1 - Odrzivi Razvoj

29.10.2019.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Sveučilišni preddiplomski studij arhitekture i urbanizma
ODRŽIVI RAZVOJ
Pojmovi održivi razvoj, održiva gradnja, zelena gradnja, osnovna značenja

i oblasti djelovanja. Pristup u projektiranju C2C, koncept i izvedeni
primjeri. Protokoli i direktive u EU usvojeni i kao temelj zakonskim
odrednicama. Zeleni urbanizam, značaj zelenila, podjela, sintezni pristupi
u urbanim strukturama. Pametni gradovi, ciljevi i programi.
doc. dr. sc. Valerija Kopilaš
Energetska učinkovitost 1
i održiva arhitektura
UVOD
ODRŽIVI RAZVOJ (sustainable development) ‐ Naziv je za normativni
koncept razvoju u kojem dominira ideja održivosti, a koji pronalazi
ravnotežu između ekonomske učinkovitosti, socijalne kohezije i
ekološke stabilnosti.
U prošlosti se pojam održivo koristio u gospodarenju
šumama. Šuma kojom se gospodari održivo ne
eksploatira se u većoj mjeri nego što se pošumljava
novim mladicama.
”Održivi razvoj ” se oblikovao i proširio posljednjih 40‐
ak godina u kontekstu uvjeta globalizacije ekološke i
socijalne krize, te njihovih posljedica.
U izvještaju komisije UN‐a za razvoj i okoliš
postavljena je definicija: Održivi razvoj je razvoj koji
zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, a da ne
stvori rizik da buduće generacije ne bi imale šanse ekološki
zadovoljiti svoje potrebe.
Priroda je za održivost „medij”, „skladište materijala”.
Energetska učinkovitost Pojmovnik preuzet iz Leksikona socijalne ekologije. 2
1
29.10.2019.
UVOD
Promišljanje o okolišu i utjecaju arhitekture i urbanizma na
suvremeno građenje treba biti neizostavan početak svake studije.
Uzajamnost djelovanja već stvorenog i onoga što će tek
doći pružiti će nam prostor za buduća kvalitetna djelovanja u istom
segmentu. Održivi razvoj zadovoljava današnje potrebe bez
ugrožavanja istih u budućnosti. U kontekstu održivog razvoja održiva
gradnja mora osigurati trajnost, kvalitetu oblikovanja i konstrukcija uz
ekonomsku i ekološku prihvatljivost. Održiva gradnja podrazumijeva
uporabu materijala u gradnji koji nisu štetni za okoliš, korištenje
lokalnih i tradicionalnih materijala i tehnika gradnje, primjenu
obnovljivih izvora energije, postizanje energetske efikasnosti ili bolje
energetske neovisnosti zgrade, gospodarenje otpadom i sl.
Energetska učinkovitost Pojmovnik preuzet iz Leksikona socijalne ekologije. 3
UVOD
ODRŽIVO DRUŠTVO (sustainable society) – Društvo koje u praksi
funkcionira prema načelima održivosti. Održivo društvo zadovoljava
svoje razvojne potrebe, ali ne umanjuje razvojne šanse budućim
naraštajima.
Održivo društvo čine tri jednako vrijedne i
međusobno ovisne komponente
(stupovi održivog razvoja):
društvo (socijalna komponenta),
prirodni okoliš (ekološka komponenta)
gospodarstvo (ekonomska komponenta)
Vodopad Kravica, Ljubuški. Svjetski dan zaštite
prirode obilježava se 28. srpnja, Federalno
Ministarstvo okoliša i turizma, BiH.
2
29.10.2019.
UVOD
Povratak prirodi u srcu grada: društveni vrt u Berlinu, površine 5.000 m2 u kojem
se uzgaja voće, povrće i ukrasno bilje. Lokacija nekadašnjeg aerodroma
Tempelhof.
U zajedničkom neograđenom vrtu građani Berlina ponovno dolaze u doticaj s
prirodom, znaju podrijetlo onoga što jedu, kvaliteta njihova života raste, a
svakako je važan i element druženja i povezivanja.
ODRŽIVO PROJEKTIRANJE
Kako projektirati održivo? Što zgrada mora ispuniti?

‐ zgrada ne smije da opterećuje eko sustav
‐ vijek trajanja je 200 godina
‐ izgrađena od materijala koja ne proizvode zagađenja
‐ sredstva za gradnju su premašila budžet
‐ zgrada je u funkciji i održava se na način da onečišćuje eko sustav...
Je li zastupljena održivost?

Održivi razvoj je razvoj kojim se ne ugrožavaju potrebe budućih
generacija.

