim poslovima.
Efektne burze
burze na kojima se trguje vrijednosnim papirima. Vrijednosni papiri su dokumenti
koji vlasniku, vjerovniku ili korisniku daju stanovita imovinska prava.
Ovi vrijednosni papiri mogu biti: dravni (ako ih izdaje drava; obveznice) ili
privatni (dionice, mjenice, ekovi).
Prema sadraju vrijednosni papiri se dijele na stvarne i novane.
Stvarni vrijednosni papiri daju pravo njihovom vlasniku na konkretna dobra.
Kod novanih, njihov vlasnik ima na njima naznaeno pravo na potraivanje novca
(novac, ek, mjenica, lutrija, dionica, obveznica).
Vrijednosni papiri mogu se kupoprodajom prenositi na drugog vlasnika te mogu
glasiti na odreeno ime, po naredbi ili na donositelja.
Ukoliko glase na odreeno ime, mogu se prenositi cesijom (ustupanjem ili
nasljedstvom). Na temelju indosamenta, tj. naredbe, koji stoji na poleini
vrijednosnog papira, moe se prenijeti na novog vlasnika.
U sluaju da vrijednosni papir glasi na donositelja, svako njegov vlasnik ima pravo
da s njim raspolae kako eli te je njegov prijenos na novog vlasnika jednostavan.
On se predaje na koritenje drugoj osobi.
S vrijednosnim papirima je mogue zakljuivati promptne ili terminske poslove.
Terminski poslovi su idealno podruje za burzovne pekulacije. Burzovni
meetari kupuju najee vrijednosne papire po nioj sadanjoj cijeni, a prodaju ih
prije dana likvidacije po vioj cijeni te tako ostvaruju pekulativnu dobit. Isti
sluaj proizlazi i iz mogunosti prodaje vrijednosnog papira, kojim se jo ne

raspolae, po sadanjoj vioj cijeni u oekivanju da e prije dana likvidacije uspjeti

pribaviti vrijednosni papir po nioj cijeni.
U sluaju da se nastoji ostvariti pekulativna dobitu uvjetima zarade po osnovi
porasta cijena, govorimo o report poslovima, a obrnuto o deport poslovima.
Terminski poslovi na odreeni rok omoguuju da se od raspoloivih termina
odabere jedan najpovoljniji za dan likvidacije. U tom sluaju postoje operacije
na premiju (dan likvidacije po volji kupca unutar tri mjeseca) i operacije na
opciju (dan likvidacije unutar devet mjeseci).
Kotiranje (utvrivanje teaja) vrijednosnih papira na efektnim burzama obavlja se
na

slijedee

naine:

posredstvom

pretinaca,

izvikivanjem

teajeva,

suprotstavljanjem.
Svaki burzovni agent ima odreeni broj pretinaca od kojih se svaki odnosi na
pojedini vrijednosni papir. Pritom svaki vrijednosni papir ima svoju kotaciju.
Nadleno osoblje prazni pretince i za svaki vrijednosni papir pismeno utvruje teaj
shodno zakonu ponude i potranje. Ovaj sluaj kotiranja obino se primjenjuje kod
manjih i neafirmiranih poduzea ije dionice nisu osobito poznate na tritu.
Kotiranje pomou izvikivanja teaja svodi se prvenstveno na utvrivanje redoslijeda
vrijednosnih papira na posebno za to odreenoj ploi. Profesionalna osoba pritom
predlae teaj za odreeni vrijednosni papir. Povicima ili pokretima ruku burzovni
agenti iskazuju namjeru koliko i koje vrijednosne papire ele kupiti, odnosno
prodati. Profesionalna osoba pritom izvikuje teajeve sve dok se prisutna osoba ne
izjednai s prisutnom potranjom. Takav se postupak vri za svaki vrijednosni papir
posebno.
Kotiranje suprotstavljanjem svodi se na upis podataka o svakom vrijednosnom
papiru u poseban registar burze. Odgovorna osoba na burzi pritom objavljuje

