Ivan Radi

EKONOMSKA JEDNAKOST
ISTRAIVAKI RAD

Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet - Zagreb

Kolegij: Politika ekonomija

Mentor: dr. sc. Velibor Maki, dr. sc. Valentina Vukovi

JMBAG: 0067488369

Zagreb, veljaa 2017.

 SADRAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. PREGLED POJMOVA I DEFINICIJA VEZANIH UZ EKONOMSKE JEDNAKOSTI...2

3. UZROCI PORASTA EKONOMSKIH NEJEDNAKOSTI.................................................7

4. MOGUE EKONOMSKE POSLJEDICE........................................................................11

5. ZAKLJUAK....................................................................................................................14

6. LITERATURA...................................................................................................................15
 1. UVOD

Globalno siromatvo, jedan od najveih suvremenih problema, drastino se smanjilo u

posljednjih 30-tak godina. Stoga, u fokusu rasprava akademskih krugova filozofsko-polito-
ekonomske orijentacije ponajvie se spominje pitanje ekonomske (ne)jednakosti. Pitanja
distribucije dohotka meu stanovnitvom i posjedovanja bogatstva postaju mainstream
problemom kada se zemlja razvije do nivoa bez ekstremno siromanih stanovnika. Svjetska
banka ekstremno siromatvo definira kao ivot s manje od 1,90 amerikih dolara dnevno po
osobi.

Ovaj radi se bavi analizom uzroka nejednakosti u svijetu te posljedinih efekata koje imaju na
gospodarstvo i drutva. Analizirajui literaturu nastojat u ispitati argumente ekonomskog
dispariteta, aktualno pitanja u dananjem svijetu i relevantnog faktora koji implicira mnoge
socijalne probleme.

U prvom djelu radu objasnit u pojam ekonomske jednakosti i njegove srodne pojmove kao
to su egalitarizam, podvrste istog te jednakost u ishodima.

U drugom djelu rada u navesti i pojasniti uzroke koji su moebitno doveli do rasta
nejednakosti u drutvima referirajui se na vodee institucije i ekonomske znanstvenike te
empirijski provjeriti utemeljenost uzroka.

Trei dio rada e za cilj imati pojasniti teorijska tumaenja posljedica rastuih nejednakosti i
empirijski potvrditi koreliranost vrijednosti tih varijabli s distribucijom dohotka.
 2. PREGLED POJMOVA I DEFINICIJA VEZANIH UZ EKONOMSKE
JEDNAKOSTI

Egalitarizam je trend poimanja u politikoj filozofiji. Definira se kao ideologija prema kojoj
bi svi ljudi trebali biti tretirano jednako bez obzira na rasu, spol, religiju, spolnu orijentaciju,
socijalni status itd. Takoer se moe definirati kao vjerovanje u jednakost ljudi s naglaskom
na drutvena, politika i ekonomska prava i povlastice. Zagovara uklanjanje svih razlika
(ekonomskih, socijalnih,...) meu ljudima.
Politike ideologije kao to su socijalizam, marksizam, komunizam ili anarhizam podravaju
principe egalitarizma do odreene razine. Neki idu dalje govorei da su suvremene
demokracije ostvarenje politikog egalitarizma, dok zapravo najvia politika mo jo uvijek
ostaje u rukama vladajuih elita, a ne masama ljudi. Kao izvrstan primjer imamo Ameriku
deklaraciju o neovisnosti iz 1776. u kojoj je navedena tvrdnja ''svi su ljudi stvoreni jednaki'' i
prema tome bi trebali biti jednako tretirani barem pred zakonom, no prolo je dugo vremena
dok su ene i razliite etnike skupine dobile svoja prava (potpuno ukidanje ropstva tek
1865.).
Pojam egalitarizam je dobiven od francuske rijei ''gal'' koja u prijevodu znai ''jednak'' i
korijene vue iz krilatice Francuske revolucije ''Libert, galit, fraternit''.

