ALKALIJSKI METALI

Gdje se nalaze u periodnom sustavu…….u drugom i trećem stupcu

Kako mozemo dokazati alkalijske metali……..zagrijavanjem nad plamenom i onda mozemo ocitati koje
je boje plamen

Kalij……..ljubičast Litij…….ružičast Natrij……žut

ZEMNOALKALIJSKI METALI(Berilij, magnezij, klcij, stroncij, barij, radij)

Imaju visoku reaktivnost u prirodi ali samo u spojevima

Imaju 2 elektrona u valentnoj ljusci

-U prirodi su zastupljeni u spojevima slikata, karbonata, sulfata, fpsfata(netopljivi)

-Kalcij je 3. po zastupljenost u zemljinoj kori iza aluminija i željeza

Kalcij je biogeni element koji izgrađuje kosti, zube i regulira metabolizam

Fizikalna i kemijska svojstva………….srebrnkast sjaj, dobri vodiči topline i elektriciteta, tvrđi od

alkalijskih metala, mogu se kovati, boje plamen

Klacij…….narančast Stroncij……..crven Barij………….zelen(otrovan) Radij…….svjetlo crven

-Energija ionizacije zemnoalkalijskih metala opada u skupini s porastom atomskog broja

-Elektronegativnost zemnoalkalijskih metala u skupini opada s porastom atomskog broja

-Gustoće zemnoalkalijskih metala veće su od gustoća alkalijskih metala

-Tališta i vrelišta zemnoalkalijskih metala viša su od tališta i vrelišta alkalijskih metala

Magnezij:

-8 po zastupljenosti u zemljinoj kori

-Dnevna potreba 300-400 mg

Minerali magnezija……..magnezit(MgCO3), dolomit(CaCO3 X MgCO3), karanalit(KCl×MgCl2×6H2O)

Spojevi Kalcija:

Kalcijev karbonat(CaCO3)………2. mineral po rasprostranjenosti, glavni sastojak sedimentnih stijena

Klacit je u prirodi u obliku vapnenca, krede i mramorakristalići različite veličine

Aragonit……kristalizira u rompskom sustavu

Kalcijev sulfat dihidrat(CaSO4×2 H2O)………bijeli prah, netopljiv u vodi

u prirodi dolaze minerali anhidrit: CaSO4, gips ili sadra: CaSO4×2H2O, alabaster: CaSO4×2H2O

TEHNIČKI VAŽNI METALI

Svojstva bakra:

-Crvenkasta boja, postojanje u zraku, na površini nastaje Cu2=, a duljim stajanjem patina(CuSO4 ili
CuCl2)

-Mekan. Žila i rastezljiv metal

-Reagira s kiselinama H2SO4(konc.) i HNO3; ne reagira s HCl(aq)u ovim kiselinama bakar se ponaša
kao reducens jer se sam oksidira

Svojstva aluminija:

-Amfoternostreagira i s kiselinama i s lužinama

-Otporan je na koroziju, na površini stvara sloj neporoznog Al2O3

-Srebrenasto bijele je boje, mekan, sjajan i jako rastezljiv

-Dobar vodič topline i elektriciteta

Onečišćenje teškim metalima:

Teški metaliarsen, živa, kadmij i olovo

-Najkraće se zadržavaju u atmosferi, a najduže u morskim sedimentima

-otrovno djelovanje se ne uočava odmah, često se nakupljaju u organizmima i njihove

-koncentracije rastu unutar hranidbene piramide – biomagnifikacija

-najugroženije su populacije one koje su na vrhu hranidbene piramide

PERIODIČNOST SVOJSTVA METALA I NEMETALA

-Svojstva metala ovise o polumjeru aatoma i broju elektrona u vanjskoj ljusci elektronskog omotača
atoma

-Pri sobnoj temperaturi svi metali, osim žive su čvrste tvari

-Reaktivnije metale u zemljinoj kori nalazimo u obliku spojeva koje nazivamo mineralima

-Rude su nakupine mineralnih tvari, u kojima je količina određenogg sastojka dostatna da omogući
njegovo ekonomično iskorištavanje

-Nemetali se u elementarnom stanju nalaze u sva tri agregacijska stanja

Kemijska svojstva metala i nemteala:

-Atomi metala u kemijskim reakcijama oksidiraju i tako nastaju pozitivno nabijeni ioni- katijoni

-Najreaktivniji su metali 1. i većina metala 2. skupine periodnog susatava

-Najreaktivniji su alkalijski i zemnoalkalijski metali dok su plemeniti(zlato, platina, iridij) slabo reaktivni

-Nemetali su najčešće dobri oksidansi jer imaju velik afinitet za elektron i veliku energiju ionizacije

-Najreaktivniji nemetali su oni iz 17. skupine (F2, Cl2, Br2 i I2)

-Nemetali (osim plemenitih plinova) mogu s drugim nemetalima tvoriti kovalentne spojeve, a s
metalima najčešće spojeve ionske građe.

-Helij, neon, argon, kripton, ksenon i radon plemeniti su plinovi čija je elektronska struktura s 8
elektrona (oktet), odnosno za helij 2 elektrona (dublet) u valentnoj ljusci vrlo stabilna, i to ih čini
inertnima