Prijenos topline i tvari

PRIJENOS TOPLINE I TVARI

MASENA DIFUZIJA

Pripremio:

Nenad Ferdelji

Prijenos topline i tvari

SADRAJ

1.

UVOD............................................................................................................................................... 3

2.

OSNOVNI POJMOVI ......................................................................................................................... 4

2.1 Zadavanje sastava smjese ............................................................................................................. 4
2.2 Brzine i tokovi................................................................................................................................ 4
2.3 Prvi Fickov zakon ........................................................................................................................... 6
2.4 Masena difuzivnost vodene pare kroz zrak .................................................................................. 8

3.

ZAKON OUVANJA MASE ................................................................................................................ 9

3.1 Zakon ouvanja mase za smjesu ................................................................................................... 9
3.2 Zakon ouvanja mase za komponentu........................................................................................ 10
3.3 Drugi Fickov zakon ...................................................................................................................... 11
3.4 Bezdimenzijske znaajke ............................................................................................................. 11

4.

PRIJENOS MASE UZ MALE BRZINE PRIJENOSA .............................................................................. 13

4.1 Analogija prijenosa topline i mase .............................................................................................. 15
4.2 Motivirajua (pokretaka) sila prijenosa mase ........................................................................... 19
4.3 Veza Daltonovog i Lewisovog zakona ishlapljivanja ................................................................... 20

5.

PRIJENOS MASE PRI VELIKIM BRZINAMA PRIJENOSA ................................................................... 22

5.1 Korigirani koeficijent prijenosa mase.......................................................................................... 22

6.

ISTOVREMENI PRIJENOS TOPLINE I MASE .................................................................................... 25

6.1 Male brzine prijenosa mase ........................................................................................................ 25
6.2 Velike brzine prijenosa mase ...................................................................................................... 26
6.3 Raunanje svojstava smjese........................................................................................................ 28

7.

PRIMJERI RIJEENIH ZADTAKA ...................................................................................................... 30

8.

LITERATURA .................................................................................................................................. 41

Prijenos topline i tvari

1. UVOD
Masena difuzija
-

prijenos mase uzrokovan gibanjem atoma

javlja se kao posljedica stalnog gibanja atoma, molekula i estica, koje rezultira
prijenosom tvari iz podruja visoke u podruja niske koncentracije

Mehanizmi difuzije
Tekuine
-

Brownovo gibanje pretpostavljeno nasumino kretanje suspendiranih estica u

tekuinama, koje se javlja kao posljedica sudara s molekulama tekuine

Krutine
-

kretanje atoma 2 uvjeta

o mora postojati prazno susjedno mjesto
o atom mora imati dovoljnu energiju za prekidanje veza sa susjednim atomima
i za distorziju reetke uslijed njegovog kretanja
o aktivacijska energija energija potrebna za pokretanje 1 mola atoma
procesom difuzije
samodifuzija (kretanje istih atoma unutar reetke) i meudifuzija (kretanje razliitih
atoma)
Supstitucijska difuzija kretanje atoma unutar reetke uslijed prisutnosti praznina,
zamjena atom-praznina
Meuprostorna difuzija kretanje (manjih) atoma iz jednog meuprostora u susjedni
bez trajnog pomicanja bilo kojeg atoma u matinoj reetci.

Slika 1. Supstitucijska i meuprostorna difuzija

Prijenos topline i tvari

2. OSNOVNI POJMOVI

U ovom se poglavlju definiraju osnovni pojmovi vezani uz difuzijski prijenos mase.

Vano je istaknuti da prema pravilima o pisanju fizikalnih veliina, kurzivom pisani indeks
oznaava promjenjivi indeks, tako da fizikalna veliina A oznaava gustou bilo koje
komponente u smjesi, a A gustou tono odreene komponente, oznaene slovom A.

2.1 Zadavanje sastava smjese

mA
Vuk

gustoa komponente (engl. partial density) :

A =

gustoa smjese:

= A =
A

maseni udio:

(1)
muk
Vuk

(2)

xA =

A mA
=
muk

(3)

=1

(4)

nA

= A
Vuk M A

(5)

nuk
Vuk

(6)

molarna koncentracija:

cA =

molarna koncentracija smjese:

c = cA =
A

yA =

molni udio

cA
c
A

=1

(7)
(8)

2.2 Brzine i tokovi

Definicija difuzijskog toka neke komponente u smjesi poiva na relativnoj brzini, koja se
definira u odnosu na osrednjenu brzinu smjese. Razlikujemo po masi i po koliini osrednjene
brzine:
Po masi osrednjena brzina (engl. mass average velocity)
r
r
A vA A vA

r
v= A
= A

(9)

Prijenos topline i tvari

r
Treba istaknuti da v A nije brzina pojedine molekule komponente mjeavine, ve njene
estice, tj. skupine molekula unutar malog volumena.

Po koliini osrednjena brzina (mole average velocity)

r
cA vA

r
v* = A
cA

(10)

Svaka komponenta moe imati razliitu brzinu u odnosu na ukupnu osrednjenu brzinu
mjeavine.
Relativna brzina komponente u odnosu na osrednjenu brzinu mjeavine, a koja je posljedica
molekularnih gibanja naziva se difuzijska brzina, koja odreuje gustou difuzijskog toka.
Razlikujemo gustou difuzijskog masenog toka (9) i gustou difuzijskog koliinskog (molnog)
toka (10), definirane kao:
r
r r
(11)
j A = A (v A v )
r
r r
(12)
J A* = c A (v A v * )
Drugi faktori na desnim stranama gornjih jednadbi zovu se difuzijske brzine.
S ovako definiranim difuzijskim masenim tokom te koritenjem jed. (3), gustoa masenog
toka komponente A moe se zapisati kako slijedi:
r
r
r
r r
r
(13)
A v A = A v + A (v A v ) = x A v + {
jA
123
konvekcija

difuzija

Desni lan desne strane jednadbe (11) je, kako je ranije definirano, gustoa difuzijskog
masenog toka, dok se lijevi lan desne strane gornje jednadbe naziva gustoa konvektivnog
masenog toka. To je onaj dio komponente A koji se giba u smjeru osrednjene brzine.
Zbog definicije gustoe difuzijskog masenog toka preko relativne brzine u odnosu na
osrednjenu, suma gustoa difuzijskih masenih tokova svih komponenti mora biti jednaka
nuli.
r
r
r
r
r
r
v = A vA = A v + jA = v + jA
A

r
jA = 0

(14)

Prijenos topline i tvari

2.3 Prvi Fickov zakon
Slika 2 prikazuje konstantnu debljinu sloja, , tvari B. Neka se s lijeve strane sloja (x < 0)
nalazi tvar A, ija se vrijednost masenog udjela xA0 dri vremenski konstantnom i neka je tvar
A otopiva u tvari B. Maseni je udio komponente A s desne strane sloja (x > ) takoer
vremenski konstantna i jednaka nuli. U poetnom trenutku, tj. u vremenu t = 0, slika 2a),
maseni udio tvari A u tvari B jednak je nuli na cijeloj debljini sloja. Kako je tvar A otopiva u
tvari B, uslijed molekularnih gibanja, ona polagano penetrira u sloj tvari B te se kroz sloj
poinje mijenjati profil masenog udjela tvari A, xA. Nakon vremena t profil masenog udjela
ima oblik kao na slici 2b).
Uz pretpostavku da se rubni maseni udjeli (na x = 0 i x = ) vremenski ne mijenjaju, te ako
vrijeme t tei u beskonanost, krivulja profila masenog udjela tvari A u sloju tvari B tei
pravcu.

a)

b)

c)

Slika 2. Stvaranje stacionarnog profila masenog udjela difundirajue tvari A kroz konstantnu debljinu
sloja tvari B,.

