VODI KROZ

MEDIJACIJU
ZA UENICE
I UENIKE
VODI KROZ
MEDIJACIJU
ZA UENICE
I UENIKE
02
Urednice: Emina Buinki i Sonja Kersten
Autori/ice: Nena Arvaj, Emina Buinki, Igor orevi
Lektura i korektura: Karlo Kralj
Izdava: Mrea mladih Hrvatske
Dizajn i tisak: ACT Printlab d.o.o., akovec
Prosinac 2010.

Publikacija je nastala u okviru projekta Medijacija u kolama:
primjena vrnjake medijacije u radu vijea uenika. Publikacija
je izraena kroz partnerstvo Centra za mir, nenasilje i ljudska
prava iz Osijeka i Mree mladih Hrvatske uz doprinos uenica/
ika i nastavnica/ika.
ISBN 978-953-95173-9-5
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i
sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 757072.
Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem
fnancijske potpore Ministarstva obitelji, branitelja i
meugeneracijske solidarnosti
03
SADRAJ
O MEDIJACIJI ZA UENIKE/ICE I PROJEKTU MMH
SUKOB I RJEAVANJE SUKOBA
MEDIJACIJA I VRNJAKA MEDIJACIJA
MEDIJACIJA U KOLI PRIMJERI MEDIJACIJSKIH
KLUBOVA UENICA/IKA
VRNJAKA MEDIJACIJA I ULOGA NASTAVNIKA/ICA,
RODITELJA I DRUGIH
ETIKI KODEKS MEDIJATORA I MEDIJATORICA
O MMH
04
O MEDIJACIJI ZA UENICE I
UENIKE TE PROJEKTU MMH
Nasilje u koli svakodnevna je pojava meu uenicima/icama
i nastavnicama/icima. Ozbiljne posljedice nasilja o kojima nas
mediji svakodnevno informiraju ukazuju na potrebu za mirnim
rjeavanjem sukoba koji se javljaju u svakodnevnom kolskom i
irem drutvenom okruenju. Nasilje je postalo sve ee upo-
trebljavan obrazac komunikacije i odnosa meu ljudima u svim
strukturama drutva: u obitelji, u koli, na radnom mjestu, na
ulici, u medijima, politikom djelovanju i sl. Posebno zabrinjava
porast nasilnih obrauna u kolama diljem Hrvatske, i to porast
vrnjakog nasilja. Usto, primjeri ukazuju na porast nasilja
izmeu uenica/ika i nastavnika/ica, ali i uenika/ica i roditelja.
Porast uestalosti nasilja meu djecom i mladima odraz je
jaanja nasilja u cijelom drutvu nasilnog rjeavanja sukoba i
rastue kulture nasilja.
Jedan od najvanijih naina nenasilnog rjeavanja sukoba je
medijacija, nenasilno propitivanje rjeenja sukoba i otvara-
nje vrata sukobljenim stranama. Medijacija pokazuje izvrsne
rezultate i visoku kvalitetu procesa. Naalost, ona esto nije u
upotrebi, najee zbog nepoznavanja drugaijih oblika rjea-
vanja sukoba na svim drutvenim razinama. Medijacija je dogo-
vorna te se obavlja uz pomo tree, neutralne strane. Uenje i
primjena medijacije u kolama doprinosi vjetinama nunima
za upravljanje sukobom, razvoj kulture dijaloga i nenasilnog
komuniciranja te podizanje graanske odgovornosti. Medijacija
vodi ka stvarnom uvaavanju potreba i interesa te dugoro-
nom i kvalitetnom rjeavanju problema, odnosno sukoba, kao
svakodnevne sastavnice naih ivota.
Pita li se ikada jesi li mogao/la drugaije postupiti u sukobu
s prijateljicom/em iz razreda? Sjeti li se ikada kako je tvoj
05
prijatelj/ica reagirao/la kada si joj na miran nain ukazala/o na
problem u vaem odnosu? Koliko esto misli na sebe i drugu
osobu u sukobu njezine misli, osjeaje, potrebe?
Ba zbog toga to je nasilje toliko uestalo a nenasilno komu-
niciranje tek rijetka pojava meu uenicima/icama, nastavni-
cama/icima, roditeljima i drugima Mrea mladih Hrvatske
odluila je napraviti jo jedan korak u radu s vijeima uenika u
Hrvatskoj, i to putem neposrednog uenja medijacije koristei
iskustva drugih. Razvili smo projekt Medijacija u kolama:
primjena vrnjake medijacije u radu vijea uenika s nam-
jerom ukljuivanja uenika/ica iz vijea uenika i nastavnica/
ika u primjenu i mentorstvo vrnjake medijacije u hrvatskim
srednjim kolama.
Ideja je da se uenike/ice, a posebno vijea uenika, upozna
i osnai na primjenu vrnjake medijacije u svakodnevnom
rjeavanju sukoba u koli. Pritom smo smatrali vanim:
upoznati uenike/ice s nenasilnom komunikacijom te
prednostima nenasilnog i suradnikog pristupa
meuljudskim odnosima;
afrmirati praksu shvaanja sukoba kao prilike za izgradnju i
oblikovanje drugaijih odnosa i kvalitetnije komunikacije;
potaknuti na razumijevanje prednosti nenasilnog rjeavanja
sukoba u koli i svakodnevnom ivotu;
potaknuti uenike/ice na uporabu vrnjake medijacije kao
prostora utjecaja na smanjenje nasilja meu uenicama/ici
ma u kolama i rjeavanje problema iz kolske
svakodnevnice.
Ova publikacija svojevrsni je vodi za uenike/ice, nastavnice/
ike, pedagoge/inje, roditelje i sve zainteresirane za razumi-
jevanje medijacije kao mirnog, nenasilnog naina rjeavanja
sukoba.
