You are on page 1of 3

Mjerna i regulacijska tehnika, Kem. Ind.

66 (1-2) (2017) 113115 113

MJERNA I REGULACIJSKA TEHNIKA

Ureuje: Nenad Bolf

Unaprijedno voenje radna toka (SP) poremeaj (DV)

mjerni
N. Bolf * pretvornik
unaprijedni
MP
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, regulator
Sveuilita u Zagrebu
OP
Zavod za mjerenja i automatsko voenje procesa
Savska cesta 16/5a, 10 000 Zagreb upravljana varijabla (MV) voena varijabla (PV)
PROCES
Kako preduhitriti posljedice poremeaja koji se javljaju u proce-
su? Unaprijedno voenje (engl. feedforward control) moe zna- Slika 1 Naelo voenje unaprijednom vezom
ajno poboljati djelovanje regulacijskog kruga na poremeaje jer
reagira u trenutku pojave poremeaja, a regulator ne eka na
pojavu odstupanja od radne toke. Iz tih razloga unaprijedni re- Kao to vidimo osjetilo i mjerni pretvornik mjere poremeaj.
gulator djeluje brzo i u smjeru potiskivanja poremeaja. Signal dolazi u unaprijedni regulator. Regulator odreuje iznos
upravljane veliine potreban da potisne poremeaj tako da ne
doe do odstupanja voene veliine od zadane radne toke.
Poremeaji i voenje povratnom vezom Za razliku od standardnog voenja povratnom vezom (PID re-
esto na regulacijski krug djeluju poremeaji (eng. disturbances). gulatorom) unaprijedni regulator je zapravo inverzni model pro-
Poremeaje mogu uzrokovati promjene radnih uvjeta u procesu cesa. Potrebno je proraunati upravljanu varijablu na temelju
koji utjee na voenu veliinu (PV). Npr. poremeaj moe biti izmjerenog poremeaja i eljene vrijednosti procesne varijable
promjena protoka ili promjena temperature procesnog toka, pro- (radne toke). Da bismo mogli provesti taj proraun, potrebno je
mjene u sastavu sirovina, promjena kapaciteta postrojenja, pro- poznavati proces. To znai da trebamo izvesti model poremeaja.
mjena temperature okoline i sl. Takvu kompenzaciju teko je u potpunosti ostvariti zbog brzine
Zbog mrtvog vremena i zadrke u odzivu djelovanje poremeaja pojave poremeaja, ali i zbog poremeaja koji se ne mjere. U
nije odmah vidljivo na voenoj veliini. Dakle, javlja se promjena praktinim industrijskim primjerima potreba za unaprijednim vo-
u procesu, a njezine posljedice bit e vidljive naknadno. Tijekom enjem relativno je rijetka, ali donosi znaajna poboljanja.
toga vremena standardni regulator koji djeluje na naelu povrat-
ne veze (engl. feedback control) nema informaciju o pojavi pore- Primjer: Na slici2 pojednostavljeno je prikazan proces izmjene
meaja i njegovoj veliini. topline. Kapljevina koja prolazi kroz izmjenjiva zagrijava se
parom. Voena veliina je temperatura procesne kapljevine na
Kod regulacije s povratnom vezom posljedica poremeaja bit e izlazu iz izmjenjivaa. Upravlja se protokom pare primjenom
odstupanje voene veliine od radne toke (SP) bez obzira kako kaskadnog regulatora. U osnovi, unaprijednim regulatorom rauna
je dobro ugoen regulator. Ugaanje regulatora ima utjecaja na se protok pare potreban za odravanje zadane temperature.
veliinu odstupanja i vrijeme povratka do SP-a, ali ne moe elimi- Poremeaji koji se javljaju su promjena ulazne temperature i
nirati poetno odstupanje od SP-a. protoka procesne kapljevine.
Ako protok procesne kapljevine kroz izmjenjiva topline naglo
poraste, izlazna temperatura procesne kapljevine e pasti. Po- procesni tok
vratni regulator e djelovati kad se javi odstupanje od SP-a i po-
veati protok pare da bi se PV vratio na SP. To se zbiva tek nakon
TT FC FT
to se pojavi odstupanje izlazne temperature i traje odreeno vri- TSP unaprijedni
jeme. Posljedica je dulje odstupanje procesa od eljenog stanja. regulator
FT para

