Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za kulturalne studije

Akademska godina: 2014./2015.
Kolegij: Kultura civilnog drutva
Mentor: prof. Marta Beri

ANALIZA PRIMJERA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

CIVILNOG DRUTVA.
UDRUGA ZA AUTIZAM BJELOVAR
( Seminarski rad )

Studentica:
Rijeka, 18.01.2015.

Elvira Crni

SADRAJ

1. UVOD.3
2. CIVILNI SEKTOR I NEPROFITNE ORGANIZACIJE....4
3. UDRUGA ZA AUTIZAM BJELOVAR....................5
4. ANALIZA UDRUGE ZA AUTIZAM BJELOVAR.................................6
5. ZAKLJUAK...10
6. LITERATURA..11
7. DODATNI IZVORI (DOKUMENTACIJA)....11

1. UVOD

''Po definiciji, civilno drutvo predstavlja skup graana koji se udruuju dobrovoljno radi
zagovaranja svojih zajednikih interesa. U svoje aktivnosti najee ukljuuju volontere.
Podrazumijeva aktivno graanstvo koje eli i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i
drutvu.'' ( http://www.civilnodrustvo-istra.hr/korisno/pojmovnik-civilnogdrustva/#sthash.8kE0KvHe.dpuf)
Prema miljenju britanskog sociologa Anthony Giddensa civilno drutvo ima izuzetne
pozitivne uinke na dravu i drutvo te je upravo iz tog razloga drava primarni akter ija je
dunost pripomoi razvoju graanskog sektora. (Giddens,1999:81) Ovaj seminarski rad e se
fokusirati na neprofitni sektor civilnog drutva. Za analizu neprofitne organizacije se bavim
Udrugom za autizam Bjelovar. Cilj mi je istraivanje i analiza Udruge kroz analizu njezina
rada i postojanja.
Za poetak u pokuati definirati to je to civilni sektor i to su to neprofitne organizacije.

2. CIVILNI SEKTOR I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Civilni sektor se sastoji od vie pojedniaca, pojednostavljeno reeno, koji u isto vrijeme dijele
zajednika razmiljanja o dobrobiti civilnog drutva i drugih pojedinaca. Koja je jaina i
snaga civilnog sektora moe se zakljuiti iz brojnosti udruga graana i drugih inicijativa,
vidljivou njihovih aktivnosti.
''Civilno je drutvo prostor izmeu obitelji, drave i trita gdje se ljudi udruuju radi
promicanja zajednikih interesa.'' (Bezovan)
. Uloga civilnog sektora je fluidna to znai da tee, da se mijenja, da nikada nije ista. Sve
ovisi o pojedincima koji se nalaze u civilnom sektoru i promiu koje vrijednosti. Organizacije
koje se nalaze u civilnom sektoru nazivaju se neovisnim, neprofitnim, dobrovoljnim,
nevladinim ili treim sektorom. Osnovnu jedinicu civilnog drutva ini pojedinac. On se u
rjeavanju svojih problema udruuje sa ljudima koji imaju iste ili vrlo sline probleme kako bi
ih to efikasnije rijeili uz najbolji mogui ishod po njih. Za primjer moemo uzeti udrugu
''Franak'' ili ''Blokirani'' koji su se nali u istom problemu zbog poveanja teaja franka gdje su
im se rate za kredite poveale. Oni su zajednikim snagama odluili napraviti promjenu kako
bi zatitili prvenstveno sebe i svoje obitelji. Udruge graana su osnovane od strane pojedinaca
bez sudjelovanja ili uplitanja predstavnika vlasti u rad udruge.
Profit (viak vrijednosti) je razlika izmeu prihoda i rashoda to bi znailo da neprofitne
organizacije nemaju prihode i rashode jer nemaju dobit iz projekata koje rade osim za
drutveno dobro. Moderno civilno drutvo je oblikovano kroz forme samokonstituiranja i
samomobilizacije. ( Arato, Cohen, 1999:ix) Neprofitne organizacije po hrvatskim zakonima
su udruge graana, zaklade i ustanove koje ne ostvaruju dobit ili profit.