06
SUKOB I RJEAVANJE
SUKOBA
to je sukob?
U naoj kulturi i radnom okruenju (koli) sukob najee ima
lou reputaciju. Veina ljudi sukob povezuje s neugodnim
emocijama i negativnim asocijacijama. Kad u sklopu seminara
i radionica na temu upravljanja sukobom priupitamo uenice i
uenike o prvim asocijacijama na sukob, u pravilu dobivamo
sljedee odgovore: tua, ogovaranje, grupiranje, oruje, rat,
vrijeanje, ljutnja, osveta, roditelji, tuga, strah, umor, itd.
Meutim, kad uenike i uenice zamolimo da razmisle o tome
jesu li ikad od sukoba imali nekakvu korist, odgovori su donekle
drugaiji. Osobnu dobit od sukoba najee prepoznaju u prom-
jeni odnosa na bolje, u poboljanoj komunikaciji, u obostranom
veem razumijevanju, povjerenju i meusobnom uvaavanju.
Iako veini nas sukobi nisu privlani, stalno nas prate u pri-
vatnom ivotu, u obitelji i u koli pa se moe rei da razred u
kojem nema sukoba jednostavno ne postoji. Tipini kolski dan
vjerojatno u sebi sadri seriju manjih ili veih sukoba na koje
neizbjeno nekako reagiramo. Problem se pojavi, suoimo se
s njim, rijeimo ga ili se povuemo, gurnemo ga pod tepih ili
sukob ostavimo otvorenim, a nakon toga obino stie slijedei
sukob. Ono po emu se odreena kolska zajednica moe raz-
likovati jest nain na koji se ophodimo sa sukobom.
Na kraju elimo s tobom podijeliti svoju defniciju sukoba:
neslaganje stavova, uvjerenja, vrijednosti ili interesa izmeu
pojedinaca, grupa, organizacija. Sukob je neminovan dio ivota
i donosi mogunost za promjenu osobnu promjenu ili
promjenu odnosa.

07
Kako rjeavamo sukobe?
Kada se sukob pojavi moemo zamisliti da smo na raskriju i
da odabiremo put, to jest nain, kojim emo taj sukob rijeiti.
Ponaanje u sukobu nalazi se izmeu dvije krajnosti napada
i povlaenja. U odreenim situacijama, ovisno o tome s kim
smo u sukobu, razliito se ponaamo i koristimo drugaije
stilove rjeavanja. Pokuaj pronai sebe u nekom od navedenih
uobiajenih stilova ponaanja u sukobu:
1) Natjecanje Usmjereni smo na osobni interes, a ne na in
teres drugih. Vrimo pritisak na druge kada vjerujemo da je
na nain jedini ispravan i da su nai interesi najvaniji.
Ponekad koristimo druge kako bismo postigli svoje ciljeve ili,
ukoliko se drugi ne pokore, vidimo ih kao izvor problema.
2) Prilagodba Zanemarujemo svoje osobne interese u korist
zadovoljavanja tuih. esto nam je vaniji odnos s
odreenom osobom ili grupom od vlastitih interesa i sustava
vrijednosti. Ovu taktiku koristimo posebno u situacijama
kada se elimo uklopiti i ne ukazati na to da postoji problem.
3) Izbjegavanje Ovo je ponaanje koje ne slijedi osobne
interese ili interese drugih. Povlaimo se iz situacije sukoba
kada ne vjerujemo u mogunost rjeavanja problema i kada
sukob vidimo kao opasnost.
4) Kompromis Srednja pozicija u kojoj prihvaamo rjeenja
koja nam nisu potpuno zadovoljavajua, ali putem njih ipak
izvlaimo barem neku vrstu zadovoljtine iz odreene sit
uacije.
5) Suradnja Ovo je ponaanje koje naglaava suradnju u
smislu traganja za najboljim rjeenjem koje bi zadovoljilo
obje strane. Ovakav nain rjeavanja sukoba omoguuje
postizanje ciljeva obaju strana te ouvanje dobrih odnosa.
Vano je naglasiti da u sluaju nepostojanja motivacije za
08
nenasilno rjeavanje sukoba, sukob nije mogue rijeiti i on
nee nestati. Vano je prepoznati nau ulogu i odgovornost u
rjeavanju sukoba kada se on pojavi:

Sukob postaje pozitivan ili negativan, konstruktivan ili
destruktivan, ovisno o tome to mi od njega napravimo.
(Cornelius, S. i Faire, S. 1989.)

MEDIJACIJA I VRNJAKA
MEDIJACIJA
Medijacija je dogovorno rjeavanje sukoba uz pomo tree,
neutralne strane. Ukoliko medijacijom uspijemo postii
dogovor, rjeenjem su zadovoljne sve strane u sukobu; nema
gubitnika ili pobijeenog te su na kraju svi zadovoljni. Ovo je i
specifnost medijacije kao metode nenasilnog rjeavanja
sukoba. Ona se temelji na uvjerenju da su upravo strane u
sukobu te koje najbolje znaju to je problem; da same najbolje
znaju koja rjeenja bi mogla
zadovoljiti njihove potrebe i interese te da same znaju
odabrati najbolje od predloenih rjeenja ono najjednostavni-
je i najlake provedivo.
U Hrvatskoj se danas medijacija primjenjuje na razliitim
mjestima: pri sudovima i centrima za socijalnu skrb (kao
sudska i obiteljska medijacija), u osnovnim i srednjim kolama
(vrnjaka medijacija) ili pak kao medijacija u zajednici
(medijacijski centri). Imamo i Zakon o mirenju.
