DESTILACIJA I REKTIFIKACIJA

1. Teorijski dio
Destilacija je tehnoloka operacija kojom se tekua smjesa hlapljivih komponenata
isparavanjem i naknadnim ukapljivanjem para razdvaja na relativno iste komponente.
Destilacija se zasniva na razliitoj hlapljivosti komponenata smjese kod iste temperature i tlaka.
Tekue smjese koje se destiliraju mogu se podijeliti u tri grupe:
a) komponente koje se meusobno ne mijeaju
b) komponente koje se djelomino mijeaju
c) komponente koje se potpuno mijeaju tj. komponente su potpuno otopljene jednau
drugoj
Destilacija komponenti koje se ne mijeaju
Kod smjese kapljevina koje se meusobno ne mijeaju, parcijalni tlak jedne komponente jednak
je naponu para (tlaku) koji ima ta komponenta na promatranoj temperaturi. Znai, ovakva
kapljevina ponaa se kao da je sama u sustavu. Ukupni tlak para iznad smjese je na temelju
Daltonovog zakona jednak zbroju parcijalnih tlakova komponenti.
(1) p = p
1
+ p
2
+ p
3
+ + p
n

odnosno
(2)
N
i
i 1
p p

gdje je:
p ukupni tlak para iznad smjese
p
i
parcijalni tlak komponente "i"
Kod ovakvih smjesa destilat koji e se dobiti ovisi od sastava parne faze, koji je neposredna
funkcija parcijalnih tlakova.
(3)
1 A
2 B
p n
p n

1
Kako Daltonov zakon glasi da je parcijalni tlak bilo koje komponente u parnoj fazi (p
i
) jednak
umnoku molarnog udjela te komponente u parnoj fazi (y
i
) i ukupnog tlaka pare (p)
(4) p
i
= p y
i

p
i
parcijalni tlak komponente "i" (Pa)
p ukupni tlak pare (Pa)
y
i
molarni udio komponente "i" u parnoj fazi
odakle slijedi
p
i
= p y
i

kako je
(5)
N
i i i
i 1
y n / n

&
a kada imamo samo dvije komponente
1
1
1 2
n
y
n n

+
1
1 1
1 2
n
p p y p
n n

+
p
1
n
1
+ p
1
n
2
= p n
1

n
1
(p p
1
) = p
1
n
2

Kako je za dvije komponente
p = p
1
+ p
2

p
2
= p p
1
n
1
p
2
= n
2
p
1

odnosno
(6)
1 1
2 2
p n
p n

Da bi dobili masene odnose u destilatu

2
1
1 1 1 1 2
2
2 2 2 1
2
m
p n M m M
m
p n m M
M

(7)
1 1
1 2
2 2
M p
m m
M p

(7a)
1 1
1 2
2 1
M p
m m
M p p

Znai da pri destilaciji komponenti koje se ne mijeaju potrebno je dovesti smjesu do kljuanja.
Kako ukupni tlak mora biti jednak zbroju parcijalnih tlakova, smjesa e poeti kljuati kada se
zbroj parcijalnih tlakova izjednai sa vanjskim tlakom tj. tlakom sustava. Temperatura na kojoj
smjesa kljua je nia od temperature na kojoj bi kljuala samo jedna komponenta. kako se
komponente meusobno ne mijeaju one se poslije kondenzacije lako razdvoje.
Ovaj nain destilacije napao je iroku primjenu u tehnici, najee kao destilacija s vodenom
parom.
Pri destilaciji s vodenom parom, temperatura kljuanja smjese moe se jednostavno odrediti
pomou krivulja napona para iz dijagram br. 1.
20
100
40 60 80 100 120 140 160 180 200
200
300
400
500
600
700
800
NAPON
PARE /
mm Hg
TEMP / C
3
Smjesa kljua kada je zbroj parcijalnih tlakova (vodene pare i neke komponente) jednaktlaku
koji vlada u sustavu.
(8)
2
H O 1
p p p +
Maseni protok komponente (m
1
) koja se dobije destilacijom vodene pare jednak je (iz jednadbe
7 ili 7a):
(9)
2
1 1
1 H O
1
M p
m m
18 p p

Komponente koje se djelomino mijeaju

Tu spadaju smjese koja imaju podijeljena podruja topljivosti.
Slijede primjeri za djelomino mijeanje.
4
t/ C
x
1
heterogena
smjesa
homogena
smjesa
fenol - voda
trietilamin - voda
1
x
t/ C
homogena
smjesa heterogena
smjesa
Destilacija komponenti koje se mijeaju u svim omjerima
Ovakve smjese mogu se podijeliti na:
a) idealne
b) realne
c) azeotropne
Pod idealnim smjesama podrazumijevamo one kod kojih se javlja ista meumolekularna
privlanost, izmeu molekula jedne i druge komponente, kao i privlana sila izmeu istorodnih
molekula.
Smjese kod kojih se javlja razliita meumolekularna sila su realne.
Poseban sluaj realnih smjesa predstavljaju azeotropne smjese kod kojih je ovo
meumolekularno privlaenje razliito i specifino.
Za idealne smjese vrijedi Roultov zakon koji glasi:
Parcijalni tlak komponente "i" u parnoj fazi jednak je umnoku molnog udjela te komponente u
kapljevitoj fazi (x
i
) i tlaku pare iste komponente (
o
i
p ) pri istoj temperaturi.
(10) p
i
=
o
i
p x
i

p
i
parcijalni tlak komponente "i" u parnoj fazi iznad kapljevite smjese (Pa)
o
i
p ravnoteni tlak komponente "i" (Pa)
x
i
molni udio komponente "i" u kapljevitoj fazi
5
nikotin - voda
1
x
t/ C
homogena
smjesa
heterogena
smjesa
Ako se grafiki predstavi ovisnost molnih koncentracija binarne smjese i temperature, dobije se
dijagram kljuanja ili fazni dijagram ili t, x, y dijagram.
Ukoliko se na ordinatu nanese molni udio lake hlapljiive komponente u parnoj fazi a na
apscisu sadraj iste komponente u kapljevitoj fazi dobije se ravnoteni dijagram.
t/ C
0 1 x y
1 1
1
2
x
2
y 0
k
r
iv
u
lja
v
r
e
n
ja
k
r
iv
u
lja
k
o
n
d
e
n
z
a
c
ije
,
,
Slika 1. Fazni dijagram binarne smjese
1
0 x 1
1
r
a
v
n
o
t
e

n
a

k
r
i
v
u
l
j
a
0
y
1
Slika 2. Ravnoteni dijagram binarne smjese
6
Ravnotea para kapljevina
Iz Roult-ovog i Daltonovog zakona slijedi:
o
i i i
p p x - Roultov zakon
p
i
= p y
i
- Daltonov zakon
o
i i i
p x p y
(11)
i i
i
i
p y
K
p x