Projektirati u skladu s održivim razvojem.
3
29.10.2019.
ODRŽIVA GRADNJA
ODRŽIVA GRADNJA, EKO GRADNJA ILI ZELENA GRADNJA
Održiva gradnja predstavlja jednu od najznačajnijih mogućnosti za rast
održivog razvoja. Dizajn izgađenog okoliša utječe na ekonomiju i
prirodni okoliš, a time određuje i socijalnu dinamiku.
ODRŽIVA GRADNJA temelji se na promicanju:
‐ Građevnih materijala koji nisu štetni po okoliš
‐ Energetske učinkovitosti
‐ Gospodarenja otpadom od gradnje i rušenja građevina
Pojam EKO GRADNJA se povezuje s pojmom eko dizajn još iz 1960‐ih
godina iz fraza „Reduce, reuse, recycle” „smanji, ponovi, recikliraj”
3R u nazivu ove fraze su pomogla promoviranju brige o okolišu, na
način da su se reciklirale stare novine, boce i sl.
ODRŽIVA GRADNJA
ZELENA GRADNJA
... na inteligentan način pristupa energiji
Utječe na minimiziranje potrošnje energije u svim fazama vijeka trajanja zgrade, od
ideje i realizacije, do krajnje eksploatacije, čineći nove i obnovljene zgrade
ugodnijima, jeftinijima za održavanje i prikladnijim za okoliš; ujedno, pomaže
korisnicima zgrade naučiti kako učinkovito koristiti sve skuplje i nedostupnije
energetske resurse
Koristi integriranje tehnologija za primjenu obnovljivih izvora energije i za postizanje
manje emisije CO2 u okoliš radi optimalne opskrbe zgrade energetskim resursima pri
čemu je projekt građevine maksimalno učinkovit i usklađen s prirodnim okolišem
... čuva naše vodne resurse

Zelena gradnja podrazumijeva iznalaženje načina za efikasno upravljanje vodnim
resursima i učinkovito upravljanje pitkom i otpadnim vodama, sakupljanjem vode za
sigurnu uporabu u zatvorenim prostorima na inovativan način i općenito umanjujući
korištenje vode u sektoru zgradarstva
S obzirom na utjecaj izgrađenog okoliša na oborinske vode i sustav odvodnje, zelena
gradnja osigurava primjenu tehnologija za najzdraviji odnos voda, tla i cjelokupnog
okolišnog sustava

Energetska učinkovitost Preuzeto od Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. 8
4
29.10.2019.
ODRŽIVA GRADNJA
ZELENA GRADNJA
... smanjuje otpad i povećava ponovnu upotrebu recikliranjem
Korištenjem manjih količina građevinskog materijala, materijala veće kvalitete i
trajnosti, stvaranjem manjih količina građevinskog otpada, kao i ispravnim
računanjem vijeka trajanja zgrade od projektiranja, do izgradnje, korištenja,
prenamjene, rušenja zgrade. Potičući vlasnike i korisnike zgrade da građevinski
materijal pravilno koriste, skladište i recikliraju za ponovnu primjenu.
... promiče zdravlje i dobrobit korisnika zgrade
Dovođenjem svježeg zraka u prostore, pružajući visoku kvalitetu zraka kroz dobru
ventilaciju i izbjegavanje materijala i kemikalija koje stvaraju emisije štetnih plinova
Putem maksimalnog korištenja prirodnog svjetla u prostoru i osiguranja dobrog
pogleda na okoliš kako bi se korisnicima zgrade osigurao visoki komfor i uživanje u
okolini, te smanjila potreba za umjetnom rasvjetom
Projektiranjem „kako za uši, tako i za oči“. Naime, u prostorima za obrazovanje,
zdravstvenu skrb, stanovanje i rad, akustika i odgovarajuća zvučna izolacija igraju
važnu ulogu u osiguranju ugodnog okruženja za koncentraciju, oporavak i uživanje u
radu i boravku u vlastitom domu. Osiguranjem dobrog osjećaja i ugodne mikroklime u
prostorima u kojima ljudi svakodnevno dugo borave, stvaranjem ugodne unutarnje
temperature u prostorima bez obzira na godišnje doba i vanjske temperature pri čemu
su od velike koristi inteligentna rješenja u zgradama
ODRŽIVA GRADNJA
ZELENA GRADNJA
... održava naš krajobraz zelenim
Ističući potrebu kako i urbane sredine trebaju sačuvati prirodnost i doprinositi zaštiti
okoliša, osiguravajući da su raznolikost biljnog i životinjskog svijeta i kvaliteta
zemljišta zaštićeni ili posebno nadzirani, stvarajući nove zelene površine i sanacijom
zagađenih zemljišta
Traženjem načina na koji će se naša urbana područja učiniti produktivnijim, čak
„dovodeći“ poljoprivredu u gradove, na krovove zgrada…
... stvara elastične i fleksibilne građevinske strukture

Uz prilagodbu promjenjivom okolišu i hirovitoj prirodi, osiguranjem otpornosti na
prirodne nepogode poput poplava, potresa ili velikih požara, omogućujući
građevinama da postanu otporne na test vremena i tako prostor za ljude čine
sigurnijima
Projektiranjem fleksibilnih i dinamičnih prostora, predviđanjem promjena u njihovoj
primjeni tijekom vremena i izbjegavajući potrebu za rušenjem i ponovnom izgradnjom
ili značajnim obnovama zgrada kako bi se spriječilo njihovo naglo zastarijevanje