Uloga medijatora i proces medijacije
Proces medijacije vode medijatori/ice. Oni pomau sukobljenim
stranama pronai njihove probleme i uzroke zabrinutosti. Nji-
hova uloga je potaknuti sukobljene na suradniko traganje za
09
obostrano zadovoljavajuim rjeenjima. Medijatorice i
medijatori, stoga, u procesu medijacije:
pomau prepoznati pravi problem;
znaju da jedino sukobljene strane znaju to je za njih najbolje;
postavljaju pitanja;
brinu se da svatko ima dovoljno vremena rei sve to eli;
ne doputaju vrijeanje, ruganje niti okrivljavanje;
ne staju na niiju stranu;
uvaju kao tajnu sve to se kae u procesu medijacije.
Proces medijacije je u naelu jednostavan. U prvom koraku
medijatori objasne ulogu medijatora/ice i zamole strane u
sukobu da se pridravaju pravila (npr. sluamo jedni druge,
meusobno se uvaavamo, govorimo o problemu i sl.).
Nakon toga, medijatori/ice daju priliku svakoj od strana da
ispria to se dogodilo i kako im je tada bilo te to ponove kako
bi provjerili svoje razumijevanje. Nadalje, u procesu medijacije
se trai konkretni problem ili vie njih. Naposljetku, strane u
sukobu predlau razliita rjeenja te odabiru ona koja im se
ine najboljima za obje strane. Nakon toga, moe se sastaviti
sporazum te eventualno dogovoriti jo jedan susret kako bi se
provjerilo je li sve u redu s njegovom provedbom.
Ljudi dobrovoljno pristaju na medijaciju zbog toga to su
rjeenja koja sami pronau najee kvalitetnija i trajnija od
rjeenja koja mogu doi izvana.
Vrnjaka medijacija
Sigurno si barem jednom bio medijator/ica u sukobu, a da
pritom toga nisi bio svjestan/svjesna. esto na radionicama
ujemo mnoge primjere uenica/ika koji su pomogli svojim
prijateljima/icama rijeiti odreeni problem zbog toga to brinu
za osobe koje su u sukobu. Moda nismo slijedili korake medi-
jacije, ali u nama je tada postojala potreba da na neki nain
pomognemo prijateljici/prijateljuj.
10
Vrnjaka medijacija je u biti medijacija u kojoj su medijatori/ice
i osobe u sukobu istog ili priblinog uzrasta.
Vrnjakinje/vrnjaci mogu biti bolji medijatori/ice:
zbog toga to lake prepoznaju probleme, potrebe, osjeaje i
elje svojih vrnjaka i vrnjakinja jer su i sami ponekad u
njihovoj poziciji;
ne postoji pritisak autoriteta odraslih da se neto mora rijeiti
na silu te se ne pojavljuje prijetnja kazne u sluaju
nerjeavanja sukoba sukob se rjeava dobrovoljno;
proces je prilagoen dobi vrnjaka i vrnjakinja (nain
izraavanja i terminologija).
Ukoliko u koli postoji organizirana vrnjaka medijacija, ona
doprinosi poboljanju odnosa u koli, razvija meusobno
povjerenje i jaa osjeaj osobne odgovornosti. S uenjem
vjetina nenasilne komunikacije, koje su osnova za medijaciju,
moemo poeti od ranog djetinjstva, nekad ak i od vrtia.
Mnoge od tih vjetina moemo nauiti kroz igru. Na takvo
steeno znanje onda lako nadogradimo vjetinu medijacije
kao metode nenasilnog rjeavanja sukoba. Dakle, ukoliko s edu-
kacijom ponemo dovoljno rano, medijatori/ice mogu biti ve i
djeca u niim razredima osnovne kole.
Bitno je naglasiti da je kod vrnjake medijacije vano osigurati
kontinuiranu podrku medijatoricama i medijatorima. To se
postie poticanjem njihove meusobne podrke te podrkom/
mentorstvom nastavnika/ica i strune slube kole.
11
Koraci medijacije
1.
A to sad?
Uvianje problema.
2.
to se dogodilo?
Kako ti je tada bilo?
Razmatranje osjeaja
sukobljenih strana.
3.
U emu je problem?
to ti je potrebno?
Ispitivanje situacije i
problematike.
4.
A to predlaete kao
mogua rjeenja? Ispitivanje
miljenja sukobljenih
strana.
5.
Odabir rjeenja i dogovor.
Temeljit ulazak u bit problema,
postepeno razmatranje moguih
rjeenja, pruanje pomoi sa
vrstim uvjerenjem da e pomo
rezultirati pozitivno.
to se dogodilo i
kako je tada bilo?
to se dogodilo i
kako je tada bilo?
PROBLEM
INTERESI
POTREBE
INTERESI
POTREBE
PRIJEDLOZI RJEENJA
12
MEDIJACIJA U KOLI
PRIMJERI MEDIJACIJSKIH
KLUBOVA UENIKA/ICA
1. primjer
Projektom kola i obitelj zajedno unaprjeenje kvalitete
odnosa u koli i obitelji reagirali smo na konstantan porast
nasilja u zajednicama, naroito kolama i obitelji. U kolama,
kao i u obiteljima, dolazi do sukoba meu djecom, ali i izmeu
uenica/ika i nastavnica/ika, nastavnika/ica i roditelja te djece i
roditelja. Veina tih sukoba zavrava nasiljem. U pravilu, takvi se
sukobi ne rjeavaju dogovorom oko problema i rjeenja; odnosi
se u sri ne popravljaju, a barem jedna strana, a esto i sve
strane u sukobu, ostaju nezadovoljne i osjeaju se poraenima.
Iz tog razloga razvijanje razliitih programa prevencije nasilja
postaje fokus mnogih kola u regiji i ire.