K
i
konstanta fazne ravnotee
K se moe odrediti eksperimentalno, ali je mukotrpno, zato postoji niz postupaka koji
omoguavaju da se na bazi teorije i empirijskih postavki odredi "K". Konstanta fazne ravnotee
je u funkciji tlaka, temperature i sastava smjese
K
i
= f (p , t , x
i
)
Relativna hlapljivost
Relativna hlapljivost je kriterij odreivanja mogunosti i lakoe odvajanja neke dvije
komponente destilacije.
(12)
i i
o
i
i i i r
i
o
r r r i r r
r
y p
x p K p y x
K p y x p y
p x
_ _

, ,

_ _

, ,

i
relativna hlapljivost komponente "i"
K
i
konstanta fazne ravnotee komponente "i"
K
r
konstanta fazne ravnotee feferentne komponente "i"
7
Odreivanje toke vrenja (kljuanja) T
b

p = konst
l
prvi mjehuri (nepoznati
sastav 1. mjehuria)
x (poznati sastav kapljevine)
i
Q (kj/h)
Slika 3.
Promatrajmo sl.3., kapljevini koja se nalazi u posudi dovodi se toplina tako da se kapljevini
poveava osjetna temperatura. Poveanjem osjetne temperature poveava se i tlak para iznad
kapljevine. Kada se tlak para izjednai sa vanjskim tlakom tj. tlakom sustava dolazi do vrenja.
Kada se stvori prvi mjehuri, na toj temperaturi, on je u ravnotei s kapljevitom fazom.
Nastankom prvog mjehuria moe se smatrati da se sastav kapljvine nije promijenio te odatle
slijedi:
Poznato je da se suma molarnih udjela komponenti "i" u prvom mjehuriu jednaka jedinici (1).
N
i
i 1
y 1

Kako je K
i
= y
i
/ x
i

a sastav kapljevite faze je poznat (x
i
) jer se moe zadati ili bilo kojom analitikom metodom
odrediti, slijedi
N N
i i i
i 1 i 1
y K x 1



(13)
N
i i
i 1
K x 1

8
Za binarni (dvokomponentni) sustav N = 2
(14) K
1
x
1
+ K
2
x
2
= 1
Raun se izvodi metodom "pokuaja i greke" tj. najprije se pretpostavi temperatura vrenja (T
b
)
zatim se izrauna K
i
za pretpostavljenu temperaturu i (najee zadani) tlak sustava, uvrsti u
jednadbu
N
i i
i 1
K x 1

te vidi da li zadovoljava. Ako je dobivena vrijednost "A" umanjena za jedan, |A-1| po

apsolutnoj vrijednosti manja od ( je esto 0,01)
(15) |A 1|
tada je pretpostavljena temperatura toka vrenja smjese za dani tlak sustava. Ako dobivena
vrijednost A ne zadovoljava uvjet treba pretpostaviti novu temperaturu vrenja i ponoviti
postupak.
Odreivanje toke kondenzacije (rosita) T
d

y poznati molski sastav para
x prva kapljica (nepoznatog sastava)
Q
i
p = konst
i
Slika 4.
Promatrajmo sl.4. Parnoj fazi pri konstantnom tlaku odvodi se toplina tako da u jednom
trenutku doe do stvaranja prve kapljice kondenzata (x
i
) nepoznatog sastava koja je u ravnotei
9
s parnom fazom. Nastankom prve kapljice sastav parne faze ostao je gotovo nepromijenjen, te
odatle moe izvesti slijedee:
Suma molskih udjela u 1. kapljici jednaka je 1.
N
i
i 1
x 1

Kapljevita i plinska faza su u ravnotei

i
i
i
y
K
x

Kako je znamo sastav plinske faze ili se moe laboratorijskim metodama lako odrediti, izvri se
supstitucija tj.
N N
i
i
i 1 i 1
i
y
x 1
K



(16)
N
i
i 1 i
y
1
K

Z binarni (dvokomponentni) sustav vrijedi

(17)
1 2
1 2
y y
1
K K
+
Raunanje toke kondenzacije: isti je postupak kao i kod traenja toke vrenja metodom
"pokuaja i greke".
Za odreivanje konstante fazne ravnotee K rabi se nomogram Sl.1. (Technical data book,
1964., fig. 8A1.14)
Azeotropne smjese
Smjese kod kojih se za odreeni tlak i temperaturu, komponente imaju isti sastav u parnoj i
kapljevitoj fazi, nazivaju se azeotropne smjese.
Fazni i ravnoteni dijagrami azeotropnih smjesa prikazani su na sl. 5, 6, 7, 8.
10
U toki M ova smjesa ima maksimum temperature kljuanja (vrenja) a ujedno i kondenzacije
(rosita), a na sl. 7, 8 smjesa u toki N ima minimum temperature kljuanja (vrenja) i
kondenzacije (rosita).
Na ravnotenom dijagramu krivulja sijee dijagonalu tj. u sjecitu M i N sastav kapljevite i
parne faze je isti. Jasno je da se ovakva smjesa ne moe razdvojiti uobiajenom destilacijom
odnosno rektifikacijom. Azeotropne smjese, znai, imaju maksimum i minimum temperature
kljuanja, kojima odgovara isti sastav i u parnoj i u kapljevitoj fazi.
Slika 5. fazni dijagram Slika 6. ravnoteni dijagram
Slika 7. fazni dijagram Slika 8. ravnoteni dijagram
11
0
t/C
M
x, y 1
0 x
1
1
y
1
1
M
0 1
t/C
x, y
N
0
1
x 1
1
y
1
N
Jednostepena diferencijalna destilacija
Kod jednostepene diferencijalne destilacije odreena koliina polazne smjese B
o
, unosi se u
destilacioni kotao i grije do temperature kljuanja (sl. 9). Pare koje se izdvajaju iz tekue smjese
se neprekidno ukapljaju u kondenzatoru i kao destilat D se odvodi izvan postrojenja.
Slika 9. diferencijalna destilacija Slika 10. fazni dijagram
Treba uoiti da se u destilatu koji se dobije u prvim trenucima destilacije ima najvie lake
hlapljive komponente. Tijekom destilacije u destilatu D, a i u kapljevitoj fazi u destilacionom
kotlu (B) ima sve manje lake hlapljive komponente. Kada je sastav destilata postao jednak
potrebnom (eljenom) molskom udjelu lake hlapljive komponente u destilatu x
D
, obustavlja se
destilacija. Zbog toga ostatak u destilacionom kotlu B nakon provedene destilacije nije u
ravnotei s itavom koliinom destilata D nego samo s onim dijelom pare koja je tog trenutka
napustila destilacioni kotao.
Stupanj destilacije je omjer
D
koliine destilata D (kmol) i polazne smjese B
o
(kmol).
(17) D
o
D
B

i moe se odrediti grafiki iz izraza
12
B
B
D
o
0
t/C
x, y 1
D
y
1
y
0
2
y
y
3
x
3
x
2
x
1
x
B
o
(18)
( )
x y
dx
1 ln
B
Bo
x
x
D

