UNIVERZITET U ZENICI

Metalurško – tehnološki fakultet

Predmet
Toplotno procesno inženjerstvo

Akademska godina: 2017 / 18.

SEMINARSKI RAD

DESTILACIJA I ISPARAVANJE

Studentice: Profesorica:
Anela Hodžić prof. dr. sc. Ana Beroš
Mediha Pašalić
Maja Petrović

Zenica, juli 2018.

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................................................... 3
2. PODJELA DVOJNIH TEKUĆIH SMJESA .............................................................................................. 6
3. IDEALNE TEKUĆE SMJESE ................................................................................................................ 6
3.1. Raoultov zakon ........................................................................................................................ 6
3.2. Daltonov zakon ........................................................................................................................ 7
4. JEDNOSTAVNA DESTILACIJA ............................................................................................................ 8
5. DESTILACIJA S DEFLEGMACIJOM ..................................................................................................... 8
6. DESTILACIJA S VODENOM PAROM .................................................................................................. 9
7. Molekularna destilacija ................................................................................................................. 10
8. Azeotropna destilacija ................................................................................................................... 11
9. Frakcijska destilacija ...................................................................................................................... 12
10. Zaključak .................................................................................................................................... 13
11. Literatura ................................................................................................................................... 14

2
 1. UVOD

Destilacija je tehnološka operacija kojom se tekuća smjesa hlapljivih komponenata

isparavanjem i naknadnim ukapljivanjem para razdvaja na relativno čiste komponente.

Najranija primjena destilacije je povezana sa proizvodnjom alkoholnih pića i esencijalnih ulja

iz prirodnih preparata.

Riječ destilacija potiče od latinske riječi destillare, što znači kapati i odnosi se na kapanje
kondenzata.

Destilacija se zasniva na različitoj hlapivosti komponenata smjese kod iste temperature. Radi
toga se u u parnoj fazi nalaze sve komponente tekuće smjese. Udio je para lakše hlapljive
komponente u parnoj fazi uvijek (osim kod azeotropnih smjesa) veći nego u tekućoj smjesi.

Isparavanje dvojne tekuće smjese se bitno razlikuje od isparavanja čiste tekućine. Pregledno
se isparavanje dvojne tekuće smjese može pratiti na t,XY-dijagramu.

Na tom dijagramu se daje ovisnost temperature ključanja (kondenzacije) o sastavu tekuće

smjese (ili pare) kod konstantnog tlaka. Na ordinatu se nanosi temperatura ključanja tekuće
smjese različitog sastava, a na apscisu molni udio lakše hlapljive komponente u tekućoj
smjesi X i pari Y.

3
 Slika 1: Dijagram t, XY

Na X,Y dijagramu se na os ordinata nanose molni udjeli lakše hlapljive komponente u parnoj
fazi, a na os apscisa molni udjeli lakše hlapljive komponente u tekućoj fazi pri konstantnom
tlaku i temperaturi ključanja.

Ovdje se ucrtava ravnotežna krivulja koja prikazuje ovisnost sastava pare o sastavu tekuće
smjese kod određenog tlaka.

Ravnotežna krivulja i dijagonala kvadrata na X,Y dijagramu omeđuje postojanja dviju faza.
Ispupčenost ove krivulje u odnosu na dijagonalu kvadrata kod određenog tlaka ovisi o omjeru
toplina isparavanja komponenata (rA:rB).

Pri rA:rB < 1; povećanjem tlaka se smanjuje ispupčenost krivulje.

4
Slika 2: Dijagram p, XY

Slika 3: Dijagram X,Y

5
 2. PODJELA DVOJNIH TEKUĆIH SMJESA

Dvojne tekuće smjese dijele se na tekuće smjese:

 čije se komponente međusobno miješaju u svim omjerima, tvoreći homogenu tekuću

smjesu
 čije se komponente međusobno djelomično miješaju
 čije se komponente međusobno ne miješaju.

Tekuće smjese čije se komponente miješaju u svim omjerima dijele na

 idealne i
 realne.

Realne se tekuće smjese dijele na realne tekuće smjese s:

 Pozitivnim i
 Negativnim odstupanjem od Raoult-ovog zakona.

3. IDEALNE TEKUĆE SMJESE

Za idealne je tekuće smjese valjan Raoult-ov zakon.

Prema tom zakonu je parcijalni tlak pare bilo koje komponente ppk jednak produktu molnog
udjela komponente u tekućoj smjesi Xk i tlaka pare čiste komponente pK pri istoj temperaturi.

3.1. Raoultov zakon

Parcijalni tlak jedne komponente u smjesi jednak je produktu tlaka zasićene pare čiste komponente pri
određenoj temperaturi i njezinog množinskog udjela u smjesi.

pA = pAo xA

Koliki će iznositi tlak para neke tvari će zaista biti određeno privlačnim silama među česticama te tvari
u kondenziranoj (to se odnosi na tekućinu ili krutinu) fazi i mijenjet će se s temperaturom.