Dakle, u stacionarnom stanju, profil masenog udjela tvari A u sloju B moe se opisati
jednadbom pravca. Na osnovu toga, analogno Fourierovom stavku, definira se Prvi Fickov
zakon, koji kae da je gustoa difuzijskog masenog toka komponente A proporcionalna
gradijentu masenog udjela komponente A, odnosno da je gustoa difuzijskog koliinskog
toka komponente A proporcionalna gradijentu koncentracije komponente A:

Prijenos topline i tvari

r
x
j A = DAB rA
n

(15)

r
y
J A* = c DAB rA
n

(16)

Kada se radi o binarnim smjesama, tj. o smjesi dvije komponente A i B, jed. (15) i (16) glase
r
x
jA = DAB rA
n

(17a)

r
x
jB = DBA rB
n

(17b)

Dakle, jednadbe (15) i (16) predstavljaju matematiki zapis Prvog Fickovog zakona, koji
vrijedi za bilo koju smjesu vrstih, kapljevitih ili plinovitih tvari, dokle god je gustoa
difuzijskog masenog toka definirana prema osrednjenoj brzini mjeavine.
Ako se promatra jednodimenzijski problem binarne smjese s masenom difuzijom tvari u
smjeru osi y, Prvi Fickov zakon daje:
jA = DAB

xA
y

jB = DBA

xB
y

(18a,b)

Fizikalna veliina DAB naziva se difuzivnost tvari A u tvari B i u opem sluaju difuzivnost neke
tvari ovisi o temperaturi, tlaku i koncentracijama tvari u smjesi.
Tipini redovi veliina za difuzivnost plinova:
-

u plinovima:
u kapljevinama:
u krutinama:

10-5 m2/s na sobnim temperaturama

10-9 m2/s na sobnim temperaturama
10-20 m2/s do 10-9 m2/s, ovisno o vrsti tvari i temperaturi.

U sluaju binarnih smjesa, u kojima su komponente A i B, naelno postoje dvije difuzivnosti:

difuzivnost komponente A u komponenti B, DAB i difuzivnost komponente B u komponenti A,
DBA za koje se moe pokazati da su meusobno jednake, sljedeim razmatranjem.
Diferencirajui jed. (4) te kombinirajui s jed. (18 b) moe se pokazati da vrijedi,
xA
x
= B
y
y

Prijenos topline i tvari

jA = DAB

xA
x
x
= DAB B = DBA B = jB
y
y
y

Tada iz gornjeg izraza i jed. (14) slijedi

DAB = DBA

(19)

2.4 Masena difuzivnost vodene pare kroz zrak

U inenjerskoj praksi, vrlo esti su procesi ishlapljivanja pa je veoma korisno poznavati
relaciju za izraun difuzivnosti vodene pare kroz zrak, ija empirijska korelacija glasi:

DH2O,zrak = 1,87 10

DH2O,zrak

10

T 2, 072

T 1, 632

= 2,75 10
p
9

282 K T 450 K

(20 a)

450 K < T < 1070 K

(20 b)

iz koje se difuzivnost izraunava u m2/s ako se temperatura uvrsti u Kelvinima, a tlak u

atmosferama uz 10%-no rasipanje oko dostupnih podataka u literaturi
Za temperature manje od 282 K moe se koristiti stariji izraz za izraunavanje masene
difuzivnosti vodene pare kroz zrak,
1, 685

DH2O,zrak

p T
= 1,97 10 0
p T0
5

273 K T 373 K

(20 c)

iz koje se uz p0 = 1 atm, a T0 = 256 K, masena difuzivnost izraunava u m2/s.

Unutar temperaturnog intervala 290 K < T < 330 K jed. (20 a) i (20 c) razlikuju se za manje
od 2,5 %.

Prijenos topline i tvari

3. ZAKON OUVANJA MASE
Opi zakon ouvanja iskazuje da je vremenska promjena neke fizikalne veliine u
materijalnom volumenu, , jednaka sumi izvora te veliine po materijalnom volumenu.
Odnosno,

D
dV = S dV
Dt Vm(t )
Vm (t )

(21)

gdje je,
Vm materijalni volumen
volumenska fizikalna veliina (fizikalna veliina izraena po volumenu)
S izvor ili ponor fizikalne veliine po volumenu, (moe biti i po materijalnoj povrini)

Kako e za sljedea razmatranja biti potrebno razmatrati zakon ouvanja mase za kontrolni
volumen pojedine smjese, potrebno je opi zakon ouvanja mase, koji je definiran za
materijalni volumen, izraziti preko integrala po kontrolnom volumenu. To je mogue
koritenjem Reynoldsovog transportnog teorema:

D
d

dV =
dV + v j n j dS =
dV + v j n j dS

Dt Vm (t )
dt KV
t
KP
KV
KP
uz oznake:

KV - Kontrolni volumen,

(22)

KP - Kontrolna povrina

3.1 Zakon ouvanja mase za smjesu

Zakon ouvanja mase za ukupnu masu smjese, jed. (23) dobije se kada se jed. (21) prevede
na integral po kontrolnom volumenu i uvrste sljedei identiteti:

= , S = 0 , v j = v j

dV =
dV + v j n j dS = 0

Dt Vm (t )
t
KV
KP

(23)

Prijenos topline i tvari

3.2 Zakon ouvanja mase za komponentu
Zakon ouvanja mase za komponentu A u smjesi, jed. (24) dobije se kada se jed. (21)
prevede na integral po kontrolnom volumenu (kod integrala izvorske funkcije mase, mogue
je materijalni volumen poistovjetiti s kontrolnim volumenom) i uvrste sljedei identiteti:

= A , S = S A , v j = vA j

D
A
A dV =
dV + A v A j n j dS = S A dV

Dt Vm (t )
t
KV
KP
KV

(24)

Primjenom teorema Gauss Ostrogradskog na jednadbu (24), dobiva se jednadba (25).

( A v A j )
A
dV +
dV = S A dV
t
xj
KV
KV
KV

(25)

Uvrtavanjem jed. (11) u jed. (25), dobiva se zakon o ouvanju mase komponente A u
sljedeem integralnom obliku.
( A v j + j A j )
A
dV +
dV = S A dV
t
xj
KV
KV
KV

(26)

Jednadba (26) u diferencijalnom obliku glasi,

( A v j ) j A j
A
=

+ SA
t
xj
xj

(27)

Ukoliko se pri procesu difuzije gustoa ukupne mjeavine, , ne mijenja znatno, moe se
pretpostaviti da ukupna gustoa ostaje konstantna pa uz jed. (3) i jed. (15) jed. (27) poprima
sljedei oblik:

(x A v j )
xA
DAB x A + S A
=
+
t
xj
x j
x j

(28)

Vrlo lako se moe pokazati da suma svih izvora mase komponenti mora biti jednaka nuli, ako
se provede sumacija jed. (27) po svim komponentama u smjesi.
.

( A v j )
j
A
=
A j + SA
t
xj
A
A xj
A

tj.

10

Prijenos topline i tvari

( v j )

=
0 + SA
t
xj
A
( v j )
+
= SA = 0
t
xj
A

(29)

3.3 Drugi Fickov zakon

Jednadba (27) predstavlja zakon o ouvanju mase za pojedinu komponentu. Ako se ona
primjeni na sluaj u kojem jedna komponenta miruje, pri emu se ukupna gustoa smjese
bitno ne mijenja puno uz pretpostavku konstantne difuzivnosti, dobiva se Drugi Fickov
zakon, iji je diferencijalni oblik:

A
2 xA
= DAB
t
xj xj

(30)

Ako se jed. (30) umjesto preko masenih udjela zapie pomou koncentracija, dobiva se njen
novi oblik:
cA
2 cA
= D AB
t
xj xj

(31)

Drugi se Fickov zakon koristi za masenu difuziju u krutinama ili stacionarnim kapljevinama i
za ekvimolarnu protudifuziju u plinovima. Ekvimolarna protudifuzija je takav prijenos
koliine tvari da je neto molarni tok u odnosu na mirujui koordinatni sustav jednak nuli. To
znai da za svaki mol tvari A, koji se kree u smjeru pozitivne koordinatne osi postoji mol
tvari B, koji se kree u smjeru negativne osi.