3. UDRUGA ZA AUTIZAM BJELOVAR

Udruga za autizam Bjelovar osnovana je u rujnu 2013. godine i broji 16 lanova. Na podruju
grada Bjelovara ima trinaestero djece u dobi od 13 21 godinu. Prvenstveni cilj Udruge je bio
ostvarivanje prava na prostor za druenje i boravak djece to im je grad Bjelovar i omoguio u
centru grada. Grad je organizarao sa Udrugom likovnih umjetnika grada Bjelovara aukciju
slika kako bi se opremio prostor za Udruga za autizam Bjelovar. Udruga je osnovana u svrhu
socijalizacije djece s autizmom gdje bi oni mogli povremeno boraviti uz strunu pomo.
Udruga iako je mlada organizirala je nekoliko akcija prikupljanja novca za njihove ciljeve
poput ''Boini san'' humanitarni koncert koji je odrao 27. prosinca 2013. godine i
malonogometni turnir gdje je sudjelovalo osam ekipa kako bi prikupili novac za pomo
Udruzi za autizam Bjelovar. ''Nekako funkcionira dok su djeca u kolskom sustavu, ali kada
izau iz tog sustava onda ostaju potpuno preputena brizi roditelja, koji moraju brinuti o njima
24 sata dnevno. Roditelji ne mogu raditi, ne smiju biti bolesni, ne smije im se nita dogoditi,
jer tada dijete nema s kime biti.'' Suzana Juri

4. ANALIZA UDRUGE ZA AUTIZAM BJELOVAR

Provevi neko vrijeme u udruzi za autizam i sa predsjednicom udruge Suzanom Juri kroz
razgovor ulazimo u analizu same Udruge i njezinog rada.
1.

Drutvene, politike i ekonomske okolnosti koje su izazvale potrebu za inicijativom

osnivanja udruge:
a) Drutvo se ne brine na pravilan i cjelovit nain o autistinoj djeci i mladei koja
su u kolskom sustavu, a posebno o mladei koja vie nisu u kolskom sustavu.
b) Politike okolnosti:
U zemljama lanicama EU najslabiji je lan drutva mjerilo i pokazuje koliko je
drutvo spremno brinuti se o njemu; nezatieni lan drutva koji se sam ne
moe izboriti za svoja prava (autistina osoba) pokazuje koliko drutvo njeguje i
potuje vrijednosti demokracije i standarde graanskog drutva zakonska prava
svake osobe ne mogu postojati samo na papiru.
c) Ekonomske okolnosti:
Autistina osoba nema dovoljno prihoda za samostalan ivot, a esto nije
osposobljena ni za kakvo zanimanje.

2.

Neposredni uzroci i povodi osnivanja udruga:

Udruga je osnovana s namjerom da se omogui povremeni boravak autistinih
osoba u za njih prilagoenom i primjerenom prostoru, u strukturiranim i
organiziranim uvjetima, pod vodstvom strune osobe koju Udruga namjerava
zaposliti. Takoer, time bi se omoguilo unaprjeivanje komunikacijskih i dr. vjetina
i sposobnosti autistine djece i mladei.

Prva predsjednica udruge je bila Matija Janin, dok je sadanja predsjednica Suzana Juri, a
Tanja Bedekovi slovi kao tajnica udruge. Udruga se ne moe osloniti na prethodno iskustvo
ili tradiciju jer na prostorima Bjelovarsko-bilogorske upanije dosad nije bilo takve vrste
udruge. Jedino je mogue kontaktirati druge udruge ove vrste u Hrvatskoj koje su takoer
relativno nedavno osnovane. Ciljevi Udruge definirani su Statutom udruge, organizirano
stalno djeluju kroz godinji plan i program udruge, organizacijom sastanaka, godinjom
skuptinom, raznim radionicama, okupljanjem s ciljem promoviranja rada Udruge i
senzibiliziranjem javnosti. lanstvo u Udruzi se mobilizira putem e-maila i telefonom jer
surauju s volonterima, drugim udrugama, Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko-bilogorskom
upanijom i medijima.