Iz Raoultovog zakona se nikako ne mogu uspoređivati tlakovi para čistih otapala. Raoultov zakon kaže
samo koliki će biti tlak para otapala u otopini u odnosu na tlak para za čisto otapalo. Uzmimo nekoliko
otapala, bilo kojih. Odnos tlakova para otapala u otopini i čistog otapala će biti isti za svako otapalo
dok god su množinski udjeli otapala u otopinama jednaki.

6
 3.2. Daltonov zakon
Za idealnu je plinsku fazu valjan DALTON-ov zakon. Prema jemu je parcijalni tlak bilo koje
komponente u pari ppk jednak produktu molnog udjela komponente u pari Yki ukupnog tlaka pare p.

Daltonov zakon nam omogućava odredivanje parcijalnih tlakova plinova prisutnih u atmosferi,
poznavanjem njihovih udjela u atmosferskom zraku. Tako, ako je kisik prisutan u zraku udjelom od
21%, tada će i njegov parcijalni tlak biti 21% od ukupnog tlaka zraka.

Pri mešanju gasova , ukoliko ne postoji hemiska privlačnost, svaki od njih zadržava sve svoje osobine,
kretanje i svoj pritisak kojim će delovati u smeši. Gasovi koji se udišu pod povišenim pritiskom,
naročito ako su u pitanju mešavine, imaju različiti uticaj na ronioca. Zakonn glasi : PRITISAK KOJI
VRŠI GASNA MEŠAVINA JEDNAK JE ZBIRU PRITISAKA KOJI BI VRŠIO SVAKI OD
GASOVA KOJI ČINE MEŠAVINU, AKO BI SAM ZAUZIMAO CELU MEŠAVINU.

P (ukupno) = P1 + P2 + P3 + ...... + Pn

U osnovi ovo znači da svaki gas u mešavini deluje nezavisno od drugih. Individualni pritisak gasa u
mešavini naziva se PARCIJALNI PRITISAK, i njegova visina zavisi od procenta tog gasa i opšteg
pritiska mešavine. Izračunava se po formuli :

p1 = ( P A ) / 100

P - asolutni pritisak smeše

A - procenat gasa u smeši

Poznavanje parcijalnih pritisaka pri povišenom pritisku je od osnovnog značaja za bezbedno ronjenje,
jer fiziološki efekat gasova zavisi od parcijalnog pritiska a ne od procenta u smeši.

primer : Kada se na dubini od 50m udiše mešavina koja se sastoji od 4% kiseonika i 96% helijuma,
kiseonik ima parcijalni pritisak od 0,24 bara (24%) što je optimalno za odvijanje životnih procesa.
Međutim, ako se na površini pokuša sa udisanjem iste smeše, došlo bi do trenutnog gubitka svesti, jer
kiseonik na površini ima parcijalni pritisak od svega 0,04 bara

Omjer između tlaka pare čistih komponenata pA i pB kod iste temperature je RELATIVNA

HLAPIVOST komponenata α AB

Relativnu hlapivost jedne komponente u odnosu na drugu može ocijeniti i iz tlaka para na istoj
temperaturi

Tlak p i sastav tekuće smjese X određuju temperaturu ključanja smjese i sastav pareY

Temperatura ključanja i tlak p smjese određuju sastav plinske i tekuće faze

K – vrijednost mjera tendencije komponente da ispari

K= množinski udjel komponente a u pari / množinski udjel komponente b u pari

7
 4. JEDNOSTAVNA DESTILACIJA

Kod jednostavne (diferencijalne) se destilacije određena količina polazne smjese unosi u

destilacioni kotao i grije do temperature ključanja_ para koja se izdvaja iz tekuće smjese se
neprekidno ukapljuje u kondenzatoru i kao destilat se odvodi van postrojenja u prvim
trenucima destilacije ima najviše lakše hlapive komponente, a kasnije se ta količina smanjuje.
Kada je sastav destilata postao jednak potrebnom molnom udjelu lakše hlapive komponente u
destilatu, prestaje destilacija radi toga ostatak u destilacionom kotlu nakon provedene
destilacije nije u ravnoteži s čitavom količinom destilata nego samo s onim dijelom pare koja
tog trenutka napušta destilacioni kotao.

5. DESTILACIJA S DEFLEGMACIJOM

Destilacija se može provoditi i tako da se jedan dio pare koji napušta destilacioni kotao u
deflegmatoru kondenzira ,kondenzat se vraća u destilacioni kotao, a preostali se dio pare
uvodi u kondenzator gdje se kondenzira i kao destilat izvodi iz postrojenja.
Kod destilacije s deflegmatorom može se odrediti stupanj kondenzacije kao omjer broja
molova flegme koja se vraća kao kondenzat u destilacioni kotao i broja molova pare koja se
podiže iz destilacionog kotla

8
6. DESTILACIJA S VODENOM PAROM

 Ova destilacija primjenjuje se za odjeljivanje hlapive komponente od nehlapive kod

čega je uvjet da se hlapiva komponenta ne miješa s vodom

 Princip se sastoji u direktnom uvođenju pregrijane vodene pare u destilacioni kotao

pri čemu se destilacija provodi kod niže temperature nego što je temperatura ključanja
komponente koja se odjeljuje.