3.4 Bezdimenzijske znaajke

U problemima prijenosa topline i tvari, vrlo vanu ulogu imaju pripadajua svojstva tvari,
odnosno bezdimenzijske znaajke, koje se iz tih svojstava formiraju. U inenjerskoj primjeni
egzistiraju tri vrlo bitna prijenosa, koja u naravi imaju difuzijski karakter. To su: prijenos
koliine gibanja (momenta, impulsa), prijenos topline i prijenos tvari (mase). Svaki od ovih
prijenosa karakteriziran je svojstvom tvari, koje se naziva difuzivnost, a ima mjernu jedinicu
m2/s. Za prijenos navedenih veliina definiraju se sljedea svojstva.

11

Prijenos topline i tvari

a=

cp

DAB

toplinska difuzivnost

(32)

difuzivnost momenta

(33)

masena difuzivnost

(34)

Pomou ove tri difuzivnosti formiraju se ukupno tri bezdimenzijske znaajke, od kojih svaka
egzistira u pripadajuim jednadbama prijenosa, te svaka ima svoje fizikalno znaenje. Te
znaajke nose ime po istaknutim linostima, koje su dale znaajan doprinos u dotinom
podruju:

Pr =

Sc =
Le =

DAB
a
Sc
=
DAB Pr

Prandtlova znaajka

(35)

Schmidtova znaajka

(36)

Lewisova znaajka

(37)

Svaki difuzijski proces prijenosa neke fizikalne veliine za posljedicu ima formiranje
pripadajueg graninog sloja. Na taj se nain definiraju tri granina sloja, hidrodinamiki
granini sloj, karakteriziran s difuzivnou momenta, zatim temperaturni granini sloj,
karakteriziran s toplinskom difzivnou te maseni (koncentracijski) granini sloj,
karkateriziran s masenom difuzivnou.
Difuzijski prijenos momenta, topline i tvari, pod odreenim su pretpostavkama slini
procesi, to znai da su opisani slinim diferencijalnim jednadbama, odnosno
diferencijalnim jednadbama koje imaju isti oblik, samo to se u svakoj od njih pojavljuje
pripadajua difuzivnost kao relevantno svojstvo tvari u procesu prijenosa.
Na taj se nain mogu postaviti fizikalna objanjenja bezdimenzijskih znaajki danim u jed.
(35) (37) kao omjer debljina onih graninih slojeva, koji su karakterizirani pripadajuim
difuzivnostima. Tako npr. Prandtlova znaajka, definirana kao omjer difuzivnosti momenta i
temperaturne difuzivnosti, predstavlja omjer debljina hidrodinamikog graninog sloja i
temperatunog graninog sloja u istovremenom procesu prijenosa koliine gibanja i topline.

12

Prijenos topline i tvari

4. PRIJENOS MASE UZ MALE BRZINE PRIJENOSA
-

kada su brzine prijenosa mase male, brzine komponenti uslijed difuzijskog procesa su
zanemarive. Drugim rijeima, polje brzine smjese e ostati nepromijenjeno, tj.
mirujui fluid e ostati mirujui, a kod protoka fluida, polje brzine e ostati kao da
nema difuzijskog procesa.
openito, kada je difundirajua komponenta rijetka, njen ukupni maseni tok se
izmjenjuje iskljuivo procesom difuzije.

Kako je ranije navedeno, uz pretpostavku malih brzina prijenosa mase zakon ouvanja mase
za komponentu A u diferencijalnom obliku opisan je jed. (28).

(xA v j )
xA
DAB x A + S A
=
+

t
xj
xj
x j

(28)

Uz pretpostavku stacionarnog prijenosa mase bez kemijskih reakcija i konstantnih svojstava,

jed. (28) prelazi u oblik, koji se vrlo esto koristi za stacionarne probleme ishlapljivanja, kao
npr. u procesima eksperimentalnog odreivanja masene difuzivnosti, DAB:

x
x A v j DAB A = 0
x j
x j

(38)

Primjer 1: Masena difuzija plina kroz porozni materijal ili materijal u kojem se plin otapa
Kao skica, uz ovaj primjer, moe posluiti slika 2 c. Neka je plin oznaen kao komponenta A,
a porozni materijal kao komponenta B. Ako sa svake strane komponente B, vladaju
konstantne koncentracije plina , potrebno je izraunati:
a) gustou difuzijskog masenog toka plina A kroz materijal B ako je koncentracija plina
A u materijalu B mala.
b) omjer ukupne gustoa masenog toka plina A, u odnosu na sluaj a), ako se izostavi
pretpostavka o maloj koncentraciji plina.
Rjeenje:
a) Raspodjela masenog udjela plina kroz materijal B moe se izraunati iz jed. (38)

xA
x{
=0
A v DAB
x 0
x
Prvi lan lijeve strane gornjeg izraza jednak je nuli zbog pretpostavke male koncentracije
plina A u materijalu B. Tada gornji izraz poprima sljedei oblik:

13

Prijenos topline i tvari

2 xA
=0
x2
Integrirajui gornji izraz dva puta, s rubnim uvjetima prve vrste, dobiva se izraz za maseni
udio plina A u materijalu B na odreenoj koordinati x.
x
xA ( x ) = xA (0 ) + [xA ( ) xA (0 )] A

Sada se moe izraunati gustoa difuzijskog masenog toka iz jed. (13) i jed. (18 a):
x
DAB
[xA ( ) xA (0)]
x v DAB A = jA =
12A3

x
0

b) Kako koncentracija komponente A nije zanemariva, postoji difuzijska brzina materijala B.

To znai da mora postojati brzina smjese u suprotnom smjeru, v, koja se naziva
protudifuzijska brzina, kako bi smjesa ostala u stanju mirovanja.
Iz gustoe masenog toka komponente B slijedi protudifuzijska brzina v:
B v + jB = 0
v=

jB

jA

Uvrtavanjem veliine v u izraz za gustou masenog toka plina A, dobije se traeni omjer:

A v + jA = jA A + 1 = jA A + 1 = jA
B

xB

1 xA
Iz ovog se primjera moe vidjeti da, ako je brzina jedne komponente jednaka nuli, od
ukupne gustoe masenog toka komponente A, (1-xA) otpada na difuziju, dok je ostatak
konvektivni prijenos mase, kako je to ilustrirano na slici 3,

Slika 3. Rastavljanje masenog toka komponente na konvektivni i difuzijski maseni tok

Kako e u sljedeem odlomku biti pokazano, difuzijski prijenos mase je analogan difuziji
toplinskog toka, ako se pri tome zanemari konvektivni prijenos mase.

14

Prijenos topline i tvari

4.1 Analogija prijenosa topline i mase
Konvektivni prijenos mase je analogan konvektivnom prijenosu toplinu kada vrijedi:
1) Maseni tok, okomit na povrinu mora biti jednak difuzijskom masenom toku s
povrine. Openito, je to ispunjeno ako su koncentracije difundirajue tvari niske,
odnosno za rijetke otopine
2) Difuzijski maseni tok mora biti dovoljno mali da ne utjee na formirano polje brzina.

Prvi uvjet osigurava da je maseni tok s povrine u naravi difuzijski, kao to je to sluaj i kod
konvektivnog prijelaza topline. Drugi uvjet osigurava da e polje strujanja biti identino kao i
u sluaju konvektivnog prijelaza topline.
Primjer je ishlapljivanje s povrine vode u rezervoarima , padajui vodeni film u rashladnim
tornjevima, ovlaivai vode, itd.