3.

Procjena odaziva graana na akcije i aktivnosti:

6

Posjeenost Novogodinjeg dobrotvornog koncerta bila je odlina; u svim susretima s

graanima oni su pokazali prilino veliku susretljivost, dobronamjernost i interes za probleme
autistine djece i mladei kao i konkretnu financijsku pripomo.

4.

Izvori financiranja - za redovni rad i za projekte:

Dobrovoljni prilozi, donacije Grada Bjelovara, sredstva dobivena temeljem javljanja na javne
natjeaje.

5. Struktura potronje prikupljenih sredstava:

Nabava novih potronih materijala za rad u radionicama; uvanje sredstava za opremanje
privremenog boravka kad zgrada dobivena na koritenje bude dovoljno ureene
infrastrukture.
6. Uspjesi djelovanja udruge:
Snanija senzibilizacija javnosti za osobe s posebnim potrebama, odnosno autistine osobe;
moralna potpora roditeljima djece oboljele od autizma; prikupljanje sredstava za formiranje
povremenog boravka.

7. Oekivani i procijena postignutih utjecaja akcija i aktivnosti:

Openito govorei, oekivali smo da e se prostor dobiven od Grada na koritenje bre
ureivati i ranije biti spreman za upotrebu. Oekivali smo da e upanija bolje prepoznati
problem autistine djece i mladei o kojoj se nitko ne brine strukturirano nakon kolske dobi
te su preputena ivotu unutar svoje obitelji. Za djecu i roditelje ovo je gorui problem.
Smatramo da je vrlo loe odreivati sredstva samo prema broju lanova, a zanemarivati teinu
i nerijeenost problema. Smatramo da smo mogli postii i vie utjecaja te ostvariti vie
aktivnosti.
8. Planovi i akcije za budunost:
Organizirati aukciju dobivenih slika; novi dobrotvorni koncert; radionice izrade predmeta
koje je mogue ponuditi graanstvu; predavanja; opremiti prostor; zaposliti strunu osobu za
rad s djecom i mladei; zapoeti s radom povremenog boravka; dalje senzibilizirati javnost
putem medija.
9.

Oekivani i predvieni problemi rada u budunosti:

Teina ivota roditelja lanova Udruge i djece korisnika moe biti ometajui faktor u
snanijoj mobilizaciji za ostvarenje ciljeva.
10. Komparativni kontekst u odnosu na djelatnost, u odnosu na civilni sektor:
7

Udruga nije povezana s ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem autistine

djece i mladei. U odnosu na civilni kontekst, Udruga je djelovala i djelovat e s
namjerom upoznavanja i senzibiliziranja javnosti za probleme autistinih osoba.
11. Misija realizacija misije ideja, kontekst ideje (drutveno prihvaeno, ope dobro,
specifino...)
Glavna je misija oformiti povremeni boravak za autistinu djecu i mlade grada
Bjelovara i ue okolice. Realizacija je u poetnoj fazi.
Glavne su ideje omoguiti autistinim osobama druenje i strukturirano provoenje
vremena u primjerenoj okolini; olakati ivot njihovih obitelji.
Rad Udruge prije svega je orijentiran prema opoj dobrobiti drutva i njegovih slabih
lanova, posebice u budunosti.
Drutvena prihvatljivost autistinih osoba relativno je niska u RH i vrlo razliita u
naoj upaniji. Sama misija dobro je prihvaena i prepoznata od strane Grada
Bjelovara. Specifinost je povezana s vrlo specifinim potrebama autistinih
osobama koje se i meusobno bitno razlikuju.
12. Utjecaj na promjenu drutvo, lokalnu, politike odluke:
Senzibilizacija javnosti je zapoeta i vidljiva u izvjesnoj mjeri.
Utjecaji na promjenu u drutvu bit e vidljiviji tek nakon poetka djelovanja
povremenog boravka.
13. Vodstvo:
Udrugom upravljaju lanovi i Upravni odbor Udruge za autizam Bjelovar.
14. Nain upravljanja i donoenja odluka:
Demokratskim biranjem i odluivanjem lanova; godinja skuptina; sastanci lanova
Udruge.
15. Orjentiranost na korisnika korisnici
Korisnici su autistina djeca i mlade od djece predkolske i osnovnokolske dobi
do mladei (22 godine).