Egalitarizam se pojavljuje u vie oblika, najee kao ekonomski egalitarizam u kojem

sudionici drutva imaju jednak poloaj i jednak pristup prema svim ekonomskim resursima
(ekonomskoj moi, bogatstvu,...). Ekonomski egalitarizam se smatra rezultatom politike
jednakosti u ishodima, politikog koncepta koji je u sreditu raznih politikih doktrina i esto
koriteno oruje politikih govora i rasprava. Opisuje stanje u dravi u kojoj vlada podjednaka
raspodjela materijalnog bogatstva i dohotka meu ljudima ili u kojoj su opi ekonomski uvjeti
u ivotima njenih itelja veoma slini. Kako bi se postigli jednaki ishodi u posjedovanju
bogatstva, potrebno je smanjiti ili potpuno eliminirati razlike istih meu pojedincima ili
kuanstvima u odreenom drutvu te stoga uobiajeno ukljuuje preraspodjelu dohotka ili
bogatstva od bogatijih prema siromanijima ili pak provedba nekih drugih mjera koje e
promovirati vie jednake ekonomske uslove.
U politikoj filozofiji postoje razliiti pogledi o djelotvornosti jednakih ishoda. Jedni kau da
moralne osnove za postii takvo stanje postoje, ali da takoer postizanje takvog ishoda moe
biti zlonamjerno. Jednakost ishoda je pozitivno stanje kad je dosegnuto jer oslikava prirodnu
meuovisnost pojedinaca u organiziranim gospodarstvima i omoguava osnove za socijalne
politike koje gaje sklad i dobru volju ukljuujui drutvenu koheziju i reduciranje zavisti.
Pojedini filozofski analitiari smatraju da je postizanje socio-ekonomske jednakosti
neophodno ako se eli stvoriti drutvo zdravo-razumskih vrijednosti o socijalnoj pravednosti i
potenju. Suprostavljeno stajalite ne smatra jednakost u ishodima korisnom i blagonaklonom
politikom za drutvo jer umanjuje ljudsku motivaciju za isticanjem i ostvarivanjem ''velikih
stvari'' kao to su inovacije te intelektualna i umjetnika otkria. Prema ovom su stajalitu
bogatstvo i drutveni status nagrade koje su potrebne da potiu takve aktivnosti, a s
umanjenim nagrada e se velika dostignua jednako tako prorijediti iako od njih korist imaju
svi. U sluaju kada bi se navedeni koncept drao ipak korisnim za drutvo koje ima razliito
disperzirano materijalno bogatstvo i status, metode koje bi trebale dovesti do drutva s veom
jednakosti pokazale su se problematinim i esto nedjelotvornim. Liberalni ekonomisti su
poglavito skeptini prema mehanizmima dostizanja vee jednakosti jer impliciraju politiku
prisilu za preraspodjelom i sadre mnotvo moralnih i praktikih problema.

