Professional Documents
Culture Documents
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
2. REGULACIJA NAPONA ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA ..................................................................... 2
2.1 Regulacija napona pomoću regulacionih transformatora................... Error! Bookmark not defined.
3. AUTOMATSKA REGULACIJA PRENOSNOG ODNOSA TRANSFORMATORA Error! Bookmark not defined.
3.1 Spoj na sistem i opći uslovi koji se postavljaju na regulator napona ................................................ 7
4. PRINCIP RADA AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA ...................................................... 8
5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................... 11
6. LITERATURA ..................................................................................................................................... 12
1. UVOD
1
2. REGULACIJA NAPONA ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA
U EES-u pored izvora aktivne snage odnosno energije moraju egzistirati i izvori reaktivne snage
odnosno energije. Generisana električna snaga na svom putu do mjesta potrošnje uzrokuje
gubitke, kako reaktivne tako i aktivne snage. Prenos eleketrične snage rezultira i značajnim
iznosima padova napona, pa se od mjesta generisanja snage prema mjestu potrošnje imaju i
odgovarajući padovi napona. Postupak regulacije napona EES-a sastoji se u održavanju napona u
dozvoljenim granicama promjene u svim tačkama sistema i za sve režime rada. S tog aspekta
regulacija napona se izvodi u više tačaka elektroenergetskog sistema. Složenost regulacije
napona ogleda se u činjenici da padovi napona na pojedinim elementima sistema zavise od
tokova snage koji su promjenljive veličine. Kako potrošači imaju zahtjev za naponom unutar
određenog dijapazona (oko nominalne vrijednosti), odstupanje izvan propisanih granica može
uzrokovati tehnološko onemogućavanje rada ili kvar aparata, ekonomski povećan utrošak
energije, smanjenje životne dobi opreme, nedovoljnu jačinu rasvjete i sl. Drugim riječima,
potrošači električne energije su dimenzionisani za određeni napon na svojim stezaljkama.
Utjecaj odstupanja iznosa napona, u odnosu na nominalnu vrijednost, u pravilu je nepovoljan i
različit za sve vrste potrošača. Sniženi napon utječe na umanjenu moć potrošača, te značajno
utječe na rad rasvjete i motornih pogona (povećana struja opterećenja). Za termičke potrošače
snaga se mijenja sa kvadratom napona. Porast napona utječe na brže starenje izolacije, a time i na
rok trajanja i potrošača i elektroenergetske opreme. Sve su to razlozi da se napon drži u
granicama oko nominalnih vrijednosti koje su standardizirane, usljed promjene opterećenja
napon se kreće u granicama Umin – Umax. Za regulaciju napona često se definiše tzv. srednji
napon, koji je jednak:
𝑈𝑀𝐼𝑁 −𝑈𝑚𝑎𝑥
2
Slika 1. Srednji napon transformatora
Regulacija napona kod planiranja razvoja i razvoja pojedinih dijelova EES-a i regulacija u
uslovima pogona i vođenje EES-a su različiti zadaci. U prvom slučaju radi se o izboru sredstava
za regulisanje napona. U drugom je potrebno definirati optimalnu radnu tačku, odnosno režim
rada opreme koja je na raspolaganju, da bi se održao napon u zadanim granicama. Obezbjeđenje
propisanih napona na napojnim tačkama potrošača realizuje se aktivnostima vezanim za
smanjenje padova napona i regulaciju napona.
To se praktično izvodi smanjenjem električnog otpora elektroenergetske mreže, te korištenjem
specijalnih uređaja, kao što su regulatori napona generatora i transformatora.
2
Naročito dobri efekti se ostvaruju regulisanjem tokova reaktivnih snaga što se realizuje pomoću
kompnezacije reaktivne snage. Promjene napona mogu biti kontinuirane i skokovite (kod
manipulacija sa velikim potrošačima pri slabo dimenzioniranoj mreži). Dozvoljene granice
napona razlikuju se za pojedine kategorije potrošača:
Regulacija napona u složenom sistemu, naročito kada se ima više transformacija, vrlo je
kompleksna, iz razloga što u svakoj mreži dolazi do određenog pada napona. Stoga postupak
regulacije napona obuhvata slijedeće aspekte:
- izbor sredstava za regulaciju;
- definisanje dijapazona regulacije;
- definisanje broja stepeni regulacije (za regulacione transformatore);
- definisanje regulacionih sredstava u mreži;
- određivanje snage kompenzatora.
3
2.1 Regulacija napona pomoću energetskog transformatora opremljenog s
regulacijskom sklopkom
Regulacijska sklopka mijenja svoje položaje, odnosno povećava ili snižava prijenosni omjer u
predefiniranim koracima te na takav način rada utječe na promjenu napona na strani nižeg
napona. Svaki korak predstavlja promjenu napona na strani nižeg napona otprilike od 0,5 do1,5
posto. Uglavnom se koriste energetski transformatori s 25 položaja (plus ili minus 12
koraka).Regulator napona je osmišljen za regulaciju energetskog transformatora opremljenim
motoriziranom regulacijskom sklopkom koja je u stanju raditi pod teretom, dakle bez potrebe
prekida opskrbe električnom energijom radi potrebe promjene položaja sklopke.
Način rada je zasnovan na metodi korak po korak koja podrazumijeva izdavanje komandi od
strane regulatora napona na način da se izdaje po jedna komanda istovremeno, te se čeka
izvršenje pogonskog mehanizma regulacijske sklopke u položaj više ili niže za jedan položaj
(Slika 3.).
Navedena komanda se izdaje samo u slučaju kada je mjereni napon izvan podešenih granica
podešenog napona rada nakon isteka određenog vremena. Vremenski period sekoristi kako bi
izbjegli nepotrebne operacije uslijed kratkotrajnih varijacija mjerenog napona oko podešenog
radnog napona .
