Jašarović Maida 813/23

VREDNOST SOLIDARNOSTI U SOCIJALNOJ POLITICI

U današnjem društvu pitanja socijalne pravde, solidarnosti i djelotvornosti socijalnih politika

postaju sve značajnija u kontekstu suočavanja sa rastućim izazovima nejednakosti.
Solidarnost, kao temeljna vrijednost postavlja se kao ključni element u oblikovanju socijalne
politike koja ima za cilj stvaranje pravednijeg i održivijeg društva. Ovaj esej istražuje ulogu
solidarnosti u socijalnoj politici, analizira izazove sa kojima se susreće ali i pruža uvid u neke
primjere prakse iz kojih možemo izvući važne poruke. Prvo ćemo razmotriti nastanak i razvoj
koncepta solidarnosti, zatim istražiti šta ovaj koncept ustvari predstavlja i podrazumijeva u
socijalnoj politici. Kao što ćemo vidjeti, uprkos velikim naporima za postizanjem potpune
solidarnosti, u okvirima socijalne politike suočavamo se sa brojnim i različitim izazovima.
Kroz analizu ovih aspekata pokušaću da pružim uvid u važnost i vrijednost solidarnosti u
socijalnoj politici ka nastojanju oblikovanja društva koje teži pravednosti i jednakosti.

Kada razmatramo pitanje nastanka možemo zaključiti da bez solidarnosti ne bi bilo ni svijeta
kakvog danas znamo. Tokom razvoja civilizacije u samoj borbi za opstanak, čovjek je bio
primoran da radi i da se ujedinjuje sa drugima. Ne samo da je čovjek zoon politikon1odnosno
društveno biće, već kako navode neki istoričari civilizacije da se još u hordi i rodu sreću
različiti oblici solidarnosti2. Jasno nam je da je solidarnost kao duhovni i moralni princip
postojao mnogo ranije nego njegovo koncipiranje i razmatranje u raznim djelima. Kako je
društvo tokom vremena sve više postalo svjesno o važnosti solidarnosti taj koncept
proučavan je u okviru raznih pravaca poput socijologije, ekonomije, politike kao i prava.
Koncept solidarnosti ima duboke korijene u pokretima radnika. Radnici su se udruživali
formirajući sindikate, naglašavajući kolektivno djelovanje i međusobnu podršku kako bi
poboljšali uslove rada i osigurali pravedne plate. Solidarnost je povezana sa politikama koje
štite prava radnika i garantuju njihovu zaštitu. Pravedni radni zakoni, pravo na organizovanje,
kao i pravila o bezbednosti na radu, imaju za cilj stvaranje okoline u kojoj pojedinci mogu
raditi s dostojanstvom, doprinoseći društvu i tretirani su pravično. Iako je ovaj koncept veliku
slavu dobio tokom pobuna i borbi za bolje uslove rada i ograničenja radnog vremena, veliku
ulogu igra u zdravstvu i obrazovanju. Politike koje podržavaju solidarnost osiguravaju da svi

1
Aristotel, Politika, prevod Ljiljana Crepajac,Bigz Publishing D.P, Beograd, 2003, str. 68
2
Albert Vaje, Razvitak civilizacije, Beograd, 1965. Str. 58-59
imamo pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. To znači da svako može učiti i biti zdrav,
bez obzira na to gdje živi ili koliko ima novca. A kako bi takođe neizostavno pomenuli i
redistribuciju resursa3, solidarnost se u takvim politikama odražava u težnji za smanjenjem
ekonomskih nejednakosti, pa možemo to plastično gledati kao djelić kolača, odnosno da se
novac i resursi raspoređuju tako da svi dobiju neko parče toga. Naravno ovo su neki principi
u socijalnoj politici koje je veoma teško postići, čak i neke od najbogatijih zemalja na svijetu
još uvijek ne mogu pružiti ljudima savršene uslove za život. Međutim možda prvi korak ka
boljem i ravnopravnijem društvu možemo da napravimo tako što ćemo podići svijest o
značaju solidarnosti među ljudima, jer po jednoj definiciji solidarnost znači svest o
zajedničkoj odgovornosti za društvo u celini i zajednicu koja prevazilazi interes pojedinca,
posvećena je interesu celine, ostvarujući svoju svrhu na vrednostima jednakosti i pravde.4
Solidarnost, snažno utemeljena na empatiji i saosjećanju, predstavlja moćan izraz zajedništva
koji definiše ljudsku prirodu. Kroz vlastita iskustva i promišljanja, otkriva se duboka
povezanost emocija i solidarnosti. Upravo na ovim temeljima humanitarne prirode i empatije
prema drugim ljudima nastaju neki od vodećih programa i mjera za podsticanje solidarnosti i
pomoći onima kojima je potrebna. Postizanje solidarnosti među generacijama ili unutar
društva često uključuje različite inicijative koje promovišu međusobnu podršku, saradnju i
deljenje resursa. Možda jedan od najpoznatijih programa bi svakako bila humanitarna
organizacija Crveni krst koji je po svojim dobrotvornim akcijama daleko poznat, naravno
oslanjajući se i na ljude dobrog srca koji su voljni da volontiraju u svojoj zajednici kako bi
pomogli onima u krizi, koji u Srbiji recimo od 2008 godine čak ima akciju po imenu “Mesec
solidarnosti”, koji se održava u periodu od 14. septembra do 17. oktobra, u kom periodu se
sakupljaju donacije a kasnije dijele ugroženim licima. U mom ličnom iskustvu, učestvovanje
u volonterskim akcijama u lokalnom Crvenom krstu otvorilo mi je oči za značaj solidarnosti.
Bilo da smo prikupljali pomoć za ugrožene porodice ili organizovali aktivnosti za starije
sugrađane, osjećaj zajedništva bio je nešto što se ne može mjeriti materijalnim vrednostima.
U današnjem svijetu ispunjenom izazovima, solidarnost predstavlja ključ za izgradnju jačeg i
saosjećajnijeg društva. Kroz nesebična djela podrške i međusobne pomoći, mi smo ti koji
možemo biti most koji spaja srca i prevazilazi sve prepreke. Neke od vodećih svetskih
organizacije koje promovišu solidarnost obuhvatajući razne oblasti od humanitarne pomoći