Ovim su projektom kroz dvije godine sustavno i kontinuirano
provoene intenzivne aktivnosti velikog broja djece,
mnogobrojnih nastavnika/ica i roditelja u etirima osnovnim
kolama u Osijeku i SOS djejem selu Ladimirevci kako bi se
dao doprinos izgradnji kulture dijaloga i nenasilnog rjeavanja
sukoba u tim zajednicama. Provodili smo senzibilizaciju cijelih
kola, odnosno SOS djejeg sela, za nenasilno rjeavanje
sukoba; uveli vrnjaku medijaciju kao jedan od naina dogo-
vornog rjeavanja sukoba te omoguili biolokim i zamjenskim
roditeljima edukaciju o odgovornom roditeljstvu.
Djeca iz osnovnih kola (9-14 godina) i djeca SOS djejeg
sela Ladimirevci polazila su uvodne radionice o nenasilnom
rjeavanju sukoba (cijeli razred dvije generacije zajedno s
razrednicom/ikom) i napredne radionice za posrednike u
rjeavanju medijatore/ice (zajedno s odraslom
13
osobom voditeljicom/voditeljem kluba). Nakon toga je u sva-
koj koli osnovan Klub medijatora, iji su rad
planirali i osmiljavali sami uenici/ice medijatori/ice te
njihova voditeljica. Zadaa medijatorskih klubova bila je dati
trajnu podrku uenicima/icama medijatorima/icama da sami
promoviraju dogovorno rjeavanje sukoba u svojoj koli i za-
jednici te da provode medijaciju u sukobima meu uenicama i
uenicima. Tu mladi medijatori i medijatorice imaju mogunost
uvjebavanja i usavravanja osobnih vjetina medijacije, ali
sudjelovanja u prijenosu kapaciteta za medijaciju na nadolazee
kolske generacije. Razmjena i povezivanje medijatora/ica iz
svih ukljuenih kola omoguena je na jednodnevnoj koli u pri-
rodi te zajednikim sudjelovanjem na dvije zavrne sveanosti u
Djejem kazalitu u Osijeku. Na tim je sveanostima vrnjaka
medijacija predstavljena cjelokupnoj javnosti.
Nastavnice/ici i strune slube kola te SOS sela sudjelovali su
u edukaciji o medijaciji zajedno s djecom. U dijelu edukacije
koji je bio namijenjen samo nastavnicama/icima i strunim
slubama naglasak je stavljen na koritenje medijacije na
svim razinama u koli te na upoznavanje elemenata programa
edukacije djece medijatora/ica i administriranje sluajeva
medijacije. Strune slube i voditelji/ice klubova sudjelovali su
u planiranju i provedbi aktivnosti u svojim kolama.
Edukacijom o nenasilnom rjeavanju sukoba i medijaciji
osnaivali smo djecu i nastavnice/ike na koritenje dijaloga
utemeljenog na potovanju razliitosti (miljenja, potreba,
interesa) umjesto verbalnog i fzikog nasilja. Ovaj model
sustavno i kontinuirano pouava djecu tome da sukobu treba
pristupiti kao prilici za pronalaenje kreativnih rjeenja koja e
zadovoljiti potrebe svih strana u sukobu, a ne kao natjecanju
u kojem e nasiljem pokuati dostii pobjedu. Nadalje, kod
djece smo razvijali set socijalnih vjetina vanih za nenasilni
pristup sukobu (komunikaciju, empatiju, kreativnost,
samopouzdanje) te ih motivirali na to da preuzmu
14
odgovornost za svoje ponaanje prilikom sukoba.
kole u kojima je osnovan Klub medijatora nastavljaju
samostalan rad te se Klub medijatora vodi kao izvannastavna
aktivnost za djecu. Nastavnicama i nastavnicima koji vode klub
priznati su sati rada u toj aktivnosti.
Postoji velika potreba za edukativnim programima prevencije
nasilja i rjeavanja sukoba u kolama. Nastavnici/ice su istaknuli
da bi se ovakva vrsta edukacije trebala kontinuirano provoditi
od 1. razreda O. Na taj bi nain steene vjetine i znanja
bila lake prihvaena te bi to trajnije pozitivno utjecalo na
meusobne odnose djece u koli.
Najvei potencijal za prevenciju nasilja i izgradnju kulture
dijaloga i kreativnog ophoenja sa sukobom vidimo upravo u
vrnjakom pristupu u osnaivanju djece da preuzmu odgo-
vornost za rjeavanje svojih sukoba. No, s obzirom na okruenje
u kojem odrastaju, djeci je nuna podrka kako bi mogla
razumjeti i unaprjeivati vlastite potencijale za nenasilnu
komunikaciju i kreativno ophoenje sa sukobom. Stoga,
potrebno je informirati sve nastavnice/ike i struno osoblje,
u edukaciju ukljuiti njihov to vei broj te osigurati stabilan
kolski tim za provedbu aktivnosti.
Kako u Osijeku ne postoje klubovi medijatora u srednjim
kolama, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava nastavlja
podrku djeci medijatorima/icama koja zavravaju osnovnu
kolu te prelaze u srednju kolu i djeci iz SOS djejeg sela
Ladimirevci koja ove godine prelaze u srednju kolu i sele se
u Osijek. Osnovali smo klub mladih medijatora i medijatorica
pri Centru za mir, nenasilje i ljudska prava. Kroz rad tog kluba
emo podravati medijatore/ice, osigurati uslugu medijacije
za srednjokolke i srednjokolce Osijeka te promicati program
vrnjake medijacije u srednjim kolama .

