Professional Documents
Culture Documents
IME I PREZIME: Boris ia BROJ INDEKSA: 6697/PT SMJER: Prehrambena tehnologija E-MAIL: boris93.sb@gmail.com
GRUPA: A VJEBA 6.
MODUL TORZIJE
Zagreb, 19.10.2012.
OCJENA:
Zadaci:
1. Izmjerite modul torzije eline ipke statikom metodom. U tu svrhu izmjerite ovisnost momenta sile o kutu otklona (za sedam kutova) i prikaite je grafiki. Moment sile mjerite za kutove do 40. Za svaki kut napravite minimalno pet mjerenja i raun pogreke. Iz nagiba pravca, metodom najmanjih kvadrata, odredite modul torzije pomou relacija Dimenzije eline ipke jesu (l=0,5 m, 2r=2mm) 2. U kojim tokama poprenog presjeka cijevi (grede), koja je na jednoj strani uvrena, a na drugoj strani optereena momentom sile, se javlja najvee naprezanje smicanja? Obrazloi. 3. tap poprenog presjeka 45,34 optereen je momentom torzije M t=600 kNcm. Izraunati kut zakretanja slobodnog kraja tapa, ako je modul smicanja G= 0,8* .
Cilj vjebe:
Prouavati torzijske elastine deformacije metalne ipke, odrediti moment sile, a zatim modul torzije. Rijeiti zadane zadatke.
Pribor:
Dinamometar, mjerni ureaj koji se sastoji od krune ploe s podjelom na stupnjeve (na kojoj se nalazi letvica s kazaljkom), elina ipka
Zadatak 1.
Tablica 1.
Sila [N] Kut [] 5 10 15 20 25 30 35 0.09 0.21 0.35 0.48 0.55 0.74 0.87 0.08 0.21 0.35 0.49 0.55 0.75 0.88 0.09 0.22 0.34 0.48 0.56 0.74 0.87 0.09 0.21 0.35 0.47 0.55 0.74 0.89 0.08 0.22 0.36 0.48 0.56 0.76 0.87 0.07 0.20 0.38 0.47 0.58 0.73 0.89 0.08 0.22 0.35 0.48 0.56 0.74 0.88
Tablica 2.
r= 15.1 cm= 0.151m
Sila [N] F | | F
=5
0.083 -0.007 0.007 0.0830.007 8.4% 0.000049 0.002 0.001 1.2%
=10
0.212 -0.008 0.008 0.2120.008 3.8% 0.000064 0.003 0.001 0.5% 0,174 0,032
=15
0.347 -0.033 0.033 0.3470.033 9.5% 0.001089 0.013 0.005 1.4% 0,262 0,052
=20
0.479 -0.011 0.011 0.4790.011 2.3% 0.000121 0.004 0.001 0.2% 0,349 0,072
=25
0.558 -0.022 0.022 0.5580.022 3.9% 0.000484 0.008 0.003 0.5% 0,436 0,084
=30
0.743 -0.017 0.017 0.7430.017 2.3% 0.000289 0.006 0.002 0.3% 0,523 0,112
=35
0.876 -0.014 0.014 0.8760.014 1.6% 0.000196 0.005 0.002 0.2% 0,610 0,132
(rad) M(Nm)
0,087 0,012
0,1
0 0 0,02 0,04 0,06 0,08 0,1 0,12 0,14 Slika 1. Grafiki prikaz ovisnosti momenta sile o kutu otklona (kut otklona prikazan je u radijanima)
Prvo pogledajmo linearnu funkciju y=ax+b. U naem sluaju mjerenih veliina, to je ovisnost momenta sile o kutu otklona, dakle M=a+b. Usporedimo li ovu jednadbu s poznatim izrazom za moment sile, = a.
, uoavamo da
= 4,4008
x y x y x x
2 i i i 2 i 2 i
0,0369 N / m
Zadatak 2. Najvee naprezanje smicanja javlja se u bilo kojoj toki na rubu krunog presjeka, dakle u svakoj toki A koja lei na krunici polumjera r. To je takoer vidljivo i jednostavnom matematikom analizom; naime, ako u relaciji stavimo da je polumjer krunog presjeka jednak nuli ( r=R=0), dobit emo da je modul torzije jednak nuli. Dakle, u sredini ipke bit e najmanje naprezanje smicanja. Smatram da je vano napomenuti i to da se poveava poveanjem polumjera ipke, kao i smanjenjem njene duljine ( obrnuto proporcionalna ovisnost modula torzije o duljini ipke vidljiva je iz jednadbe ).
Zadatak 3. S=45.34 M=600 kNcm= 600 000 Ncm=6000 Nm G= 0.8 N/m L = 0.5 m =? S= = = 14.44 r=3.8cm=0.038 m Uvrstimo sve u dobijemo da je N Znamo da je M= , = 5237.86
, pa je =
Zakljuak U prvom zadatku bilo je potrebno prikazati ovisnost momenta sile o kutu otklona. U tu svrhu mjerila se sila na ipku F i krak sile konstantne vrijednosti k=15.1 cm=0.151 m. U tablici 1 i 2 prikazane su dobivene vrijednosti i njihove pogreke. Vidimo da se poveanjem kuta otklona poveava sila kojom djelujemo na ipku. Drugi zadatak objanjava da je najvee naprezanje smicanja u tokama na rubu krunog presjeka polumjera R. U treem zadatku iz zadanih podataka raunali smo modul torzije, a zatim iz jednadbe M= + izrazili kut pomou poznatih veliina. Dobivena vrijednost kuta otklona je sljedea: = 1.145 rad=65.6 . Razlika u iznosu modula torzije posljedica je razliitih dimenzija objekta za kojeg se modul torzije, kao i o materijalu od kojeg je sainjen. Modul smicanja je konstanta koja ovisi iskljuivo o materijalu tog objekta. Pogreke u mjerenju dobivene su zbog nepreciznosti mjerenja mjernim ureajem, kao i zbog nepreciznosti samog ureaja. Npr., mjerei silu dinamometrom vano je paziti da dinamometar bude okomit na letvicu. Zbog nepreciznog rukovanja, vrlo je mogua sistematska pogreka pri odreivanju nultog poloaja dinamometra.