Voenje unaprijednom vezom


Ovaj nain voenja treba primijeniti u dva sluaja. Jedan je kad
se javljaju vrlo veliki poremeaji, a drugi kad u procesu postoji
velika zadrka. U oba sluaja, najvei je problem pojava odstu-
panja koji se sporo otklanja i moe imati negativne posljedice kondenzat TI
na rad procesa. Voenje unaprijednom vezom (engl. feedforward
Slika 2 Voenje izmjenjivaa topline unaprijednom vezom
control) pomae da se ti problemi uklone.
Pogledajmo na slici 1 strukturni prikaz djelovanja jednostavnog
unaprijednog regulatora. Iz bilanca energije izmjenjivaa topline za ustaljeno stanje pro-
izlazi sljedea jednadba:

*
Izv. prof. dr. sc. Nenad Bolf (1)
e-pota: bolf@fkit.hr
114 Mjerna i regulacijska tehnika, Kem. Ind. 66 (1-2) (2017) 113115

pri emu su: Iz tih razloga u praksi praktiki nikad ne susreemo samo unapri-
jedni regulator. Slika4 prikazuje dva naina povezivanja povrat-
W maseni protok kapljevine, [kg/h], Cp toplinski kapacitet nog i unaprijednog regulatora u primjeru izmjenjivaa topline.
kapljevine [kj/kg C], Ti temperatura kapljevine na ulazu [C], Na slici4a regulator s povratnom vezom mijenja vrijednost Kcorr
To temperatura kapljevine na izlazu [C], F protok pare [m3/h] za korekciju izlaza unaprijednog regulatora moe se dodati na
gustoa [kg/m3], H parom osloboena toplina [kJ/kg] izraunati protok pare. Slijedi:
Kad se To zamijeni s radnom tokom, odnosno eljenom vrijed-
nou, Tsp, dobiva se jednadba koja daje protok pare potreban (3)
za eljenu izlazna temperaturu procesne kapljevine:

Na slici4b izlaz iz regulatora povratnom vezom primjenjuje se za


(2) podeavanja radne toke unaprijednog regulatora.

procesni tok
Ova jednadba je osnova za regulaciju unaprijednom vezom. TT
TSP unaprijedni FC
U jednadbi se mjere protok W i temperatura na ulazu Ti koje FT
regulator
predstavljaju ulaz u unaprijedni regulator. Vrijednosti Cp i H su FT para
poznate. Algoritam regulatora rauna potreban protok pare F. +
+

Stacionarno ili dinamiko unaprijedno voenje?


Kcorr
Primjer na slici2 prikazuje unaprijedno voenje uz primjenu mo-
dela procesa za stacionarno stanje, tj. kad je izmjenjiva topline u
toplinskoj ravnotei. Radi se o bilanci topline za ustaljeno stanje. TSP kondenzat
TC
Kad se u krugu unaprijednog voenja promijeni bilo koji ulaz, tre-
nutano se rauna novi protok pare. U stvarnim procesima, kad a) dodavanje konstante (engl. adding a constant)
se mijenjaju ulazi, izlazne veliine se ne mijenjaju trenutano.
procesni tok
Kako bi se poboljalo unaprijedno voenje, poeljno je, a esto
TT
i nuno, ukljuiti dinamiku procesa. To se moe ostvariti na dva TSP,corr unaprijedni FC FT
naina. U jednom sluaju mogue je primijeniti stacionarno una- regulator
prijedno voenje i provesti izlazni signal kroz dinamiku kom- FT para
penzaciju, slika3.