5
29.10.2019.
ODRŽIVA GRADNJA
ZELENA GRADNJA
...spaja nas
Stvaranjem različitih okruženja koji povezuju i povećavaju zajednice, tražeći što će
zgrada dodati svom kontekstu u smislu pozitivnih ekonomskih i socijalnih učinaka i
sudjelovanjem lokalne zajednice u planiranju izgradnje kvalitetnijih naselja i urbanih
blokova
Već se prilikom projektiranja razmišlja o smanjenju udaljenosti od kuće do posla i
ostalih društvenih lokacija, omogućujući smanjenje utjecaja osobnog prijevoza na
okoliš, ali i cestovnog i željezničkog prometa
Potičući ekološki prihvatljive načine vožnje kao što je biciklizam
Istraživanjem potencijala pametnih ICT tehnologija i za bolju komunikaciju sa svijetom
oko nas, primjerice kroz pametne električne mreže koje razumiju kako prenositi
energiju gdje i kada je to potrebno
... razmatra sve faze vijeka trajanja zgrade
Smanjujući negativan utjecaj na okoliš, uvažavajući socijalnu i ekonomsku vrijednost
kroz cijeli vijek trajanja zgrade: kroz projektiranje, izgradnju, korištenje, održavanje,
obnovu i rušenje. Fragmentarna priroda vrednovanja lanca građevinske industrije u
zelenoj gradnji podrazumijeva dugoročnu brigu o građevinama, a Savjeti za zelenu
gradnju upravo promoviraju integrirano djelovanje svih dijelova graditeljskog lanca od
ideje do realizacije građevine.
ODRŽIVA GRADNJA
ZAŠTO GRADIMO ODRŽIVO? KOJI SU UOČENI PROBLEMI?

Klimatske promjene
Povećana potrošnja prirodnih resursa i emisije stakleničkih plinova.
Sve manje količine fosilnih goriva, veće zagađenje sredine koje nastaje
izgaranjem fosilnih goriva.
Sve veća nesigurnost opskrbe energijom uvjetovana nedostatkom
vlastitih rezervi, odnosno potrebi uvoza, što se posebno odnosi na
naftu.
Zgrade su veliki potrošači energije
(u Europskoj uniji zgrade troše otprilike 45% energije i proizvode
otprilike 40% stakleničkih plinova. Također, zgrade su odgovorne za
35% potrošnje građevinskog materijala te za 35% proizvodnje otpada
u graditeljskom sektoru)
6
29.10.2019.
ODRŽIVA GRADNJA
U rješavanju ekološko – energetskih problema, važno je identificirati
segmente u kojima je potrošnja najveća, a moguća rješenja ekonomski
najopravdanija.

POTENCIJAL ODRŽIVE ARHITEKTURE
u zgradarstvu se krije i najveći potencijal za uštedu
prirodnih resursa, povećanje energetske učinkovitosti,
te veće iskorištenje obnovljivih izvora energije

Upravo izuzetno povoljne tehnološke i ekonomske mogućnosti u
zgradarstvu koje su i našoj zemlji na raspolaganju (ne radi se o skupim
i teško dostupnim tehnologijama), mogu imati značajan doprinos u
smanjenju potrošnje fosilnih goriva te posljedičnog zagađenja okoline.
OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

C2C je pristup projektiranju i izgradnji zgrada, urbanih sredina,
gradova i širih ekonomskih i socijalnih sistema.

za razliku od glavnog načela djelovnja današnje civilizacije
OD KOLIJEVKE DO GROBA

nova misao vodilja, ideja djelovanja, življenja i proizvodnje
OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE

misao je vodilja arhitekta Williama McDounagha i kemičara Michaela
Braungarta, dvojice znanstvenika koji su svoja iskustva i znanje
ponukani brigom za budućnost čovjeka i prirode pretočili u
jedinstveno djelo Cradle to Cradle – Remaking the way we make
things

7
29.10.2019.

Prirodna harmonija i eko sustav
1 100% Korištenje obnovljivih izvora energije
2 Upravljanje vodom
3. Socijalna odgovornost
4. Ponovna upotreba materijala
5. Materijali zdravi za ljude i okoliš


TEHNOSFERA= BIOSFERA
Umjetno stvoreni materijali, dobijeni u industrijskim procesima promatraju
se kao hranjive materije koje beskonačno cirkuliraju unutar ciklusa neživih
stvari, a sve po ugledu na živi svijet.

C2C koncept štiti prirodne ekosisteme i globalni metabolizam planete i
u isto vrijeme stvara sigurno, zdravo i tehnološki napredno čovjekovo
okruženje.
Ideja je postići 0% otpada bilo koje vrste.

Koncept je postavio i dao mu ime
Walter R. Stahel 1970‐ih godina,
dok se sadašnji model definirao kroz C2C koncept.
8
29.10.2019.

C2C koncept sve materijale / sirovine korištene u industrijskim
procesima dijeli u dvije kategorije:
tehničke hranjive tvari ‐ strogo definirane kao netoksični, sigurni
sintetički materijali koji ne utječu negativno na prirodni okoliš, a koji
uvijek zadržavaju svoja svojstva i mogu se koristiti za isti ili bolji
proizvod, tj. ne opadaju na skali kod svakog sljedećeg recikliranja u
tehničkim i drugim svojstvima
biološke hranjive tvari ‐ organske tvari koje se nakon upotrebe mogu
vratiti u bilo koji prirodni okoliš gdje će postati dio tla, osiguravajući
hranu mikroorganizmima bez utjecaja na okoliš (naravno, ovisno o
lokalnim uvjetima i potrebama, jer organski materijali jednog
područja ili države može negativno utjecati na ekosustave drugih
područja i država).