(19)
( )
i
n
1 i
D
P
3 , 2
1
1 log

P
i
povrina ispod krivulje (sl. 12)
i to na taj nain da je ordinata 1/(y-x), a apscisa x (sl. 12)
Iz ravnotenog dijagrama (sl: 11) oitaju se vrijednosti x, y (razmak okomica izmeu
ravnotene krivulje i dijagonale), a zatim se crta krivulja ovisnosti 1/(y-x) o x u granicama od
x
Bo
do x
B
(lake hlapljiva komponenta).
Vrijednost integrala jednaka je povrini ispod krivulje.
Slika 11. Slika 12.
(20)
( ) ( )
n 3 2 1
n
1 i
i D
P P P P
3 , 2
1
P
3 , 2
1
1 log + + + +

Kada se relativna hlapljivost komponenata binarne smjese A, B ne mijenja molni se udio lake
hlapljive komponente u pari (destilatu) moe odrediti iz jednadbe
13
0
1
y
r
a
v
n
o
t
e

n
a

k
r
i
v
u
l
j
a
x 1
B
x
o
x
B x
y-x
x
1
y-x
P
1
P
2
P
3
P
n
x
B
x
B
o
(21)
( )
( )
( )
B
Bo
B Bo
Bo B
AB
D
x 1
x 1
ln
x 1 x
x 1 x
ln
1
1
1 ln

ili
(21a)
( )
( )
( )
B
Bo
B Bo
Bo B
AB
D
x 1
x 1
log
x 1 x
x 1 x
log
1
1
1 log

( )
D
x 1 Bo
D
B D
x
x

gdje je

D
stupanj destilacije

AB
relativna hlapljivost komponente A naspram komponente B kao referentne
x
Bo
molni udio lake hlapive komponente A u polaznoj smjesi
x
B
molni udio lake hlapljive komponente A na kraju destilacije u de4stilacionom kotlu
x
D
molni udio lake hlapljive komponente A u destilatu
14
15
Proraun jednostepene ravnotene destilacije (flash destilacija)
Proraun jednostepene ravnotene destilacije sastoji se u slijedeem: Smjesa od N komponenti
poznatog (zadanog) sastava (x
Fi
) raspodjeljuje se na kapljevitu i parnu fazu na danoj temperaturi
i tlaku. Poznavanjem konstante fazne ravnotee K
i
, proraun se svodi na izraunavanje
molarnih udjela x
i
, y
i
, kao i ukupnog udjela smjese V i L. (vidi sl. 13)
F - koliina pojenja, kmol/h
x
Fi
- molni udio komponente "i" u pojenju, kmol
i
/h
V - proizvod vrha (destilat), kmol/h
y
i
- molni udio komponente "i" u parnoj fazi (u
proizvodu vrha) kmol
i
/h
L - proizvod dna (ostatak), kmol/h
x
i
- molni udi kompnente "i" u proizvodu dna,
kmol
i
/h
t - temperatura, K ili C
p - tlak sustava, Pa ili bar
Slika 13. flash destilacija
Ukupna materijalna bilanca
(22) F = V + L
Materijalna bilanca jedne komponente i
(23) F x
Fi
= L x
i
+ V y
i

Stavi se 0 V/F a zna se da je K
i
= y
i
/x
i
podijeli se jednadbu (23) sa Fx
i

F x
Fi
= L x
i
+ V y
i
/ : (Fx
i
)
16
F, x
Fi
p, t
V, y
L, x
i
i
Fi i
i i
x y L V
x F F x
+
L = F V
Fi
i
i
x F V V
K
x F F

+
i
i
Fi
K 1
x
x
+
(24)
( ) 1 K 1
x
x
i
Fi
i
+

i dobije se kako se rauna molni udio komomente i u proizvodu (produktu) dna. Na isti nain
izrauna se molni udio komponente i u proizvodu vrha (destilatu) y
i
s time da jednadbu (23)
podijelimo sa (Fy
i
).
(25)
( ) 1 K 1
K x
y
i
i Fi
i
+

Kako je poznato da je

N
1 i
i
1 y
i

N
1 i
i
1 x
, moe se pisati



N
1 i
N
1 i
i i
0 x y
( ) 0 x y
N
1 i
i i

( ) ( )
0
1 K 1
x
1 K 1
K x
N
1 i i
Fi
i
i Fi

,
_

(26)
( )
( )

N
1 i i
i Fi
0
1 K 1
1 K x
Treba izraunati veliinu
,
_

F
V
(26a)
( )
( )
( )

N
1 i i
i Fi
1 K 1
1 K x
f
; f ( ) = 0
17
Za binarni (dvokomponentni) sustav (N.2) vrijedi
(27)
( )
( )
( )
( )
0
1 K 1
1 K x
1 K 1
1 K x
2
2 2 F
1
1 1 F

+
+

odakle slijedi da je
(27a)
1
2 F
2
1 F
K 1
x
K 1
x

arna rektifikacija binarnih smjesa
Rektifikacija je tehnoloka operacija kojom se kapljevita smjesa vie puta djelomino isparava i
pri tome dobivene pare kondenziraju. Rektifikacija se koristi za odvajanje komponenata, ija je
relativna hlapljivost bliska jedinici, to znai da su obje komponente sline hlapljivosti.
Rektifikacija se odvija u koloni, gdje pare struje od dna ka vrhu, a u suprotnom smjeru od vrha
ka dnu se slijeva kapljevina.
Izmeu kapljevine i parne faze dolazi do izmjene mase, tako da se masa pri strujanju ka vrhu
kolone obogauje lake hlapljivim komponentama kapljevina koja se slijeva na nie, tee
hlapljivim komponentama.
Para je na vrhu kolone bogata lake hlapljivim komponentama, ijom kondenzacijom dobivamo
gotov proizvod od kojeg jedan dio odlazi kao destilat (D), a drugi se vraa u kolonu kao
pretok (L).
Odnos kapljevine koja se vraa, prema destilatu koji se odvodi naziva se omjer pretoka
(refluksni omjer) R.
(28)
D
L
R
Kolone mogu biti sa punilima (nasipnim i strukturnim) ili pliticama (sitaste, ventilske, sa
zvonima), podeenim za to bolje ostvarivanje kontakta izmeu faza.
18
Slika 14. Shema plitice sa zvonima Slika 15. Shema n-te plitice
Kroz bilo koju n-tu pliticu jedne rektifikacijske kolone, protiu etiri struje.
Kada para sastava y
n+1
, doe u dodir sa neto hladnijom kapljevinom, sastava x
n
, djelimino se
kondenzira, oslobaajui pri tome latentnu toplinu. Pri ovom se preteno kondenziraju
molekule tee hlapljive komponente. Na raun ove topline, iz kapljevite faze isparava
odgovarajui broj molova lake hlapljive komponente znai dolazi do materijalne i toplinske
izmjene.
Ako se na jednoj plitici uspostavi ravnotea izmeu parne faze koja se sa nje die i kapljevite
faze koja sa nje otie, ta plitica naziva se idealna ili teoretska plitica.
Meutim na realnoj plitici nije nikada ispunjen uvjet idealnosti ravnotee izmeu parne ei
kapljevite faze koje tu pliticu naputaju. Shema arne ili diskontinuirane rektifikacije dana je
na sl. 16. ara se uvodi na dno kolone gdje se zagrijava, tako da zona rektifikacije obuhvaa
cijelu kolonu.
Materijalna bilanca (ukupna) na n-toj plitici
(29) V
n+1
+ L
n-1
= V
n
+ L
n