 Komponente dobivene destilacijom s vodenom parom se ne miješaju destilat se sastoji

iz dva sloja: vodeni sloj i sloj.

 Komponente koji se odjeljuje pomoću dekantacije se može odijeliti jedan sloj od

drugoga.

 Ukupni tlak pare kod ove destilacije je jednak zbroju parcijalnog tlaka vodene pare i
parcijalnog tlaka komponenete koja se odjeljuje.

9
 7. Molekularna destilacija

Molekularna destilacija je destilacija u visokom vakuumu, tj. pri znatno sniženome tlaku,
čime se snizuje vrelište kapljevine. Provodi se pri tlaku 0,13...0,93 Pa (u laboratorijskim
uvjetima) ili 0,4...4 Pa (u industrijskim postrojenjima). Primjenjuje se za odjeljivanje
sastavnica tekućih smjesa koje imaju visoko vrelište ili nisu postojane na povišenim
temperaturama.

10
 8. Azeotropna destilacija

Azeotopna destilacija je razdvajanje smjese dviju sastavnica koje se ne mogu razdvojiti

dodavanjem treće sastavnice, čime nastaje heterogena azeotropna smjesa novih svojstava, tzv.
azeotrop. Promjenom tlaka mijenja se sastav para iznad azeotropa, pa se sastavnice mogu
razdvojiti jednostavnom destilacijom. Sastavnice se mogu razdvojiti i tzv. ekstraktivnom
destilacijom, gdje jednostavnoj destilaciji prethodi razaranje azeotropa dodatkom otapala
visokoga vrelišta, koje selektivno djeluje samo na jednu od sastavnica tako da joj poveća
hlapljivost (azeotropna smjesa).

Azeotropija (grčki: „vrije bez promjena“) je pojava da smjese nekih tekućina određenog
sastava (omjera), koji nazivamo azeotropna smjesa, vriju pri stalnoj temperaturi i tlaku dajući
pare istog sastava kao što ga ima tekućina. Govorimo o tekućinama koje se miješaju u svim
omjerima. Azeotropija je odstupanje od tipičnog ponašanja kad se sastav para iznad tekuće
smjese razlikuje od sastava same smjese.

Pojava je značajna za razumijevanje tijeka destilacije kojom želimo razdvojiti sastojke iz

smjese, odnosno dobiti sastojke u čistom stanju.

11
 9. Frakcijska destilacija

Frakcijska (diferencijalna) destilacija je razdvajanje smjese tekućina na pojedine sastavnice,

tj. frakcije, zasnovano na razlici njihovih vrelišta, ne većoj od 25 °C. Zagrijavanjem smjese do
vrelišta pojedine frakcije, frakcija isparuje, pare se kondenziraju, pa nastaju destilati različita
sastava koji se sakupljaju u zasebnim sabirnicama. Nastale pare mogu se djelomično ukapljiti
te ponovno destilirati, čim nastaje destilat s većim sadržajem hlapljivijih sastavnica.
Frakcijska se destilacija provodi u frakcijskim ili rektifikacijskim kolonama, a rabi se za
razdvajanje sastavnica u rafinerijama nafte, petrokemiji i kemijskoj industriji, za dobivanje
ugljikovodika iz nafte i prirodnoga plina, pojedinih plinova iz ukapljenoga zraka, itd.

12
 10. Zaključak

Postupak destilacije je samo naizgled jednostavan proces. Najranija primjena destilacije je

povezana sa proizvodnjom alkoholnih pića i esencijalnih ulja iz prirodnih preparat.

Destilacija se primjenjuje za razdvajanje i pročišćivanje hlapljivih spojeva (proizvodnja

rafiniranoga etanola, tj. rafinade, žestokih alkoholnih pića, eteričnih ulja i sl.).

Destilacija tvari koje nisu postojane na temperaturama vrenja pri normalnom tlaku (npr.
vitamini) provodi se u vakuumu.

Koristi se u kozmetičkoj industriji (proizvodnja eteričnih ulja i mirisa) u organskoj kemiji pri
sintezi složenih organskih spojeva, u rafinerijama nafte i petrokemiji industriji (tzv. parno
stripiranje), itd.

Tvari koje su vrlo osjetljive na toplinu mogu se odvojiti destilacijom vodenom parom u
vakuumu (npr. hormoni).

13
11. Literatura

1. http://plantagea.hr/aromaterapija/etericna-ulja/kemizam-i-djelovanje-eterienih-ulja-
2/varijabilnost-sastava-eterienih-ulja-2/postupak-destilacije-i-obrada/

2. http://users.pbf.hr/~djezek/ing_3/Destilacija.pdf

3. https://glossary.periodni.com/glosar.php?hr=frakcijska+destilacija

14