Professional Documents
Culture Documents
EKONOMSKA JEDNAKOST
ISTRAIVAKI RAD
Sveuilite u Zagrebu
JMBAG: 0067488369
1. UVOD..................................................................................................................................1
5. ZAKLJUAK....................................................................................................................14
6. LITERATURA...................................................................................................................15
1. UVOD
Ovaj radi se bavi analizom uzroka nejednakosti u svijetu te posljedinih efekata koje imaju na
gospodarstvo i drutva. Analizirajui literaturu nastojat u ispitati argumente ekonomskog
dispariteta, aktualno pitanja u dananjem svijetu i relevantnog faktora koji implicira mnoge
socijalne probleme.
U prvom djelu radu objasnit u pojam ekonomske jednakosti i njegove srodne pojmove kao
to su egalitarizam, podvrste istog te jednakost u ishodima.
U drugom djelu rada u navesti i pojasniti uzroke koji su moebitno doveli do rasta
nejednakosti u drutvima referirajui se na vodee institucije i ekonomske znanstvenike te
empirijski provjeriti utemeljenost uzroka.
Trei dio rada e za cilj imati pojasniti teorijska tumaenja posljedica rastuih nejednakosti i
empirijski potvrditi koreliranost vrijednosti tih varijabli s distribucijom dohotka.
2. PREGLED POJMOVA I DEFINICIJA VEZANIH UZ EKONOMSKE
JEDNAKOSTI
Egalitarizam je trend poimanja u politikoj filozofiji. Definira se kao ideologija prema kojoj
bi svi ljudi trebali biti tretirano jednako bez obzira na rasu, spol, religiju, spolnu orijentaciju,
socijalni status itd. Takoer se moe definirati kao vjerovanje u jednakost ljudi s naglaskom
na drutvena, politika i ekonomska prava i povlastice. Zagovara uklanjanje svih razlika
(ekonomskih, socijalnih,...) meu ljudima.
Politike ideologije kao to su socijalizam, marksizam, komunizam ili anarhizam podravaju
principe egalitarizma do odreene razine. Neki idu dalje govorei da su suvremene
demokracije ostvarenje politikog egalitarizma, dok zapravo najvia politika mo jo uvijek
ostaje u rukama vladajuih elita, a ne masama ljudi. Kao izvrstan primjer imamo Ameriku
deklaraciju o neovisnosti iz 1776. u kojoj je navedena tvrdnja ''svi su ljudi stvoreni jednaki'' i
prema tome bi trebali biti jednako tretirani barem pred zakonom, no prolo je dugo vremena
dok su ene i razliite etnike skupine dobile svoja prava (potpuno ukidanje ropstva tek
1865.).
Pojam egalitarizam je dobiven od francuske rijei ''gal'' koja u prijevodu znai ''jednak'' i
korijene vue iz krilatice Francuske revolucije ''Libert, galit, fraternit''.
Druge vrste egalitarizma su aktualne u ideji ravnopravnosti spolova tj. egalitarizma spolne
orijentacije koja podrazumijeva jednaku drutvenu podjelu moi izmeu mukaraca i ena kao
i jednaku podjelu moi izmeu roditelja u obiteljima. Rasni egalitarizam oznaava jednakost
ljudi neovisno o boji koe i pripadnosti rasi tj. negira rasnu segragaciju. Moralni egalitarizam
zastupa odnos prema svakom pojedincu s jednakim potovanjem te jednakom temeljnom
vrijednosti i poloaju u drutvu s moralnog gledita.
Principi egalitarizma postoje i u politiko-pravnom okruenju. Zakonski egalitarizam je
naelo jednakosti pred zakonom koji ne privilegira niti jednog pojedinca, grupu ili klasu i u
kojem izjave i svjedoenja svih ljudi imaju jednaku teinsku vrijednost. Mnoge religije sadre
egalitarna naela u pogledu jednakosti svih ljudi pred Bogom bez obzira na spol, rasu ili
drutveni stale.
Jo jedna podvrsta egalitarizma je takozvani egalitarizam sree kao odgovorno-senzibilna
koncepcija jednakosti i sustava raspodjele dobara i pomoi u oskudnim uvjetima. Prioritet
davanja pomoi je usmjeren onima koji pate bez da su odgovorni za svoju situaciju. Idealni
model egalitarizma sree jest da svi kreu od jednakih osnova, a da ishodi ivotnih odluka i
slobodno preuzetih rizika odreuju kasniji imetak.