RECIKLIRANJE ‐ Ponovna upotreba materijala
Oblik recikliranja kakvog danas poznajemo daleko je od onoga što bi
trebao biti – smanjivanje kvalitete proizvoda, dodatno zagađenje
okoliša te potrošnja energije koja je uložena u procesu ''recikliranja''
naposljetku donose više štete nego dobrobiti – novonastali proizvod
stvara se kao mješavina umjetno produciranih, opasnih i štetnih
svojstava. Upravo se zbog toga začaranome krugu neodgovorno i
neefikasnoga upravljanja proizvodima te gospodarenja otpadom ne
može nazrijeti kraj. Prema autorima, reciklirani materijali nipošto
nisu benigni, osobito u slučajevima kada niti nisu namijenjeni
recikliranju.
Cradle2Cradle filozofija je koja ukazuje na potpuno suprotno razmišljanje – pri
tvorbi proizvoda mora se imati na umu ono što će se dogoditi kada njegova
upotreba dođe svojem kraju kako bi u potpunosti bio razgradiv, odnosno u
mogućnosti za recikliranje te nimalo štetan za čovjeka, kao niti za prirodu.
9
29.10.2019.

Kreativnost, prosperitet, poštenje, spoj inteligentne i sigurne
industrije te ekologije potrebni su za globalnu promjenu
perspektive – upravo će ona osigurati korištenje novih materijala
koji su istovremeno lijepi, jeftini, no prije svega učinkoviti.

Jedna od najvažnijih i najupečatljivijih usporedbi u djelu jest ona koja govori o
životu trešnjinoga drveta kao suprotnosti prosječnoj stambenoj zgradi. Naime,
trešnjino je drvo (iako, naravno, ne samo ono) dio prirode od koje istovremeno
živi te kojoj svakodnevno doprinosi. Pojednostavljeno rečeno, ono se hrani
svjetlošću, životinjama pruža utočište, a latice i lišće koje s njega otpadnu
ponovno postaju njegova prirodna hrana. Autori smatraju da bi i suvremene
zgrade trebale biti upravo takve. Odnosno, suvremene bi zgrade morale moći
proizvoditi više energije nego što je danas troše ‐ što je naposljetku u potpunosti
moguće ostvariti. ''Zeleni'' krovovi kao tek samo jedan dio građevine koji bi
doprinio i zajednici i ekosustavu, najčešći je primjer kako se potrošnja energije
može regulirati.

Primjer C2C projektiranja u praksi
Rekonstrukcija industrijskog kompleksa fabrike automobila Ford, na
obali reke Rouge u SAD‐u (Ford River Rouge Complex).
Da bi tvrtka ispunila nove
zahtjeve za tretman
atmosferskih voda na
industrijskom zemljištu, kako
vode ne bi ulazile izravno u
tekuću rijeku, imala je dvije
mogućnosti: izgradnju
postrojenja za prikupljanje i
pročišćavanje atmosferske vode
ili C2C. Oni su izabrali C2C i
uštedjeli su 35 milijuna dolara.
10
29.10.2019.

Primjer C2C projektiranja u praksi
Izgrađena je najveća površina zelenog
krova na jednom projektu na svijetu ‐
preko 40 000m2 (fotografija desno).
Lokalne vrste trave na krovovima
industrijskog kompleksa sakupljaju i
pročišćavaju atmosfersku vodu, a
pozitivno utječu na klimu u dvoranama
ispod krova. Postavljanje zelenih krovova
košta 13 milijuna dolara i prirodni je
sustav koji godišnje pročišćava 76 milijuna
kubičnih metara atmosferske vode.
Konvencionalni sustav podrazumijevao bi
troškove potrebnih uređaja za
pročišćavanje atmosferske vode, koji bi u
ovom slučaju bili 48 milijuna dolara.
GLOBALNI CILJEVI ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Globalni ciljevi za održivi razvoj (Sustainable Development Goals,
SDG) novi su ciljevi Ujedinjenih nacija u kreiranju politika i programa
u budućnosti.

Globalni ciljevi su nadgradnja Milenijskih globalnih ciljeva donijetih
2001. godine za 8 ciljeva usmjerenih na dokidanje siromaštva do
2015 godine.

Globalni ciljevi usvojeni su u kolovozu 2015. godine, kada su se 193
zemlje usuglasile oko 17 ciljeva trajanja do 2030. godine.

17 ciljeva se bavi osnovnim uzrocima siromaštva
i različitim tematskim oblastima.
11
29.10.2019.

Tematske oblasti Globalnih ciljeva

Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima
Cilj 2. Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati
održivu poljoprivredu
Cilj 3. Zdravlje ‐ Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih
generacija
Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti
cjeloživotnog učenja
Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke
Cilj 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati
higijenske uvjete za sve
Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim
cijenama za sve
Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i
dostojanstven rad za sve
12
29.10.2019.

Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu
industrijalizaciju i poticati inovativnost
Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država
Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim
Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje
Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih
posljedica
Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj
Cilj 15. Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava,
održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te
spriječiti uništavanje biološke raznolikosti
Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati
pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim
razinama
Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj
PROTOKOL IZ KYOTA
Protokol iz Kyota je međunarodni ugovor uz Okvirnu
konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, usvojen 1997. g.
Stupio je na snagu 2005. g., a potpisale su ga i zemlje članice EU.
Kyoto protokol je zamišljen kao jedan od glavnih pokretača promjena,
on je potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida (CO2) i
drugih stakleničkih plinova.
Europsko vijeće je 2007. g. odlučilo smanjiti emisiju ugljičnog dioksida
za 20% do 2020. g., te je pozvalo zemlje u razvoju da sklope
međunarodni ugovor na temelju kojega bi se odvijalo globalno
smanjene njegove emisije za 30% do 2020. godine.