19
i
y , n+1 i x , n n+1
n
x , n-1 y , n
i
i
n-1
Ln
n
Xn Yn+1
Vn+1
Xn-1
Ln-1
Yn
Vn
Slika 16. Shema arne rektifikacije Slika 17. Shema toka materijalnih struja
Ako imamo dvije komponente A i B, a komponenta A je hlapljivija tada je materijalna bilanca
lake hlapljive komponente jednaka (sl.17).
(30) V
n+1
y
A, n+1
+ L
n-1
x
A, n-1
= V
n
y
A, n
+ L
n
x
A,
n
Kontinuirana rektifikacija
Kontinuirana rektifikacijska kolona (sl.18) sastoji se iz dvije zone. Zona rektifikacije je dio
kolone iznad plitice na kojoj se uvodi ara (pojna plitice), a zona stripiranja nalazi se ispod
pojne plitice.
poetna smjesa are (F) uvodi se u kolonu najee na toki vrenja i to kontinuirano. U
ovisnosti od temperature i agregatnog stanja are, du cijele kolone uspostavi se odgovarajui
odnos para-kapljevina, kako u rektificirajuem dijelu tako i u zoni stripiranja.
Ovaj odnos ovisi i od koliine topline koja se dovodi u grijalicu (ribojler) kolone.
20
U kontinuiranoj rektifikacijskoj koloni postoji
slijedei tok struja: Kapljevina se slijeva niz
kolonu i dolazi u grijalicu na dnu kolone odakle
se jedan dio u vidu para vraa u kolonu, a
djelomino se kao kapljevina odvodi iz kolone
(B). S druge strane, pare se diu ka vrhu kolone,
odvode se sa najvie plitice u kondenator,
odakle se djelimino vraaju natrag u kolonu
kao pretok, a djelimino odvode kao gotov
proizvod sa vrha destilat (D).
Kontinuirani rad se osigurava permanentnim
uvoenjem are u kolonu i kontinuiranim
odvoenjem gotovih produkata sa vrha i dna
kolone.
Slika 18
2. MATERIJALNA I TOPLINSKA BILANCA SMJESE ZA
STUPNJEVITI KONTAKT FAZA
Toplinska bilanca
Pri kondenzaciji jednog dijela parne faze, oslobaa se latentna toplina, koja se troi na
isparavanje odreene koliine kapljevite faze.
Neka je temperatura na n-toj plitici t
n
tada je
(31) t
n+1
> t
n
> t
n-1

Kako je t
n
referentna temperatura moemo zbog jednostavnosti uzeti da je jednaka nuli.
(32) t
n
= 0
Toplinska bilanca n-tog poda
21
i, D
D, x
i, B
B, x
Q
R
C
Q
L
V
F
i, F
y
i, F
x
(33) V
n+1
(C
n+1
t
n+1
+ V
n+1
) + L
n-1
C
n-1
t
n-1
+ Q
m
=
V
n
(C
n
t
n
+ V
n
) + L
n
C
n
t
n
+ Q
g

Q
m
je toplina mijeanja (kJ)
Q
g
gubici topline (kJ)
Kako temperature vie i nie plitice nisu jako razliite od temperature na n-toj plitici
t
n-1
t
n
t
n+1
; a t
n
= 0
i ako se uzme da je Q
m
= Q
g
dobivamo:
V
n+1
r
n+1
= V
n
r
n

Kako je prema Trutouovom pravilu koje glasi da je odnos molske topline isparavanja prema
normalnoj temperaturi kljuanja T
b
(K) konstantan
(34)
b
r
21 22
T

(kcal/kmol)
V
n+1
i V
n
su slina smjesa komponenti i T
b,n-1
T
b,n

odatle slijedi da je
(35) r
n+1
r
n

odnosno
(36) V
n+1
V
n

Iz jednadbe (33) za materijalnu bilancu
V
n+1
+ L
n+1
= V
n
+ L
n

slijedi
(37) L
n+1
= L
n

22
Znai da imamo konstantne molske protoke isparavanja i preljevanja i to i u zoni rektifikacije i
u zoni stripiranja.
(38) V
n+1
= V
n-1
= V
n
(V
r
= V
s
)
(39) L
n+1
= L
n-1
= L
n
(L
r
= L
s
)
Izraunavanje broja idealnih plitica (grafiki postupak)
Binarne smjese
Mc Sabe Thiele postupak
Iako je jedan od najstarijih i najjednostavnijih postupaka, vrlo je upotrebljiv za brzi proraun
destilacije.
Postupak se temelji na ovim pretpostavkama
topline isparavanja su konstantne r
i
= konst.
nema gubitka topline Q = 0
nema topline mijeanja Q
m
= 0
molni protoci kroz kolonu su konstantni (jed. 38,39)
Temelj postupka je ravnotena krivulja para kapljevina
Da bi dobili jednadbu krivulje y = f(x) polazimo od jednadbe za izraunavanje toke vrenja.
23
1 1
x y
t/ C
x, y
B A
Slika 19. fazni dijagram
1
y
y

=

f
(
x
)
1
1 x 0
1
y =
x
1+(-1)x
Slika 20. ravnoteni dijagram
(40) K
1
x
1
+ K
2
x
2
=1
Kako znamo daje sastav pare (toka B) jednak prvom mjehuriu koji se stvori prilikom vrenja
kapljevine sastava x
1
(toka A) slijedi
(41) y
1
= K
1
x
1

Kako je relativna hlapljivost
1
1
2
K
K

dijelimo jednadbu (41) sa K
2
.
y
1
= K
1
x
1
/ : K
2

1 1
1
2 2
y K
x
K K

(42) y
1
= K
2

1
x
1

Kako je K
2
iz jednadbe (40) jednak
K
1
x
1
+ K
2
x
2
= 1 /: K
2

1 1 2
2
1
x x
K
+
2
1 1 2
1
K
x x

+
x
2
= 1 x
1

2
1 1 1
1
K
x 1 x

+
sredimo
( )
2
1 1 1
1
K
1 x

+
uvrstimo u (42)
(43)
( )
1 1
1
1 1
x
y
1 1 x

+
24
gdje je
x
1
molni udio lake hlapljive komponente u kapljevini
y
1
molni udio lake hlapljive komponente u pari

1
relativna hlapljivost komponente
Sada postavimo materijalnu bilancu kolone. Izostaviti emo indeks l za lake hlapljivu
komonentu l.
Slika 21. Shema kolone
Ukupna materijalan bilanca
(44) F = D + B
za lake hlapljivu komponentu
(45) F x
F
= D x
D
+ B x
B

zna se da je (vidi sl.21)
(46) V
n+1
= L
n
+ D
25
V
F
F
x
L
B
B, x
zona
stripiranja
zona
rektifikacije
D
D, x
V
m
L
n+1
n+1
L
n
za lake hlapljivu komonentu
(47) V
n+1
y
n+1
= L
n
x
n
+ D x
D

