48.

P-f karakteristika povezanih sistema i krutost EES

Promjena frekvencije sa promjenom opterećenja sistema naziva se krutošću sistema – manja
promjena frekvencije sa promjenom opterećenja predstavlja krući sistem. P-f karakteristika
aproksimira se pravcem i ΔP/ Δf = K, gdje je K konstanta (MW/Hz), i zavisi od regulatora i
karakteristike opterećenja sistema.
Neka je ΔPG promjena u proizvodnji generatora pod uticajem regulatora, a nastala kao posljedica
trenutne promjene tereta ΔPL. Rezultirajući debalans snage je:
ΔP = ΔPL – ΔPG, te je:
K = ΔPL/Δf – ΔPG/Δf
-ΔPL/Δf mjeri uticaj frekventne karakteristike opterećenja, a ΔPG = PT – PG
Kada se ponovo dostignu stabilni uvjeti, PL postaje jednako PG (zanemarujući gubitke), te je K =
K1PT – K2PL, gdje su K1 i K2 koeficijenti relevantni za turbine i opterećenje sistema. K se
određuje eksperimentom, povezivanjem dva velika EES, zatim prekidanjem te konekcije i
mjerenjem promjene frekvencije. Kod manjih EES promjena frekvencije sa promjenom tereta je
relativno velika, te regulatori moraju djelovati u cilju poboljšanja P-f karakteristike
EES povezani vodovima malog kapaciteta

KA i KB su P-f karakteristike (konstante) dva odvojena EES A i B. Promjena u prenesenoj snazi

od A ka B (ΔPt – pozitivno za tok snage od A ka B) neka nastaje zbog debalansa snage ΔP u EES
B. Promjena frekvencije u EES B zbog dodatnog opterećenja ΔP i dodatne snage ΔPt iz EES A, je
–(ΔP- ΔPt)/KB (negativan znak upućuje na pad frekvencije). Pad frekvencije u EES A zbog
dodatnog opterećenja ΔPt je –ΔPt/KA. Promjene frekvencije u oba sistema moraju biti jednake jer
su oni međusobno električki povezani.
Razmotrimo sada dva EES koja rade zajedno sa frekvencijom f, i kod kojeg EES A izvozi energiju
u B, ΔPt. Neka se otvori intekonekcijski link, te se tako EES A oslobađa ΔPt – vlada frekvencija
fA. Sada je EES B dodatno opterećen sa ΔPt i kod njega vlada frekvencija fB. Dakle, piše se:
fA = f + ΔPt/KA i fB = f – ΔPt/KB, iz čega slijedi: ΔPt/(fA-fB) = KAKB/(KA + KB)
Dakle, mjerenjem fA i fB mogu se odrediti konstante KA i KB.

49. Blok dijagram turbina/generator vezan na EES

Prema tome, odstupanje frekvencije ili brzine od nazivne je:

50. Blok dijagram dva sistema povezana prijenosnim vodom

Jednačina koja obuhvata sve promjene u sistemu iznad:

na osnovu prethodne jednačine dobijamo:

Za jedan EES

Za drugi EES

T12 je koeficijent sinhronizirajućeg momenta.

 T12
Statička analiza dva povezana EES može se sprovesti preko prenosnih funkcija u blok dijagramu.
Odziv regulatora brzine je:

U statičkom stanju, važi:

Isto tako, iz jedn. stanja blok šeme dva sistema:

Sabiranjem gornje dvije jednačine dobijamo:

I u sinhroniziranom cijelom EES

Traži se održavanje frekvencije na nazivnoj vrijednosti, te održavanje toka snage preko poveznog
voda na dogovorenoj vrijednosti. Da bi se to ostvarilo, neophodno je osigurati dodatne signale za
regulator brzine:

Za regiju 1

Za regiju 2

γt i γf su konstante upravljanja, za prenos snage preko interkonekcije, odnosno frekvencije. Kada

se dešava trenutna promjena snage u jednoj regiji, promjena snage u interkonektivnom vodu i
promjena frekvencije imaju suprotan predznak, tj. frekvencija pada za povećanje opterećenja i
povećava se prenos snage preko interkonekcije, i vice versa.