Zelenom bojom označene države
koje su prihvatile sporazum, plavom
koje su odbile potpisati sporazum.
13
29.10.2019.
DIREKTIVA EPBD/2002/91/EC
Direktiva je objavljena 2002. u službenom glasilu Europske unije.
Uz ostalo uvodi više zahtjeve energetske učinkovitosti u
zgradama i energetsko certificiranje zgrada.

Ova Direktiva jest temeljni zakonodavni dokument koji se odražava
na sektor zgradarstva uvodeći okvir za integriranu metodologiju za
mjerenje energetske učinkovitosti, primjenu minimalnih standarda
u novim zgradama i kod određenih rekonstrukcija zgrada,
energetsku certifikaciju i savjete za nove i postojeće zgrade,
nadzor i ocjenu kotlova i sustava za grijanje i sustava za hlađenje.

EPBD‐Energy Performance Building Directive
Najvažniji zahtjevi Direktive su uspostava i/ili revizija minimalnih
standarda energetske učinkovitosti i njihova primjena na temelju
zajedničke metodologije za nove i postojeće zgrade; osiguranje
certifikacije zgrada (dostupnost certifikata prilikom izgradnje,
prodaje ili iznajmljivanja), dostupnost certifikata za sve javne
zgrade površine > 1000 m2 te uspostava shema za redovne
inspekcije i ocjene sustava za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju.
Za izdavanje energetskog certifikata za nove ili postojeće zgrade
potrebno je provesti energetski pregled zgrade u skladu sa
člankom 28. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada.
Metodologijom provođenja energetskih pregleda dan je način
dobivanja potrebnih ulaznih podataka, te procedura aktivnosti
koje se provode pri energetskom pregledu.
Direktiva je prestala da važi 2012. godine.
14
29.10.2019.

Direktiva je djelomično implementirana u hrvatsko
zakonodavstvo kroz:

1. Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinske zaštite
kod zgrada (NN 79/05) prestao važiti 2008.

2. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj
zaštiti u zgradama (NN 110/08)

EPBD‐Energy Performance Building Directive
Direktiva 2002/91/EC je zamjenjena novom direktivom donijetom
2010. godine.
Izmjene su nastale u cilju osuvremenjavanja regulative i
prilagođavanja novim zahtjevima u pogledu poboljšanja
energetske učinkovitosti.

U Službenom glasniku EU objavljena 18. lipnja 2010. godine pod
nazivom DIRECTIVE 2010/31/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT
AND OF THE COUNCIL of 19 May 2010 on the energy performance
of buildings.

Prijedlog nove Direktive je uvođenje još strožijih zahtjeva vezano
na energetska svojstva zgrada.
15
29.10.2019.
Direktiva EPBD/2010/31/EC
Upozorava se na potrebu donošenja konkretnih akcija s ciljem
iskorištavanja velikog potencijala energetskih ušteda u zgradama.
Također se upozorava na nedovoljno korištenje obnovljivih i
alternativnih energetskih sustava u zgradama i traži se njihovo
obavezno razmatranje za sve nove zgrade bez obzira na veličinu
kao i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama. Od zemalja
članica se traži da pripreme nacionalne planove za povećanje broja
skoro nul‐energetskih zgrada, te da o tome redovito izvještavaju
Europsku Komisiju.
Predlaže se više financijskih mehanizama poticanja energetske
učinkovitosti na nacionalnom i europskom nivou. Sektor zgrada
javne namjene mora preuzeti vodeću ulogu u području povećanja
energetske učinkovitosti u zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve
za zgrade javne namjene.
Ciljevi EU 20/20/20
Krajem 2008. godine Europska unija usvojila je tzv. energetsko‐
klimatski paket zakona koji bi do 2020. godine trebali rezultirati s
provedbom visoke energetske učinkovitosti.

Strateški ciljevi EU do 2020
20 % manjim emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s 1990. godinom;
20 % udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji;
20 % manjom potrošnjom energije (u odnosu na onu koja se do 2020. očekuje u
slučaju neprovođenja posebnih mjera).

Strateški ciljevi EU do 2030
40 postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova
najmanje 27 % udjela energije u EU‐u iz obnovljivih izvora
povećanje energetske učinkovitosti za 27 – 30%
cilj od 15 % elektroenergetske interkonekcije
(tj. prijenos 15 % električne energije, proizvedene u EU‐u, u druge zemlje EU‐a)
16
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Mjere energetske učinkovitosti postižu se u početnim fazama
projektiranja kroz:

‐prostorno i urbanističko planiranje
‐lokaciju zgrada
‐oblikovanje zgrada
‐orijentaciju zgrada i prostorija

Metode u projektiranju energetski učinkovitih zgrada počinju od
idejnog projekta.
‐ Povećanje korištenja javnog prijevoza pomoći će
Zeleni urbanizam smanjenju uporabe vozila s jednim brojem putnika.
Modeli u transportu trebaju integrirati pješački s
Primjer: održivi urbanizam drugim vidovima transporta.
‐ Omogućiti različite vrste poslova unutar radnih
zona u kvartovima ili lokalnim zajednicama. Gustoću
Modeli u poslova postaviti na čvorištima.
transportu ‐ Prirast i povećanje bazirati na ljudskom faktoru, a
ne ekonomskom profitu.
Čvorišta ‐ Kreiranje kvartova koja smanjuju potrebu za
svakodnevnim vozilima. Sadržaji i zgrade uvijek
Prirast trebaju biti na pješačkoj udaljenosti i lako dostupni,
prohodni kvartovi.
Prohodni ‐ Primijeniti uporabu zelene infrastrukture duž
kvartovi prometnica za poboljšanje ekološke funkcije i
kvalitete života. Zelene ulice spojit će susjedstvo s
Zelene postojećim parkom, istovremeno stvarajući mjesta
infrasturkture za aktivnosti na otvorenom i za svakodnevno
uživanje.
Stanovanje ‐ Omogućiti širok izbor mogućnosti stambenog
smještaja duž koridora i u kvartu.
Radne zone ‐ Smanjiti potrebu prijevoza kreiranjem različitih
radnih zona unutar kvartova.
17
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Primjer: održivi urbanizam
Sintezni prikaz principa dizajna

