UNIVERZITET U TRAVNIKU

FARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

SEMINARSKI RAD
Hemija

Travnik, 2013.

UNIVERZITET U TRAVNIKU
FARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

SEMINARSKI RAD

Predmet:

Hemija

Studenti:

Mirjam Oluji V-647/13

Niko Paladin
Jure Trogrli V-642/13
Kristijan Maras V-668/13
Dino Kosovec V-617/13

Travnik, prosinac 2013.

Sadraj
1.

Uvod.........................................................................................................................................1

1.

Alkalijski metali.......................................................................................................................3
1.1.

Svojstva.............................................................................................................................3

2.

Zemnoalkalijski metali.............................................................................................................5

3.

Prijelazni metali........................................................................................................................7

4.

Slabi metali...............................................................................................................................8

5.

Polumetali.................................................................................................................................9

6.

Nemetali.................................................................................................................................10

7.

Halogeni elementi...................................................................................................................11

8.

Plemeniti plinovi....................................................................................................................12

9.

Lantanoidi...............................................................................................................................14

10.

Aktinoidi.............................................................................................................................15

11.

Literatura.............................................................................................................................16

1. Uvod

Slika 1. Periodni sustav elemenata

Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.

Alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, prijelazni metali, aktinoidi, lantanoidi i slabi metali
zajedno nose naziv "kovine" (metali).
Halogeni elementi i plemeniti plinovi su nemetali.
Izvorni je sustav stvoren kad se jo nije znao sastav atoma: ako se elementi sloe po atomskoj
masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kretanje tih
osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njemaki kemiar Johann Wolfgang
Dbereiner, koji je 1829. zapazio odreeni broj trijada slinih elemenata:
Zatim je engleski kemiar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi sline
vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, to je usporedio s glazbenom oktavom, ali
suvremenici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i
Rus Dmitrij Ivanovi Mendeljejev gotovo su istodobno napravili prvi periodni sustav, gdje su
elementi bili sloeni po masi.
1

Mendeljejev je k tome sloio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje
slagali sa osobinama susjednih elemenata, ispravio je greke u vrijednostima vie atomskih masa,
te je predvidio postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije.
Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem 19. i
poetkom 20. stoljea.

Slika 2. Dmitri Ivanovich Mendeleev

1. Alkalijski metali
Alkalijski metali (ili alkalijske kovine) su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij, natrij,
kalij, rubidij, cezij i francij.

Slika 3. Prva skupina periodnog sustava (alkalijski metali)

1.1.

Svojstva

Zbog samo jednog elektrona u zadnjoj ljusci elektronskog omotaa njihovih atoma, imaju
najmanju energiju ionizacije od svih ostalih metala, to znai da su kemijski vrlo reaktivni
(reaktivnost im raste porastom relativne atomske mase).
Zbog toga se u prirodi nalaze samo u spojevima, dok se u elementarnom stanju moraju uvati u
posebnim uvjetima: litij, natrij i kalij se, da ne bi reagirali s tvarima iz zraka, uvaju u petroleju