radna toka (SP) poremeaj (DV)


mjerni
pretvornik
statiki
MP kondenzat
unaprijedni

model TSP
regulator

TC TI

dinamiki b) podeavanje radne toke (engl. adjusting the set point)


kompenzator
(Lead/Lag) Slika 4 Unaprijedno-povratno voenje izmjenjivaa topline
OP
upravljana voena
varijabla (MV) varijabla (PV) Primjeri na slici4 prikazuju voenje u kojem se primjenjuju re-
PROCES
gulatori s unaprijednim i povratnim djelovanjem, ali i kaskadni
regulator. Kaskadna regulacija esto se primjenjuje kod unapri-
Slika 3 Dinamika kompenzacija
jednog voenja. Razlog tomu je injenica da postoje poremeaji
i u toku pare koji se moraju kompenzirati, to smo prikazali u
prethodnom broju asopisa.
Na taj nain dodaje se dinamika korekcija na unaprijedno djelo-
vanje. Najee se radi o jednostavnom tzv. lead-lag elementu ili Na slici 5 vidimo usporedbu odziva voene varijable u sluaju
modelu procesa drugog reda (engl. second-order lag). Potrebno je regulacije s povratnom vezom (FB) i kad se primjenjuje unapri-
ugoditi omjer vremenskih konstanti lead-lag-a ili omjer vremen- jedna regulacija u kombinaciji s povratnom (FF+FB). Jasno se vidi
skih konstanti procesa drugog reda. manje odstupanje te bri povratak i stabilizacija na radnoj toki
pri pojavi poremeaja.
Drugi nain, koji je teorijski sofisticiraniji, je izvesti dinamiki mo-
del unaprijednog regulatora koji ovdje neemo prikazati. Detalji
o proraunu i konfiguriranju dinamike kompenzacije dani su u 300
literaturi.1,2
FB
200
T / C

FF+FB
Voenje unaprijednom i povratnom vezom
100
Unaprijedno voenje ima odreene nedostatke proraun moe SP
biti sloen, a model obuhvatiti vie veliina. Ako model nije do-
voljno dobar, korekcijsko djelovanje moe biti neadekvatno. Na- 0
dalje, ako se neki od poremeaja ne mjere, regulator nee imati 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
vrijeme / min
informaciju o tim poremeajima i nee djelovati.
Slika 5 Usporedba voenja s povratnim i unaprijednim regulatorom
Mjerna i regulacijska tehnika, Kem. Ind. 66 (1-2) (2017) 113115 115

Razmotrimo jo primjer regulacije razine vode na slici6. U ovom Multiplikativna unaprijedna regulacija djeluje kao i standardna
primjeru mjeri se protok pare iz parnog kotla, a promjena tere- (aditivna), osim to se njezin izlaz (OP) mnoi se izlazom regula-
ta kompenzira se unaprijednom regulacijom. Regulacija razine tora povratnom vezom. Time se protok pare mijenja razmjerno
vode u kotlu povratnom vezom provodi se na standardni nain, protoku procesnog toka. Regulator temperature podeavat e
a protok vode u parni kotao (engl. make-up water) regulira se omjer da bi odrao izlaznu temperaturu na radnoj toki.
kaskadno. Prema tome, rije je ponovno o kombinaciji unapri-
jednog, povratnog i kaskadnog voenja koja je nuna za dobro
FF TC
voenje parnog kotla. Unaprijedno voenje upotrebljava se za
kompenziranje veih varijacija u zahtjevima za vodenom parom.
Strukturu regulacije prikazanu na slici6 praktiari obino naziva- para
ju kompenzacija tereta (engl. load compensation). Naravno, regu-
lator treba paljivo ugoditi da bi ta regulacija funkcionirala dobro. FT TT
procesni tok
para (poremeaj)

kondenzat
FT
Slika 7 Multiplikativna regulacija kod izmjenjivaa topline

+ LC LT
Prema tome, multiplikativno unaprijedno voenje prikladno je
kad je statika karakteristika promjenjiva. Pri malim se protocima
FT FC OP regulatora temperature mnoi s malim brojem, ime se kom-
penzira velika statika osjetljivost procesa. Isto tako, pri velikim
protocima OP regulatora temperature mnoi se s velikim brojem
voda da se kompenzira mala statika osjetljivost procesa.
Slika6 Regulacija razine u parnom kotlu Primjena multiplikativnog unaprijednog voenja ograniena je
na sluajeve kada se statika osjetljivost procesa linearno mijenja
s poremeajem. Npr., multiplikativno unaprijedno voenje nije
Multiplikativna ili aditivna unaprijedna regulacija prikladno za regulaciju razine u drum-spremnicima jer se statika
osjetljivost ne mijenja linearno s protokom pare. U tom primjeru
Ako poremeaj, osim na PV, utjee i na statiku osjetljivost (po- primjenjuje se aditivna unaprijedna regulacija.
jaanje) procesa, primjenjuje se multiplikativno unaprijedno vo-
enje.
Tako se npr. statika osjetljivost kod regulacije temperature iz- Literatura
mjenjivaa topline mijenja s protokom procesne kapljevine. Kod 1. N. Bolf, I. Mohler, AVP-2 Napredno voenje procesa, Seminar za ine-
malih protoka nekoliko % promjene protoka pare znatno mijenja njere i specijaliste iz industrije, FKIT, 2016.
izlaznu temperaturu, doim kod velikih protoka, ista promjena 2. D. E. Seborg, T. F. Edgar, D. A. Mellichamp, Process Dynamics and Con-
protoka pare ima znatno manji utjecaj na temperaturu. trol, 2nd Ed., John Wiley and Sons, Inc., USA, 2004.