Cilj dizajna je stvoriti okvir za
poticanje rasta duž Hastings
koridora koji naglašava lokalne
četvrti i pogodnosti.
The Hasting corridor
Zeleni urbanizam Veza između izgrađenih i prirodnih

sustava.
Primjer: održivi urbanizam Sinteza između izgrađenog oblika i
Zelene infrastrukture prirodnih sustava ključni je element
za postizanje održive zajednice.
Integracija zelene infrastrukture u
zajednicu proširit će mogućnosti za
povezane zelene površine na
lokalnoj i regionalnoj razini.
Uvođenje zelene infrastrukture
pomoći će smanjenju potrošnje
resursa i pomoći u održavanju i
zaštiti vodnih sustava. Zelena
The Hasting corridor infrastruktura također doprinosi
zdravom i estetski ugodnom
okruženju za život građana.
18
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Značaj zelenih površina u urbanim područjima
U ruralnim područjima ima više prirodnih elemenata nego u urbanim, pa je
njihova vrijednost u urbanim područjima mnogo veća nego u ruralnim. Seoska
naselja više su povezana s prirodnim okolišem i sama sadrže više zelenih površina
od urbanih.
Zelene površine u gradu je potrebno povećavati i
organizirati čak i na krovnim terasama pojedinih
zgrada ili na njihovim pročeljima.
Posebno zanimljiv primjer odnosa zgrade i zelenila
je zgrada Hundertwasserhaus, bečkog umjetnika i
arhitekta. Njegova osnovna ideja prilikom gradnje
zgrade bila je da joj se mora vratiti sve što je uzeto
iz prirode. Zbog toga je sadio razne vrste zelenila na
pročeljima i terasama zgrada. Njegove dvije zgrade
na uglu bloka u Beču polako su prekrivene
puzalicama, što će ga vjerojatno s vremenom Hundertwasserhaus u Beču, izgrađena
prekriti. Na terasama stanova i na krovovima 1983‐1986. godine, jedna od
terasa posađena su stabla i puzavci. najposjećenijih građevina u Austriji.
Zeleni urbanizam
Usklađivanjem zelenih i izgrađenih površina postižu se bolji higijenski uvjeti, bolja
funkcionalnost i bolji estetski efekti. Zelenilo može označavati ulaze u zgrade ili
istaknuti zanimljivije dijelove fasada. Slijed sadnica, njihov broj i razmak, ritam,
mogu se uskladiti s rasporedom otvora na pročeljima objekta odmah iza njih, čime
se dodatno naglašavaju vrijednosti pročelja. Moguće je i prekrivanje nekih
neprivlačnih površina, poput zidova sa zabatima, uz pomoć zelenila ili sprečavanje
neugodnih vizija.
Drvoredi su zasađeni u nekim naseljima
samo na sunčanoj strani ulice, kako bi se
objekti zaštitili od izravne sunčeve svjetlosti.
Jaki prolazi su također postavljeni kao
tampon zona između industrijskih
kompleksa i stambenih područja, ili ispred
građevina i nekih područja izloženih
izravnom vjetru.
Drvored kao zaštita od insloacije.
19
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Parkovi su u gusto izgrađenom okruženju neophodan element zdravog osobnog
razvoja stanovnika.
Osim visokih biljaka, vrlo ugodne kompozicije postižu se srednjim biljkama i
cvjetnim ulicama. U kombinaciji s vodenim elementima takve površine
predstavljaju glavna mjesta odmora i opuštanja gradskog stanovništva.
Šume, park‐šume, parkove, vrtove, drvorede, šetališta, skverove, igrališta, zelene
površine uz objekte, itd. jednim imenom zovemo perivojna arhitektura grada

Panorama Mostara nekada i danas. Primjećuje se različit odnos između
zelenila i izgrađenog dijela.
Zeleni urbanizam
Drveća koja su na asfaltiranim površinama moraju biti zaštićena i
osigurana s dovoljno svjetla i vlage. Zbog toga se postavljaju razne
zaštitne rešetke. Kamenje, šljunak ili drugi materijali ponekad se
postavljaju oko drveta koje vjetar ne može raznijeti.
Aleja platana.
Početak podizanja drvoreda
u Mostaru bilježi se još
1896. godine kada je
gradska uprava donijela
odluku da se u ulicama
Nikole Šubića Zrinskog i
Kneza Branimira sade prve
sadnice platana koji i danas
stoje kao svjedoci vremena.
Zaštitna rešetka oko
stabala drvoreda
20
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Zeleni i održivi gradovi su pogodni za primjenu novih tehnologija kao
što su javni prijevoz, primjena energetske učinkovitosti, zelene
gradnja i dizajna, kao i mijenjanje životnih shvatanja i načina
življenja kroz korištenje pješačkih linija i udaljenosti, biciklizma i
smanjenje trošenja prirodnih resursa.
Zdravo urbano zelenilo smanjuje zagrijavanje površina svojom
hladovinom i blokira sunčevo zračenje. (Izvor: Girling, 2005: 106)
Zeleni urbanizam
Zeleni i održivi gradovi su
pogodni za primjenu novih
tehnologija kao što su javni
prijevoz, primjena
energetske učinkovitosti,
zelene gradnja i dizajna, kao i
mijenjanje životnih shvatanja
i načina življenja kroz
korištenje pješačkih linija i
udaljenosti, biciklizma i
smanjenje trošenja prirodnih
resursa.
Guste krošnje drveća filtriraju kišnicu tako da čista
voda prodire u tloDrveće filter kišnice.
(Izvor: Girling, 2005: 108)
21
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Ozelenjavanje predstavlja niz pojava koje utječu na život u regiji.
Zelene površine doprinose povećanju udobnosti stanovnika u gradu
i pružaju odmor, osvježenje i razonodu.