Druge vrste egalitarizma su aktualne u ideji ravnopravnosti spolova tj. egalitarizma spolne
orijentacije koja podrazumijeva jednaku drutvenu podjelu moi izmeu mukaraca i ena kao
i jednaku podjelu moi izmeu roditelja u obiteljima. Rasni egalitarizam oznaava jednakost
ljudi neovisno o boji koe i pripadnosti rasi tj. negira rasnu segragaciju. Moralni egalitarizam
zastupa odnos prema svakom pojedincu s jednakim potovanjem te jednakom temeljnom
vrijednosti i poloaju u drutvu s moralnog gledita.
Principi egalitarizma postoje i u politiko-pravnom okruenju. Zakonski egalitarizam je
naelo jednakosti pred zakonom koji ne privilegira niti jednog pojedinca, grupu ili klasu i u
kojem izjave i svjedoenja svih ljudi imaju jednaku teinsku vrijednost. Mnoge religije sadre
egalitarna naela u pogledu jednakosti svih ljudi pred Bogom bez obzira na spol, rasu ili
drutveni stale.
Jo jedna podvrsta egalitarizma je takozvani egalitarizam sree kao odgovorno-senzibilna
koncepcija jednakosti i sustava raspodjele dobara i pomoi u oskudnim uvjetima. Prioritet
davanja pomoi je usmjeren onima koji pate bez da su odgovorni za svoju situaciju. Idealni
model egalitarizma sree jest da svi kreu od jednakih osnova, a da ishodi ivotnih odluka i
slobodno preuzetih rizika odreuju kasniji imetak.
Ideja ili koncept potenja i pravednosti u ekonomskoj znanosti, osobito u pogledu na
oporezivanje i ekonomiju blagostanja definira ekonomsku jednakost. Naroito se odnosi na
pruanje osnovnih i jednakih minimuma dohotka, dobara i usluga svim graanima ili
poveanjem fonda za financiranje i veoj privrenosti preraspodjeli istih.
S druge strane ekonomska nejednakost su sve razliitosti naene u ekonomskim mjerama
blagostanja izmeu ljudi u grupama, grupama u nekoj populaciji ili pak meu zemljama.
Ekonomisti se obino usredotoavaju na tri sline varijable mjerenja ekonomskog dispariteta:
nejednakost u dohotku, potronji i bogatstvu. Nejednakosti variraju meu drutvima,
povijesnim epohama, ekonomskim strukturama i sustavima. Postoji nekoliko brojanih
pokazatelja za mjerenje ekonomske nejednakosti, a najpoznatiji i najire upotrebljivan je
Ginijev koeficijent, mjera statistike disperzije namijenjena prvenstveno za prikaz distribucije
dohotka. Vrijednost Ginijevog koeficijenta moe biti od 0 do 1 to oznaava savrenu
jednakost u distribuciji dohotka odnosno savrenu nejednakost. Ukoliko koeficijent
pomnoimo sa 100%, tada se radi o Gini indeksu kako se esto prikazuje u literaturi i u
statistikim podacima. Gini koeficijent se moe prikazati grafiki kao povrina izmeu
Lorenzove krivulje i pravca jednakosti. Pravac jednakosti predstavlja kumulativne postotke
populacije, a Lorenzova krivulja kumulativne postotke dohotka. Ukoliko je Lorenzova
krivulja jednaka pravcu, znai da je distribucija dohotka raunane populacije savreno
jednaka. to je Lorenzova krivulja vie zaobljena (konkavna), to je nejednakost vea.
Znaajke Gini indeksa su u lakem tumaenju, reprezentativnijem rezultatu nego kod drugih
mjera kao statistikih prosjeka ili recimo BDP per capita, te mogunostima poredbe promjena
nejednakosti meu grupama ili regijama u zemlji (npr. urbani vs. ruralni krajevi) u realnom
vremenu i tijekom razdoblja.

Grafikon 1. Gini indeks raspoloivog dohotka

 45.00
40.00
35.00
30.00
25.00
20.00
15.00
10.00
5.00
0.00

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/data/database?node_code=tessi190
Na grafikonu distribucije raspoloivog dohotka u europskim zemljama za 2015. godinu moe
se zakljuiti da najvea nejednakosti imaju Baltike zemlje i zemlje Jugoistone Europe,
poglavito Srbija s indeksom 38.90, Litva s 37.90, Rumunjska s 37.40 i Bugarska s 37.00.
Prema podacima Svjetske banke u afrikim zemljama je Gini indeks distribucije dohotka u
rasponu od 30 do ak 60 (u veini zemlja je izmeu 40 i 50), u azijskim veinski od 35 do 45,
a na amerikom kontinentu od 40 do 60. Stoga, usporeujui kontinentalno distribucija u
europskim zemljama najpravednija je u svijetu, te najnejednakije zemlje Europe imaju niu
nejednakost nego velika veina neeuropskih zemalja.

Ginijev koeficijent je relativno mjerilo, stoga njegovu uporabu i prikaz treba uzimati s
oprezom. Primjerice ako se mjeri disperzija dohotka Ginijevim metodama, moe se dobiti
velika nejednakost za odreenu populaciju i navesti na pogrene zakljuke o akumuliranju
bogatstva u istoj. Indeks ne uzima u obzir potronju kuanstava u nekoj populaciji i
moebitno prikazuje puno vee nejednakosti nego to zaista jesu. Naprimjer bogate zemlje
kao vedska imaju nizak Ginijev koeficijent za raspoloivi dohodak od 0.25 inei se time
ravnopravnijom, no imaju veoma visok koeficijent za bogatstvo sugerirajui time iznimno
nejednaku distribuciju bogatstva unutar drutva. Takoer jednostavnost indeksa moe dovesti
do previda i nedoumica u usporedbi zemalja s jednakim indeksom. Recimo da je u dvije
populacije jednak koeficijent (srednje-nizak 0.30), dok su dohoci po stanovniku u omjeru
1:20. Kvaliteta ivljenja, ekonomske mogunosti i apsolutni dohodak dakle bogatstvo u tim
zemljama je posve razliito iako imaju jednake indekse disperzije dohotka.
Gini koeficijentom distribucije potronje prua se moda i najbolji prikaz drutvenog
blagostanja zato to ivotni standardi ljudi zavise vie o obimu dobara i usluga koje
konzumiraju nego iznos nadnica koji primaju. Prema podacima Svjetske banke bogatstvo je
najvie nejednako distribuirano, a potronja najmanje.