15
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava e kao resursni centar
dugorono podravati rad Klubova medijatora/ica u
osnovnim i srednjim kolama; nastojati umreavati sve kole i
medijatorice/e te relevantne institucije i NVO-e; pruati usluge
savjetovanja, medijacije i so-edukacije nastavnika/ica i medi-
jatora/ica, te informirati i senzibilizirati javnost o medijaciji.
NENASILNA KOMUNIKACIJA KONCEPT
1. OPAANJE problem ----- ponaanje pojedinca/pojedinke
2. REAKCIJA OSJEAJ ----- odgovornost
3. POTREBA PRIJEDLOG ----- kako moe biti drugaije
JA GOVOR / JA PORUKE (ti govor, mi - govor)
1. PONAANJE KOJE MI SMETA
2. U MENI IZAZIVA OSJEAJ
3. ZATO TO
4. VOLIO/LJELA BIH DA / MOJA ELJA JE
AKTIVNO SLUANJE
OTVORENA PITANJA
PARAFRAZIRANJE
Primjer 2.
Spomenuti projekt Medijacija u kolama: primjena vrnjake
medijacije u radu vijea uenika izveden je u jesen i zimu 2010.
godine u opem odjeljenju Gimnazije Sisak. U izvedbi pro-
jekta sudjelovalo je 12 uenica/ika, veinom aktivnih u Vijeu
uenika, te 7 nastavnica/ika i pedagoga/pedagoginja. Projekt
smo zapoeli predstavljanjem medijacije u koli nakon ega
smo odrali dva treninga. Prvi trening Uenici/ice medijatori
primjena medijacije u koli okupio je motiviranu grupu uenika/
ica koji su pokazali snaan interes za drugaijim pristupom
rjeavanju sukoba te potrebu da takvu vjetinu naue.
16
Upoznavali smo se s nenasilnom komunikacijom i nenasilnim
rjeavanjem sukoba, medijacijskim tehnikama i mirenjem uz
pomo tree strane te razgovarali o prednostima i nainima
izvedbe medijacije u koli. Na kraju treninga se iskristalizirala
ideja osnivanja medijacijskog kluba u koli.
Uenice/ici o treningu:
Od ovog trodnevnog treninga medijacije sam dobila nove ideje,
iskustva i drukija gledita.
Dobio sam nova saznanja drugaiji, bolji nain rjeavanja
sukoba, upoznao sam zanimljive ljude.
Saznala sam to je medijacija i zahvaljujui ovom treningu
medijacije oivljavamo aktivnosti nae gimnazije.
Ovi treninzi su poboljali moj nain komunikacije i otvorile
jedan novi pogled, uvid u sukob. Bilo je jako zanimljivo i eduka-
tivno te je ispunilo sva moja oekivanja :)
Rjeavanje problema nenasilnim razgovorom.
Nakon toga, odrali smo i drugi trening za nastavnike/ice pod
nazivom Medijacija za nastavnice/ike i podrka uenicima/
icama u primjeni vrnjake medijacije s ciljem upoznavanja
nastavnika/ica s razumijevanjem i upravljanjem sukobima,
nenasilnim rjeavanjem sukoba, a posebno medijacijom
te nainima davanja podrke uenicima/icama u primjeni
vrnjake medijacije.
Nakon treninga, uenici/ice i nastavnice/ici osmislili su Klub
medijatora Gimnazije Sisak, meusobno podijelili zadatke i
krenuli u njihovo ostvarivanje. Sudjelovali su na nacionalnoj
konferenciji Medijacija u odgojno-obrazovnom sustavu uloga
vijea uenika u primjeni vrnjake medijacije na radionici o
17
izradi etikog kodeksa kluba te sudjelovali u izradi ove
publikacije.
Klub medijatora i medijatorica Gimnazije Sisak u povojima je.
Meutim, on sigurno koraa. to kau neki od medijatora i
medijatorica?
Nikada se ranije nisam susrela s medijacijom. Rije medijacija
je za mene bila sasvim stran pojam u svakom obliku. Nisam
znala to da oekujem od radionice, niti to e me doekati
iza knjininih vrata. Ne mogu rei da sam bila uzbuena,
niti da sam bila preplaena svojim manjkom informiranosti.
Jednostavno sam prola kroz ta vrata oekujui suhoparno
predavanje, slino stotinama drugih predavanja na kojima
sam bila. No, trei studeni je imao druge planove za mene.
Ubrzo sam se posramila vlastitog podcjenjivanja.
Posloeni u krug uenici i uenice Gimnazije Sisak, koje
sam ranije poznavala uglavnom sa kolskih hodnika, su
sjedili jednako zbunjeni i iznenaeni kao i ja.
18
Odmah sam shvatila da nee biti suhoparnog predavanja te da
mi moj sveanj papira i olovaka u torbi nee biti potreban.
Ubrzo smo imali priliku upoznati se sa naim voditeljicama.
Svidio mi se njihov entuzijazam i nain na koji su stvorile
pristupanu i prijateljsku atmosferu unutar koje smo se svi
osjeali dovoljno ugodno da kaemo sve to elimo rei i
unutar koje je uvijek bilo dovoljno prostora za alu, ali i za rad.
Kada kaem rad, nikako ne mislim na teinu koju nosi ova
rije, jer rad na radionici medijacije je obuhvaao razvijanje
kreativnosti, vlastitog miljenja, obrane stavova i meusobno
zbliavanje. Paralelno s tim, upoznali smo se i s osnovnim
defnicijama te pojmovima medijacije. Pravo je osvjeenje bilo
vidjeti kako skupina stranaca odlino funkcionira u grupnim
radovima te kako gimnazijalci i gimnazijalke izvrsno
argumentiraju svoje stavove bez svae i fzikih obrauna,
ba onako kako to od nas trai medijacija.
Biti odlian medijator nije neto to se ostvaruje odmah.