Velika kupoprodaja U igru je uao i Twitter s etiri velike akvizicije, od kojih je najvea
startup za obradu fotografija Magic Pony. Jo pretprole godine
umjetne inteligencije u utrku se ukljuio i Salesforce, tvrtka koja razvija CRM-ove u
oblacima. Kupio je Tempo AI, a samo prole godine postao je
Korporativni divovi u utrci su za stjecanje startupova vlasnik MetaMinda za automatiziranje i precizno prognoziranje
koji razvijaju sustave umjetne inteligencije. Prole potroakih upita te PredictionIO-a za strojno uenje. I General
godine su preuzeli 40 takvih pametnih tvrtki. Electric, odnosno GE Digital je u studenome prole godine preu-
zeo dva startupa za umjetnu inteligenciju: Bit Stew Systems, plat-
formu za integraciju podataka, te Wise.io koji pomae tvrtkama
Gotovo 140 manjih ili veih startupova koji predano rade na una- pronai uzorke i trendove u svojim golemim bazama podataka.
preenju tehnologija umjetne inteligencije kupili su veliki kor- Prethodno je kupio startup Predix kojim se moe nadzirati proce-
porativni divovi kao to su Google, Microsoft, GE Digital, Yahoo, snu opremu te predvidjeti mogue probleme.
Intel, Apple, Uber i Salesforce. Svi su oni u utrci za tvrtkama koje
razvijaju napredne sustave umjetne inteligencije. Jedna od najve- Popis raste ubrzanim tempom i ove godine. Microsoft je prije
ih akvizicija je iz listopada prole godine, kad je Samsung kupio nekoliko tjedana kupio Maluubu, koji razvija umjetnu inteligen-
Viv Labs, startup koji razvija virtualnog asistenta. ciju, a koja bi mogla biti jaa od Facebookovih i Googleovih. Po-
etkom godine iskoraio je i Amazon kupivi Harvest.ai, tvrtku
U utrci najvie prednjai Google s ak 11 akvizicija 2013. preu- specijaliziranu za kibernetiku sigurnost. ak je i Uber preao na
zevi tvrtku DNN-research koja razvija algoritme za duboko ue- umjetnu inteligenciju kupivi Geometric Intelligence koji razvija
nje neuronskih mrea. Tim alatom svi Googleovi serveri na teme- strojno uenje kognitivnih vjetina.
lju naeg upita lake i bre pretrauju slike i fotografije. Nadalje,
2014. Google je za 600 milijuna dolara kupio britansku tvrtku I dok se u Hrvatskoj bavimo temama iz prolosti, svijet ide napri-
DeepMind. DeepMind je nedavno pobijedio svjetskog prvaka u jed. anse imaju djeca i mladi koji sudjeluju u projektima robo-
igri Go. Prole je godine kupio i Moodstock, startup za vizual- tike i slinim u hrvatskim kolama, no veina ostalih nai e se u
no pretraivanje, te bot-platformu Api.ai. U kojem smjeru e nas velikim problemima kad za koju godinu u na vrli mali svijet ue
odvesti i kamo dovesti ne moemo ni pojmiti, no trebamo se napredna umjetna inteligencija. U takvoj okolini nai klinci imat
zapitati koliko e uskoro tehnologija preuzeti kontrolu nad naim e malo anse.
Izvor: https://lider.media/
ivotima.

You might also like