16. Odrivost broj volontera (broj volontera, broj volonterskih sati...), edukacije,
prostorno-kadrovska ekipiranost (zapoljavanje, suradnja s vanjskim strunjacima):
Tijekom prole godine djelovalo je 6 volontera u radu Udruge. O ostalome u ovom
trenutku nije mogue precizno izvijestiti.
17. Struktura organizacije hijerarhija, podjela rada, vrsta odnosa:
8

U Upravnom odboru su predsjednica, zamjenica predsjednice i tajnica Udruge.

Veina lanova Udruge su roditelji oboljele djece. Korisnici su autistina djeca i
mlade. Volonteri potpomau Udrugu radom, dajui potporu pri traenju donatora i
uspostavljanjem odnosa s lokalnim politikim vlastima.
Odgovarala na pitanja:
predsjednica Udruge za autizam Bjelovar,
Suzana Juri, prof. savjetnica

5. ZAKLJUAK

U dananje vrijeme najjednostavniji nain komunikacijskog sredstva i za predstavljanje

udruge iroj javnosti je elektronikim putem. Tako veina dananjih udruga je na facebooku,
twitteru, koriste se mailovima tako da je komunikacija puno jednostavnija
Ovim sam seminarskim radom pokuala analizirati Udrugu za autizam Bjelovar. Civilno
drutvo kao izvor socijalnog kapitala nudi podlogu za ostvarenje kolektivnog djelovanja i za
postizanje zajednikih ciljeva putem meuljudske suradnje, pri emu smanjuje trokove
drutvenih i ekonomskih razmjena te pozitivno doprinosi funkcioniranju cjelokupne zajednice
(alaj, 2007: 74-75). Iako je ovo udruga specifinog interesa, zbog ega se naizgled moda i
ne ini da posjeduje politiki znaaj, ne bih se sloila s time. Postizanje odobrenja za
postavljanje edukativnih tandova ili pak dodjela financijskih sredstava potpore znak su da
udruga ipak ima odreeni utjecaj na politiku.
Udruge su kljune su za uvoenje ljudi u svijet volonterskog rada. Volontiranje je izuzetno
vano jer, iako samo moe biti uvelike uvjetovano drutveno-ekonomskim faktorima kojim je
pojedinac/ka izloen/a, potie ljude da pomau i u privatnom ivotu, dok pomaganje u
privatnoj sferi ne utjee nuno na sudjelovanje u formalnim oblicima volontiranja (Wilson i
Musick, 1997: 711). Udruge povezuju osobe slinih interesa koji ne moraju nuno zauzimati
jednake drutvene statuse te time jaaju openiti osjeaj zajednitva s drugim ljudima. One
mogu uspjeno prelaziti granice postojeih drutvenih podjela (alaj, 2007: 79). Da bi bila
pravedna, drava se, prema Aristotelu, mora ozbiljiti kao zajednica svih svojih lanova. Kako
jedan slap sadri u sebi vie malih kapi, tako se i drava sastoji od vie pojedinaca koji
sudjeluju u njezinom razvoju.

6. LITERATURA
- Anheier, H.K. (2005.) Nonprofit organizations. Theory, managment,policy, New York:
Routledge.
10

- Beovan, G. (2004.) Civilno drutvo, Zagreb: Nakladni zavod Globus.

- Paanin, A. (2003.) Pravednost i civilno drutvo
- Castells, M. (1997.) Mo identiteta

7. DODATNI IZVORI (DOKUMENTACIJA)

- Godinje izvjee o broju lanova udruge za autizam Bjelovar, 2014.

- Statut udruge za autizam Bjelovar, 2014.

11