Postoje i alternativne statistike metode Ginijevom koeficijentu u izraunu ekonomskih

nejednakosti kao to su Theilov indeks, Atkinsonov indeks, srednja logaritamska devijacija
dohotka, koeficijent varijacije dohotka i kvintilni omjer.
Kvintilni omjer je pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos izmeu petog i prvog
kvintila distribucije dohotka tj. odnos ukupnog ekvivalentnog dohotka 20% populacije s
najveim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim
dohotkom. Na dijagramu nie moe se vidjeti ovaj odnos za veinu europskih zemalja u 2015.
godini.

Grafikon 2. Kvintilni omjer (S80/S20)

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tessi180

Interpretirano bi znailo da je 2015. godine u Srbiji 20% stanovnitva s najveim

raspoloivim dohotkom primilo 9 puta vie dohotka od 20% stanovnitva s najniim, dok je u
Skandinavskim zemljama taj omjer bio 2,5 puta manji.
U usporedbi dijagrama kvintilnog omjera i dijagrama Ginijevog koeficijenta raspoloivog
dohotka za iste zemlje moe se uvidjeti da su veoma slini, gotovo istovjetni. Oba pokazatelja
prikazuju vee nejednakosti u Baltikim zemljama i zemljama JI Europe, a najnie u
Skandinavskim i manjim srednjoeuropskim zemljama (eka, Slovaka, Slovenija,...).

3. UZROCI PORASTA EKONOMSKIH NEJEDNAKOSTI

Postoji mnogo razloga za ekonomsku nejednakost unutar drutava. Prema izvjeu OECD-a
jaz izmeu bogatih i siromanih u zemljama pripadnicama OECD-a najvii je u posljednjih 30
godina, a potaknut je ponajvie poveanjem nejednakosti u nadnicama. Trita rada su u svim
zemljama prola kroz duboku transformaciju uzrokovanu globalizacijom, tehnolokim
otkriima i reformama politika. Primjerice, tehnoloki napredak je jasno bio kljuan pokreta
ekonomskog rasta, ali od istog su zasigurno najvie koristi imali visoko-struni radnici.
Pojedinci koji posjeduju visoko traene vjetine (znanja u informatikim i komunikacijskim
tehnologijama ili iz financijskog sektora) uivali su porast prihoda od dohotka. U isto vrijeme
ostali radnici nisu osjetili znatan ili pojedini ikakav napredak. Tehnoloki napredak
nedvojbeno utjee na nezaposlenost na odreene struke. Automatizirani i robotizirani strojevi
su dokazano efektivniji i efikasniji od ljudskog rada u poslovima s repetitivnim zadacima
(npr. pakiranje). Stagniranje ili pak smanjivanje nadnica radnika u pojedinim strukama
rezultat su nie potranje, a vee ponude rada poto je trend poveanja nezaposlenosti. Treba
spomenuti da mali dio drutva, obino vlasnici kapitala, kontrolira rastui dio ekonomije pa se
dohodbeni jaz izmeu svih radnika i vlasnika kapitala jednako tako poveava.

Prema ekonomistu Paulu Krugmanu globalizacija je jedan od bitnih uzroka nejednakosti.

Zbog poveane meunarodne razmjene, radnici u bogatijim zemljama suoavaju se s veom
konkurencijom iz siromanijih zemalja, ponajvie u poslovima koji ne zahtijevaju posebne
strune vjetine, pa njihove nadnice padaju.

Bitna stavka globalizacije je i rast najviih dohodaka kao rezultat poslovanja kompanija na
meunarodnom tritu, kao i drastian rast u plaama bankarskog i openito top
menadmenta. Takoer, uzrok je i pojava aktualnih ''winner takes all'' trita u mnogim
zemljama u kojoj najjai performeri zauzimaju velik udio na tritu, a ostalim konkurentima
je ostavljen jako mali udio te posljedino sve vei disparitet u dohocima i bogatstvu.

