Allani Sabljak

2.c

1.Gimnazija, Zagreb

PLINSKI ZAKONI-Phet simulacije

20.12.2022.

- Popis opreme: Phet simulacija, digitron, papir

- Opis rada: Pri izvođenju pokusa za dokazivanje plinskih zakona idealnog plina služila sam se Phet simulacijom na
Internet stranici https://phet.colorado.edu/sims/html/gas-properties/latest/gas-properties_hr.html . S obzirom
na pokus mijenjala sam parametre u simulaciji i prema zakonima idealnog plina dokazala zakone koji se
primjenjuju pri različitim parametrima.

 Za izotermnu promjenu sam postavila da simulacija drži stalnu temperaturu.

U izotermnoj promjeni stanja idealnog plina se primjenjuje Boyle – Mariotteov zakon. Navedeni zakon kaže da je pri
konstantnoj temperaturi, tlak određene količine plina obrnuto proporcionalan njegovom volumenu uz stalnu
termodinamičku temperaturu. Grafički se prikazuje izotermama.

p x V= konst, T=konst

p1 x V1=p2 x V2

p-tlak (Pa)

V-obujam (l)

T- termodinamička temperatura K ( T=t (°C) + 273,15 )

 Za izobarnu promjenu sam postavila da simulacija drži stalan tla, a mijenjala sam vrijednosti volumena i
termodinamičke temperature.

U izobarnoj promjeni stanja idealnog plina se primjenjuje Gay-Lussacov zakon koji tvrdi da je volumen plina
razmjeran termodinamičkoj temperaturi uz stalan tlak. Grafički se prikazuje izobarama.

V/T = konst, p = konst

V1 x T1= V2 x T2

p-tlak (Pa)

V-obujam (l)

T- termodinamička temperatura K ( T=t (°C) + 273,15 )

  Kod izohorne promjene stalna vrijednost je bio volumen, a mijenjala sam vrijednosti tlaka i
termodinamičke temperature.

U izobarnoj promjeni stanja idealnog plina primjenjuje se Charlesov Gay-Lussacov zakon koji tvrdi da je pri izohornoj
promjeni tlak plina razmjeran termodinamičkoj temperaturi, uz stalni volumen. Grafički se prikazuje izohorama.

p/T = konst, V = konst

p1 x T1= p2 x T2

p-tlak (Pa)

V-obujam (l)

T- termodinamička temperatura K ( T=t (°C) + 273,15 )

 Podatke sam zabilježila u tablicama koje prilažem uz referat.

- Skica eksperimentalnog postava:

- Opažanja za vrijeme izvođenja vježbi: Prilikom izvođenja vježbi opazila sam da se s lakoćom mogu dokazati
plinski zakoni ako se pridržavamo svih navedenih parametara. Kod opisivanja idealnih plinova ili bilo koje druge
tvari potrebno je definirati njihov volumen (V), količinu (odnosno broj molova; n), tlak (p) i temperaturu (T).
Međutim, ovim eksperimentom se može dokazati da su tri varijable funkcija stanja četvrte.

- Organizaciju mjernih podataka, obradu i analiza prilažem uz ovaj referat na listićima gdje sam izvodila zapis i
analizu podataka
 - Procjena točnosti mjerenja (račun pogrešaka): Nisam izvodila mjernja pomoću instrumenata, a podatke sam
prepisala iz simulacije

- Diskusija mjerenja i zaključak: Idealni plin je plin koji bi strogo slijedio osnovne plinske zakone i jednadžbu stanja
idealnoga plina odnosno idealizirane međusobne ovisnosti tlaka, volumena i temperature. Takvo ponašanje
idealnoga plina proizlazi iz kinetičke teorije plinova i temelji se na sljedećim pretpostavkama: plin se sastoji od
mnoštva identičnih čestica (atoma ili molekula) koje se gibaju potpuno slobodno; ukupni volumen svih čestica
zanemarivo je malen prema volumenu što ga plin ispunjava; međudjelovanje čestica svodi se samo na savršeno
elastične sudare. Rezultati mjerenja koje sam napravila u vježbi su potvrdili zakone koji su postavljeni za
pojedina stanja idealnog plina. S Phet simulacijom sam se vrlo lako koristila i rezultati mjerenja su u skladu s
mojim očekivanjima. Zakon idealnog plina pokazuje matematičku vezu između četiri varijable povezane s
plinovima (tlaka, volumena, temperature i broja molova). Plinski zakoni su točni samo za idealne plinove, a
približno točni za realne plinove. Jednadžba stanja idealnoga plina objedinjuje sve plinske zakone:

pV = nRT

p-tlak (Pa)

V-obujam (l)

T- termodinamička temperatura K ( T=t (°C) + 273,15 )

n- Množina tvari (mol) je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA) n=N/NA ili mase i množine tvari

R- opća plinska konstanta 8,314 462 618 153 24 J/mol K

Phet simulacija plinskih zakona na jednostavan način omogućava testiranje plinskih zakona i vrijednosti tlaka, volumena i
termodinamičke temperature i njihovo međudjelovanje. Kao nedostatak bih istaknula nedostatak direktne uključenosti
koja je omogućena samo u laboratoriju ili kabinetu za fiziku.