Koeficijent prijenosa mase

Probleme prijenosa topline, izmeu ostalih opisuju Fourireov zakon i Newtonov stavak,
prema jednadbama,

q j =

T
T

=

cp
c p
xj
x j

c p (Ts T0 )
qs = (Ts T0 ) =
c
p

(39)

(40)

Iz dosadanjih se razmatranja moe vidjeti kako Fickov zakon, jed. (15), ima isti oblik kao i
Fourierov zakon, jed. (39). Analogno tome se u problemima prijenosa tvari definira stavak
naelno istog oblika kao i Newtonov stavak. Taj stavak kae da je gustoa difuzijskog
masenog toka proporcionalna razlici masenih udjela i zapisuje se jednadbom,
g
j A,s = g m, A (x A,s x A,0 ) = m, A (x A,s x A,0 )

(41)

Koeficijent proporcionalnosti u jed. (41), g m, A , se, analogno koeficijentu prijelaza topline,

naziva koeficijent prijenosa mase i ima mjernu jedinicu kg/(m2 s).

15

Prijenos topline i tvari

Zakon o ouvanju energije
Zakon o ouvanju energije, openito kae da je vremenska promjena kinetike i unutarnje
energije materijalnog volumena jednaka snazi vanjskih sila koje djeluju na materijalni
volumen i toplinskom toku koji taj materijalni volumen izmjenjuje sa svojim okoliem. U
diferencijalnom obliku, zakon ouvanje energije, s uvrtenom konstitutivnom jednadbom
Fourierovog zakona, glasi:

v ( e + p )
( ji vi )
( e )
= j
+ f i vi +

t
x j
x j
x j

T + v

x j

(42)

Kako bi se pojednostavila gornja jednadba, uvode se sljedee razumne pretpostavke,:

1. Fluid je nestlaiv. To znai da je gustoa estice fluida jednaka po cijelom njenom
volumenu. Dapae, pretpostavka je da sve estice fluida imaju istu gustou, bez
obzira na promjenu temperature. Ova je pretpostavka razumna za sva strujanja ija
brzina ne prelazi treinu brzine zvuka.
2. Promjene potencijalne i kinetike energije mogu se zanemariti u odnosu na
promjene ostalih oblika energija.
3. Promjene tlaka nisu tolike da bi znaajno utjecale na termodinamika svojstva fluida.
4. Promjene temperatura nisu dovoljne da bi utjecale na toplinsku provodnost,
5. Viskozne sile ne rasipaju dovoljno energije da bi utjecale na temperaturu fluida. To
znai da se njihov utjecaj moe zanemariti.
6. Nema toplinskog izvora ni ponora
Uz ove pretpostavke te konstitutivnu jednadbu dh = c p dT , jed. (42) prelazi u sljedei oblik;

c p

+ vj

T
x j

= T

x j x j

(43)

Izraz u zagradi na lijevoj strani jed. (43) predstavlja materijalnu derivaciju temperature, koja
se sastoji od lokalne i konvektivne promjene.
Desna strana jed. (43) predstavlja izmijenjeni toplinski tok s okoliem.

Analogija prijenosa topline i mase

Analogija prijenosa topline i mase izvodi se usporedbom osnovnih diferencijalnih jednadbi.
Pri tome je vrlo vano imati na umu pretpostavke pomou kojih se dolo do takvih oblika
diferencijalnih jednadbi, iz kojih se konano i zakljuuje o meusobnoj analogiji prijenosa
topline i mase.

16

Prijenos topline i tvari

Za nestlaivo strujanje, uz uvjet da nema toplinskog izvora i ponora, diferencijalne
jednadbe prijenosa mase i topline su,

xA

+vj

jA j
x A
=
x j
xj

(44)

T
T
c p
+ vj

q
= j

xj
xj

(45)

Takoer, vrijede Fickov i Fourierov zakon, prema jednadbama

j A j = DAB
q j =

xA
= DAB
xj

xA

x
j

(46)

T
T

=

cp
c p
xj
x j

(47)

Konano, vrijede Newtonov stavak i analogni stavak za prijenos mase,

g
j A, s = g m, A (x A,s x A,0 ) = m, A (x A, s x A,0 )

(48)

c p (Ts T0 )
qs = (Ts T0 ) =
c
p

(49)

Iz gornjih se est jednadbi izvodi analogija prijenosa topline i mase, dana tablicom 1.
Tablica 1. Analogija prijenosa topline i mase

dx A

c p dT

(50)

jA

(51)

(44) i (45)

(46), (47),
(50) i (51)

Sc =

(52)
(48), (49),
(50) i (51)
(52), (53) i
(54)

DAB

cp

Pr =

DAB

g m,A l0
= f (Re, Sc)
DAB

(52)

(53)

g m, A

Num =

=a

cp
Nu =

( c p ) l0 = f (Re, Pr)
l0
=

( c p )

(54)

(55)

17

Prijenos topline i tvari

U tablici 1. drugi stupac sadri veliine u problemu prijenosa mase analogne veliinama u
problemima prijenosa topline, koje su dane u treem stupcu. Prvi stupac daje jednadbe iz
kojih se pojedina analogija izvodi, dok je zadnji stupac predstavlja numeraciju jednadbe.
U jed. (55) javlja se veliina Num, odnosno Nusseltova znaajka za prijenos mase, koja se u
literaturi jo naziva Sherwoodova znaajka i oznaava se Sh. Sherwoodova znaajka
definirana je,

Sh = Num =

g m,A l0

DAB

(56)

18

Prijenos topline i tvari

4.2 Motivirajua (pokretaka) sila prijenosa mase

Slika 4. Uz izvod motivirajue sile prijenosa mase

Slika 4. prikazuje stijenku s kroz koju postoje maseni tokovi komponenti u smjesi, u smjeru
normale na samu stijenku.
Gustoa masenog toka komponente A na stijenci je prema jed. (13) i jed. (41) jednaka

( A vA )s = xA,s ( v)s + gm,A (xA,s xA,0 )

(57)

Iz gornje jednadbe je mogue izraziti ukupnu gustou masenog toka na stijenci na sljedei
nain:

( v )s = g m,A

(x
x A,s

x A,0 )
( A v A )s = g m,A Bm,A

( v )s
A ,s

(58)

Iz jed. (58) vidi se definicija motivirajue sile prijenosa mase za komponentu A, kao omjer
ukupnog masenog toka kroz stijenku i koeficijenta prijenosa mase komponente A. Takoer iz
gornje jednadbe slijedi izraz za odreivanje motivirajue sile prijenosa mase za
komponentu A.

Bm, A =

x A,0 x A,s
( v )
x A,s A A s
( v )s

(59)

Za prijenos mase samo jedne komponente, odnosno za sluaj polupropusne membrane,

gornji izraz poprima sljedei oblik:

Bm,A =

xA,0 xA,s
xA,s 1

(60)

19

Prijenos topline i tvari

Kako je ranije istaknuto, analogija vrijedi u sluaju malih brzina prijenosa mase. Navadeni
zahtjeva, koja bi trebala vrijediti za sluaj malih brzina prijenosa mase, mogu se izraziti
jedinstvenim uvjetom, a to je da je motivirajua (pokretaka) sila prijenosa mase za
komponentu A, Bm, A , manja od 0,2, odnosno, Bm, A 0,2
Fizikalna interpretacija tog kriterija bit e pojanjena u sljedeem poglavlju.