Stupanj obrazovanja je najee koreliran s razinom vjetina i znanja koje pojedinci imaju,
stoga su i razliite njihove nadnice. Osobe s viim stupnjem obrazovanja esto imaju
napredne vjetine kojima se izdvajaju te zbog oskudnosti na tritu rada dobijaju visoko
plaene poslove.

Grafikon 3. Medijan dohotka za osnovno i visoko obrazovanje (u tisuama eura)

50
45
40
35
30
25
20
Osnovno Visoko
15
10
5
0

Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do

Prema podacima Eurostata medijanski dohodak populacije predkolskog i osnovnokolskog

obrazovanja je prosjeno za vie od treinu nii od medijanskog dohotka visokoobrazovanih
u zemljama prikazanim na dijagramu. Zanimljivo je da su upravo najnie razlike u zemljama s
najveom jednakosti prema Gini indeksu.
Na tablici nie vidi se odreena koreliranost izmeu nieg Gini indeksa i manje razlike meu
medijanima dohodaka ljudi s osnovim i visokim obrazovanjem. Dakle, upravo najjednakije
zemlje poput vedske, Islanda, Danske i Norveke imaju najmanje razlike meu dohocima
stanovnitva razliitog stupnja obrazovanja. Nasuprot tome Srbija, Bugarska, Litva i
Rumunjska, zemlje s najveim nejednakostima u Europi imaju najvee razlike. U Bugarskoj
je recimo medijan dohotka visokoobrazovanih ak tri puta vei od niskoobrazovih.
Uz to gledajui prema Gini indeksu moe se zakljuiti da mnoge zemlje s manjim dohocima,
ujedno koje su i nerazvijenije, imaju vee ili pak puno vee nejednakosti od razvijenijih.

Tablica 1. Odnos medijanskog dohotka populacije s osnovnim i visokim obrazovanjem

Gini indeks medijan medijan omjer
raspoloivo dohotka - dohotka osnovnog
g dohotka osnovno - visoko i visokog
eka 25 6.181 10.054 0,61
Danska 27,4 26.886 34.470 0,78
Finska 25,2 21.525 30.725 0,70
Island 23,6 23.601 26.929 0,88
Nizozemska 26,7 18.315 26.815 0,68
Norveka 23,9 35.667 48.025 0,74
Slovaka 23,7 5.522 8.613 0,64
Slovenija 24,5 9.983 15.788 0,63
vedska 25,2 24.233 31.233 0,78
Bugarska 37 1.975 5.568 0,35
Estonia 34,8 6.356 11.364 0,56
Grka 34,2 5.812 10.613 0,55
panjolska 34,6 10.431 19.187 0,54
Latvija 35,4 4.424 8.942 0,49
Litva 37,9 3.520 8.555 0,41
Portugal 34 7.375 13.945 0,53
Rumunjska 37,4 1.728 4.232 0,41
Makedonija 33,7 1.605 3.361 0,48
Srbija 38,9 1.635 4.051 0,40
Izvor: Podaci iz prethodnih dijagrama
Uzroci, poput stupnja obrazovanja, aktualni su i u razvijenim zemljama i gradovima, iako je
obrazovanje besplatno. Jedan od razloga je i to se razina usvojenog znanja razlikuje kod ljudi
zbog uroenih osobina kao to su inteligencija, talenti te osobni motivi. tovie, zavravanje
obrazovanja jednakog stupnja jednako tako ne znai usvajanje znanja iste kvalitete i
kvantitete jer su sposobnosti pojedinaca vrlo razliite, pa time i ishodi. Dakle, koliko god da
su pozitivne politike drutvenog blagostanja (javne kole) u prevenciji (ili ublaavanju)
razlika u obrazovanju potenciranih financijskim mogunostima, te razlike, u pogledu stupnja i
kvalitete, jo uvijek imaju istaknutu ulogu u ekonomskoj nejednakosti.

Politikim i regulatornim reformama modelirano je fleksibilnije i adaptivnije trite rada.