ili mineralnim uljima, dok za rubidij i cezij ni to nije dovoljno oni se moraju uvati u vakuumu
ili u atmosferi plemenitog plina.
Alkalijski metali vrlo lako oksidiraju, to ih ini najjaim reducensima. Od svih alkalijskih
metala, najjai reducens je litij.Reakcije tih metala s vodom vrlo su burne, pri emu se stvaraju
jake luine:
2 M(s) + 2H2O(l) 2 M+ + 2 OH- + H2(g)
Litij se lagano grije i isputa vodik, natrij se rastali i zapali vodik ako miruje na mjestu, kalij se
rastali i zapali, rubidij detonira, a cezij detonira jo jae.
Francij, zbog kratkog vremena poluraspada, nije sintetiziran u makroskopskim koliinama, no za
oekivati je da bi reagirao slino ceziju.
U svim spojevima dolaze u stupnju oksidacije +1, a najee u obliku klorida, od kojih je
najrasprostranjeniji natrijev klorid. Svi spojevi su im ionski, a njihovi kationi ne hidroliziraju ili
hidroliziraju vrlo malo.
Dobivaju se elektrolizom talina njihovih soli (najee klorida), a ne vodenih otopina jer imaju
vrlo negativne redukcijske elektrodne potencijale, zbog ega se na katodi vri redukcija vode u
vodik.
Zbog slabe metalne veze kojoj je uzrok samo jedan elektron u zadnjoj elektronskoj ljusci,
najmeki su metali. Svi se mogu lako rezati noem, s izuzetkom litija, koji je neto tvri. Talita
su im vrlo niska, kao i gustoe. Kristalna reetka alkalijskih metala je volumno centrirana kocka.
Svi boje plamen: litij crveno, natrij intenzivno uto, kalij blago ljubiasto, rubidij crvenoljubiasto, a cezij nebesko plavo. Kao elementarne tvari, alkalijski metali koriste se za razne
teke redukcije, u organskim sintezama, kao rashladni mediji u nekim sustavima i slino. Imaju
vrlo malenu ulogu u metalurgiji. Spojevi su im vrlo iroke uporabe.

Slika 4. Pozicja alkalijskih metala u periodnom sustavu elemenata

2. Zemnoalkalijski metali
Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava elemenata: berilij, magnezij,
kalcij, stroncij, barij i radij.

Slika 5. Pozicja zemnoalkalijskih metala u periodnom sustavu elemenata

Redni
broj
4
12

Ime
Berilij

Simbo
l
Be
Mg

20

Magnez
ij
Kalcij

38

Stroncij

Sr

56

Barij

Ba

88

Radij

Ra

Ca

Slika 6. Redni broj, ime i simbol zemnoalkalijskih metala

Zemnoalkalijski metali u zadnjoj ljusci svog elektronskog omotaa imaju po dva elektrona, stoga
imaju dvije energije ionizacije. Ukupna energija ionizacije im je mala, ali ipak vea od energije
ionizacije alkalijskih metala. Reaktivnost im raste s porastom relativne atomske mase.

U prirodi se zato nalaze samo u spojevima. U elementarnom stanju pokazuju znatne razliitosti.
Berilij ne reagira s vodom i stabilan je na zraku, magnezij reagira s vruom vodom, dok je na
zraku stabilan i presvuen karbonatom, kalcij reagira s hladnom vodom, ali se moe uvati u
suhom zraku u kojem se prekrije karbonatom, dok stroncij, barij i radij brzo reagiraju s vodom i
moraju se uvati pod mineralnim uljem.
U svim spojevima dolaze u stupnju oksidacije +2, a najee u obliku klorida. Svi spojevi su im
ionski, a njihovi kationi ne hidroliziraju ili hidroliziraju vrlo malo.
Zbog dvaju elektrona u zadnjoj ljusci, metalna veza je jaa nego kod alkalijskih metala, pa
zemnoalkalijski imaju vie talite i tvrdou. Porastom atomskog broja, raste im gustoa, a
opadaju talite i vrelite.
Svi imaju negativne redukcijske elektrodne potencijale pa se elektrolizom vodenih otopina
njihovih soli na katodi reducira voda u vodik. Zato se zemnoalkalijski metali dobivaju
elektrolizom talina njihovih soli, najee klorida.
Ionski karakter veza u njihovim spojevima raste s porastom relativne atomske mase, to prati i
bazinost njihovih oksida i hidroksida. Zbog toga je berilijev hidroksid amfoteran, a radijev
hidroksid vrlo lunat. Berilijevi spojevi snano kiselo hidroliziraju, a radijeve su neutralne.
Kristalne im se reetke razlikuju: berilij i magnezij imaju heksagonsku, kalcij i stroncij gustu
kubinu, a barij i radij volumno centriranu kocku.
U prirodi se pojavljuju kao minerali: beril, kalcit i aragonit, magnezit, dolomit, sadra ili gips te
barit, koji ulaze u sastav Zemljine kore.