Kao i za sve druge stvari u ivotu, potrebno je mnogo truda i
upornosti, ali entuzijazam nam ne nedostaje.
Mogla bih pisati o tome zato su mi irafe jo simpatinije na-
kon ove radionice, ili bih mogla pisati o pelikanima i pingvinima,
no bojim se da u upropastiti doivljaj onima koji jo uvijek
iekuju svoju radionicu medijacije. Tijekom ta tri dana sam
stekla ivotno vrijedna iskustva i znanja koja paljivo skupljam
jer znam da e mi jednoga dana biti prijeko potrebna. Zaista,
nije ispalo loe. S obzirom na moja (ne)oekivanja, medijacija
se prikazala u izvrsnom svjetlu alternativa dananjem svijetu,
prepunom sukoba i nasilja. Ja elim mirno rjeavanje sukoba;
a vi? elite li i vi postati medijatori?
Lucija Tunkovi, 3.d
Prvi sastanak medijatorica i nas, uenika i uenica, odravao se
od 2. do 4. studenoga. Treninge su vodile Sonja Kersten i Emina
Buinki vrsne medijatorice. Sastanku su prisustvovali lanovi
uenikog vijea od prvog do treeg razreda. Radionica se
19
odravala puna tri dana. Prvi dan smo obavili teoriju medijacije i
upoznali se jedni s drugima kroz puno igara i materijala.
Kroz idua dva dana smo se podijelili u dvije grupe. Uz pomo
medijatorica smo osmislili plakate kojima bismo mogli privui
uenike da nam se pridrue. Uz plakatiranje, osmislili smo i fa-
cebook grupu u koju se svi mogu pridruiti te nas tako podrati.
Ako netko bude privuen, moe nam se pridruiti u naem
radu. Takoer, kroz ta smo dva dana vjebali medijaciju. Uz
banalne primjere i vjebe, polako smo se usavravali u medi-
jaciji te se dublje upustili u rad. No, put do uspjeno obavljene
medijacije i nije tako lagan. Medijacija je postupak u kome dvije
ili vie strana dobrovoljno nastoji rijeiti nesporazum ili sukob
mirnim putem uz pomo tree, nepristrane osobe-medijatora/
ice. Ta osoba time ne staje ni na jednu, ni na drugu stranu. Cilj
postupka medijacije je nalaenje prihvatljivog rjeenja za strane
u sukobu uz nastojanje zadovoljavanja potreba obje strane.
Strane iz nesporazuma ne izlaze niti kao pobjednici, niti kao
gubitnici. Mislim da se medijacija svima svidjela i da je njezina
realizacija vrlo lako mogua uz malo truda i volje.

Doris Mujagi, 2.a
20
VRNJAKA MEDIJACIJA I
ULOGA NASTAVNIKA/ICA,
RODITELJA I DRUGIH
Prema istraivanju Centra za ljudska prava - Istraivanju
Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama
1
,
provedenom 2009. godine, jasno je kako uenicima/icama i
prosvjetnim djelatnicama/icima, ali i roditeljima, nedostaje
poznavanje razliitih naina komuniciranja i rjeavanja su-
koba koje tei meusobnom uvaavanju potreba, interesa i
elja. Prema istraivanju, velika veina uenika/ica, uiteljica
i uitelja, ravnatelja/ica i roditelja smatra da odgoj i obra-
zovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava, s osobitim
naglaskom na odgoju za mir i nenasilje, treba biti intenzivnije
prisutno u osnovnim kolama.
Istraivanje pokazuje da kod nenasilnog rjeavanja sukoba 49%
uenika i uenica osmih razreda smatra kako ih je dotadanje
kolovanje malo ili izrazito malo pripremilo za rjeavanje
sporova izmeu nastavnika/ica i uenica/ika. Isto istraivanje
pokazuje da je jedna od najeih tema o kojoj se pria u koli
nasilje meu mladima, no naini borbe protiv nasilja i stvarno
uenje nenasilne transformacije sukoba u velikoj mjeri izos-
taju na razini uenik/ica-uenik/ica, nastavnik/ica-uenik/ica,
roditelj-dijete, roditelj-kola. Ipak, nalazi kau da nastavnice/ici,
ravnateljice/i i roditelji smatraju nenasilno rjeavanje sporova,
rjeavanje zajednikih problema u suradnji s drugima i osposo-
bljavanje uenika/ica za nenasilnu komunikaciju vanijim od
uenja stranih jezika ili dobrih ocjena. Roditelji oekuju od
kola da vie uine na tom polju.
Svi nositelji obrazovnog sustava (roditelji, uenici/ice,
nastavnice/ici i ravnateljice/i) pridaju veliku vanost odgoju
1
http://www.human-rights.hr/attachments/533_Knjiga%20prijelom_fnal.pdf
21
i obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava u
svim njegovim aspektima, a velika veina ispitanih smatra da
s takvim obrazovanjem treba poeti od najranije dobi djeteta
u svim odgojnim i obrazovnim institucijama. Njih 84% prema
istom istraivanju misli kako je jedna od najvanijih zadaa
kole pripremiti uenike/ice za ulogu aktivnog graanina/
graanke, i to od najranije dobi djeteta, a kao primarno
podruje aktivnog graanstva vide nenasilnu transformaciju
sukoba i to na razini uenik/ica-uenik/ica, dakle vrnjaku
transformaciju sukoba.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama
propisuje osnivanje vijea uenika u svim osnovnim i srednjim
kolama te njihovu aktivnu ulogu u zastupanju prava i interesa
uenica/ika te jae i sustavno ukljuivanje uenica/ika, zajedno
sa roditeljima i nastavnicima/icama, u proces odluivanja u koli
te doprinos razvoju demokratinosti kola. U inicijativi za izradu
Strategije za medijaciju u obrazovnom sustavu, koju u suradnji
s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta kreira Centar za
mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, navodi se vanost uloge
vijea uenika u poticanju i razvijanju vrnjake medijacije, to
je idejno polazite projekta koji predlaemo. Vijea uenika
imaju vrlo odgovornu ulogu koju treba poduprijeti i u kojoj ih
treba osnaiti konstruktivnim nenasilnim pristupima komuni-
kacije i suradnje.