Prema OECD-u postoje opseni dokazi da su navedene reforme proizvele ekonomski rast,
veu produktivnost i zaposlenost i to u pravilu nisko plaenih radnika i ena. No, logina
posljedica poveanja part-time i slabo plaenih radnika jest proirenje razlika u raspodjeli
dohotka.
Kao jo jedan vaan faktor u predodreivanju bogatstva su osobni imbenici, prvenstveno
uroene sposobnosti. Zato pojedinci koji posjeduju razliit skup sposobnosti mogu imati i
razliite visine bogatstva. Primjerice, odlune i ambiciozne osobe prije e teiti
samousavravanju i veim uspjesima i dostignuima, a slijedom toga imat e i vee nadnice.
Takoer razina inteligencije moe biti znaajan faktor u kasnijem ishodu. Dodatno,
raznovrsnost preferencija pojedinaca veoma doprinosi razlikama u posjedovanju bogatstva.
Osobe s jednakim mogunostima (sposobnostima) mogu imati potpuno drugaije prioritete
kao npr. u sluaju kad osobe biraju izmeu dodatnog posla ili alternative u obliku zabave to
rezultira razliitim razinama akumuliranog bogatstva.
 4. MOGUE EKONOMSKE POSLJEDICE

Prema ekonomistu R. J. Shilleru rastue nejednakosti u Sjedinjenim Drava i u svijetu najvei

su problem dananjice jer usporavaju i tete ekonomskom rastu. Visoka i trajna nezaposlenost
ima negativne posljedice na dugoroni ekonomski rast zbog rasipanja resursa, izazivanja
redistributivnih pritisaka pa i siromatva, ograniavanja mobilnosti trita rada te na kraju
moguih nemira i nereda. Poznata je injenica da je stratifikacija drutva po ekonomskim
kriterijama u ''elitu'' i ''mase'' bila glavni pokreta raspada naprednijih civilizacija kroz
povijest.

Britanski istraivai K. Pickett i R.G. Wilkinson pronali su dokaze o veim stopama

zdravstvenih i drutvenih problema (pretilost, mentalni poremeaji, tinejderske trudnoe,
samoubojstva) u zemljama s veom nejednakosti. Tijekom ljudske povijesti bolji ivotni
uvjeti vodili su zdravijem i duem ivotu i ovaj obrazac jo uvijek vrijedi za siromane zemlje
gdje se oekivana ivotna dob ubrzano poveava s poveanjem dohotka. Koreliranost vie ne
vrijedi za srednje i visoko razvijene zemlje, ali prema istraivanju u knjizi ''The Spirit Level''
autori (epidemiolozi) su doli do saznanja i zakljuka da su drutveni/zdravstveni problemi
nii u zemljama s ravnomjernijom distribucijom dohotka. No, treba uzeti u obzir da su te
zemlje veinski iz June Amerike, Afrike te najsiromanije zemlje Azije i Europe kao to se
moe vidjeti iz podataka Svjetske banke, pa se povezanost veih drutvenih ili zdravstvenih
problema treba svakako povezati i s bogatstvom te stupnjem razvoja.
Nadalje, njihovo istraivanje je pokazalo obrnutu vezu nejednakosti i drutvene kohezije. U
vie jednakim drutvima ljudi imaju vie povjerenja u jedni druge, mjere drutvenog kapitala
sugeriraju veu interakciju u zajednicama (npr. koristi od drutvene povezanosti meu
grupama ljudi, obostrane simpatije i potovanje) te su stope samoubojstava puno nie.

Grafikon 4. Stopa samoubojstava na 100 tisua stanovnika

40

35

30

25

20

15

10

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/refreshTableAction.do?
tab=table&plugin=1&pcode=tps00122&language=en

Prema podacima Eurostata za 2013. godinu nije vidljiva znaajna koreliranost izmeu
dohodovne nejednakosti i stope samoubojstava. Primjerice, Bugarska, Rumunjska ili Grka,
zemlje s vrlo nejednakom distribucijom imaju jako niske stope samoubojstava. Slovenija, koja
ima izrazito nizak Gini indeks, ima vrlo visoku stopu ubojstava od 21,7. Takoer, Belgija,
Finska, pa i vedska i vicarska imaju vie stope samoubojstava, a sve su bogate zemlje s
relativno ravnomjernom raspodjelom dohotka.