Berilij i magnezij ne boje plamen, dok ga kalcij boji ciglasto crveno, stroncij karmin-crveno,
barij zeleno, a radij grimizno. Kao elementarne tvari, neki od njih imaju vane primjene, dok ih
neki nemaju. U obliku spojeva, svi osim berilija i radija imaju iroku primjenu.

3. Prijelazni metali
U kemiji izraz prijelazni metal (ponekad i prijelazni element) ima dva znaenja:
1. Obino se uzima da je to bilo koji element u d-bloku periodnog sustava, to obuhvaa sve
elemente od 3. do 12. grupe.
2. Prema strogoj definiciji IUPAC-a to su elementi iji atomi imaju djelomino popunjenu
d-podljusku elektrona ili mogu formirati katione s djelomino popunjenom dpodljuskom. Time su iskljueni cink, skandij i iva koji imaju konfiguraciju d10.
3. Postoji 40 prijelaznih metala, a tako se zovu zbog njihovog poloaja u periodnom
sustavu. Kod njih se u svakoj periodi u kojoj postoje redom popunjava d-podljuska, pa
time ine prijelaz izmeu elemenata 2. i elemenata 13. grupe.

Grupa

3 (III
B)

4 (IV
B)

5 (V
B)

6 (VI
B)

7 (VII 8 (VIII 9 (VIII 10 (VIII 11 (I

B)
B)
B)
B)
B)

12 (II
B)

Perioda
Sc 21 Ti 22
4

V 23 Cr 24 Mn 25 Fe 26

Co 27

Ni 28

Cu 29 Zn 30

Perioda
Y 39
5

Nb
41

Ru 44

Rh 45

Pd 46

Ag 47 Cd 48

Os 76

Ir 77

Pt 78

Au 79 Hg 80

Mt 109

Ds 110

Rg
111

Zr 40

Mo 42 Tc 43

Perioda
Lu 71 Hf 72 Ta 73 W 74
6

Re 75

Perioda
Rf
Lr 103
7
104

Bh 107 Hs 108

Db
105

Sg
106

Cn
112

Slika 7. Prijelazni metali

4. Slabi metali
Redni broj
Slabi metali su kemijska
bloku koji se nalaze
prijelaznih metala. Slabi
indij, kositar, talij, olovo,
ununkvadij, ununpentij,

Ime

Simbol

13

Aluminij

Al

31

Galij

Ga

49

Indij

In

50

Kositar

Sn

81

Talij

Tl

82

Olovo

Pb

83

Bizmut

Bi

113

Ununtrij

Uut

114

Ununkvadij

Uuq

115

Ununpentij

Uup

116

Ununheksij

Uuh

skupina elemenata u pizmeu polumetala i

metali su aluminij, galij,
bizmut,
ununtrij,
ununheksij.

Slika 8. Redni broj, ime i simbol slabih metala

5. Polumetali
Polumetali je naziv za grupu elemenata, ija se svojstva nalaze izmeu svojstava metala i
nemetala.
Polumetali imaju niz svojstava metala - kao na primjer sjajna povrina i visoko talite. Ipak, oni
imaju mnogo loiju elektrinu i toplinsku vodljivost od tipinih metala, a bolju od tipinih
nemetala, pa su meu njima nalaze i poluvodii.
Njihova
kemijska
mogu ubrajati ni u
nemetalna: s jedne
svojstva
nemetala:
neorganske kiseline, a
pokazuju
tipina
pokazuju
veu
stvaranje baza nego
za stvaranje sloenih
metali.