Funkcije zelenih površina u gradu su :
‐socijalno‐higijenska
‐arhitektonsko‐dekorativna
‐kulturno‐prosvjetna
‐utilitarna
‐obrambena
‐memorijalno tradicionalna
Zeleni urbanizam
Socijalno‐higijenska funkcija se ispoljava u poboljšanju uvjeta
mikroklimata, u zaštiti od vjetra, dima, buke, prašine i pretjeranog
osunčanja. Gradsko zelenilo nije ravnomjerno raspoređeno u
gradskim kvartovima što je rezultiralo da pojedini kvartovi imaju
bolje higijenske uvjete od drugih.
Arhitektonsko‐dekorativna funkcija u sprovođenju urbanizacije
prostora ima značajnu ulogu. Obuhvata vrste i način postavljanja
zelenila, kao i grupisanje zelenila u parkove, skverove, aleje, vrtove,
botaničke i zoološke bašte, te drvorede i travnjake.
Kulturno‐vaspitno djelovanje ima za cilj upoznavanje hortikulture
putem izabranih primjeraka u botaničkim baštama. Indirektno
dejstvo je kod prilaza ustanovama kulture, prosvjete i društvenih
zbivanja gdje se zelenilom posjetioci pripremaju na drugi doživljaj u
toj ustanovi.
22
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Utilitarna funkcija zelenih površina je višestruka. Dugotrajni biljni
nasadi su zastupljeni u voćnjacima, vinogradima i šumama. U
baščama, cvjetnjacima i sl. se koriste jednogodišnje biljke, a u
vangradskim područjima je zastupljeno višegodišnje i jednogodišnje
raslinje.
Obrambena funkcija zelenih površina sastoji se u grupisanju raslinja
i planskom rasporedu radi zaštite od vjetra, buke i dima.
Memorijalno tradicionalna funkcija služi u svrhu zaštite izrazitih i
rijetkih biljaka, kao i autohtonih vrsta koje su osobene po svom rastu
i po povijesnim događajima.

Zeleni urbanizam
Na primjeru Mostara uviđa se povijesna veza stvaranja grada i
njegovih zelenih površina, pa u kulturnom nasljeđu grada su zelene
površine, a posebno drvoredi. Kuća i dvorište (avlija) su sačinjavali
nerazdjeljivu cjelinu s vrtom sakrivenim visokim zidom koji je
omogućavao intiman život. Dostignuća domaćeg vrtnog stila u
Mostaru predstavljaju originalnu i uspješnu sintezu staroslavenskog
kulta zelenila i orijentalnog utjecaja vrta islamske kulture.
Muslibegovića kuća 2002. Park Musala početkom XX
(Izvor: Temim, 2009:53) stoljeća ( Izvor: Temim, 2009: 20)
23
29.10.2019.
Zeleni urbanizam
Danas su u upotrebi različiti termini za zelene površine koji opisuju
smanjenje negativnih učinaka na okoliš. Pojam zeleni urbanizam
sadrži u sebi i urbano i okolišno.
Klasično riješena prometnica sivih Iste veličine prometnica kao na
površina, zagrijanog kolovoza i slici lijevo, manja površina
neprilagodljiva za pješake. kolovoza,
( Izvor: Williams, 2007: 77 ) prirodna odvodnja vode,
proporcije su umjerenije i
mikroklimatski uvjeti su bolji.
( Izvor: Williams, 2007: 77 )
Zeleni urbanizam
Model zelenog urbanizma se zasniva na integraciji urbanog i
okolišnog, tj. na mreži zelenih površina unutar naselja. Svi ovi
pristupi doprinose integraciji urbanog i prirodnog i povezivanju
urbane i ekološke mreže.
Ekološka funkcija zelenila povezana u mrežu i
integrirana sa urbanim prometnim i stambenim
površinama, Royal Avenue Plan
(Izvor:Girling, 2005:18)
24
29.10.2019.
Pametni gradovi
Grad sadašnjice i grad budućnosti je izložen pritisku održivosti.
Konkurentnost, troškovi, zahtjevi građana je mali dio elemenata
kojim je potrebno posvetiti se u razvoju pametnog grada.