podatke, nakon ega nazoni burzovni agenti samostalno utvruju dnevni teaj za
svaki vrijednosni papir koji se dotinog dana nudio na kupnju odnosno prodaju.
Dionice su jedan od vrijednosnih papira kojima se trguje na efektnim burzama.
Burze usluga
Rije je o burzama na kojim su predmet kupoprodaje razliite usluge. Na ovoj se
burzi nude ili potrauju usluge posrednitva u raznoraznim poslovima, usluge
osiguranja, usluge pedicije, kooperantske usluge itd.
Ove su burze esto vrlo specijalizirane i u svijetu ih ima nekoliko najpoznatijih.
Robne burze
Na ovim se burzama obavlja kupoprodaja raznovrsnih dobara a da ona nisu stvarno
prisutna (osim uzorka). Kupuje se i prodaje doslovno sve to ponuda ponudi i to
potranja eli kupiti. Uglavnom radi se o dobrima koja se nude ili potrauju u
velikim koliinama. Pritom dobra su standardizirana i zamjenljiva (kukuruz, zlato,
dijamanti, eer, cement itd.).
Ovakvo trite imaju vrlo razvijene zemlje tradicionalnih trinih ekonomija. Ono
je organizirano samo za dobra standardne kvalitete (fungibilna dobra), stoga su
takva dobra koliinski zamjenljiva.
Cijene koje se utvruju na robnim burzama prosjene su svjetske cijene, budui da
i burze imaju svjetski karakter. Cijene po kojima se dobra prodaju na ovoj vrsti
burze mogu biti domicilne (za prodaju unutar zemlje), eksportne (za inozemstvo),
kotacijske (za dobra koja kotiraju na nekoj burzi), fiksne ili varijabilne
(nepromjenljive ili promjenljive cijene).
I na ovim burzama se sklapaju promptni ili terminski poslovi.
Kod promptnih poslova cilj nije zarada na razlici u cijeni.

Kod terminskih poslova postoji izrazit pekulativni karakter i nastojanje da se

ostvari dobit po osnovi razlike u cijeni. I kupac i prodavaoca oekuju promjene
cijene od dana sklapanja posla do njegove realizacije. Najpoznatiji terminski
poslovi su:
premijski poslovi pri emu burzovni pekulant kupuje dobra za odreeni rok i
pritom sklapa ugovor. Taj ugovor pritom preprodaje drugom partneru za isti
prethodno dogovoreni termin. U obadva sluaja ugovara premiju. Nju gubi ukoliko
raskine ugovor, u protivnim ona se isplauje.
Hedging poslovi znae sigurnost kupaca ili prodavaa, jer su vri osigurani od
rizika promjene cijene.
Arbitrani burzovni poslovi su pekulativnog karaktera, a temelje se na zaradi
koja nastaje po osnovi razlike u cijenama dobara ili vrijednosnih papira. Ova vrsta
pekulacije karakteristinija je za poslovne banke koje na jednom tritu kupuju
jeftiniju robu, a prodaju je skuplje na drugom tritu. Uglavnom, radi se o
pekulaciji dobrima, novcem ili vrijednosnim papirima koji imaju svjetsku
reputaciju.
39. Uloga poljoprivrede u narodnoj privredi
Zemlja je poseban prirodni resurs koji ima bitnu ulogu u ovjekovu radu i ivotu.
Osim to na daje osnovne egzistencijalne uvjete za ivot poljoprivreda igra bitnu
ulogu u privredi. Poslovi vezani za nju i ulaganje u poljoprivredu isto pune dravni
proraun. Poljodjelska proizvodnja ima svoje subjekte, a to su rad, vlasnik zemlje i
eventualno zakupnik zemlje.

40. Specifinosti poljoprivredne proizvodnje

Specifinosti u poljoprivrednoj proizvodnji ili svuda ondje gdje se koristi ovaj

prirodni resurs, difiniraju ovdje drugaija djeovanja ekonomskih zakonitosti.
Prva specifinost karakteristina za zemlju koja se moe privesti eksplantaciji u
cilju zadovoljavanja ovjekovih potreba je njena prirodna ogranienost. Zemlje je
na povrini zemaljske kugle toliko koliko je ima i taj se primarni prirodni resurs ne
obnavlja niti uveava.
Druga specifinost zemlje je u tome to jedna osoba moe posjedovati jednu
parcelu zemlje i takvu parcelu , na istom mjestu s isti prirodnim karakteristikama
nemoe posjedovati nitko drugi. To znai da je monopolist.
Trea specifinost je u tome to ona ipak preteito ima svoju namjenu za
zadovoljavanje egzistencijalnih potreba ljudi. Hrana je vitalno dobro bez koje nije
mogue ono osnovno to je pretpostavka svega drugog, a to je ishrana i odravanje
biolokog ivota.
etvroto, zemlja je izvorni prirodni resurs ona se moe poveano eksplantirati
svim moguim agrotehnikim mjerama i metodama, ali samo do granice njene
prirodne izdrljivosti.
Peta karakteristika proizvodnje se sastoji u tome to njome upravlja izvanljudski
faktor, sve ove karakteristike ine ovaj resurs zanimljivijim, ali i nunim za
ulaganje kapitala.
41. Apsolutna zemljina renta
Apsolutna zemljina renta je dohodak koji dobiva svaki zemljovlasnik za
ustupljeno pravo koritenja svoga zemljita, bez obzira na mogue, razlike u
kvalitetu pojedinih parcela.
42. Diferencijalne zemljine rente