Redni broj

Ime

Simbol

Bor

14

Silicij

Si

32

Germanij

Ge

33

Arsen

As

51

Antimon

Sb

52

Telurij

Te

84

Polonij

Po

svojstva takoer se ne
metalna
ni
u
strane
pokazuju
npr. tvore dosta jake
s
druge
strane
svojstva
metala:
tendenciju
za
kiselina i sposobni su
spojeva kao prijelazni

10

Slika 9. Redni broj, ime i simbol polumetala

6. Nemetali
Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obiljeena po
svojstvu ionizacije i spajajuih svojstava. To dolazi od toga da su jako elektronegativni, tj.
dobivaju vie valentnih elektrona nego to ih daju.
Postoji 17 nemetala. Njihove zajednike osobine su malena gustoa, savitljivost, ne provode
elektricitet (osim grafita), dolaze u sva 3 agregatna stanja i bez sjaja su. Meusobno se spajaju
kovalentnom vezom, a sa metalima ionskom vezom. Neki dolaze u molekularnom stanju.
Najreaktivniji su oni iz 17. grupe, dok se oni iz 18. grupe uope ne jedine zato to su stabilni;
zato se nazivaju plemeniti gasovi ili inertni gasovi.
U nemetale se ubrajaju halogeni elementi, plemeniti plinovi te ovi elementi poredani po
atomskom broju:

vodik (H)

ugljik (C)

duik (N)

kisik (O)

fosfor (P)

sumpor (S)

selenij (Se)

Redni broj

Ime

Simbol

Vodik

Ugljik

Duik

Kisik

15

Fosfor

16

Sumpor

34

Selenij

Se

11

Slika 10. Redni broj, ime i simbol nemetala

7. Halogeni elementi
Halogeni elementi su kemijska skupina elemenata. Nalaze se u 17. skupini elemenata u
periodnom sustavu: fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I), astat (At) i jo neotkrivenu ununseptij
(Uus). Izraz halogen je spojen s elementima koji daju sol u spoju s metalima.
Halogeni elementi su elementi p-bloka. Njihovi atomi imaju sedam valentnih elektrona, pa ima
je elektronska konfiguracija valentne ljuske ns2np5. Zbog takve elektronske konfiguracije i
velike elektronegativnosti, svi halogeni elementi u spojevima s metalima imaju oksidacijski broj
-1. Pozitivne neparne oksidacijske brojeve I, III, V i VII mogu imati svi osim fluora.
Zbog velike reaktivnosti, halogeni se elementi u elementarnom stanju ne nalaze kao atomi, ve
kao nepolarne dvoatomne molekule. Izmeu molekula djeluju slabe van der Waalsove privlane
sile, koje postaju jae od fluora prema jodu. To je razlog da su fluor i klor pri sobnoj temperaturi
plinovi, brom tekuina, a jod vrsta tvar. Halogeni elementi ine, prema kemijskim svojstvima,
skupinu najslinijih nemetala.

12

Redni broj

Kemijski element

Kemijski simbol

Fluor

17

Klor

Cl

35

Brom

Br

53

Jod

85

Astat

At

117

Ununseptij

Uus

Slika 11. Redni broj, ime i simbol halogenih elemenata

8. Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente nulte skupine. Ti elementi su takoer ranije
nazivani i inertnim plinovima, jer se, zbog nedostatka dokaza, smatralo da ne grade spojeve,
dakle da su kemijski inertni. U kemijskoj se literaturi ova skupina sve ee naziva XVIII.
skupinom.
U ovu skupinu elemenata spadaju: helij, neon, argon, kripton, ksenon, radon i ununoktij.
Ovi su se elementi poeli koristiti tek 1910. kada je otkriveno da elektrina struja pri prolasku
kroz njih daje obojenu svjetlost. Do te godine imali su samo teoretski znaaj.
Zajednika je oznaka elektronske konfiguracije ove skupine ns2 np6 (s izuzetkom helija ija je
konfiguracija ns2 ) s popunjenim valentnim orbitalama.