Iz jednadbe (38) i (39) znamo da je
V
n+1
= V
n
= V
r
= (V
s
)
L
n+1
= L
n
= L
r
= (L
s
)
pa indekse moemo izostaviti i rjeavamo po y
n-1
, pri emu se indeks "r" odnosi na cijelu
sekciju rektifikacije.
(48)
r
n 1 n D
r r
L D
J x x
V V
+
+
kako je V
r
= L
r
+ D
r
n 1 n D
r r
L D L
J x x ; R
L D L D D
+
+
+ +
r
n 1 n D
r r
L D
D D
J x x
L D L D
D D
+
+
+ +
(49) n 1 n D
R 1
J x x
R 1 R 1
+
+
+ +
gdje je
L
r
molni protok kapljevine u sekciji rektifikacije, kmol/h
V
r
molni protok pare u sekciji rektifikacije, kmol/h
x molni udio lake hlapljive komponente u kapljevini
y molni udio lake hlapljive komponente u pari
n broj idealnih plitica u sekciji rektifikacije
26
D molni protok destilata, kmol/h
R omjer pretoka (refluksni omjer), (R-L/D)
Jednadbe (48) i (49) predstavljaju radni pravac sekcije rektifikacije.
Radni pravac sekcije rektifikacije moe se napisati i u obliku
(50) J
n+1
= a x
n
+ b
to je jednadba pravca sa nagibom 8koeficijentom smjera) "a" i odsjekom na ordinati "b".
(50a)
r r
r r
L L R
a
V L D R 1

+ +
(50b) D D D
r r
D D 1
b x x x
V L D R 1

+ +
Za sekciju stripiranja radni pravac se moe analogno izvesti i on glasi
(51)
s
m m 1 B
s s
L B
J x x
V V
+

gdje je
B molni protok proizvoda dna, Kmol/h
m broj idealnih plitica u sekciji stripiranja
s indeks za sekciju stripiranja
Toplinsko stanje pojenja
Jednadba q pravca
(52)
F
x q
y x
1 q 1 q
+

27
q toplinsko stanje pojenja
x molni udio komponente u kapljevini
x
F
molni udio komponente u pojenju
y molni udio komponente u pari
Toplinsko stanje pojenja definirano je sa:
(53)
( )
( )
v
F
v
F
H
q
h

( H
v
)
F
toplina potrebna za isparavanje jednog kmola pojenja kJ/kmol
( h
v
)
F
molna toplina isparavanja pojenja (latentna toplina isparavanja "r"), kJ / kmol
Karakteristina toplinska stanja pojenja
q nagib pravca
kapljevina na temperaturu vrelita q = 1
(okomit)
zasiena para q = 0 0 (vodoravan)
pothlaena kapljevina q > 1 (pozitivan9
pregrijana para q < 1 (pozitivan)
dvije faze 0 < q < 1 (negativan)
Minimalni pretok
Nagib radnog pravca kod minimalnog pretoka izrauna se
(54)
C D
C D
min
min
min
min
min
x x
y x
1 R
R
1
D
L
D
L
V
L

,
_

,
_

,
_

Mc Cabe Thiel-ov postupak za raunanje broja idealnih plitica prikazan je na sl. 22

28
y =
Lr
F
0 x 1
1
m
o
l
n
i

u
d
i
o

u

p
a
r
i
,

y
x
D
x
B
molni udio u kapljevini
ravnotena kapljevina
y =
x
1+(-1)x
Minimalni pretok Rmm =
y - y
D F
F F
y - x
q - linija
radni pravac rektifikacije
radni pravac stripiranja
C
A
n
Vr
x +
n+1
Vr
D
x
D
Vs
m
y =
Ls
m+1
x +
B
Vs
x
B
Slika 22. Ravnoteni dijagram
Postupak
1. nacrtaj q liniju
2. nacrtaj radni pravac rektifikacije
3. iz toke C (sastav dna) povuci pravac kroz presjedite q linije i radnog pravca
rektifikacije (toka B)
4. oitaj broj idealnih plitica za sekciju rektifikacije i sekciju stripiranja
Grafiko odreivanje broja idealnih plitica kolone za arnu rektifikaciju pri totalnom omjeru
pretoka
29
B
x
y
A
D
x x
Slika 23.
Nacrta se ravnoteni dijagram (sl.21). Kada je totalni omjer pretoka tj. kada nita ne izlazi iz
kolone D : 0

D
L
R
tada se radni pravac rektifikacije poklapa s dijagramom. sl.23
D 1 n n
x
1 R
1
x
1 R
R
J
+
+
+

+
y
n
= x
D

,
_

+

1
R
1
1
1
lim
1 R
R
lim
R R
U dijagramu se naznae sastavi hlapljive komponente na dnu i vrhu kolone, zatim se poev od
toke A povlae horizontalne, odnosno okomite linije izmeu operativne linije i ravnotene
krivulje. Operativna se linija u sluaju totalnog pretoka poklapa sa dijagonalom.
Broj horizontalnih linija do kojih smo doli grafikim putem predstavlja broj idealni plitica.
Grafiko odreivanje idealnih plitica arne destilacije pri radnom omjeru pretoka
30
1
1
x
D
A
y
x
b
0
Slika 24. Grafiko odreivanje idealnih plitica
Polazi se od ravnotenog dijagrama binarne smjese koja se rektificira. Na temelju zadanog
omjera pretoka nae se vrijednost odsjeka na ordinati "b". Toke kroz koje mora proi radni
pravac rektifikacije su sastav vrha kolone (x
D
) toka "A", i toka "B" na ordinati. Poto se radi
sa diskontinuiranom kolonom (arna rektifikacija), tu postoji samo radni pravac rektifikacije,
jer se ara uvodi na dnu kolone. Na dijagramu se poev od toke "A", povlae horizontalne i
vertikalne linije izmeu radnog pravca i ravnotene krivulje.
Broj horizontala koje se mogu povui, predstavlja broj idealnih plitica.
Viekomponentne smjese
Analitiki postupak
Proraun destilacije viekomponentnih smjesa mnogo je sloeniji problem od prorauna
destilacije dvokomponentnih smjesa. Viekomponentne smjese ne mogu se razdvajati na
pojedine iste komponente, destilacijom u jednoj koloni, ve se razdvajanje svodi na traeno
razdvajanje dvije komponente, lake kljune (LK) komponente i teke kljune (HK)
komponente, a raspodjela ostalih komponenti ovisi o njihovim svojstvima. Temelj brzih
postupaka za proraun destilacije viekomponentnih smjesa su postupci za binarne smjese
prilagoeni za proraun viekomponentnih smjesa.
31
Postupak koji emo rabiti dosta je pouzdan a moe se rabiti i za proraun destilacije
dvokomponentnih smjesa.
Fenske Underwood Gilliland postupak
Slika 25. Kolona za kontinuiranu
rektifikaciju
Molni protoci komponenti u destilatu raunaju se iz:
(55)
b
i
a
b
i
a
i i
10 1
10
F D
+

a u proizvodu dna
(56) i i b
i
a
i
i
D F
10 1
F
B
+

Konstante a i b u jednadbi (55) i (56) raunaju se iz jednadbe Yausa

32
V
F
i, F
i, F
x
y
L
i, B
B, x
R
Q
i, D
D, x
C
Q
N
N-1
N-2
N
F
3
2
1
(57)
1
1
1
1
]
1

Hk
Hk
Hk
Hk
F
B
1
F
B
log a
(58)
Lk
Hk
Hk
Lk
Lk
Hk
Hk
Lk
Lk
log
F
B
1
F
D
1
F
B
F
D
log b
1
1
1
1
1
]
1