51. Uslov za korektno upravljanje više EES

EES A i B izvoze u C sukladno prije dogovorenom izvozu. Ako u EES C se desi povećanje
opterećenja, frekvencija cijelog EES ima trend pada, te zbog toga se proizvodnja u A, B i C
povećava. Ovo rezultira u povećanom transferu snage iz A ka B i C. Međutim, ovi transferi su
ograničeni pređašnjim ugovorom, te s toga regulatori transfera daju instrukcije za ne povećavanje
proizvodnje, te se tako EES C ne može pomoći. Ovo je ozbiljan nedostatak koji se može prevazići
regulacijom i transfera snage i frekvencije, tako da slijedi:

P - je odstupanje neto transfera snage i zavisi od veličine EES-a i karakteristika regulacije, a Δf
je odstupanje frekvencije.
Za razmatrani slučaj, poslije promjene opterećenja u EES C, odstupanje frekvencije je negativno
(pad frekvencije) za EES A i B, a suma ΔP za vodove AC i BC je pozitivna.
Za korektno upravljanje:

EES A i B ne preduzimaju nikakve akcije usprkos padu frekvencije u njihovim sistemima. U EES
C Pc je negativno jer je on uvoznik iz EES A i B, te regulator brzine u C povećava brzinu
generatora u C i vraća frekvenciju na nazivnu vrijednost.
Svi se generatori gibaju koherentno (gibaju se skupa) – generatori su međusobno povezani
“električnom osom”.

Promjene frekvencije dešavaju se u vidu:

- skoka (ispad nekog od generatora);
- trajnog rasta ili pada frekvencije (zbog raskoraka između proizvodnje i opterećenja, a koji
može trajati nekoliko minuta)
- odklona (označava promjenu smjera gibanja frekvencije od srednje vrijednosti);
- šuma (promjene frekvencije od nekoliko sekundi)

80% amplitude odklona i šuma kao vidova promjene frekvencije može se opisati promjenom
snage:

- Ps je srednje opterećenje EES (MW)

- vrijednost koeficijenta ispred korijena se mijenja sa strukturom opterećenja i s veličinom EES;
kod manjih sistema taj je koeficijent veći

Prema tome, EES mora imati:

 Stalnu rezervu regulacijske snage za potrebe primarne regulacije;

 Imati na raspolaganju odgovarajući regulacijski opseg, tj. rezervu snage u agregatima
namijenjenih sekundarnoj regulaciji;
  Biti u stanju iskoristiti snagu regulacije u vremenu koji zahtijeva priroda regulacije, te
 Odstupanje frekvencije izoliranog EES ne smije biti veće od ±0,1 Hz u trajanju više od 15
minuta.

52. Koje su to tri domene regulacije frekvencije i objasniti ih

Regulacija frekvencije može se posmatrati u tri domene:

1) Primarna regulacija (namijenjena za brzi odziv na prilike promjene proizvodnje (rotirajuća

rezerva); djeluje na temelju vrijednosti signala promjene frekvencije Δf, pri čemu daje nalog za
promjenu mehaničke snage turbine, zbog čega se ova regulacija naziva još i turbinskom
regulacijom; potrebna veličina rezervne snage od 1,5% do 3% maksimalnog opterećenja EES).

U direktnoj vezi su opterećenje i frekvencija. Promjena opterećenja za posljedicu ima promjenu

frekvencije. Uzimajući ovo u obzir u pogledu opterećenja je potrebno razmotriti opterećenje
sistema.
2) Sekundarna regulacija (ono što nije urađeno djelovanjem primarne regulacije, preuzima
sekundarna regulacija (dio spremne, rotirajuće rezerve) kako bi dovela frekvenciju sistema na
nazivnu vrijednost.