Odreene studije su pokazale i pozitivnu vezu izmeu dohodovnih nejednakosti i stope

kriminala. Zbog ekonomske situacije ili prevelike konkurencije oko sve oskudnijeg broja i
izbora poslova lanovi drutva u nepovoljnijem poloaju vjerojatnije e osjeati drutvenu
nepravdu te stoga gnjev i mrnju koje rezultiraju veoj sklonosti kriminalnim aktivnostima.
Sve je manje legalnih metoda za uporabu oskudnih resursa dostupnih ljudima koji ive u
nejednakom drutvu. Stoga, ilegalne aktivnosti u stjecanju dohotka i bogatstva postaju sve
primamljivije zbog mnogostruko veih povrata od legalnih uzevi u obzir i rizike kanjavanja.
Takoer, jaz izmeu bogatih i siromanih poveava stopu kriminala zbog nezainteresiranosti
ili nemogunosti provedbe zakona u siromanijim podrujima (favele u Brazilu).
Bogatije klase drutva sve vie obitavaju u izdvojenim zajednicama, posebice kako raste
nejednakosna razlika. Podruja s bogatijim stanovnitvom posjeduju vie sredstava za
osiguranje sigurnosti (policija). Posljedino, policijske snage su manje efektivne, a i
podlonije mitu i korupciji na siromanijim teritorijima.

Grafikon 5. Stopa ubojstava na 100 tisua stanovnika u 2014. godini

6
5
4
3
2
1
0

Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do

Broj ubojstava na prema 100 tisua stanovnika je znaajno velik u Baltikim zemljama te
korelira s Gini indeksom. Osim njih, u drugim europskim zemljama se ne moe utvrditi
povezanost izmeu ove vrste kriminala i nejednake distribucije dohotka.
Grafikon 6. Stopa kraa na 100 tisua stanovnika
5000.00

4000.00

3000.00

2000.00

1000.00

0.00

Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do#

Broj kraa na 100.000 stanovnika pokazuje ak i obrnutu koreliranost s Gini indeksom

distribucije. Nejednake zemlje (Bugarska, Makedonija, Srbija, Litva, Latvija, Estonija) imaju
veoma niske stope kraa, dok Skandinavske zemlje, Belgija te vicarska, koje su vrlo
ravnomjerne u distribuciji, imaju vrlo visoke stope kriminalnih aktivnosti vezanih uz krae.

5. ZAKLJUAK

Razlozi koji su doveli do porasta nejednakosti u dravama imaju odreenu empirijsku

potvrdu. Globalizacija i napredak tehnologije zasigurno su imali velik utjecaj na rast
nejednakosti u nekoj zemlji. Vei stupanj obrazovanja je omoguio zaposlenja u
visokostrunim djelatnostima koja imaju tendenciju veeg rasta dohodaka i time determinirao
disperziraniju preraspodjelu dohotka. No pravo je pitanje zato u visoko razvijenim zemljama
Europe koje su ravnomjernijeg dohotka postoji relativno mala razlika izmeu radnika posve
razliitog stupnja obrazovanja. Je li prvo postignuto drutvo s ravnomjernijom distribucijom
pa shodno tome stvorilo okolinu koja omoguuje ravnopravniji razvoj i napredak na radnim
mjestima cijelom stanovnitvu (posljedino i vea primanja) neovisno o stupnju obrazovanja
ili je bio obrnut slijed?
Ne treba zanemariti ni injenicu da su globalizacija i tehnoki napredak omoguili zemljama
treeg svijeta veu ukljuenost u meunarodnu razmjenu ime su profitirale.

Navedene posljedice koje su proizale iz nejednake distribucije dohotka u europskim

zemljama nemaju utemeljenost u statistikim podacima. Vee stope kriminaliteta kao to su
 krae i ubojstva ne pokazuju korelaciju s veim stupnjem nejednakosti. Ujedno nije
pronaena povezanost niti izmeu nejednakosti i stopi samoubojstava kao to je naglaeno u
knjizi ''The Spirit Level''.