3
Džon Rols,Teorija pravde, prevod Dr. Milorad Ivović (Beograd, B.Nikolić, B.Garić, Ž.Radonjić, B. Banović,
1998.) , 66.
4
Vesna Trbović,”Solidarnost u društvenom sistemu nejednakosti I nepravde”, U Susreti socijalnih radnika,
ured. prof. dr Dragan R. Simić(Beograd,Jove Ilića 165, 2021), 42
do održivog razvoja kao i globalne saradnje, možda i najpoznatija od svih bi bio UNICEF5,
koji je posvjećen pružanju pomoći djeci širom svijeta. Njihovi programi obuhvataju
zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, ishranu i zaštitu djece u kriznim situacijama. UNHCR 6,
takođe organizacija koja se bavi zaštitom i pomoći izbjeglicama širom svijeta. Kroz programe
koji obuhvataju smještaj, obrazovanje i zapošljavanje, on promoviše solidarnost prema
ljudima koji su primorani da napuste svoje domove. Na mnoge načine vladine kao i nevladine
organizacije i programi djeluju u vidu podsticanja solidarnosti, kao što su programi
omladinske razmjene, zajednice za starije sa programima razmjene znanja (u kojima stariji
ljudi mogu dijeliti svoje vještine, znanje i životne priče sa mlađima), stvaranje mreža
solidarnosti (koje omogućavaju finansijsku pomoć onima koji su ugroženi, ovo može
uključivati zajednice koje pružaju pomoć u plaćanju računa, školskih troškova ili
zdravstvenih usluga), školski programi saradnje sa starijim osobama (programi koji integrišu
starije osobe u obrazovne institucije, kao što su školske posjete staračkim domovima ili
volontiranje starijih osoba u školama, podstiču razumijevanje i međusobnu podršku). Iako
velike krize izazivaju snažnu reakciju solidarnosti, moramo takođe cijeniti male svakodnevne
gestove koji čine razliku u životima ljudi. Naravno ni jedan put ka ujedinjenu nije lak, a
posebno ovaj sa sobom nosi mnoge izazove, prepreke, teškoće. U savremenom društvu,
solidarnost se često doživljava kao kamen-temeljac prosperiteta, jednakosti i socijalne
harmonije. Međutim, put ka ostvarivanju ove plemenite vrednosti u okviru socijalne politike
suočava se s nizom ozbiljnih poteškoća koje otežavaju postizanje istinske solidarnosti među
građanima. Prvo, nepravda u novčanom smislu pravi veliku prepreku. Razlike između
bogatih i siromašnih često čine teže ostvarivanje solidarnosti. Kada je ekonomska
nejednakost velika, teže je dijeliti resurse, a neki se osjećaju distancirano od drugih. Druga
poteškoća je u kulturnim i etničkim razlikama. Različite kulture i običaji mogu stvoriti
barijere i otežati razumijevanje. Solidarnost postaje izazov kada se suočavamo s razlikama u
etničkom porijeklu, jer ponekad ljudi teže podržavaju one koji su drugačiji od njih. Treći
problem proizlazi iz demografskih izazova. Starenje stanovništva, migracije i promjene u
radnoj snazi čine stvari komplikovanijim. Politike moraju usmjeriti resurse na podršku
aktivnom starenju i održavanje solidarnosti između različitih generacija. Osjećaj zajedništva
suočava se s izazovom prilagođavanja različitim potrebama različitih generacija ili grupa

