AKO JE Q = 0 ( savreno toplinski izolirani sustav ), slijedi :

Entropija, S izricanje 2. zakona termodinamike u teoriji vjerojatnosti

Termodinamika veliina koja opisuje stupanj nereda zove se entropija i oznaava se slovom S. Entropija je,
kao i entalpija, funkcija stanja, to znai da ovisi samo o konanom i poetnom stanju sustava ( u krunom
procesu je 0 = S ), a moe imati pozitivnu i negativnu vrijednost. Entropija je mjera za koliinu tzv.
degradirane energije :
T
Q
[ JK
-1
] (omjer topline i temperature na kojoj se ta toplina izmjenjuje)

Drugim rijeima, entropija je mjera nesreenog irenja energije, tj. stupanj nesreenosti sustava, ili,
entropija je razmjerna koliini energije koja je izgubila sposobnost vrenja rada.

Vrijedi da je promjena entropije uvijek jednaka ili vea od nule :
T
Q
S


[ JK
-1
]

znak > se uzima za ireverzibilne procese znak = se uzima za reverzibilne procese
Ova definicija ( nejednakost ) ne otkriva pravi smisao entropije, ali omoguava njeno mjerenje.

Entropija se moe izraunati samo za reverzibilne procese, inae se rauna samo promjena entropije.
[ Ipak, u kemije se uz dogovor, mogu izraunati i same entropije :
Dogovor u kemiji : ENTROPIJA VODE NA 0 C i kod tlaka p = 101 325 Pa je NULA . Tako se osim
S mogu odrediti i same ( apsolutne ) entropije : S
konana
- S
poetna
= H/T ( uz p = konst. Q = H ) ]

ENTROPIJA nam kae u kojem smjeru moe spontano tei neki proces mogui su samo oni
procesi u kojima se entropija poveava.



tj. entropija izoliranog termodinamikog sustava moe se samo poveavati ili odravati konstantnom.
Kada sustav prelazi u ravnoteno stanje, njegova entropija raste. Doe li on u to stanje, njegova entropija
ostaje stalna. Dakle, STANJE TERMODINAMIKE (toplinske) RAVNOTEE JE STANJE
MAKSIMALNE ENTROPIJE. [Ravnoteno stanje je ono kod kojega makroskopske veliine koje odreuju to
stanje ostaju stalne ( npr. p, T, ... ).]

Postoji i ovakva interpretacija 2. zakona termodinamike :
Priroda tei ka termodinamikim stanjima koja su vjerojatnija.
Pojanjenje : Pretvorba rada u toplinu je spontani proces u prirodi. Jezikom statistike, tj. teorije vjerojatnosti,
to je tenja prirodnih procesa da spontano idu iz reda u nered. Red je manje vjerojatno stanje !
Dakle :
W Q , mogui su procesi u kojima se sav rad W pretvara u toplinu Q ( rad sila otpora, trenja ... )
red nered ( prijelaz reda u nered je vjerojatan proces )
Q W, nema procesa u kojima bi se sva dovedena toplina potpuno pretvorila u rad
nered red ( prijelaz nereda u red nije vjerojatan proces, iako je mogu po 1. zakonu termodinamike )
Pretvorba iz nereda u red nije spontana ( prirodna ), znai nevjerojatna je. ( Postoji vjerojatnost, ali je vrlo mala ).

Drugi zakon termodinamike opisuje posljedice entropije :
Nije mogu perpetuum mobile druge vrste, tj. ne moe se dobiti rad prijenosom topline sa hladnijeg na
toplije tijelo.
Sa entropijom se neprekidno sreemo u svakodnevnom ivotu. Svako je vidio knjigu kako padne sa stola pri emu se
njena kinetika energija pretvorila u toplinu i malo ugrijala podlogu na koju je pala. Ali nitko nije vidio da knjiga sa
poda poleti na policu uz spontano hlaenje poda. U prvom sluaju entropija sustava raste, a u drugom pada. Svi
spontani procesi se odigravaju u smjeru porasta entropije. Normalno, niko nas ne sprjeava da podignemo knjigu i
vratimo je u policu. Ali, tada smo smanjili entropiju na raun rada koji smo izvrili podizanjem knjige. A da bi se
dolo do te energije, morala se poveati entropija na nekom drugom mjestu, pri emu je ukupan rezultat porast
entropije u svemiru.

Budite i vi Maxwellov demon! Pokuajte razdvojiti plave od crvenih molekula u ovoj Flash igrici (85 kB).

http://eskola.hfd.hr/clanci/entropija/maxwell2_01_hrv.html
0 S