Prinos koji nastaje kao posljedica izmeu ukupnog prihoda na zemlji, te uloenog i
oploenog kapitala nazivamo diferencijalnom rentom I, nastaloj na osnovi
diferencijacije vie vrsta zemlje prema razliitoj plodnosti (a time i razliitim
trokovima proizvodnje).
43. Monopolska zemljina renta
Druga vana specifinost je u tome to jedna osoba moe posjedovati jednu parcelu
zemlje i takvu parcelu, na istom mjestu s istim prirodnim karakteristikama ne moe
posjedovati nitko drugi. To znai da je on monopolist. injenica je kako je vlasnik
zemlje monopolist i kako on s njom raspolae na nain na koji mu donosi najvei
prinos. To znai da moe birati izmeu dviju solucija:
moe se ulagati kapital i organizirati proizvodnja pa e i sam poruivati uobiajeni
prinos na ulog,
moe zadrati svoje vlasniko pravo nad zemljom a njezinu sposobnost davanja
dobara i pravo investiranja moe prepustiti drugoj osobi zastupniku.
S obzirom na monopolistiku poziciju zemljovlasnika, on po drugoj soluciji postaje
rentijer, a prinos koji dobiva na osnovi vlasnitva, naziva se zemljinom rentom.
Svaki od ova dva subjekta mora ostvariti prinos na svoj ulog kako bi uope imao
motiv za djelovanje. Zemljovlasnik mora dobiti zemljinu rentu, a zemljokupnik
pokrie svojih materijalnih trokova i uobiajenu stopu prinosa (dobiti) koja se u
ekonomskom sustavu kao cjelini, moe inae stei.
44. Nepoljoprivredne zemljine rente
Zemlja ima vanu ulogu i u drugim podrujima i granama proizvodnje poljodjelske
zemljine rente reguliraju sve ostale nepoljodjeloskog karaktera, bez obzira na
nazive i podavne oblike. Rije je o izvedenim, neoriginalnim i nepoljodjelskim

rentama koje u praktinom ivotu nose ime djelatnosti u kojima funkcioniraju

(umska renta, gradilina, lovna, naftna renta i dr.)
45. BDP pojam i znaaj
BDP

slui

za

procjenu

uspjenosti

nacionalnog

gospodarstva.

On

je

makroekonomski politiki pokazatelj. Prikazuje sve aktivnosti neke zemlje. On je

najobuhvatnija mjera vrijednosti ukupne proizvodnje u 1 godini (rauna se koliina
x cijena).
Izraava se u nacionalnoj valuti, a rauna se i u $ kada se usporeuje s ostalim
zemljama. Mjera ukupne trine vrijednosti svih finan. dobara neke zemlje u 1
godini.
Od 1992. se korisni nov pojam BRUTO DOMAI PROIZVOD. iskazuje vrijednost
ukupne proizvodnje unutar granica neke zemlje .
NETO faktorsko plaanje iz inozemstva je dohodak od vlasnitva u inozemstvu.
BDP se sastoji od OSOBNE POTRONJE (C) :
- izdaci kuanstva za razne proizvode i usluge. U visoko industrijaliziranim
zemljama ona u strukturi sudjeluje s 50% .

46. BDP nain utvrivanja visine BDP-a

Kako bismo izraunali REALNI BDP moramo provesti postupak deflacioniranja
(iz nominalnog BDP-a iskljuujemo inflaciju). Prilikom deflacioniranja trebamo
DEFLATORE, a njih raunamo na bazi indeksa cijena.
NOMINALNI BDP mjeri ukupnu jednogodinju ekonomsku aktivnost u zemlji,
izraeno u tekuim cijenama. Cijene se mijenjaju i usporedbe ostaju nerealne npr.
ako je neka zemlja 2001. god. proizvela 500 kg jabuka 4 kn/kg; a 2002. g. 510 kg