4
Dakle, regulator napona mjeri napon s naponskog transformatora smještenog na strani nižeg
napona energetskog transformatora ili na sabirnicama. Regulator napona izmjereni napon
uspoređuje sa podešenim radnim naponom Upod te odlučuje koje radnje treba poduzeti.Pošto se
kontrola svodi na navedenu metodu korak po korak, granice služe za sprječavanja nepotrebnog
rada regulacijske sklopke uslijed manjih varijacija napona unutar sustava.Granice rada su
simetrično podijeljene oko podešenog napona rada (Slika 4.).
Međutim, ako se dogodi da se mjereni napon snizi ispod U1 ili povisi iznad U2, odgovarajuće
mjerenje vremena biti će pokrenuto. Vrijeme se mjeri dokle god se mjereni napon nalazi izvan
navedenih granica.Ako napon ostane van granica nakon isteka podešenog vremena, izdaje se
odgovarajuća komanda kako bi se radni napon vratio u granice rada oko podešene vrijednosti
napona. Istase procedura odvija više puta sve dok se ne dođe do podešenih granica rada ili dođe
do privremene blokade rada.Vremensko zatezanje se može koristiti i za potrebe koordinacije rada
između regulatora napona energetskih transformatora spojenih u seriju u radijalnoj mreži, a sve u
svrhu smanjenja nepotrebnog rada regulacijskih sklopki.Navedeno se postiže podešavanjem
regulatora napona na način da se regulator napona koji se nalazi bliže krajnjem potrošaču
podešava sa dužim vremenskim zatezanjem.
5
Dok se regulatori napona koji se nalaze na višim naponskim razinama slijedno podešavaju sa
kraćim vremenskim zatezanjima.Vrijeme potrebno za prebacivanje položaja sklopke s jednog na
drugi je relativno dugo i kreće se između 3 do 10 s od izdane komande do njenog uspješnog
izvršenja. Razlog tomu je sama izvedba regulacijskog mehanizma koji je mehaničkog tipa
pokretan motornim pogonom smještenim pri energetskom transformatoru.
6
2.2 Spoj na sistem i opći uslovi koji se postavljaju na regulator napona
7
3. PRINCIP RADA AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA
Ukoliko je napon nakon ove regulacije ostao i dalje izvan zadane granice, uređaj nakon 10
sekundi, (t4-t3), daje novi impuls od jedne sekunde regulacionoj sklopki da spusti napon za još
jedan korak. Takav rad uređaja nastavlja se sve dok napon ponovo ne bude doveden u zadane
granice t5.Ako u času t6 napon padne ispod zadane granice, uređaj nakon vremena zadrške
(t7t6) daje impuls preko komandnog releja U< regulacionoj sklopki da podigne napon za jedan
korak. Ukoliko je napon nakon regulacije ostao i dalje ispod zadane granice uređaj daje poslije
10 sekundi novi impuls za još jedna korak podizanja napona. Impulsi komandovanja traju sve
dok napon ponovno ne dođe u zadane granice. Ukoliko u času t9 napon poraste preko određene
granice, ali se sam ponovo vrati u granice, prije isteka vremenske zadrške, (t11-t9) > (t10-t9),
8
impulsi za komandovanja se i ne pojavljuju. Isti se slučaj događa ako nakon prve regulacije
napon sam dođe u granice prije isteka vremena od 10 sekundi, impuls komandovanja sam
prestaje (t8). Usljed proticanja struje potrošača kroz vodove, a zbog otpora vodova, napon
napajanja potrošača postaje manji za pad napona na vodovima.
Da bi se izbjegao ovaj nedostatak, tj. da bi potrošači imali uvijek isti napon neovisno o potrošnji,
u uređaju je izvedena kompaundacija mjernog napona. Uzorak struje potrošača uzima se sa
strujnog mjernog transformatora i pretvara se u napon koji se ispravlja i protufazno dodaje
mjernom naponu, što znači da regulator napona vidi povećanje struje potrošnje kao smanjenje
mjernog napona te preko komandnog releja podiže napon kako bi se kompenzirao pad napona na
vodovima. Funkcije pojedinih podsklopova kao i njihova logička veza prikazani su u blok šemi
automatskog regulatora napona na slici 6.
9
Uzorci mjernog napona i struje potrošača dovode se na blok za uzimanje uzoraka. Jedan dio
uzoraka napona snabdijeva stabilizator napona, a drugi dio, obrađen sa naponom koji je zavisan o
struji potrošača vodi se na komparatore U> i U <, koji upoređuju taj napon sa podešenim
referentnim naponom koji se dobija iz pretvarača DC – DC.Ovaj pretvarač također daje i sve
ostale potrebne napone za rad uređaja. Ukoliko je ulazni mjerni napon veći ili manji od podešenih
vrijednosti [U>] ili [U <], komparator daje signal vremenskoj zadršci, koja nakon isteka
podešenog vremena zadrške, oslobađa blokade takt oscilatora. Zavisno od toga koji je komparator
proradio, takt oscilator pokreće odgovarajući komandni relej. Ukoliko je odstupanje regulisanog
napona kraće od vremena podešenog na članu vremenske zadrške, neće doći do aktiviranja
izvršnih releja (zatvaranje kontakata 5 i 6 odnosno 7 i 8) nego će se ovakvo odstupanje
signalizirati na priključni stezaljkama 9 i 10 odnosno 10 i 11. Radna stezaljka komparatora i
pretvarača DC-DC kontroliše sinhronizator rada koji u slučaju neispravnog rada uređaja preko
releja za signalizaciju daje signal kvara
10
4. ZAKLJUČAK
11
5. LITERATURA
12