5
UNICEF, What does the acronym UNICEF stand for? mod. 4 April 2017.
https://www.unicef.org/about-unicef/frequently-asked-questions#3

6
UNHCR, History of UNHCR, mod. 18 August 2020.
https://www.unhcr.org/about-unhcr/overview/history-unhcr
stanovništva. Migracije mogu stvoriti izazove u integraciji, izazivati podjele i podsticati strah
i netrpeljivost prema strancima. Socijalne politike moraju biti inkluzivne, podsticati
obrazovanje o kulturnoj raznolikosti i osigurati pravednu raspodelu resursa kako bi se izbegle
socijalne podele. Takođe, politika može postati problem. Kada političari koriste solidarnost u
svoje svrhe ili je usmjeravaju samo ka određenoj grupi, ona gubi svoj pravi smisao. Ovakav
pristup solidarnosti može stvoriti sumnje i odbijanje u društvu. Kako postići dugoročnu
održivost socijalnih politika koje podržavaju solidarnost? Ovo je takođe veliki izazov.
Ekonomske krize i promene u radu prave teškoće za održavanje socijalnih sistema. I pored
svega, ne smijemo zaboraviti da postizanje prave solidarnosti ostaje ključno pitanje. Kroz
jačanje ekonomske pravde, podršku razumijevanja među različitim zajednicama,
prilagođavanje socijalnih politika demografskim promenama i izbjegavanje politizacije
solidarnosti, možemo korak po korak graditi put prema istinskoj solidarnosti u društvu. Samo
zajedničkim naporima možemo prevazići ove poteškoće i izgraditi društvo koje se zasniva na
principima jednakosti, poštovanja i međusobne podrške.

U zaključku, vrijednosti solidarnosti predstavljaju ključni temelj koji može oblikovati

pravednije i održivije društvo kroz socijalnu politiku. Kroz nesebično deljenje resursa,
međusobnu podršku i razumijevanje, solidarnost postaje osnovni kamen temeljac koje nas
povezuje kao zajednicu. U socijalnoj politici, solidarnost predstavlja sredstvo kojim se
suprotstavljamo nepravdi, neravnotežama i izazovima koji proizlaze iz složenosti savremenog
društva. Ona podstiče stvaranje inkluzivnih politika koje ne ostavljaju nikoga po strani i koje
su usmjerene na pružanje podrške najranjivijima. Vrijednosti solidarnosti prožimaju društvo
od temelja do vrha, stvarajući vezu među ljudima bez obzira na njihovu poziciju, porijeklo ili
status. Kroz socijalnu politiku koja neguje ove vrijednosti, gradimo mostove između
generacija, etničkih grupa i različitih društvenih slojeva. Uprkos izazovima s kojima se
susreće, solidarnost ostaje ključna snaga koja ima moć da oblikuje bolje sjutra. Ona proširuje
horizonte solidarne zajednice, osnažuje pojedinca i čini društvo otpornijim na nepravdu. Kroz
izgradnju solidarnih socijalnih politika, ulazimo u zajednički prostor gdje vrednosti kao što su
jednakost, poštovanje i međusobna podrška postaju realnost, ne samo retoričko obećanje.
Solidarnost nije samo lepa ideja; to je putokaz ka inkluzivnijem, saosjećajnijem i
pravednijem društvu koje gradimo zajedno - korak po korak, vrijednost po vrijednost.
LITERATURA

Aristotel, Politika, prevod Ljiljana Crepajac,Bigz Publishing D.P, Beograd, 2003, str. 68

Rols Džon,Teorija pravde, prevod Dr. Milorad Ivović (Beograd, B.Nikolić, B.Garić,

Ž.Radonjić, B. Banović, 1998.) , 66.

Trbović Vesna,”Solidarnost u društvenom sistemu nejednakosti i nepravde”, U Susreti

socijalnih radnika, ured. prof. dr Dragan R. Simić(Beograd,Jove Ilića 165, 2021), 42

UNICEF, What does the acronym UNICEF stand for? mod. 4 April 2017.

https://www.unicef.org/about-unicef/frequently-asked-questions#3

UNHCR, History of UNHCR, mod. 18 August 2020.

https://www.unhcr.org/about-unhcr/overview/history-unhcr