jabuka 5 kn/kg. Izraunajte nominalni BDP za svaku godinu i indeks rasta

nominalnog BDP-a za 2002. u odnosu na 2001.
NOM. BDP 2001. 500 x 4 = 2000,00 kn
NOM BDP 2002 510 x 4=2040,00 kn
INDEKS NOMINALNOG POVEANJA BDP-a
2550/2000 x 100 = 127.5%
Ovaj nam indeks nije realan pokazatelj, jer je pod utjecajem inflacije i stoga
raunamo real. BDP za godinu 2002. s tim da je bazna godina 2001. i mnoit emo
koliine iz 2002. s cijenama iz 2001.
INDEKS REALNOG RASTA BDP-a 2002/2001.
2040/2000 x 100 = 102,00%
Realni BDP u 2002. god. je bio vei za 2% , od onog u 2001. god.
Ako nas zanima utjecaj inflacije i elimo izraunati promjenu cijena u 2002. u
odnosu na 2001. morat emo izraunati DEFLATOR BDP-a
DEFLATOR BDP-a = NOMINALNI BDP 2002. / REALNI BDP 2002. x 100
= 2550 / 2040 x 100 = 125%
Inflacija je u odnosu na 2001. iznosila 25 %.
DEFLATOR - indeks cijena koji nam je potreban da bi iz NOMINALNOG BDP-a
iskljuili deflaciju (pomou INFLACIONIRANJA), tj. Da ukupni output prikazan u
tekuim cijenama, preraunamo u stalne cijene.
47. Struktura BDP-a kod mjerenja tijekom proizvodnje
BDP je ukupna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga prozvedenih u
gospodarstvu tijekom odreenog razdoblja obino jedne godine.

48. Struktura BDP-a kod mjerenja tijekom trokova

BDP je zbroj svih trokova gospodarstva tijekom odreenog razdoblja.
Trokovi: neizravni porezi porezna prodaja, trokovi rada, rente i autorizacija.
49. Nacionalni dohodak i raspoloivi dohodak
Nacionalni dohodak = suma dohodaka koje, po kriteriju vlasnitva, primaju
vlasnici radne snage, kapitala i zemlje. On je jednak sumi najamnina, kamata, renta
i profita.
Raspoloivi dohodak (DI) je onaj koji kuanstvu ostaje za potronju (C) i tednju
(S)
50. Veliine izvan BDP-a
Postoji koncept koji BDP samtra nepouzdanom mjerom stvarnog ekonomskog
stanja te se zagovara pojam neto ekonomskog blagostanja(NEW) kao mjere
ukupnog nacionalnog proizvoda koja ukljuuje potronju i investicije koje direktno
utjee na stvaranje ekonomskog blagostanja. Pri tome se njegove odrednice:
vrijednost dokolice, usluge domaica i djelatnost na nain uradi sam.
Na meunarodnoj razini postoje razliitosti prigodan pokuaj usporeivanja
ekonomskih uinaka privreivanja i dostignuti stupnjeva razvoja pojedinih zemalja
svijeta. Da bi se te razliitosti prevladale i dobile meusobno priblino usporedive
analitike veliine, razvijene su razliite metode korekcije meu kojima su
napoznatije: Atlas metoda, i ICP koju primjenjuje UN, dok su bive socijalistike
zemlje minimalizirale razlike izmeu

zemlje primjenom obrauna drutvenog

proizvoda prema koncepto materijalne proizvodnje.

51. Fiskalna politika

FISKALNA POLITIKA- obuhvaa mjere i postupke drave u vezi s prikupljanjem

dr. prihoda (oporezivanjem) i njihovim troenjem radi obavljanja gospodarskih i
drugih funkcija drave. Pomou nje drava ostvaruje makroekonomske ciljeve.
Mjerama ove politike se mijenjaju javni prihodi i javni rashodi radi postizanja
zadovoljavajue stope rasta i zaposlenosti te stabilnosti cijena i valuta.
Moe biti: EKSPANZIVNA I KONTRAKCIJSKA.
52. Dravni proraun
U pravnom smislu je to zakonski akt s kojim izvrno tijelo vlasti (vlada RH)
utvruje prihode i rashode za proraunsku godinu.
U ekonomskom smislu je to temeljni instrument s kojim drava utjee (usmjerava)
kretanja u gosp., npr. utjee na investicije, tednju, zapoljavanje, stabilnost cijena
itd.
PRORAUNSKA POLITIKA - vodi je svaka vlada, a njena je zadaa
URAVNOTEENJE PRORAUNSKIH PRIHODA I RASHODA.
Da bi se ona ostvarila, potrebno je ostvariti sve njene osnovne funkcije:
ALOKACIJSKA FUNKCIJA - provoenje optimalne raspodjele proraunskih
prihoda na sve oblike potronje, a to znai na proizvodnu ili investicijsku potronju,
na osobnu ili neproizvodnu.
DISTRIBUCIJSKA FUNKCIJA - nastoji se prilagoditi raspodjelu dohotka i
bogatstva tako da bude to pravednija. Drava nastoji kroz proraunsku politiku
ispuniti svoju funkciju dr. jednakosti
STABILIZACIJSKA FUNKCIJA - osigurava stabilne cijene i visoku zaposlenost
uz odgovarajuu stopu gosp. Rasta.