4.3 Veza Daltonovog i Lewisovog zakona ishlapljivanja

Dosadanjim su se izlaganjem definirali osnovni pojmovi u prijenosu mase difuzijskim
procesima, koji se vrlo lako mogu povezati s ostalim zakonima u podruju ishlapljivanja
vodene pare, koji se tradicionalno primjenjuju u dugogodinjoj inenjerskoj praksi.
U ovom su poglavlju dani izrazi koji povezuju koeficijent ishlapljivanja i Lewisov koeficijent b
preko koeficijenta prijenosa mase. Valja samo naglasiti da se u ovom poglavlju oznaka x
koristi za fizikalnu veliinu sadraja vlage, tradicionalno definirane kao omjer vlage i mase
suhog zraka s jedinicom kgd/kgsz, dok se oznaka koristi za pravi maseni udio, definiran
prema jednadbi (3). Oznaka d u indeksu fizikalne veliine odnosi se na paru u vlanom
zraku.
Daltonov zakon ishlapljivanja:
d q m, d
dA

= jd = b ( p d,s p d, 0 )

(61)

Lewisov zakon ishlapljivanja:

d q m, d
dA

= jd = (xd,s xd, 0 )

(62)

Lewisov zakon ishlapljivanja koeficijent ishlapljivanja

Jednostavnim rapisivanjem jed. (41) i njenom usporedbom s jed. (62) dolazi se do veze
izmeu koeficijenta prijenosa mase i koficijenta ishlapljivanja,

g m,d
1+ x

(63)

Nazivnik jed. (63) predstavlja masu vlanog zraka, sadraja vlage x. S obzirom da kod procesa
ishlapljivanja, kao rubni uvjeti, postoje zasieni vlani zrak uz samu stijenku te nezasieni
vlani zrak podalje od stijenke, potrebno je definirati na koju masu vlanog zraka se svodi
koeficijent prijenosa mase, g m,d , u jed. (63 ).

20

Prijenos topline i tvari

U literaturi se moe nai definicija, koja jasno kae da je koeficijent ishlapljivanja sveden na
masu nezasienog vlanog zraka, koji doe u doticaj s vlanom povrinom i pri tome se
zasiti. Stoga, uzimajui navedeno u obzir, slijedi konani oblik jed. (63),

g m,d
1 + xd,0

(64)

Daltonov zakon ishlapljivanja

Za dobivanje veze izmeu koeficijenta b iz Daltonovog zakona ishlapljivanja i koeficijenta
ishlapljivanja, , potrebno je prvo povezati koeficijent b s koeficijentom prijenosa mase,
g m, d , da bi se preko identiteta (64) dobio konani izraz.

Iz jednadbe (41) se dobije,

jd = g m,d ( d,s d,0 ) = g m,d

Md
(yd,s yd,0 ) = g m,d M d ( pd,s pd,0 )
M vz
p M vz

(65)

Usporedbom jed. (65) i jed. (61) dobiva se,

b=

g m,d M d
p M vz

(66)

Koritenjem jed. (64), moe se jed. (66) svesti na sljedei oblik:,

b=

g m,d M d M d
=
(1 + xd,0 ) = M d 1 = M d
p M vz p M vz
p M sz ysz,0 psz,0 M sz

Uvrtavanjem u gornji izraz definiciju sadraja pare, koja se moe nai u literaturi, dobiva se
traena veza,

b =

xd,0
pd,0

(67)

21

Prijenos topline i tvari

5. PRIJENOS MASE PRI VELIKIM BRZINAMA PRIJENOSA
Kada nisu ispunjene pretpostavke o malim brzinama prijenosa mase, odnosno kada prijenos
mase utjee na polje brzine, koeficijent prijenosa mase se razlikuje od onog kojeg bi dala
analogija prijenosa topline i mase.
Razlika moe biti znatna, pozitivna, negativna, iznosa nekoliko postotaka ili nekoliko redova
veliine, ovisno o koncentracijama difundirajue komponente.
Stoga je, u sluajevima velikih brzina prijenosa mase, potrebno korigirati koeficijent
prijenosa mase, kao i koeficijent prijelaza topline.

5.1 Korigirani koeficijent prijenosa mase

Izvest e se model konvektivnog prijenosa mase za smjesu, koja ne mora nuno biti rijetka.
Metoda se naslanja na koeficijent prijenosa mase, izraunatog pomou analogije prijenosa
topline i mase, uz uvoenje korekcije zbog primjetne brzine prijenosa mase

Neka se uz stijenku formira mirujui maseni granini sloj, odnosno stacionarni sloj fluida bez
horizontalnih gradijenata, lokalne efektivne debljine c .
U koncentracijskom (masenom) graninom sloju, to je fluid blie stijenci ima sve manje i
manje brzine. Vano je naglasiti da, kako postoji konana brzina prijenosa mase, postoji i
protudifuzija.
U stacionarnom problemu ukupni protok mase obiju komponenti u sustavu ostaje
nepromijenjen i jednak je, prema jed. (13) i jed. (15)

( A v A )s = ( v )s x A DAB x A
y

(68)

odnosno,

D AB

xA
= ( v )s x A ( A v A )s
y

(69)

Diferencijalna jednadba (69) se moe rijeiti jer su v , A v A konstantni, a uz konstantan

tlak i temperaturu, i DAB je konstantan.

( v )s
DAB

y = ln[( v )s x A ( A v A )s ]

(70)

22

Prijenos topline i tvari

Uz rubne uvjete:

xA = xA,s

y = c

xA = xA,0

y=0

slijedi izraz za ukupnu gustou masenog toka na stijenci:

x
( v )s = DAB ln 1 + A,0( vA,s )
c
x A A s
A, s

( v )s

(71)

Gornja jednadba se pomou (59), moe zapisati, kao

( v )s = DAB ln(1 + Bm, A ) = g m, A Bm, A

c

(72)

Iz (72) slijedi izraz za koeficijent prijenosa mase pri velikim brzinama prijenosa,

g m, A =

DAB ln (1 + Bm,A )

c Bm, A

(73)

Kada bi ukupna gustoa masenog toka teila nuli, dobijemo sluaj prijenosa mase
zanemarivih brzina prijenosa, odnosno koeficijent prijenosa mase je jednak onom koji bi
*
dobili iz analogije prijenosa topline i mase i oznait e se sa, g m,
A . Gornja se tvrdnja moe

matematiki zapisati u obliku

*
lim g m, A = g m,
A =

Bm, A 0

DAB
c

(74)

Uvrtavajui jed. (73) u jed. (74), dobiva se izraz za korigirani koeficijent prijenosa mase:

ln (1 + Bm,A )
*
g m, A = g m,

A
Bm, A

(75)

Drugi faktor desne strane jed. (75) naziva se faktor puhanja, koji pokazuje da velike brzine
prijenosa mase utjeu na polje brzine tako da se smanjuje ukupna difuzijska gustoa
masenog toka.
U sluaju da je motivirajua sila Bm,A > 0, postoji protok mase od stijenke (puhanje). Tada je
faktor puhanja pozitivan i manji od jedinice, to znai da puhanje smanjuje koeficijent
prijenosa mase.

23

Prijenos topline i tvari

U suprotnom sluaju, kada je Bm,A < 0, postoji prijenos mase prema stijenci (usisavanje),
faktor puhanja je pozitivan broj vei od jedinice, to znai da usisavanje poveava koeficijent
prijenosa mase.
To se deava zato jer usisavanje mie spori fluid uz stijenku, ime se stanjuje granini sloj,
to znai manji otpor za prijenos mase. U suprotnom sluaju, puhanje podebljava granini
sloj, to poveava otpor prijenosu mase.
Model mirujueg graninog sloja fokusira se na masene bilance kroz sloj, ne ulazei u detalje
strujanja kroz njega. Pristup jednako vrijedi i u sluajevima laminarnog i turbulentnog
strujanja.
U ranijem se izlaganju naveo kriterij da se radi o malim brzinama prijenosa mase ako je
motivirajua sila prijenosa mase, Bm,A , manja od 0,2, odnosno Bm,A < 0,2. Razlog zato je to
kriterij slijedi izravno iz jed. (75). Ako se za motivirajuu silu prijenosa mase, Bm,A u jed. (75)
g A
uvrsti 0,2 moe se izraunati omjer m,
*
g m,
A

g m, A
g

*
m, A

ln(1 + 0,2)
=
= 0,912
0,2

Iz gornje se jednadbe vidi da ako je motivirajua sila prijenosa mase, Bm,A , manja od 0,2
korigirani e se koeficijent prijenosa mase razlikovati od onog dobivenog iz analogije
prijenosa topline i mase za manje od 9 %.

