1.

ODREDI UTJECAJNE LINIJE ZA Mx i Tx NA SUSTAVU SA SKICE

a=3,5m

a/2,5a=h1/1,5a
h1=2,1

hMx

hTx

1/2,5a=h1/a
h1=0,4

1
OPIS POSTUPKA:

1. ZADATAK
Za određivanje utjecajne linije u ovom zadatku smo koristili grafičku metodu

1.KORAK
Odrediti onaj dio grede koji se prvi rješava, u našem slučaju je to lijevi dio grede
do gerbera jer ne može stajati samostalno.(NAPOMENA: Konzola se uvijek rješava
zadnja jer može stajati sama)
2.KORAK
Uzmemo u šestar dužinu od oslonca do presjeka i zarotiramo do okomice koju
smo digli iz oslonca, te spojimo s točkom gerbera. Isti postupak ponovimo sa
dužinom od gerbera do presjeka . Mjesto gdje se te dvije dužine sijeku spojimo
sa točkama oslonca i gerbera da dobijemo trokut. Iz vrha nad osnovicom (mjesto
sjecišta) spuštamo okomicu. Okomicu označavamo sa η1 čiju vrijednost
dobijemo iz sličnosti trokuta.
3. KORAK
Crtamo utjecajnu liniju za poprečnu silu.
Taj trokut smo prenijeli na cijeli sustav. U vrhu ne može biti maksimalna
vrijednost utjecajne linije za moment jer tu nije čvor (sila može biti max. samo u
čvoru). Maksimalna vrijednost nam se seli do najbližeg čvora.
4.KORAK
Dignemo okomicu vrijednosti 1 iz oslonca i iz gerbera i spojimo te okomice s
točkom gerbera, odnosno oslonca. U presjeku povučemo okomicu. Vrijednost η1
dobijemo iz sličnih trokuta.

2
2. ODREDI DEFORMACIJU ∆c NA KONSTRUKCIJU ZA ZADANO
OPTEREĆENJE I PRESJEKE ŠTAPOVA.

q = 20 kN/m'
P = 80 kN
H = 50 Kn
EB =30 GPa

3
Određivanje reakcija u osloncima:

∑x = 0
-Dx+H = 0
Dx = 50 kN

∑GL = 0
(− AY × 6) − (q × 6 × 3) = 0
6 AY = 20 × 6 × 3
Ay = 60 kN
By = 60 kN

∑GD = 0
(− DY × 12) + (q × 6 × 3) + (P × 9) + (EY × 12) = 0
( 12 × DY )+360+240-200 = 0
Dy = 33,33 kN

∑D = 0
( )
AY × 18 − q × 12 2 − (H × 4) − (P × 9 ) + (EY × 12 ) = 0
( )
(60 × 18) − 20 × 12 2 − (50 × 4) − (80 × 9) + (12 × EY ) = 0
Ey = 226,67 kN

∑y = 0
AY − (q ×12) − P − EY + DY = 0
60-240-80+226,67+33,33 = 0
0=0

M 1 = (− AY × 6 ) − (q × 6 × 3) = −720kN

M 2 = (EY × 6 ) − (P × 3) − (H × 4 ) = 920kN

M 3 = (DY × 6 ) = 200kN

M 4 = (EY × 3) = 680kN
⎛ 1⎞
M B = ⎜ q × 6 2 × ⎟ = 90kN
⎝ 8⎠

4
 b×h
I1 = = 0.025m 4
12
b×h
I2 = = 0.0031m 4
12
E = 30 GPa = 30*106 kN/ m2

5
Računanje pomaka

1 ⎡ 200 × 6 2 ⎤ 1 ⎡⎛ 680 × 5 2 ⎞ ⎛ 680 × 5 ⎛ 2 1 ⎞ ⎞⎤

∆Cv = ⎢ 2 × 3 × 3⎥ + E × I ⎢⎜ × × 1.5 ⎟ + ⎜⎜ × ⎜ × 1.5 + × 3 ⎟ ⎟⎟⎥
E × I1 ⎣ ⎦ 2 ⎣⎝ 2 3 ⎠ ⎝ 2 ⎝3 3 ⎠ ⎠⎦
1 ⎡ 920 × 5 ⎛ 2 1 ⎞⎤
+ ⎢ ⎜ × 3 + × 1.5 ⎟⎥ = 0.06876m
E × I2 ⎣ 2 ⎝ 3 3 ⎠⎦

OPIS POSTUPKA:
2.ZADATAK

1.KORAK
-Iz sume momenata oko gerbera lijevo dobijemo vrijednosti reakcije Ay i Ry
-Iz sume momenata oko gerbera desno dobijemo vrijednosti reakcije Dy
- Iz sume momenata oko točke D dobijemo vrijednosti reakcije Ey
- Sumu momenata oko y radimo da bi smo provjerili točnost dobivenih reakcija
2.KORAK
Za crtanje dijagrama momenata prvo moramo izračunati vrijednosti momenata u
karakterističnim točkama te sa dobivenim vrijednostima nacrtamo dijagram.
3. KORAK
bh 3
Izračunamo statički moment I1 i I2 prema formuli I =
12
4.KORAK
Računamo pomak toke C pomoću metode „Površina jediničnog opterećenja“.
Iz dijagrama momenata (na slici je gornji) za cijeli sustav uzimamo vrijednost
površine trokuta, a na dijagramu momenata za jediničnu silu (na slici je donji)
gledamo u kojim točkama težište gornjeg trokuta siječe donji trokut.
npr…

⎛ 200 × 6 ⎞ ⎛ 2 ⎞
I =⎜ ⎟×⎜ ⎟×3
⎝ 2 ⎠ ⎝3⎠

⎛ 200 × 6 ⎞
⎜ ⎟ = površina trokuta koju uzimamo iz dijagrama momenata za cijeli sustav
⎝ 2 ⎠

⎛ 2 ⎞ = težište trokuta (dijagrama momenata za cijeli sustav) u odnosu na dužinu iz

⎜ ⎟
⎝ 3 ⎠
dijagrama momenata za jediničnu silu

3= vrijednost dužine iz dijagrama momenata za jediničnu silu

6
SEMINAR URADILI:

• Sean Ramić
• Ivana Lalin
• Ivan Bilobrk
• Ivan Domić