,
_

,
_

,
_

,
_

gdje su
F
i
molni protok komponente i u pojenju, kmol/h
D
i
molni protok komponente i u destilatu, kmol/h
B
i
molni protok komponente i u proizvodu dna, kmol/h

i
relativna hlapljivost komponente i (K
i
/K
HK
)
B
HK
molni protok tee kljune komponente (HK) u proizvodu dna, kmol/H
D
LK
molni protok lake kljune (LK) komponente u destilatu, kmol/h
F
LK
molni proizvod lake kljune komponente u pojenju, kmol/h
F
HK
molni prizvod tee kljune komponente u pojenju, kmol/h

LK
relativna hlapljivost lake kljune komponente (
LK
/ K
HK
)
Minimalni broj idealnih plitica, N
min

Slui jednadba Fenske-a
(59)
sr , Lk
B
Lk
Hk
D
Hk
Lk
min
log
x
x
x
x
log
N

1
1
]
1

,
_

,
_

je srednja vrijednost relativne hlapljivosti lake kljune komponente definirana izrazom

(60)
B , Lk D , Lk sr , Lk

ili
33
(60a)
3
B , Lk F , Lk D , Lk sr , Lk

gdje je

Lk,D
relativna hlapljivost LK komp. na temperaturi vrha kolone

Lk,F
relativna hlapljivost LK komp. na temperaturi pojenja

Lk,B
relativna hlapljivost LK komp. na temperaturidna kolone
x
Lk,D
molni udi LK komponente u destilatu
x
Hk,D
molni udi HK komponente u destilatu
x
Lk,B
molni udi LK komponente u proizvodu dna
x
Hk,B
molni udi HK komponente u proizvodu dna
Minimalni omjer pretoka R
min

Najpouzdanije rjeenje je Underwood-ov postupak koji zahtjeva rjeavanje dvije jednadbe
(61)

C
1 i i
i F , i
q 1
x
(62)

+


C
1 i
min
i
i D , i
1 R
x
gdje je
x
i,F
molni udi komponente i u pojenju
x
i,D
molni udio koponente i u destilatu
q toplinsko stanje pojenja (jed.)
R
min
minimalni omjer pretoka

i
relativna hlapljivost komponente i
c ukupni broj komponenti u smjesi
Underwood-ov pokazatelj
34
Da bi se izraunao R
min
treba najprije izraunati iz jednadbe (61), a zatim ga uvrstiti u
jednadbu (62). Fiziki suvislo rjeenje lei izmeu vrijednosti relativnih hlapljivosti kljunih
komponenti.
Broj idealnih plitica kod zadanog omjera pretoka, N
Slika 26.
Iz sl. 26. vidljivo je kako se mijenja broj idealnih plitica ovisno o promjeni omjera pretoka N =
f(R).
Kod R
min
broj idealnih plitica je beskonano velik, a kod totalnog pretoka R = , broj idealnih
plitica je minimalan N
min
.
Broj idealnih plitica kod radnog omjera pretoka rauna se iz Gilliland-ove korelacije
(63)
y 1
y N
N
min

gdje je
(64) y = 0,694 1,57x + 1,584x
2
0,727x
3

(65)
1 R
R R
x
min
+

35
min
R
N
R
min
N
Broj idealnih plitica izraunat na taj nain predstavlja broj idealnih plitica u koloni jedino u
sluaju kada je kolona opremljena kondenzatorom i grijaem (ribollerom) u kojima dolazi do
potpunog ukapljivanja i isparavanja. Ukoliko u kondenzatoru i/ili grijalici dolazi samo do
djelominog ukapljivanja odnosno isparavanja, vrijednost za broj idealnih plitica treba umanjiti
za jedan, odnosno 2, jer je uinak djelominog ukapljivanja i/ili djelominog isparavanja jednak
uinku jedne idealne plitice.
Pojna plitica N
F

Za odreivanje mjesta pojne plitice moe posluiti empirijski postupak Kirkbridea, odnosno
njegova modifikacija
(66)
N log 5 , 0
D
B
x
x
x
x
1
N
N
206 , 0
2
D , Hk
B , Lk
F
Lk
Hk
F

1
1
]
1

,
_

,
_

gdje je
B molni protok proizvoda dna kolone, kmol/h
D molni protok destilata, kmol/h
N broj idealnih plitica za zadani omjer pretoka
x
LK
molni udio lake kljune komponente
x
HK
molni udio teke kljune komponente
N
F
mjesto pojne plitice, ako se plitice broje od dna ka vrhu kolone
Djelotvornost kolona s pliticama
Djelotvornost plitice definirana je omjerom koncentracija, koje se postiu na plitici i
ravnotenih koncentracija. S druge strane ukupna djelotvornost kolone je omjer idealnih plitica
i broja plitica u koloni. Djelotvornost plitica nije nikada konstantna, jer se uvjeti i karakteristike
prijenosa tvari mijenjaju du kolone, posebno pri dnu i vrhu gdje su promjene koncentracija na
pliticama male. Djelotvornost plitica drastino opada kada koncentracija jedne od komponenata
padne ispod 100 ppm. Za praktine potrebe najjednostavnije je primjenjivati podatke
Drickamera i Bradforda ili O'Connella dane na sl. 23 kojim su dali odnos ukupne djelotvornosti
36
kolone prema viskoznosti pojenja
F
, odnosno prema relativnoj hlapljivosti kljune
komponente pomnoenoj s viskoznosti pojenja. Viskoznost pojenja nalazi se prema izrazu.
37
38
Toplinska dunost kondenzatora i grijaa destilacijskih kolona
39
F F
R
Q
Q
C
F, H , T
B, H , T
B B
B B
B, H , T
DL D
L, H , T
Slika 27. Toplinska bilanca
destilacijske kolone
a) Toplinska dunost kondenzatora Q
c

a1) Za kondenzator s potpunim ukapljivanjem toplinska dunost rauna se iz toplinske bilanse
kondenzatora (sl. 24)
Q
c
= V (H
v
H
DL
)
Q
c
= (L + D) (H
v
H
DL
)
Q
c
= D (L/D + 1) (H
v
H
DL
)
(67) Q
c
= D (R + 1) (H
v
H
DL
)
a2) Za kondenzator s djelominim ukapljivanjem (destilat djelomino u parnoj fazi) toplinska
dunost kondenzatora rauna se iz jednadbe (sl. 24)
Q
c
= L (H
v
H
DL
) + D (H
v
: H
DV
)
Q
c
= D.L/D (H
v
+ H
DL
) + D (H
v
H
DV
)
(68) Q
c
= D R (H
v
H
DL
) + D (H
v
H
DV
)
gdje je:
D molni protok destilata, kmol/h
40
H
DL
molna entalpija destilata, kapljevine, kJ/kmol
H
Dv
molna entalpija destilata, pare, kJ/kmol
H
v
molna entalpija para, kJ/kmol
R radni omjer pretoka
Q
c
toplinska dunost kondenzatora, kJ/h
b) Toplinska dunost grijaa Q
R