Pojam eko grad se 80‐ih godina u literaturi povezuje sa stvaranjem
atraktivnog mjesta za život i rad s obzirom na socio‐ekonomske
odnose i ekološke uvjete grada. „ Eko grad je ekološki zdrav grad.
Takav grad ne postoji. Postoje komadići eko grada razbacani u
sadašnjem vremenu i posuti kroz povijest, ali koncept i nadam se
stvarnost upravo počinje klijati…Vidimo začetke eko gradova u
današnjim solarnim tehnologijama, korištenju energije vjetra i
recikliranju materijala...”
Energetska učinkovitost Register, Richard, Ecosity Berkeley: Building Cities for a Healthy Future,
49
i održiva arhitektura North Atlantic Books, California, USA, 1987., str. 3.
Pametni gradovi
Razvoj eko gradova je u porastu u različitim dijelovima svijeta.
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati, je 2006. godine pokrenuo
projekt vrijedan 22 miliona dolara za izgradnju prvog u Svijetu grada
s nultim emisijama karbon dioksida.
Grad Masdar je projektirala konsultantska tvrtka „Foster and
Partners“ na površini od 6,5km2 veličine do 50 000 stanovnika, a na
bazi 100% korištenja obnovljivih izvora energije za sve stambene i
poslovne potrebe.
U navodnjavanju zelenih površina koristit će se reciklirana voda iz
postrojenja za desalinizaciju.

Bez korištenja fosilnih goriva
Bez emisije CO2
Bez smeća
25
29.10.2019.
Pametni gradovi
Što čini Masdar jedinstvenim jesu i tradicionalni elementi planiranja
arapskog grada:
‐ uske ulice (radi sjene) s prirodnim zasjenjenjem
‐ svijetle vanjske plohe
‐ masivna gradnja
‐ debeli zidovi
‐ gusta naseljenost u objektima niske katnosti

Javni prostori miješane namjene i pješačke udaljenosti zone grada
preuzeti su kroz ekološke principe gradnje dok je primjena visoke
tehnologije u postizanju suvremenih standarda podržana
korištenjem obnovljivih izvora energije.
Pametni gradovi
Građenje za klimatske uvjete suhe i tople vlažne
klime.
Potrebno osigurati:
‐zaštitu od kiše
‐zaštitu od sunca
‐provjetravanje
Krov je glavni element
zgrade koji ima ulogu
zasjenjena i zaštite od
kiše.
Glavne fasade su
orijentirane na sjever i
jug (radi strmog upada
sunčevih zraka).
Poprečno provjetravanje
oslobađa prostor od
kondenzacije.
Grad Masdar, Abu Dhabi. (Izvor: www. Foster+Partners, Masdar City)
26
29.10.2019.
Pametni gradovi
Vjetrotoranj ili vjetrohvat je sa zgradom integrirana vertikalna struktura u čijoj se
unutrašnjosti nalaze kanali za kretanje zraka. Otvori vjetrotornja smješteni su
najčešće na svim fasadama tornja zbog učinkovitijeg dovođenja svježeg zraka. Zrak
koji prolazi kroz toranj je usmjeren iz unutrašnjeg prostora prema vrhu ili s vrha
prema nižem unutrašnjem prostoru. Usmjeravanje zraka ka unutrašnjem prostoru
zgrade omogućeno je zahvaljujući razlici u visini između osnove u zgradi i vrha koji
premašuje visinu krovnog pokrivača. Razlika u visini stvara umjerenu razliku u tlaku
između baze i vrha. Izvođenje korištenog unutrašnjeg zraka kroz otvore na vrhu kule
omogućeno je efektom ventilacionog dimnjaka. Kod tornjeva s većim poprečnim
presjekom moguće je postojanje oba toka, i uzlaznog i silaznog, i to uvođenjem
unutrašnjih vertikalnih pregrada.

Vjetrotoranj ima ulogu u pospješivanju poprečne pasivne ventilacije unutrašnjeg
prostora, jer imaju sposobnost da „uhvate vjetar”.

Vjetrotornjevi su tradicionalni arhitektonski elementi porijeklom sa Srednjeg istoka,
gdje se koriste već stoljećima.
Pametni gradovi
Ulazni zrak dolazi i iz kanatskog tunela, koji prolazi do prostorije kroz okomito okno
i pritom stvara niski tlak, te izvlači hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se miješa
sa svježim zrakom koji dolazi iz vjetrohvata.
27
29.10.2019.
Pametni gradovi
Energija u Masdaru će se dobijati od solarnih i vjetro elektrana.
Solarni paneli su postavljeni na područje od 2,5km².
Grad Masdar, Abu Dhabi. (Izvor: www. Foster+Partners, Masdar City)
Literatura:

1. Cifrić Ivan, Leksikon socijalne ekologije, Školska knjiga, Zagreb, 2012. godine

28

1 - Odrzivi Razvoj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 - Odrzivi Razvoj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

29.10.2019.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Pojmovi održivi razvoj, održiva gradnja, zelena gradnja, osnovna značenja

doc. dr. sc. Valerija Kopilaš

... čuva naše vodne resurse

... stvara elastične i fleksibilne građevinske strukture

Energetska učinkovitost Preuzeto od Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. 10

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

OD KOLIJEVKE DO KOLIJEVKE – C2C (Cradle to Cradle)

GLOBALNI CILJEVI ZA ODRŽIVI RAZVOJ

GLOBALNI CILJEVI ZA ODRŽIVI RAZVOJ

GLOBALNI CILJEVI ZA ODRŽIVI RAZVOJ

GLOBALNI CILJEVI ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Zeleni urbanizam Veza između izgrađenih i prirodnih

You might also like