Regulacijski opseg djelovanja sekundarne regulacije zavisi od tipa turbine:

- za hidro-turbine potrebni maksimalni regulacijski opseg je ±0,3 nazivne snage agregata (brzina
odziva 10-15s)
- za termo-agregate taj opseg je ±0,05 nazivne snage agregata (zavisi od broja i stanja mlinova)-
brzina odziva 2,5% do 3% nazivne snage u vremenskom intervalu od 10 sekundi, pa do 3% do 5%
nazivne snage u vremenskom intervalu od 30 sekundi.,
- za nuklearne elektrane, potrebni regulacijski opseg je ±0,03 nazivne snage agregata. brzina
odziva za nuklearne agregate je ±1% nazivne snage agregata po jednoj minuti.

3) Tercijarna regulacija (postaje aktualna kada EES iskoristi primarnu i sekundarnu rezervu).
Ciklus djelovanja primarne regulacije frekvencije okončava se najkasnije do 30 sekundi, ciklus
djelovanja sekundarne regulacije frekvencije okončava se u vremenskom intervalu od 30 sekundi
do 4 minuta. Kako bi na raspolaganju ponovno imali rezervnu snagu neophodnu za primarnu i
sekundarnu regulaciju, tercijarna regulacija služi za vraćanje potrebnih regulacijskih opsega
primarne i sekundarne regulacije u prvobitno stanje. o vraćanje mora se završiti u vremenskom
opsegu od 4 do 15 minuta.
Djelovanje tercijarne regulacije odvija se i u slučajevima ispada većih generatora. Tercijarnu
rezervu (spremnu, nerotirajuću rezervu) čine brzo-startajući agregati, kao štu su hidro-turbine,
dizel-agregati i plinske turbine. Poseban oblik tercijarne regulacije mogu obavljati i veliki
potrošači, koji kroz tržišni odnos, dobrovoljno pristaju izvjestan, dogovoren period vremena, na
isključenje sa elektroenergetske mreže).
53. Primarna regulacija frekvencije
Primarna regulacija frekvencije se ne plaća (održavanje prirodnih naponskih profila), dok je
sekundarna regulacija frekvencije predmet tržišta samo unutar regulacijske domene. Tercijarna
regulacija frekvencije je tržišna kategorija.
Primarna regulacija (namijenjena za brzi odziv na prilike promjene proizvodnje (rotirajuća
rezerva); djeluje na temelju vrijednosti signala promjene frekvencije Δf, pri čemu daje nalog za
promjenu mehaničke snage turbine, zbog čega se ova regulacija naziva još i turbinskom
regulacijom; potrebna veličina rezervne snage od 1,5% do 3% maksimalnog opterećenja EES).

54. Sekundarna regulacija frekvencije

Sekundarna regulacija frekvencije,
– regulacijska domena agregata koji ispunjavaju zahtjeve,
– SO može tražiti saradnju agregata u sek. regulaciji,
– regulacijska konstanta K mora biti dovoljno velika, odredi SO
Sekundarna regulacija (ono što nije urađeno djelovanjem primarne regulacije, preuzima
sekundarna regulacija (dio spremne, rotirajuće rezerve) kako bi dovela frekvenciju sistema na
nazivnu vrijednost.

Regulacijski opseg djelovanja sekundarne regulacije zavisi od tipa turbine:

- za hidro-turbine potrebni maksimalni regulacijski opseg je ±0,3 nazivne snage agregata (brzina
odziva 10-15s)
- za termo-agregate taj opseg je ±0,05 nazivne snage agregata (zavisi od broja i stanja mlinova)-
brzina odziva 2,5% do 3% nazivne snage u vremenskom intervalu od 10 sekundi, pa do 3% do 5%
nazivne snage u vremenskom intervalu od 30 sekundi.,
- za nuklearne elektrane, potrebni regulacijski opseg je ±0,03 nazivne snage agregata. brzina
odziva za nuklearne agregate je ±1% nazivne snage agregata po jednoj minuti.
55. Tercijarna regulacija frekvencije
Tercijarna regulacija frekvencije je tržišna kategorija. Tercijarna regulacija (postaje aktualna
kada EES iskoristi primarnu i sekundarnu rezervu). Ciklus djelovanja primarne regulacije
frekvencije okončava se najkasnije do 30 sekundi, ciklus djelovanja sekundarne regulacije
frekvencije okončava se u vremenskom intervalu od 30 sekundi do 4 minuta. Kako bi na
raspolaganju ponovno imali rezervnu snagu neophodnu za primarnu i
sekundarnu regulaciju, tercijarna regulacija služi za vraćanje potrebnih regulacijskih opsega
primarne i sekundarne regulacije u prvobitno stanje. o vraćanje mora se završiti u vremenskom
opsegu od 4 do 15 minuta.
Djelovanje tercijarne regulacije odvija se i u slučajevima ispada većih generatora. Tercijarnu
rezervu (spremnu, nerotirajuću rezervu) čine brzo-startajući agregati, kao štu su hidro-turbine,
dizel-agregati i plinske turbine. Poseban oblik tercijarne regulacije mogu obavljati i veliki
potrošači, koji kroz tržišni odnos, dobrovoljno pristaju izvjestan, dogovoren period vremena, na
isključenje sa elektroenergetske mreže).

56. Statika agregata

Veza između snage (P) i frekvencije je značajna, tako da svaka promjena opterećenja EES dovodi
do promjene frekvencije. Za istu snagu, promjena frekvencije je veća, ako sistem radi izolirano
(ne u interkonekciji). Turbinski regulatori moraju na odgovarajući način rasporediti promjenu
opterećenja EES međusobom – da bi to mogli, agregati moraju imati odgovarajuću statiku,
Statika agregata σ (%) određena je omjerom:

Uzimajući u obzir frekvenciju praznog hoda fp i frekvenciju nazivnog opterećenja fn, slijedi

Za svaki EES je zanimljiv odziv njegove frekvencije na promjenu opterećenja. U odzivu učestvuju
agregati sa turbinskom regulacijom, te potrošači sa svojom ovisnošću potrošnje od frekvencije,
Taj odziv pokazuje koliko je regulacijske energije na raspolaganju u sistemu.
Za EES sa “n” agregata, može se izračunati sistemska statika σs:

Ovaj izraz ne uzima u obzir statiku potrošača, koja je reda 200%. Ako se uključi u gornji izraz
ekvivalentni agregat s pripadajućom snagom, onda bi to bila prava slika statike sistema.
StatikaEES u UCTE se kreće oko 12% do 14%.
Energija regulacije K se pri povezivanju dvaagregata ili dva EES zbraja. Pri nekom poremećaju,
manji EES preuzima i manji dio ukupne promjene opterećenja ΔP, jer manji EES ima i manju
energiju regulacije K (K1).
Karakteristike uređenog EES – visoka krutost, niska statika.

57. Funkcionalna šema regulacije frekvencije, tokova informacija i komandi

58. Transformator za pomijeranje faze vektora napona
Na raspodjelu snage unutar EES (mreže) može se utjecati booster transformatorom (dodatnim
transformatorom; pobuđivačem). Raspodjela aktivne i reaktivne snage određena je impedancama
puteva kretanja energije. Dodatno utjecanje na tok P može se ostvariti sa dodatnim zakretanjem
vektora napona, putem konekcije (prikazuje se injektiranje napona u jednu fazu):

59. Osnovna formulacija problema kratkoročne optimizacije termo-energetskih postrojenja

Kirchmeyer koristi Langrange multiplikatore u cilju optimizacije (tretirajući i gubitke).

-dPL/dPi je inkrementalni gubitak u prijenosu.

Jedan od načina rješenja gornje jedn. jeste putem penalnih faktora.