Ideja ili koncept potenja i pravednosti u ekonomskoj znanosti, osobito u pogledu na
oporezivanje i ekonomiju blagostanja definira ekonomsku jednakost. Naroito se odnosi na
pruanje osnovnih i jednakih minimuma dohotka, dobara i usluga svim graanima ili
poveanjem fonda za financiranje i veoj privrenosti preraspodjeli istih.
S druge strane ekonomska nejednakost su sve razliitosti naene u ekonomskim mjerama
blagostanja izmeu ljudi u grupama, grupama u nekoj populaciji ili pak meu zemljama.
Ekonomisti se obino usredotoavaju na tri sline varijable mjerenja ekonomskog dispariteta:
nejednakost u dohotku, potronji i bogatstvu. Nejednakosti variraju meu drutvima,
povijesnim epohama, ekonomskim strukturama i sustavima. Postoji nekoliko brojanih
pokazatelja za mjerenje ekonomske nejednakosti, a najpoznatiji i najire upotrebljivan je
Ginijev koeficijent, mjera statistike disperzije namijenjena prvenstveno za prikaz distribucije
dohotka. Vrijednost Ginijevog koeficijenta moe biti od 0 do 1 to oznaava savrenu
jednakost u distribuciji dohotka odnosno savrenu nejednakost. Ukoliko koeficijent
pomnoimo sa 100%, tada se radi o Gini indeksu kako se esto prikazuje u literaturi i u
statistikim podacima. Gini koeficijent se moe prikazati grafiki kao povrina izmeu
Lorenzove krivulje i pravca jednakosti. Pravac jednakosti predstavlja kumulativne postotke
populacije, a Lorenzova krivulja kumulativne postotke dohotka. Ukoliko je Lorenzova
krivulja jednaka pravcu, znai da je distribucija dohotka raunane populacije savreno
jednaka. to je Lorenzova krivulja vie zaobljena (konkavna), to je nejednakost vea.
Znaajke Gini indeksa su u lakem tumaenju, reprezentativnijem rezultatu nego kod drugih
mjera kao statistikih prosjeka ili recimo BDP per capita, te mogunostima poredbe promjena
nejednakosti meu grupama ili regijama u zemlji (npr. urbani vs. ruralni krajevi) u realnom
vremenu i tijekom razdoblja.
Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/data/database?node_code=tessi190
Na grafikonu distribucije raspoloivog dohotka u europskim zemljama za 2015. godinu moe
se zakljuiti da najvea nejednakosti imaju Baltike zemlje i zemlje Jugoistone Europe,
poglavito Srbija s indeksom 38.90, Litva s 37.90, Rumunjska s 37.40 i Bugarska s 37.00.
Prema podacima Svjetske banke u afrikim zemljama je Gini indeks distribucije dohotka u
rasponu od 30 do ak 60 (u veini zemlja je izmeu 40 i 50), u azijskim veinski od 35 do 45,
a na amerikom kontinentu od 40 do 60. Stoga, usporeujui kontinentalno distribucija u
europskim zemljama najpravednija je u svijetu, te najnejednakije zemlje Europe imaju niu
nejednakost nego velika veina neeuropskih zemalja.
Ginijev koeficijent je relativno mjerilo, stoga njegovu uporabu i prikaz treba uzimati s
oprezom. Primjerice ako se mjeri disperzija dohotka Ginijevim metodama, moe se dobiti
velika nejednakost za odreenu populaciju i navesti na pogrene zakljuke o akumuliranju
bogatstva u istoj. Indeks ne uzima u obzir potronju kuanstava u nekoj populaciji i
moebitno prikazuje puno vee nejednakosti nego to zaista jesu. Naprimjer bogate zemlje
kao vedska imaju nizak Ginijev koeficijent za raspoloivi dohodak od 0.25 inei se time
ravnopravnijom, no imaju veoma visok koeficijent za bogatstvo sugerirajui time iznimno
nejednaku distribuciju bogatstva unutar drutva. Takoer jednostavnost indeksa moe dovesti
do previda i nedoumica u usporedbi zemalja s jednakim indeksom. Recimo da je u dvije
populacije jednak koeficijent (srednje-nizak 0.30), dok su dohoci po stanovniku u omjeru
1:20. Kvaliteta ivljenja, ekonomske mogunosti i apsolutni dohodak dakle bogatstvo u tim
zemljama je posve razliito iako imaju jednake indekse disperzije dohotka.
Gini koeficijentom distribucije potronje prua se moda i najbolji prikaz drutvenog
blagostanja zato to ivotni standardi ljudi zavise vie o obimu dobara i usluga koje
konzumiraju nego iznos nadnica koji primaju. Prema podacima Svjetske banke bogatstvo je
najvie nejednako distribuirano, a potronja najmanje.
Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tessi180
Postoji mnogo razloga za ekonomsku nejednakost unutar drutava. Prema izvjeu OECD-a
jaz izmeu bogatih i siromanih u zemljama pripadnicama OECD-a najvii je u posljednjih 30
godina, a potaknut je ponajvie poveanjem nejednakosti u nadnicama. Trita rada su u svim
zemljama prola kroz duboku transformaciju uzrokovanu globalizacijom, tehnolokim
otkriima i reformama politika. Primjerice, tehnoloki napredak je jasno bio kljuan pokreta
ekonomskog rasta, ali od istog su zasigurno najvie koristi imali visoko-struni radnici.
Pojedinci koji posjeduju visoko traene vjetine (znanja u informatikim i komunikacijskim
tehnologijama ili iz financijskog sektora) uivali su porast prihoda od dohotka. U isto vrijeme
ostali radnici nisu osjetili znatan ili pojedini ikakav napredak. Tehnoloki napredak
nedvojbeno utjee na nezaposlenost na odreene struke. Automatizirani i robotizirani strojevi
su dokazano efektivniji i efikasniji od ljudskog rada u poslovima s repetitivnim zadacima
(npr. pakiranje). Stagniranje ili pak smanjivanje nadnica radnika u pojedinim strukama
rezultat su nie potranje, a vee ponude rada poto je trend poveanja nezaposlenosti. Treba
spomenuti da mali dio drutva, obino vlasnici kapitala, kontrolira rastui dio ekonomije pa se
dohodbeni jaz izmeu svih radnika i vlasnika kapitala jednako tako poveava.
Bitna stavka globalizacije je i rast najviih dohodaka kao rezultat poslovanja kompanija na
meunarodnom tritu, kao i drastian rast u plaama bankarskog i openito top
menadmenta. Takoer, uzrok je i pojava aktualnih ''winner takes all'' trita u mnogim
zemljama u kojoj najjai performeri zauzimaju velik udio na tritu, a ostalim konkurentima
je ostavljen jako mali udio te posljedino sve vei disparitet u dohocima i bogatstvu.
Stupanj obrazovanja je najee koreliran s razinom vjetina i znanja koje pojedinci imaju,
stoga su i razliite njihove nadnice. Osobe s viim stupnjem obrazovanja esto imaju
napredne vjetine kojima se izdvajaju te zbog oskudnosti na tritu rada dobijaju visoko
plaene poslove.
Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do
40
35
30
25
20
15
10
Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/refreshTableAction.do?
tab=table&plugin=1&pcode=tps00122&language=en
Prema podacima Eurostata za 2013. godinu nije vidljiva znaajna koreliranost izmeu
dohodovne nejednakosti i stope samoubojstava. Primjerice, Bugarska, Rumunjska ili Grka,
zemlje s vrlo nejednakom distribucijom imaju jako niske stope samoubojstava. Slovenija, koja
ima izrazito nizak Gini indeks, ima vrlo visoku stopu ubojstava od 21,7. Takoer, Belgija,
Finska, pa i vedska i vicarska imaju vie stope samoubojstava, a sve su bogate zemlje s
relativno ravnomjernom raspodjelom dohotka.
Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do
Broj ubojstava na prema 100 tisua stanovnika je znaajno velik u Baltikim zemljama te
korelira s Gini indeksom. Osim njih, u drugim europskim zemljama se ne moe utvrditi
povezanost izmeu ove vrste kriminala i nejednake distribucije dohotka.
Grafikon 6. Stopa kraa na 100 tisua stanovnika
5000.00
4000.00
3000.00
2000.00
1000.00
0.00
Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do#
5. ZAKLJUAK
6. LITERATURA
10. OECD (2011). Divided We Stand: Why Inequality Keeps Rising. OECD Publishing
11. PICKETT, K. I WILKINSON, R. (2011) THE SPIRIT LEVEL: WHY GREATER EQUALITY
MAKES SOCIETIES STRONGER. BLOOMBURY PRESS
12. The Basics of Philosophy: Egalitarianism [online]. Dostupno na:
http://www.philosophybasics.com/branch_egalitarianism.html [20. rujna 2016.]
14. Z.G. (2014) Measuring inequality: The three-headed hydra. The Economist [online].
Dostupno na: http://www.economist.com/blogs/freeexchange/2014/07/measuring-inequality
[21. rujna 2016.]
Popis grafikona