Putem odreenih porez. Stopi, drava nastoji poticati gosp. rast ili obrnuto u
nesigurnim uvjetima, stabilizirati ga npr. u uvjetima prijetee inflacije vlada
poduzima RESTRIKTIVNU FISKALNU POLITIKU, propisuje vie porezne
stope, ograniava potronju i cijene padaju.
PRORAUNSKI SUFICIT - nastaje u odreenom proraunskom razdoblju, kada
su ostvareni proraunski prihodi vei od rashoda.
PRORAUNSKI DEFICIT - proraunski prihodi manji od rashoda.
Teoretiar R. EISNER (1984.) komentira proraunski deficit i karakterizira ga kao
grijeh - svi ga uviaju, no njegovo je mjerenje vrlo osjetljivo.
Ovisi o ekonomskoj situaciji, koja se moe dogoditi (nagli rast cijena). Zbog
problema u gosp., neplaniranih trokova, dolazi i do manjih prihoda od poreza, jer
je smanjena proizvodnja
Moe se pokriti:
ZADUIVANJEM U INOZEMSTVU
POSUIVANJEM OD DOMAE JAVNOSTI ILI JAVNOG SEKTORA
(banaka, osiguranja, velikih poduzea)
VIKOM TEDNJE NA DOMAEM TRITU
Temeljna zadaa fiskalne politike je upravljanje rashodima i oni moraju biti
opravdani.
VRSTE DEFICITA:
1. STRUKTURNI - koliki bi bili rashodi i prihodi u sluaju kada gosp. Ostvaruje
potencijalnu proizvodnju ili BDP. Gosp. posluje u granicama proizvodnih
mogunosti (dobra alokacija, puna zaposlenost). Uvijek je manji od stvarnog,

2. STVARNI - stvarni prihodi i rashodi, deficiti u nekom razdoblju.

3. CIKLINI - razlika strukturnog i stvarnog deficita. Mjeri utjecaj gosp. ciklusa na
deficit npr. ako je u gosp. prisutna kriza, raste BDP i ciklini deficit.
RAVNOTENI PRORAUN - potrebna alokacija prihoda i rashoda. Moe doi do
poveanja rashoda koji poveavaju deficit, a njega treba rijeiti:
SMANJENJEM PLANIRANIH RASHODA
PRONALAENJEM NOVIH IZVORA PRIHODA
REBALANS PRORAUNA - uravnoteenje prorauna u tijeku proraunske
godine koji se provodi izmjenama i dopunama u proraunu
53. Javni dug
JAVNI DUG - akumulirani iznos kapitala kojeg je drava posudila od svoje
javnosti da bi financirala stare deficite. Ukupno zaduenje prema domaim i
vanjskim vjerovnicima. Proraunski deficit koji se s godinama poveava.
MOE SE FINANCIRATI IZ:
PRODAJE DRAVNIH OBVEZNICA (kako bi se financirao javni dug, drava
raspisuje JAVNI ZAJAM prodaju dr. obveznica poslovnim bankama,
pojedincima, poduzeima, osiguranjima itd. Novac od tih obveznica dolazi na
raun DRAVNE RIZNICE koja se nalazi kod sredinje banke. S tog rauna onda
podmiruje svoje dravne trokove.
MONETARIZACIJA DUGA - dravnom riznicom se nastoji osigurati sredstva za
pokrie dr. trokova, preko prodaje obveznica sred. Banci. Sredinja banka mora

izvriti dodatnu emisiju novca kako bi ih kupila. Ta emisija se zove

MONETARIZACIJA DUGA.
UNUTARNJI DUG - dugovanje prema domaim subjektima. Smatra se da taj dug
ne postoji, jer dugujemo sami sebi. Drava prilikom isplata kamata na obveznice,
vlasnicima isplauje novac od prikupljenih poreza.
VANJSKI DUG - dugovanje prema stranim subjektima. Dogaa se veini zemalja u
tranziciji. 80-ih godina proivljavaju DUNIKU KRIZU, javljaju se ekonomske
tekoe vraanja tog duga, a posebno kamata.