Primjer 2: Izraun faktora puhanja za sluaj ishlapljivanja vode temperature 50 C u struju

suhog zraka.
pzas (50 C ) M H2O
123,35 18
kg
=
= 0,0804
pzas (50 C ) M H2O + [ p pzas (50 C ) ] M zrak 123,35 18 + (1000 123,35) 28,96
kg
x xA,s
0,0804
= A,0
=
= 0,08743
xA,s 1
1 0,0804

xA,s =

Bm,A

ln (1 + Bm, A )
Bm, A

ln(1 + 0,08743)
= 0,959
0,08743

24

Prijenos topline i tvari

6. ISTOVREMENI PRIJENOS TOPLINE I MASE
6.1 Male brzine prijenosa mase
U sluaju malih brzina prijenosa mase, prijenos mase vrlo malo utjee na polje brzina tako
da se prijenos topline moe raunati neovisno o prijenosu mase, odnosno, kao da nema
prijenosa mase.
esto se u inenjerskim problemima za prijenos topline kod prisilne konvekcije Nusseltova
znaajka rauna prema izrazu
Nu = C Re a Pr b

(75)

Analogijom prijenosa topline i mase, Nusseltova znaajka za prijenos mase (Sherwoodova

znaajka) ima oblik:
Nu m = Sh = C Re a Sc b

(76)

Meusobnim dijeljenjem dolazimo do relacije

Nu
DAB
Pr Pr
=

=
Num g m c p a
g m c p Sc Sc

(77)

u kojoj se omjer Schmidtove i Prandtlove znaajke naziva Lewisova znaajka. Ako se za b

uzme vrlo esta vrijednost 1/3, jednadba (76) prelazi u

g mc p

= Le1b Le 2 3

(78)

Lewisovo promatranje odnosilo se na sustave voda-zrak, za koje je on pretpostavio da

Sc = Pr, tj. da vrijedi Lewisova relacija.

gmc p

(79)

S obzirom da je Lewisov broj za sustave voda-zrak jednak 0,847 i da je specifini toplinski

kapacitet vodene pare generalno mali pa se za cp u gornjoj jednadbi moe uzeti cp_zrak,
aproksimacija nije generalno loa, tj.

g mc p

0,847 2 3 = 0,8952

(80)

25

Prijenos topline i tvari

6.2 Velike brzine prijenosa mase
U ovom se poglavlju izvodi korigirani koeficijent prijelaza topline. Pristup e biti isti kao i kod
velikih brzina prijenosa mase gdje se promatrao stacionarni (mirujui) maseni granini sloj,
dok se u ovom razmatranju promatra mirujui temperaturni granini sloj, lokalne efektivne
debljine t .

Slika 5. Uz izvod koeficijenta prijelaza topline

Slika 5. prikazuje stijenku s i mirujui temperaturni granini sloj debljine t neke openite
smjese s vie komponenti. Na samoj stijenci postoji istovremeni prijenos topline i mase.
Za navedene pretpostavke, jednadba ouvanja mase za komponentu A glasi, kao i ranije

xj

( A v A j )
x A v j DAB x A =
=0

x j
xj

(81)

iz koje se vidi da je gustoa masenog toka konstantna

Takoer, u promatranom sluaju energijska jed. (45) glasi,

T

+ ( A v A ) c p A T = 0

x
x

Nakon uvoenja supstitucije m =

( A v A ) c p A
T = C1 exp

(82)

dT
ope rjeenje gornje jednadbe glasi,
dx

x
+ C2
( A v A ) c p A

(84)

Rjeenje gornje jednadbe se pregledno prikazuje u bezdimenzijskom obliku nakon uvoenja

bezdimenzijskog profila nadtemperatura),

26

Prijenos topline i tvari

=

T Ts
T0 Ts

(85)

te uvrtenja rubnih uvjeta,

(x = 0) = 0

(x = t ) = 1

nakon ega poprima relativno jednostavan oblik

( A v A ) c p A
exp
x 1

T Ts

=
=
T0 Ts
( A v A ) c p A
exp
t 1

(86)

Iz poznate temperaturne raspodjele kroz granini sloj, jed. (86), primjenom Newtonovog i
Fourierovog stavka, jed. (49) i jed. (47), mogue je nai koeficijent prijelaza topline

dT

dx s
=
=
Ts T0

( A v A ) c p A
( A v A ) c p A

exp

t 1

(87)

Analogno pristupu kod izrauna korigiranog koeficijenta prijenosa mase, definira se

koeficijent prijelaza topline za sluaj da nema prijenosa mase

* = lim =
( A v A )s 0

(88)

Uvrtavanjem jed. (88) u jed. (87), dobiva se konani izraz za korigirani koeficijent prijenosa
topline

( A v A ) c p A
( A v A ) c p A

exp

(89)

Slino kao i s prijenosom mase, u sluaju puhanja, (gustoa masenog toka je pozitivna i
velika), smanjuje se koeficijent prijelaza topline, dok se u suprotnom sluaju on poveava.
Uvjet za primjenu aproksimacije malih brzina prijenosa mase moe se izvui iz gornje
( v ) c
jednadbe ako se, kao varijabla uzme A A* p A .

27

Prijenos topline i tvari

Ako je spomenuta varijabla jednaka 0,2, omjer

je jednak 0,9, to znai pogreku od

*

otprilike 10 %. Za plinove openito vrijedi da, kada je motivirajua sila, Bm,A mala, tad je i
( v ) c
omjer A A* p A relativno mali.

6.3 Raunanje svojstava smjese

Koeficijent prijenosa mase raunao se sa sastavom i temperaturom mirujueg graninog
sloja, tj. sa srednjim koncentracijama i temperaturama izmeu stijenke i slobodne struje.
Isti se pristup moe primijeniti i na koeficijent prijelaza topline i u sluajevima istovremenog
prijenosa topline i mase.

Gustoa
Iako su mogui drugaiji naini, gustoa se, kao veliina stanja, najlake rauna iz jednadbe
stanja idealnog plina.
p
pM
=
=
=
R T Rm T

p yA M A
A

Rm T

(90)

Dinamika viskoznost
Aproksimativni izraz za dinamiku viskoznost smjese nepolarnih plinova izveo je Wilke , ija
je tonost unutar 2 %
yi i

=
i =1

(91)

y j ij
j =1

gdje je,

Mj
i
4
1 +

j
M i

ij =
M
2 2 1+ i
Mj

ji =

j Mi
ij
i M j

(92)

(93)

28

Prijenos topline i tvari

Toplinska provodnost
Toplinska provodnost rauna se za smjesu nepolarnih plinova analogno dinamikoj
viskoznosti. Ovu su aproksimativnu formulu izveli Mason i Saxena, ija je tonost unutar 4 %.
yi i

=
i =1

(94)

ij

j =1

gdje je,

Mj
i
4
1 +

j
M i

ij =
M
2 2 1+ i
Mj

ji =

j Mi

i M j ij

(95)

(96)