13

Redni broj

Ime

Simbol

2
10

Helij
Neon

He
Ne

18

Argon

Ar

36

Kripton

Kr

54

Ksenon

Xe

86

Radon

Rn

118

Ununoktij

Uuo

Slika 12. Redni broj, ime i simbol plemenitih plinova

Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan elektron, a da se ne
pone popunjavati nova elektronska razina. Popunjene elektronske orbitale ne daju mogunost
meusobnog spajanja atoma ovih elemenata, te su u svim trima agregatnim stanjima monoatomi.
Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti energije ionizacije, tako da teko mogu otpustiti
elektron. Meu atomima postoje samo Van Der Waalsove privlane sile koje rastu s porastom
atomskog broja, a s njima i talite i vrelite.
Nemaju miris i okus, a u vodi su slabo topljivi. Helij, koji ima samo dva elektrona, ima najnie
vrelite od svih elemenata, dok talite pri standardnom tlaku nema.
Ulaze u sastav atmosfere. Dobivaju se frakcijskom destilacijom zraka i prirodnog plina.
Plemeniti plinovi mogu tvoriti spojeve iako imaju vrlo stabilnu elektronsku konfiguraciju.
Helij se koristi za punjenje balona. Koristi se i kao sastojak u smjesi plinova koju udiu ronioci
na veim dubinama (Helirox, helijev zrak, Trimix), da bi se smaio udjel kisika, koji na veim
parcijalnim tlakovima postaje otrovan, i duika, koji izaziva narkotike uinke i lako se otapa u
krvi ronioca i time zahtjeva vrlo polagane izrone (dekompresija). Tekui helij slui za ispitivanje
tvari pri vrlo niskim temperaturama.
Neon se koristi za punjenje reklamnih svjetleih cijevi. Ako pri smanjenom tlaku doe do
elektrinog pranjenja kroz neon, javlja se naranasto-ljubiasta svjetlost. Dodavanjem ivine
pare i argona boja se mijenja do tamnoplave i zelene.
Argon se koristi za punjenje arulja odnosno svietleih cijevi, kao i za zavarivanje u tehnici, jer
daje inertnu atmosferu. Kripton i ksenon takoer se koriste za punjenje arulja. Radon se koristi
kao element za praenje zranih masa, za detekciju geolokih pukotina, itd. Ununoktij ima samo
teoretski znaaj, jer je dobiveno svega nekoliko golih kratkoivuih jezgri elementa.
14

Plemeniti se plinovi koriste i u laserskoj tehnici. Njihovi spojevi imaju primjenu kao njihovi
gusti spremnici, te kao snani oksidansi.

15

9.
Lantanoidi
(ili
skupina od 15
lantana do lutecija
brojevima od 57
periodnom
dobili po lantanu.
bloku
osim

Redni broj
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71

Kemijski element
Lantan
Cerij
Praseodimij
Neodimij
Prometij
Samarij
Europij
Gadolinij
Terbij
Disprozij
Holmij
Erbij
Tulij
Iterbij
Lutecij

Kemijski simbol
La
Ce
Pr
Nd
Pm
Sm
Eu
Gd
Tb
Dy
Ho
Er
Tm
Yb
Lu

Lantanoidi
lantanidi)
su
elemenata
od
s
atomskim
do
71
u
sustavu. Ime su
Svi se nalaze u Flutecija.

Slika 13. Redni broj, ime i simbol latanoida

16

10.
Aktinoidi
(ili
skupina od 15
lee
izmeu
lorensija
s
brojevima od 89sustavu.
dobili ime po
elementi su u Florensija.

Redni broj
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103

Kemijski element
aktinij
torij
protaktinij
uranij
neptunij
plutonij
americij
kurij
berkelij
kalifornij
einsteinij
fermij
mendelevij
nobelij
lorensij

Kemijski simbol
Ac
Th
Pa
U
Np
Pu
Am
Cm
Bk
Cf
Es
Fm
Md
No
Lr

Aktinoidi
aktinidi)
su
elemenata
koji
aktinija
i
atomskim
103 u periodnom
Aktinoidi
su
aktiniju.
Svi
bloku
osim

17

Slika 14. Redni broj, ime i simbol aktinoida

11. Literatura
Ivan Filipovi, Stjepan Lipanovi: Opa i anorganska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
Aleksandra Habu, Vera Tomai: Opa kemija 1, PROFIL, Zagreb 2006.

18