Rauna se iz toplinske bilance kolone (sl. 24).
(69) Q
R
= Q
c
+ D H
D
+ B H
B
F H
F

gdje je:
D molni protok destilata, kmol/h
B molni protok proizvoda dna, kmol/h
F molni protok pojenja, kmol/h
H
D
molna entalpija destilata, kJ/kmol
H
B
molna entalpija proizvoda dna, kJ/kmol
H
F
molna entalpija pojenja, kJ/kmol
Q
c
toplinska dunost kondenzatora kJ/h
Q
R
toplinska dunost grijaa, kJ/h
3. HIDRAULIKI PRORAUN REKTIFIKACIJSKIH KOLONA
41
Hidrauliki proraun kolone ovisi o vrsti kontaktnih ureaja koji se nalaze u koloni. Danas
postoji veliki broj razliitih kontaktnih ureaja koji se ugrauju u kolone i njihov izbor ovisi o
namjeni i radnim uvjetima, te ekonomskim faktorima.
U tablici 1. dana su opa pravila za izbor nekoliko tipinih vrsta kontaktnih ureaja.
Danas najvei broj rektifikacijskih kolona ima sitaste plitice ili plitice s ventiliima. Kolone s
punjenjem (nasipnim ili strukturnim) rijee se rabe, a plitice sa zvonima rijetke su i praktino
su, ih zamijenile plitice s ventiliima ili sitaste plitice.
U zadnje vrijeme je tendencija uporabe strukturnih punila napose u kolonama gdje se zahtjeva
mali pad tlak i veliki vakum (mali apsolutni tlak).
Tablica 1.
kolone s pliticama kolone s punilima
sitaste ili
s ventilima
zvona nasipna strukturna
- niski tlakovi 2 1 2 3
- visoki tlakovi 3 2 2 0
- mali protok kapljevine 1 3 1 2
- sustav koji se pijeni 2 1 3 0
- veliki protoci kapljevine 2 1 3 0
- kolone malog promjera 1 1 3 2
- kolone velikog promjera 3 1 2 1
- korozivni fluidi 2 1 3 1
- viskozne kapljevine 2 1 3 0
- mali pad tlaka 1 0 2 2
- niska cijena 2 1 2 1
klju: 0 - ne treba primjenjivati
1 - paljivo procjeniti
2 - obino se rabi
3 - najbolji izbor
Ovdje emo obraivati kolone s pliticama jer je njihova uporaba u laboratorijskim okvirima
vrlo rijetka ve emo se zadrati na kolonama s punilima.
3.1. Kolone s punilima
Kolone s punilima najee se rabe u ovim sluajevima
42
1. kolone s malim promjerom (< 0,6 m)
2. korozivni mediji
3. procesi gdje se trai mali pad tlaka (vakumski sustavi)
4. kod rektifikacije s velikim omjerom kapljevina para
Od punila navesti emo najpoznatija i njihovu uporabu:
Rashig prstenovi najranije rabljeni tip punila. Najjeftiniji ali neki puta manje djelotvoran od
drugih. Raspoloiva povrina ovisi od debljine stjenke. Obino stvaraju dosta internih kanala
kapljevine i usmjeravaju kapljevinu prema stjenkama kolone.
Berlova sedla djelotvornija od rashig prstenova, ali i skuplja. Imaju manju HTU od Rashig
prstenova i manji pad tlaka ali visoku toku plavljenja. Lomljivi su.
Intalox sedla i ostala punila u obliku sedla. Jedna od najdjelotvornijih punila, ali i skupa.
Dosta se lako lome ako su keramika.
Pall prstenovi uzrokuju manji pad tlaka (< 50 %) od Rashig prstenova. Dobra raspodjela
kapljevine u sloju, veliki kapacitet.
Izbor punila esto ovisi od niza faktora: korozivnosti, temperature, padu tlaka, promjeru kolone.
Fizike karakteristike nekih najee rabljenih punila dani su u prilogu
Za formiranje jednolikog filma kapljevine na povrini punila potreban je odreeni minimalni
protok kapljevine. Svojstva povrine punila vana su za nastajanje filma kapljevine na povrini.
to bolje kapljevina vlai povrinu i stvara film to je punilo djelotvornije. U tablici dani su
podaci za minimalne volumene brzina kapljevine za razne materijale od kojih se rade punila.
Pad tlaka kroz sloj punila raste s porastom masenih brzina kapljevine i para sve dok se ne
dostigne toka plavljenja.
Pad tlaka u sloju punila moe se izraunati iz izraza:
e
e
m
b
g
g
m
p
a 10
l

(bar/m)
gdje je:
p/l - pad tlaka u sloju punila, bar/m
me - masena brzina kapljevine, kg/m
2
s
m
g
- masena brzina para, kg/m
2
s

g
- gustoa para, kg/m
3

43

e
- relativna gustoa kapljevine (voda: 1)
a i b - konstante ije su vrijednosti dane u tablici
djelotvornost punila izraava se ili visinom sloja, ekvivalentnom jedinici prijenosa, H
OG
, H
OL
,
ili visinom sloja ekvivalentom idealnoj plitici, HETP. Karakteristino je da su vrijednosti za
HETP i za organske iza anorganske sustave praktino konstantne, posebno ako je optereenje
kapljevinom najmanje 5 m
3
/m
2
h i ako se mogu izbjei punila koja imaju loa svojstva vlaenja
(plastina). U tim sluajevima HETP za visoko djelotvorna punila (Intajox sedla, Pall prstenovi)
iznosi
HETP , m
veliina podruje najee
mm
25,1 0,38 0,53 0,46
38,1 0,56 0,74 0,66
50,8 0,76 0,99 0,89
Za Rashig prstenove veliine 9,5 76,2 mm (3/8" - 3") HETP moe se dobiti
(70)
0,5
o e
e
d
HETP 4, 35
m
_