Medijacija iz pogleda nastavnice
Sukobi meu srednjokolcima i srednjokolkama nastaju
velikom mjerom zbog toga to im je esto strano poduzeti bilo
kakvu akciju za neke njima zanimljive sadraje, ve se njihovo
djelovanje svodi na upotrebu sile kad doe do eskalacije svae
i problema. Program nenasilnog mirenja meu vrnjacima i
vrnjakinjama jedna je od vodeih metoda pomou koje bi
se moglo prii sustavnom suzbijanju rastueg nasilja meu
djecom. Glavna prednost medijacije je pristanak obje strane
na razgovor, jer sve se manje razgovara, a sve vie djeluje
22
silom. Druga vana injenica je to to e se pokuati postaviti
i u poziciju druge strane i sagledati problem. K tome, vano je
organiziranje uenika/ica u klub, tj. osvjeivanje vanosti da
se pomou vlastitih mehanizama i vlastitih snaga organiziraju i
djeluju te pokuaju ispraviti naoko neispravljive probleme.
U Gimnaziji Sisak u tijeku je formiranje medijacijskog kluba.
Unato entuzijazmu, ve stojimo pred nekim problemima.
Nenavikli na vlastite inicijative, uenici/ice imaju volju, ali
jo uvijek nisu sigurni na koji e nain poduzeti prve organi-
zacijske korake. Uglavnom govore o onom kako bi trebalo, a
sama konkretna akcija izostaje. No, neemo zato odustati. To
smatramo izazovom. Izazov je promijeniti uobiajene obrasce,
izazov je rijeiti problem, izazov je biti medijator/ica.
Sedam godina radim u srednjoj koli i ono to me u mom poslu
posebno veseli jesu djeca. Nema boljeg osjeaja od onog kada
ti uenici i uenice prenesu svoj polet, oduevljenje i nesputa-
nost. Iako kola zbog svojih zastarjelih programa nije mjesto
koje bi im dalo krila, klub koji oni pokrenu mogao bi biti jedan
od naina da se kolu mijenja i da se njih, nae drage i mile
nade, vidi u punom svijetlu onom jo neiskvarenom pravom,
djetinjem, ali ne i manje vrijednom. tovie, takva energija
moe potaknuti svakog da mijenja svijet oko sebe.
prof. Natalija Glijakovi
23
ETIKI KODEKS MEDIJATORA
I MEDIJATORICA
Radionicom Etika u radu mladih medijatora, na ve spome-
nutoj nacionalnoj konferenciji, eljeli smo doprinijeti boljem
razumijevanju i osvjetavanju sudionika i sudionica o vanosti
primjene etikih naela u medijatorskom radu.
U uvodnom dijelu radionice, sudionici/ice su navodili pozitivna
iskustva i motivaciju vezanu uz edukaciju i koritenje medijacije
u koli. Takoer, naveli su probleme koji se javljaju i ono to im
priinja potekou u medijatorskom radu.
Kao odgovor na probleme i potekoe, razgovarali smo o ulozi
pravila tijekom medijacije te smjernicama kojima se vodimo u
radu kako bismo bili sigurni da pruamo najbolju uslugu svojim
vrnjacima i vrnjakinjama.
Smjernice za rad medijatora/ica:
Medijatori/ice mogu pomoi samo onim vrnjacima/
vrnjakinjama koji ele pomo, oni ne mogu natjerati druge na
medijaciju ukoliko oni sami to ne ele.
Medijatori/ice prvo osiguraju uvjete za miran i neometan
razgovor tijekom medijacije, to znai da nikada ne pokuavaju
medijaciju usred estoke svae ili nasilja. Prvo daju stranama u
sukobu vrijeme da se na neko vrijeme razdvoje i smire.
Medijatori/ice pomau vrnjacima/vrnjakinjama pridravati se
pravila medijacije. Ukoliko strane neprestano kre pravila, tada
im medijatori ne mogu pomoi i medijacija se mora zaustaviti.
Medijatori/ice ne nude rjeenja i savjete, ve pomau
vrnjacima/vrnjakinjama da odlue koje im rjeenje odgovara.
Medijatori/ice ne staju ni na iju stranu, ne trae krivca niti
zaetnika/icu sukoba. Uvaavaju razlike i privatnost. Oni sluaju
i trude se razumjeti obje strane.
Medijatori/ice uvaju povjerljivost i ne ogovaraju strane u
sukobu. Razgovor o sluajevima u kojima su vodili medijaciju
24
vodi s voditeljem/voditeljicom kluba. Razgovara se o svemu -
bilo o potekoama na koje su nailazili, bilo o uspjesima koje su
imali jedino u svrhu edukacije i podrke. Voditelj/ica takoer
ne prenosi informacije drugima.
Ukoliko je potrebno zaustaviti medijaciju zbog neeg to se
dogodilo ili se moe dogoditi, pogotovo u sluaju nasilja ili neke
povrede, vano je da medijatori/ice razgovaraju s odraslom
osobom koja vodi Klub.
Medijacija se moe raditi u sluajevima koji se mogu rijeiti
dogovorom, ali ne u sluajevima zlostavljanja i nasilnikog
ponaanja ili u sluajevima krenja zakona ili kolskih pravila.
