Siromatvo, socijalna pomod i drutvena iskljuenost

Definicije siromatva Dva razliita pristupa: Apsolutno siromatvo Relativno siromatvo

Apsolutno siromatvo Osnovna je ideja da postoje neka dobra i usluge koja omogudavaju preivljavanje hrana, mjesto za ivljenje, odjeda... Ova su dobra i usluge ista u svim drutvima. Apsolutno siromatvo moe se definirati kao ivot s manje od 2 dolara dnevno (definicija UN-a).

Relativno siromatvo Siromatvo se povezuje sa standardom ivljenja nekoga drutva. Ono to je u jednom drutvu luksuz, u drugom se smatra osnovnom egzistencijalnom potrebom. Moe se izjednaiti s pojmom relativne deprivacije usporedbe s drugim ljudima. Linija relativnog siromatva moe biti iznos socijalne pomodi ili polovica prosjeno g dohotka.

Subjektivno siromatvo Svojevrsna kombinacija apsolutnog i relativnog siromatva. Predstavlja procjenu samih ljudi o dohotku koji bi im bio potreban za "normalan" ivot. Kroz ispitivanja javnog mnijenja sastavlja se lista potreba koje moraju biti ispunjene. Ako pojedinac nema nekoliko stvari s liste, smatra se siromanim. Ovakvi indeksi depriviranosti esto se koriste za meunarodne usporedbe.

Teorije siromatva Teorije se mogu podijeliti na one koje siromatvo smatraju krivnjom pojedinca i one koje ga objanjavaju drutvenim imbenicima.

Prve dre da siromani nisu dovoljno motivirani da rade ili nemaju intelektualne, karakterne ili tjelesne sposobnosti. Druge teorije dre da drutveni imbenici guraju u siromatvo i onemogudavaju izlazak iz njega.

Kultura siromatva Tvorac je teorije antropolog Oscar Lewis. Prema ovoj teoriji, siromatvo nastaje zbog drutvenog i kulturolokog ozraja koje ne stimulira rad. Siromani ljudi su apatini i ne vjeruju da mogu popraviti svoj poloaj. Ovakav mentalitet socijalizacijom se prenosi na nove narataje. Istraivanja pokazuju da siromaniji ljudi doista pokazuju jau orijentaciju na sadanjost radije de potroiti dohodak danas, umjesto da ga utede i omogude si vedu potronju u bududnosti. Prema istraivanjima, siromaniji ljudi su ede fatalisti tj. ede vjeruju da ne mogu promijeniti svoj ivot i drutveni poloaj ak i ako bi pokuali. Argument kulture siromatva pojavljuje se u dananjim raspravama o kulturi ovisnosti i tzv. potklasi. Rije je o dugotrajno nezaposlenim ljudima ili ljudima koji su dugo siromani. Prema Charlesu Murrayu, dravna socijalna pomod oslabila je motivaciju ljudi da rade i da se oslone na vlastite snage. Prema njemu, ljudi esto biraju da ne rade i uzimaju socijalnu pomod. Iznos socijalne pomodi esto nije mnogo vedi od iznosa minimalne plade pa se zapravo ne isplati raditi ("welfare trap"). Milton Friedman stoga je predloio klizne stope socijalne pomodi tj. negativni porez na dohodak. Ako pojedinac zarauje vie o minimalne svote bio bi oporezivan, ako zarauje manje dobivao bi dodatni iznos prema istoj poreznoj stopi. Ovakav sustav eliminirao bi druge vrste socijalne pomodi (bonovi, hrana...). Stoga bi sustav imao manje administrativnih trokova.

Takoer bi onemogudio dobivanje razliitih socijalnih davanja koja svojom sumom mogu biti velika (npr. socijalno stanovanje, besplatne knjige za djecu, smanjenje reije i sl.). Nedostatak je da se siromanima daje gotovina, a oni je mogu potroiti na alkohol, kocku, drogu i sl.

Strukturalna objanjenja Dre da je siromatvo rezultat okolnosti tj. objektivno niske razine dohotka. Neke drutvene skupine (invalidi, stariji ljudi, imigranti, manje obrazovani...) sklonije su siromatvu iz objektivnih okolnosti. Zloupotrebe socijalne pomodi postoje, no vedina ljudi doista eli raditi, a mnogi zaposleni ljudi takoer su siromani. Prema kritiarima kulture siromatva, orijentacija na sadanjost siromanih ljudi razumljiva je jer im egzistencijalne potrebe nisu zadovoljene. Fatalizam i orijentacija na sadanjost mogu biti odraz stvarnih nemogudnosti da se promijeni vlastiti poloaj. Primjerice, upitno je moe li osoba najniih prihoda tednjom znaajnije popraviti svoj poloaj. Smanjenje siromatva postie se pravednijom raspodjelom dohotka. Empirijska istraivanja pokazuju da pojedinci tijekom ivota ulaze i izlaze iz siromatva tj. da siromatvo nije trajno stanje. S druge strane, vedina ovakvog kretanja kratkog je dometa. Pojedinci iz najniih 10% po dohotka najede se uzdiu samo da najniih 20% po dohotku. Dakle, siromatvo je odreeno strukturalnim silama, iako se iz njega moe izadi. Empirijska istraivanja pokazuju da pojedinci tijekom ivota ulaze i izlaze iz siromatva tj. da siromatvo nije trajno stanje. S druge strane, vedina ovakvog kretanja kratkog je dometa. Pojedinci iz najniih 10% po dohotka najede se uzdiu samo da najniih 20% po dohotku. Dakle, siromatvo je odreeno strukturalnim silama, iako se iz njega moe izadi.

Drutvena iskljuenost Umjesto pojma potklase i ekstremnog siromatva danas se ede koristi pojam drutvene iskljuenosti. Ovaj pojam ukazuje na viestruke posljedice siromatva: Iskljuenost iz ekonomskog ivota Iskljuenost iz politikog ivota Iskljuenost iz drutvenog ivota

Siromani pojedinci ne samo da su iskljueni iz ekonomskog ivota u smislu potronje, nego i u smislu potencijalne participacije na tritu rada. Nezaposleni pojedinci esto ne mogu dodi do informacija o slobodnim radnim mjestima jer se do takvih informacija najede dolazi prilikom rada i kontakta s drugim zaposlenim pojedincima. Stoga dugotrajna odsutnost s trita rada znaajno oteava ponovni ulazak na njega.