29

Prijenos topline i tvari

7. PRIMJERI RIJEENIH ZADTAKA
Zadatak 1 : Stefanova cjevica.
Sustav prikazan na slici naziva se Stefanova cijev. Sastoji se od stupca kapljevine na dnu
cijevi, podravanog na istoj visini. Iznad cijevi struji plin. Izmeu kapljevine i struje plina,
nalazi se mirujui sloj plina. Kapljevina ishlapljuje u mirujui sloj plina i prenosi se kroz njega
do vrha cijevi, gdje biva odnoena strujom plina.
Ovakav se postav esto koristi za mjerenje masene difuzivnosti pare kapljevine kroz mirujui
sloj plina. Tipine Stefanove cjevice su promjera od 5 do 10 mm i dugake 10 do 20 cm.
Ako se u Stefanovoj cjevici visine 15 cm, promjera 10 mm, nalazi kapljevita voda
(komponenta A) visine 5 cm, a iznad nje struji suhi zrak (komponenta B) te ako je cijeli
sustav na konstantnoj temperaturi 85 C i normalnom okolinjem tlaku, potrebno je
izraunati stacionarnu gustou koliinskog toka ishlapljene vode u struju zraka, maseni tok,
kao i raspodjelu molnih udjela vodene pare po visini cjevice.
Pretpostaviti da ne postoji apsorpcija zraka u vodi i da promjene gustoe u cjevici ne
izazivaju slobodnu konvekciju.

struja zraka
z

cA vA

L
v*

jB

svjea voda

30

Prijenos topline i tvari

Rjeenje:
Ishlapljena vodena para difundira kroz mirujui sloj zraka i biva odnoena strujom zraka na
kraju cijevi. Ako strujanje plina iznad cijevi nije preintenzivno i nema slobodne konvekcije,
strujanje vodene pare bit e jednodimenzijsko od kapljevine prema struji zraka.
Oito je da postoji varijacija sastava smjese mirujueg zraka i vodene pare unutar cjevice,
zbog ega postoji i varijacija gustoe smjese. Ipak, ako su temperatura i tlak kroz cjevicu
konstantni, koncentracija smjese ne mijenja se du cjevice, te se stoga jednadbe difuzije
zapisuju preko molarnih veliina.
Kako postoji gradijent koncentracije vodene pare unutar cjevice, a ukupna koncentracija
smjese je konstantna, mora postojati gradijent koncentracije mirujueg zraka zbog ega se
javlja difuzija zraka kroz cjevicu. Kako je zrak u cjevici mirujui, mora postojati konvektivna
brzina zraka u suprotnom smjeru od difuzije, koja se naziva protudifuzijska brzina u
odnosu na koju zrak difundira.

gustoa masenog toka zraka (komponente B):

B vB = B v + j B = 0

v=

jB

jA

Za stacionarni problem, promjena gustoe ukupnog koliinskog toka vodene pare jednaka je
nuli, odnosno,

(cA vA ) = yA c v* c DAB yA = 0
z
z
z

( )

kako nema apsorpcije zraka u vodi znamo da je

c v * = cA vA + cB vB = cA vA = (cA vA )s = konst

Nadalje
cA vA = y A (cA vA ) c DAB

(cA vA ) d z = c DAB

d yA
dz

d yA
1 yA

(cA vA ) = (cA vA )s = c DAB ln

L

1 yA,0
1 yA,s

31

Prijenos topline i tvari

Koncentracija vlanog zraka u cjevici:
c=

p
Rm T

101325
kmol
= 0,03403
8314 358
m3

Masena difuzivnost :

T 2, 072
358,152, 072
m2
= 1,87 10 10
= 3,6632 10 5
DAB = 1,87 10 10
1
s
p

Molni udjeli vodene pare:

y A,0 = 0
y A,s =

ps (85 C ) 0,57867
kmol
=
= 0,5711
p
1,01325
kmol

(cA vA )s = c DAB ln
L

qm,H2O =

1 yA,0 0,03403 3,6632 10 5

kmol
1 0
=
= 10,553 10 6 2
ln
1 yA,s
0,1
1 0,5711
m s

2
2
d2
( A vA )s = d M H2O (cA vA )s = 0,01 18 10,553 106 = 14,919 109 kg = 0,0537 g
4
4
4
s
h

Raspodjela molnih udjela vodene pare po visini cjevice:

yA

(cA vA )
0

d z = c DAB

yA,s

d yA
1 yA

1 yA 1 yA,0 L

1 y = 1 y
A,
s
A,
s

1 yA,0 L

yA = 1 (1 yA,s )

y
A,
s

32

Prijenos topline i tvari

Gornji dijagram pokazuje raspodjelu koncentracija vodene pare za dva sluaja.

Prvi sluaj je raspodjela molnih udjela vodene pare (plavo) i zraka (crveno) kada se cijeli
sustav podrava na temperaturi od 85 C.
Drugi sluaj prikazuje raspodjelu molnih udjela vodene pare (zeleno) i zraka (ljubiasto) kada
se cijeli sustav podrava na temperaturi od 20 C.
Razlika izmeu ova dva sluaja je evidentna, s obzirom da je ishlapljivanje vode pri 85 C
znatno intenzivnije nego u sluaju temperature od 20 C.

33

Prijenos topline i tvari

Zadatak 2
Pretpostavite da se iz prolog zadatka visina stupca ne odrava konstantnom, ve se
smanjuje uslijed ishlapljivanja. Izraunajte kada e ishlapiti cijela voda iz cjevice.
Pretpostaviti polagano sputanje razine stupca vode.
struja zraka
z

cA vA

L
v*

jB

Rjeenje:
Kako se visina stupca vode smanjuje polagano, mogue je postaviti kvazistacionarnu
pretpostavku. To znai da se pretpostavlja da se uspostavlja stacionarno stanje prije nego se
visina stupca vode znaajno promijeni.
Dakle, ishlapljena gustoa koliinskog toka smanjuje koliinu vode u stupcu, to se moe
zapisati na sljedei nain (svedeno na jedinicu povrine):

A d z c DAB 1 yA,0

=
ln
M A s d t
L + z 1 yA,s
1
424
3
cA,s

(L + z ) d z = c DAB ln
cA,s

1 yA,0
1 yA,s

dt =

DAB 1 yA,0
ln
dt
yA,s 1 yA,s

34

Prijenos topline i tvari

l

D
(L + z ) d z = AB ln
yA,s

1 yA,0 * t
d t = C d t*
1 yA,s
0

l 2 + 2 L l 2 C t = 0
l = C t + L2 L
t=

(l + L )2 L2

C=

1 0
m2
DAB 1 yA,0 3,6632 10 5
ln
ln
=
= 5,43 10 5
0,5711
1 0,5711
s
yA,s 1 y A,s

Sada se izraunava konano vrijeme:

2
2
(
l + L ) L2 (0,05 + 0,1) 0,12
t=
=

5,43 10 5

= 230,2 s

35

Prijenos topline i tvari

Zadatak 3
Posuda, kvadratnog presjeka 20x20 cm napunjena je vruom vodom temperature 75 C i
stavljena je u struju zraka, temperature 25 C relativne vlanosti 60 %. Tlak okolia je
normalan.
Ako zrak struji brzinom od 5 m/s, izraunajte:
a)
b)
c)
d)

maseni tok ishlapljivanja

koeficijent ishlapljivanja.
koeficijent prijelaza topline
toplinski tok koji treba dovoditi vodi da bude ispunjeno stacionarno stanje

Pretpostaviti da struja zraka ne radi valove na povrini vode.