,
(m)
d
o
veliina Rashig prstenova, mm
m
1
maseni fluks kapljevine, kg/m
2
h

e
viskoznost kapljevine, mPas
Izbor tlaka u koloni
Kolone za razdvajanje normalno plinovitih ugljikovodika rade pod tlakom veim od 1 bara.
Granice raspona moguih tlakova definirane su, s jedne strane, temperaturom dna kolone (tj.
temperatura vrenja smjese koja naputa kolonu) koja ne smije biti vea od kritine temperature
koja izlazi s dna kolone i s druge strane, temperatura vrha kolone koja ne moe biti nia od
temperature raspoloivog sustava hlaenja.
Poveanjem tlaka smanjuje se relativna hlapljivost (
i
), naroito kod njihovih niih vrijednosti,
pa je stoga potreban vei broj plitica ili vei omjer pretoka da bi se postiglo isto razdvajanje.
44
Vei broj plitica znai skuplji ureaj a vei protok vee pogonske trokove. S druge strane,
poveanjem tlaka postie se vea proizvodnost aparata uz iste njegove dimenzije. Uz vie
tlakove i vee temperature bolja je efikasnost plitica.
Nadalje od razine tlaka ovisi tip i konstrukcija pomonih ureaja, kao to su kondenzatori,
grijalice, izmjenjivai topline i armature. Meutim kao osnovno pravilo vrijedi, gdje god je to
mogue treba birati najnii tlak pri kome se vrh kolone moe hladiti cirkulacionom vodom ili
zrakom kao najekonominijim radnim fluidoima.
45
RAVNOTENI SASTAV TEKUINA-PARA SMJESE ETANOL-VODA PRI
ATMOSFERSKOM TLAKU
Udio etanola u
tekuoj smjesi
Vrelite
C
Udio etanola
u pari
Udio etanola u
tekuoj smjesi
Vrelite
C
Udio etanola
u pari
maseni molni maseni molni maseni molni maseni Molni
0,0001 0,00004 99,9 0,0013 0,0005 0,4400 0,2351 82,5 0,756 0,5480
0,0010 0,0004 99,8 0,013 0,0051 0,4500 0,2425 82,45 0,759 0,5522
0,0015 0,00055 99,7 0,0195 0,0077 0,4600 0,2500 82,35 0,761 0,5548
0,0020 0,0008 99,6 0,026 0,0103 0,4700 0,2575 82,3 0,763 0,5574
0,0030 0,0012 99,5 0,038 0,0157 0,4800 0,2653 82,15 0,765 0,5603
0,0040 0,0016 99,4 0,049 0,0198 0,4900 0,2732 82,0 0,768 0,5644
0,0050 0,0019 99,3 0,061 0,0248 0,500 0,2812 81,9 0,770 0,5671
0,0060 0,0023 99,2 0,071 0,0290 0,5100 0,2893 81,8 0,773 0,5712
0,0070 0,0027 99,1 0,081 0,0333 0,5200 0,2980 81,7 0,775 0,5741
0,0080 0,0031 99,0 0,090 0,0372 0,5300 0,3061 81,6 0,777 0,5770
0,0090 0,0035 98,9 0,099 0,0412 0,5400 0,3147 81,5 0,780 0,5811
0,011 0,0039 98,75 0,1075 0,0451 0,5500 0,3234 81,4 0,782 ,5839
0,0200 0,0079 97,65 0,197 0,0876 0,5600 0,3324 81,3 0,785 0,5878
0,0300 0,0119 96,65 0,272 0,1275 0,5700 0,3416 81,25 0,787 0,5910
0,0400 0,0161 95,8 0,333 0,1634 0,5800 0,3509 81,2 0,790 0,5955
0,0500 0,0201 94,95 0,370 0,1868 0,5900 0,3602 81,1 0,792 0,5984
0,0600 0,0243 94,15 0,411 0,2145 0,6000 0,3698 81,0 0,795 0,6029
0,0700 0,0286 93,35 0,446 0,2396 0,6100 0,3797 80,95 0,797 0,6058
0,0800 0,0329 92,6 0,476 0,2621 0,6200 0,3895 80,85 0,800 0,6102
0,0900 0,0373 91,9 0,500 0,2812 0,6300 0,4000 80,75 0,803 0,6144
0,1000 0,0416 91,3 0,522 0,2992 0,6400 0,4102 80,65 0,805 0,6176
0,1100 0,0461 90,8 0,541 0,3156 0,6500 0,4209 80,6 0,808 0,6222
0,1200 0,0507 90,5 0,558 0,3306 0,6600 0,4317 80,5 0,810 0,6252
0,1300 0,0551 89,7 0,574 0,3451 0,6700 0,4427 80,45 0,813 0,6299
0,1400 0,0598 89,2 0,588 0,3583 0,6800 0,4541 80,4 0,816 0,6343
0,1500 0,0646 89,0 0,600 0,3698 0,6900 0,4655 80,3 0,819 0,6391
0,1600 0,0686 88,3 0,611 0,3806 0,7000 0,4772 80,2 0,821 0,6421
0,1700 0,0741 87,9 0,622 0,3916 0,7100 0,4892 80,1 0,824 0,6470
0,1800 0,0795 87,7 0,632 0,4018 0,7200 0,5016 80,0 0,828 0,6534
0,1900 0,0841 87,4 0,643 0,4127 0,7300 0,5139 79,95 0,831 0,6581
0,2000 0,0892 87,0 0,650 0,4209 0,7400 0,5268 79,85 0,834 0,6628
0,1200 0,0942 86,7 0,658 0,4294 0,7500 0,5400 79,75 0,838 0,6693
0,2200 0,0993 86,4 0,666 0,4382 0,7600 0,5534 79,72 0,841 0,6742
0,2300 0,1048 86,2 0,673 0,4461 0,7700 0,5671 79,7 0,845 0,6807
0,2400 0,1100 85,95 0,680 0,4541 0,7800 0,5811 79,65 0,849 0,6879
0,2500 0,1153 85,7 0,686 0,4608 0,7900 0,5955 79,55 0,854 0,6959
0,2600 0,1208 85,4 0,693 0,4690 0,8000 0,6102 79,5 0,858 0,7029
0,2700 0,1264 85,2 0,698 0,4749 0,8100 0,6252 79,4 0,863 0,7115
0,2800 0,1319 85,0 0,703 0,4808 0,8200 0,6405 79,3 0,867 0,7186
0,2900 0,1377 84,8 0,708 0,4868 0,8300 0,6564 79,2 0,872 0,7271
0,3000 0,1435 84,7 0,713 0,4930 0,8400 0,6727 79,1 0,877 0,7361
0,3100 0,1495 84,5 0,717 0,4977 0,8500 0,6892 78,95 0,883 0,7470
0,3200 0,1555 84,3 0,721 0,5027 0,8600 0,7062 78,85 0,889 0,7581
0,3300 0,1615 84,2 0,725 0,5078 0,8700 0,7236 78,75 0,895 0,7693
0,3400 0,1677 83,85 0,729 0,5127 0,8800 0,7415 78,65 0,901 0,7800
0,3500 0,1741 83,75 0,732 0,5167 0,8900 0,7599 78,6 0,907 0,7926
0,3600 0,1803 83,7 0,735 0,5204 0,9000 0,7788 78,5 0,913 0,8042
0,3700 0,1868 83,5 0,738 0,5243 0,9100 0,7982 78,4 0,920 0,8183
0,3800 0,1934 83,4 0,740 0,5268 0,9200 0,8182 78,3 0,9265 0,8315
0,3900 0,2000 83,3 0,743 0,5309 0,9300 0,8387 78,27 0,934 0,8470
0,4000 0,268 83,1 0,746 0,5346 0,9400 0,8597 78,2 0,943 0,8640
0,4100 0,2138 82,95 0,748 0,5376 0,9500 0,8815 78,18 0,9505 0,8825
0,4200 0,2207 82,78 0,751 0,5412 0,9557 0,8941 78,15 0,9557 0,8941
0,4300 0,2279 82,65 0,754 0,5453
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57