Zakljuno smatram da je ekonomska nejednakost bitan problem u modernom svijetu. Za

drutva bi svakako bilo bolje ako bi imali ravnomjerniju distribuciju dohotka, ali bitniji
problem jest postojanje apsolutnog siromatva, a zatim i relativnog. Politike bi se po mom
miljenju trebale fokusirati na omoguavanje rasta dohotka (samim tim i standarda) cijelom
stanovnitvu, a ne na prisilnu preraspodijelu jer dugorono nee dosegnuti nivoe razvoja koje
bi mogli. No, to je pitanje preferencija stanovnika u pojedinoj zemlji: Preferiraju li manje
razlike u dohotcima, a prosjeni osrednji standard ili pak vee razlike u dohocima s time da
svi zapravo imaju visok i vrlo visok standard (Slovaci vs. Luksemburani)?

6. LITERATURA

1. CHRISTOFFERSEN, J. (2013) RISING INEQUALITY 'MOST IMPORTANT PROBLEM,'

SAYS NOBEL-WINNING ECONOMIST. ST. LOUIS TODAY [ONLINE]. DOSTUPNO NA:
HTTP://WWW.STLTODAY.COM/BUSINESS/LOCAL/RISING-INEQUALITY-MOST-
IMPORTANT-PROBLEM-SAYS-NOBEL-WINNING-ECONOMIST/ARTICLE_A5065957-
05C3-5AC0-BA5B-DAB91C22973A.HTML [24. RUJNA 2016]
2. Directorate for Employment, Labour and Social Affairs (2014) Focus on Inequality and
Growth: Does income inequality hurt economic growth?. OECD
3. Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2016) Anketa o dohotku stanovnitva 2015.:
Pokazatelji siromatva i socijalne iskljuenosti u 2015. konani rezultati. Zagreb:DZS RH
4. Frykholm, Amy (2016) Ending extreme poverty. The Christian Century [online]. Dostupno
na: https://www.christiancentury.org/article/2016-05/ending-extreme-poverty [24. rujna
2016.]
5. Internet Encyclopedia of Philosophy: Egalitarianism [online]. Dostupno na:
http://www.iep.utm.edu/egalitar/#SH2f [20. rujna 2016.]
6. Investopedia: Gini Index [online]. Dostupno na: http://www.investopedia.com/terms/g/gini-
index.asp [23. rujna 2016.]
7. Investopedia: Winner-Takes-All Market [online]. Dostupno na:
http://www.investopedia.com/terms/w/winner-takes-all-market.asp [22. rujna 2016.]
8. Krugman, P. (2011) More Thoughts on Equality of Opportunity. The New York Times [online].
Dostupno na: https://krugman.blogs.nytimes.com/2011/01/11/more-thoughts-on-equality-of-
opportunity/?_r=2 [21. rujna 2016.]

9. Lutz, A. (2015) The Causes of Economic Inequality. Seven Pillars Institute

(SPI) for Global Finance and Ethics [online]. Dostupno na:
http://sevenpillarsinstitute.org/case-studies/causes-economic-inequality
[23. rujna 2016.]

10. OECD (2011). Divided We Stand: Why Inequality Keeps Rising. OECD Publishing
11. PICKETT, K. I WILKINSON, R. (2011) THE SPIRIT LEVEL: WHY GREATER EQUALITY
MAKES SOCIETIES STRONGER. BLOOMBURY PRESS
12. The Basics of Philosophy: Egalitarianism [online]. Dostupno na:
http://www.philosophybasics.com/branch_egalitarianism.html [20. rujna 2016.]

13. World DataBank: World Development Indicators [online]. Dostupno

na: http://databank.worldbank.org/data/reports.aspx?
source=2&series=SI.POV.GINI&country=DJI# [13. veljae 2017.]

14. Z.G. (2014) Measuring inequality: The three-headed hydra. The Economist [online].
Dostupno na: http://www.economist.com/blogs/freeexchange/2014/07/measuring-inequality
[21. rujna 2016.]

Popis grafikona

Grafikon 1. Gini indeks raspoloivog dohotka

Grafikon 2. Kvintilni omjer (S80/S20)
Grafikon 3. Medijan dohotka za osnovno i visoko obrazovanje (u tisuama eura)
Grafikon 4. Stopa samoubojstava na 100 tisua stanovnika
Grafikon 5. Stopa ubojstava na 100 tisua stanovnika u 2014. godini
Grafikon 6. Stopa kraa na 100 tisua stanovnika
Popis tablica

Tablica 1. Odnos medijanskog dohotka populacije s osnovnim i visokim obrazovanjem