Rjeenje:
a)
Rjeenje se oslanja na analogiju prijenosa topline i mase. Stoga valja izraunati najprije
koeficijent prijenosa mase, uz pretpostavku rijetkih smjesa. Kako je geometrijski model
ravna ploa, potrebno je odrediti Reynoldsovu znaajku, kako bi se vidjelo je li strujanje
laminarno ili turbulentno:
Za odrediti Reynoldsovu znaajku, potrebno je izraunati gustou i dinamiku viskoznost
graninog sloja. Svojstva graninog sloja oitavaju se za srednju temperaturu i srednji
maseni udio:
T=

Srednja temperatura:

Ts + T0 75 + 25
=
= 50 C
2
2

SASTAV GRANINOG SLOJA

Maseni udjeli:
pd = pd,s (25 C ) = 0,6 0,0317 = 0,01902 bar
xd,0 = 0,622

d,0 =

xd,0
1 + xd,0

xd,s = 0,622

pd
0,01902
kg
= 0,622
= 0,0119
p pd
1,01325 0,01902
kg
=

0,0119
kg
= 0,01176
1 + 0,0199
kg

pd,s (75 C )
0,38595
kg
= 0,622
= 0,3827
p pd,s (75 C )
1,01325 0,38595
kg

36

Prijenos topline i tvari

d,s =

xd,s
0,3827
kg
=
= 0,2768
1 + xd,s 1 + 0,3827
kg

Srednji maseni udio:

+
0,2768 + 0,01176
kg
= 0,14428
d,m = d,s d, 0 =
2
2
kg

d,m
Molni udio:

y d,m =

d,m
Md

0,14428
Md
kmol
18
=
= 0,2134
1 d,m
0,14428 1 0,14428
kmol
+
+
18
28
,
96
Mz

Molarna masa graninog sloja:

M = y d M d + (1 yd ) M z = 0,2134 18 + (1 0,2134 ) 28,96 = 26,621

kg
kmol

SVOJSTVA GRANINOG SLOJA

Gustoa graninog sloja

p
p M 101325 26,621
kg
=
=
= 1,004 3
R T Rm T
8314 323,15
m

Dinamika ilavost graninog sloja

d (50 C ) = 10,62 10 6 Pa s
2

z (50 C ) = 19,607 10 6 Pa s
2

M
1
10,62 4 28,96
4 2

1 +
1 +

2
M1
19,607
18

12 =
=
= 0,92866
M1
18
2 2 1+
2 2 1+
M2
28,96
2

M
2
4 1
1 +
1
M2
21 =
=
M2
2 2 1+
M1

19,607
18
4
1 +

10,62
28,96

= 1,0657
28,96
2 2 1+
18

37

Prijenos topline i tvari

yi i

=
i =1

ij

yd d
(1 yd ) z
+
=
yd 1 + (1 yd ) 12 yd 21 + (1 yd ) 1

j =1

(1 0,2134) 19,607
0,2134 10,62
10 6 +
10 6 =
0,2134 1 + (1 0,2134 ) 0,92866
0,2134 1,0657 + (1 0,2134 ) 1

= 2,401 10 6 + 15,2105 10 6 = 17,611 10 6 Pa s

KOEFICIJENT PRIJENOSA MASE

Re =

Reynoldsov broj

w l 1,004 5 0,2
=
= 57009 ,6

17 ,611 10 6

Kako je Reynoldsova znaajka manja od 100 000, strujanje je laminarno te vrijedi relacija:
Nu = 0,664 Re1 2 Pr 1 3

Ako se primijeni analogija, izraz za koeficijent prijenosa mase postaje:

Nu m = Sh = 0,664 Re1 2 Sc1 3

Masena difuzivnost:

T 2, 072
323,152,072
m2
= 1,87 10 10
= 2,9602 10 5
DAB = 1,87 10 10
1
s
p

Sc =

DAB

DAB

17,611 106
= 0,5925
1,004 2,9602 105

Sherwoodova znaajka:
Nu m = Sh = 0,664 Re1 2 Sc1 3 = 0,664 57009,61 2 0,59251 3 = 133,163

Koeficijent prijenosa mase

Nu m =

g m,A l

DAB

g m,d =

Nu m DAB 133,163 1,004 2,9602 105

kg
=
= 0,019789 2
l
0,2
m s

38

Prijenos topline i tvari

KORIGIRANI KOEFICIJENT PRIJENOSA MASE
Sada treba vidjeti je li ispunjena pretpostavka o malim brzinama prijenosa mase
Bm,d =

0 s 0,01176 0,2768
=
= 0,36643 > 0,2
s 1
0,2768 1
ln (1 + Bm,d )

Faktor puhanja

Bm,d

Pretpostavka nije ispunjena

ln (1 + 0,36643)
= 0,852
0,36643

odstupanje 15 %

ln (1 + Bm,d )
ln (1 + 0,36643)
kg
*
g m,d = g m,
= 0,01686 2
= 0,019945
d
0,36643
m s
Bm,d

Maseni tok ishlapljivanja

qm,H2O = l 2 g m,d Bm,d = 0,2 2 0,01686 0,36643 = 2,471 10 4

kg
kg
= 0,89
s
h

b)
Koeficijent ishlapljivanja

g m,d
0,01686
kg
=
= 0,016662 2
1 + xd,0 1 + 0,0119
m s

c)
KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE
Kako nije ispunjena pretpostavka o malim brzinama prijenosa mase, potrebno je izvriti
korekciju koeficijenta prijelaza topline, prema izrazu:

( A v A ) c p A
( A v A ) c p A

exp

odnosno, uz definiciju motivirajue sile gornji izraz prelazi u

g m,d Bm,d c p ,d
g m,d Bm,d c p ,d
1
exp
*

39

Prijenos topline i tvari

Koeficijent prijelaza topline uz pretpostavku malih brzina prijenosa mase
Nu = 0,664 Re1 2 Pr 1 3
Re =

w l 1,0028 5 0,2
=
= 57009 ,6

17 ,5847 10 6

Pr =

cp

Vidimo da je za prijelaz topline potrebno izraunati toplinski kapacitet i toplinsku

provodnost graninog sloja

Toplinski kapacitet
c p ,d (50 C ) = 1,9482

kJ
kg K

c p ,z (50 C ) = 1,0081

kJ
kg K

c p = i c p ,i = d,m c p ,d + (1 d,m ) c p ,z = 0,14428 1,9482 + (1 0,14428) 1,0081 = 1,1437

kJ
kg K

Toplinska provodnost

d (50 C ) = 0,02036

W
mK

z (50 C ) = 0,027745

W
mK

1
M
0,02036 4 28,96
4 2

1 +
1 +

M1
2
0,027745
18

=
= 1,07181
12 =
M1
18
2 2 1+
2 2 1+
M2
28,96

2
M
0,027745
18
4 1
4
1 +
1 +

1
M2
0,02036
28,96

=
= 0,90782
21 =
M2
28,96
2 2 1+
2 2 1+
M1
18

40

Prijenos topline i tvari

yi i

=
i =1

ij

yd d
(1 yd ) z
+
=
yd 1 + (1 yd ) 12 yd 21 + (1 yd ) 1

j =1

(1 0,2134) 0,027745
0,2134 0,02036
W
+
= 0,004112 + 0,02226 = 0,026375
0,2134 1 + (1 0,2134 ) 1,07181 0,2134 0,90782 + (1 0,2134 ) 1
mK
c p 17,611 10 6 1143,7
=
= 0,7637

0,026375

Prandtlova znaajka

Pr =

Nusseltova znaajka

Nu = 0,664 Re1 2 Pr 1 3 = 0,664 57009,61 2 0,76371 3 = 144,915

Koeficijent prijelaza topline pri malim brzinama prijenosa mase

* =

Nu 144,915 0,026375
W
=
= 19,111 2
l
0,2
m K

Korigirani koeficijent prijelaza topline

g m,d Bm,d c p ,d
0,01686 0,36643 1948,2
W
=
= 13,7202 2
m K
g m,d Bm,d c p ,d
0,01686 0,36643 1948,2
1 exp
1
exp
*
19,111

d)
Prvi glavni stavak postavljen na vodu:
m

du
= qm,izl r (25 C )
dt

du
= l 2 (Ts T0 ) q m,iH2O r (25 C ) = 0,2 2 13,7202 (75 25 ) 6,744 10 4 2546,54 10 3 =
dt
= 27,44 1717 ,39 = 1744,83 W

8. LITERATURA
1. A HEAT TRANSFER BOOK, John H. Lienhard IV, John H. Lienhard V
2. TRANSPORT PHENOMENA, R. Byron Bird, Warren E. Stewart, Edwin N. Lightfoot
3. TERMODINAMIKA II, Antun Galovi

41