U tim sluajevima se radi proces koji se naziva restitucija i pro-
vode ga iskljuivo odrasli

Medijatori/ice su zatim podijeljeni u 4 skupine. Svaka skupina
razgovarala je o jednom zadanom primjeru medijacije. Primjer
je opisivao situaciju u kojoj se medijatori/ice suoavaju s prob-
lemom u kojem moe doi do krenja naela rada medijatora.
Problemi koji se javljaju u primjerima odnose se na naelo
povjerljivosti, nasilje, nezadovoljstvo s odabranim rjeenjem i
problem uvaavanja razliitosti.
Nakon razgovora o problemu, svaka skupina ulazei u ul-
ogu medijatora daje prijedloge postupanja u takvoj situaciji
vodei se etikim kodeksom. Napisali su odgovore na pitanja
u vezi konkretnog problema na plakatni papir. Pitanja su bila:
Gdje vidite opasnost da se prekri medijatorsko naelo rada?
Koje posljedice mogu nastati u tom sluaju? Kako je poeljno
postupiti u toj situaciji i koja naela rada moemo izvui iz toga?
Svaki primjer je prezentiran ostalim sudionicima, a oni su dali
svoje komentare, dopunu ili neki drugi prijedlog. Iz tih
prijedloga na kraju vjebe izvlaimo naela za rad medijatora/
ica u slinim situacijama, to onda uvrtavamo u na Etiki
kodeks.
25
U drugom dijelu smo na kreativan nain eljeli pribliiti vrijed-
nosti medijacije i etikog kodeksa drugim uenicima/icama
i nastavnicama/icima u koli. Tako su se formirale kiparske,
slikarske, fotografske, pjevake i glumake skupine. Svaka je
skupina na svoj nain osmislila, pripremila i prezentirala jedno
naelo iz kodeksa.
Primjer etikog kodeksa koji ukratko opisuje naela rada
medijatorica/a u koli, a koji medijatori/ice potvruju svojim
potpisom. Kodeks se po potrebi moe dopunjavati.
Primjer:
Svi medijatori/ce koji su se ovdje potpisali zalau se za dogovor-
no rjeavanje sukoba uz pomo tree, neutralne, strane i ovdje
navedena naela ele primjenjivati u svom medijatorskom radu.
Vrnjaka medijacija se odnosi na sukobe meu vrnjacima/
vrnjakinjama u susjedstvu, etvrti, obitelji, koli i slino.
Medijatori i medijatorice koje su potpisale ovaj dokument
obeavaju da e se truditi:
pozorno sluati i pokuati razumjeti:
to se dogodilo;
kako su se sukobljene strane osjeale;
to je sukobljenim stranama vano;
to bi strane voljele da ubudue bude drugaije?
pomoi stranama u sukobu da otvoreno razgovaraju.
tragati za najboljim rjeenjem onim s kojim su ba sve
strane u sukobu zadovoljne.
Uvaavanje razliitosti
Medijatori i medijatorice uvaavaju pravo svakoga na privat-
nost i tajnu, kao i njegovo pravo na razliitost. Znaju da postoje
razlike meu ljudima s obzirom na dob, spol, rasu, nacional-
nost, etniko podrijetlo, vjeru, tjelesne osobine, jezik, itd. Raz-
like prihvaaju na otvoren i tolerantan nain.
26
Povjerljivost
Medijatori ne odaju ono to su uli. Sve to su uli tijekom
medijacije uvaju kao tajnu. Meutim, ako saznaju da je moda
dolo do zlostavljanja i povreda jedne od sukobljenih strana,
medijatori/ice moraju zatraiti pomo odraslih.
Ako za vrijeme medijacije doe do nasilja ili prijetnje nasiljem
prema medijatoru/medijatorici ili stranama u sukobu princip
povjerljivosti vie ne vrijedi.
Neutralnost medijatorice/medijatori se ne mijeaju u sukob
Medijatori/ice ne staju ni na iju stranu. Odbit e voditi medi-
jaciju ukoliko nisu sigurni da mogu biti neutralni (npr. ako su
dobri prijatelji s jednom od strana u sukobu, a drugu stranu ne
vole i sl.).
Medijatori/ice ne predlau rjeenja i ne odabiru ih.
Dobrovoljnost
Medijatori/ice e se pobrinuti za to da je medijacija potpuno do-
brovoljna da nema nikakve prisile i da u svakom trenutku svi
imaju pravo prekinuti medijaciju i odustati, ak i medijatori/ice.
27
O MMH
Mrea mladih Hrvatske (MMH) je savez 59 nevladinih udruga
mladih i za mlade koji u Republici Hrvatskoj djeluje kao nacion-
alna krovna organizacija mladih (eng. National Youth Council)
i lanica je Europskog foruma mladih. MMH je nevladina,
neproftna i nestranaka udruga osnovana u prosincu 2002.
godine. MMH zagovara i promie interese i stavove mladih na
naelima tolerancije, razumijevanja te potivanja njihovih prava
i potreba.
Misija: Mrea mladih Hrvatske razvija javne politike za mlade
kroz informiranje, javno zagovaranje, tematsko umreavanje,
meunarodnu suradnju, podupiranje razvoja organizacija mla-
dih i partnerstvo s institucijama vlasti.
Vizija: Aktivni mladi graani koji sudjeluju u kreiranju, provedbi,
nadgledanju i vrednovanju politike za mlade u Republici
Hrvatskoj.
WWW.MMH.HR
INFO@MMH.HR
FB: MREA MLADIH HRVATSKE
28
KORISNI LINKOVI
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
www.centar-za-mir.hr
Centar za mirovne studije
www.cms.hr
Centar za ljudska prava
www.human-rights.hr
Forum za slobodu odgoja
www.fso.hr