- ZATITA OKOLIA -

UMARSKI

FA K U L T E T

ZAVOD ZA EKOLOGIJU I UZGAJANJE UMA

Akademska godina 2013/14.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

ZAKONODAVNI OKVIR

Ustav Republike Hrvatske

(Narodne novine br. 56/90, 28/01)

lanak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna

pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova
okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka
Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
lanak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva,
ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od
osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom
odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu.
Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati
i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su
podvrgnuti.

Zakon o zatiti okolia

(NN 80/13)

Ovim se Zakonom ureuju: naela zatite okolia u okviru koncepta odrivog razvitka, zatita
sastavnica okolia i zatita okolia od utjecaja optereenja, subjekti zatite okolia, dokumenti
odrivog razvitka i zatite okolia, instrumenti zatite okolia, praenje stanja u okoliu,
informacijski sustav zatite okolia, osiguranje pristupa informacijama o okoliu, sudjelovanje
javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost za tetu u
okoliu, financiranje i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski nadzor, te
druga pitanja s tim u vezi.

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine 64/08, 67/09)

Zakon o vodama

(N.N. 153/09)

Zakon o zatiti zraka

(NN 130/11)

Zakon o umama

(N.N. 140/05)

Zakon o odrivom gospodarenju otpadom

(N.N. 94/13)

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja

(N.N. 114/11)

Zakon o prostornom ureenju i gradnji

(NN 80/13)

Nacionalna strategija zatite okolia

(N.N. 46/02)

Nacionalni plan djelovanja za okoli

(N.N. 46/02)

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske

(N.N. 30/09)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

(N.N. 130/05)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015.

godine (Narodne novine 85/07, 126/10, 31/11)
Plan intervencija u zatiti okolia (Narodne novine 82/99, 86/99, 12/01)
Pravilnik o registru oneiavanja okolia (Narodne novine 35/08)
Pravilnik o mjerama otklanjanja tete u okoliu i sanacijskim programima
(Narodne novine 145/08)
Uredba o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia
(Narodne novine 114/08)
Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
(Narodne novine 114/08)
Uredba o ukljuivanju organizacija u sustav upravljanja okoliem i neovisnog
ocjenjivanja
(Narodne novine 114/08)
Uredba o nainu utvrivanja teta u okoliu
(Narodne novine 139/08)
Odluka o objavljivanju pravila o dravnim potporama za zatitu okolia
(Narodne novine 154/08)

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zatiti morskog

okolia
(Narodne novine 136/11)
Uredba o kakvoi mora za kupanje
(Narodne novine 73/08)
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora
(Narodne novine 92/08)
Pravilnik o gospodarenju otpadom
(Narodne novine 23/07, 111/07)
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagalita otpada
(Narodne novine 117/07, 111/11, 17/13, 62/13)
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada
(Narodne novine 50/05, 39/09)
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu
(Narodnenovine 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11,81/11, 126/11, 3
8/13, 86/13)
Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2008. do 2011. godine
(Narodne novine 61/08)
Uredba o razinama oneiujuih tvari u zraku
(Narodne novine 117/12)
Uredba o utvrivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje
kakvoe zraka
(Narodne novine 4/02)
Uredba o praenju emisija staklenikih plinova, politike i mjera za njihovo
smanjenje u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine 87/12)

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj i fluoriranim staklenikim

plinovima
(Narodne novine 92/12)
Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz
nepokretnih izvora
(Narodne novine 117/12)
Program mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje
kakvoe zraka
(Narodne novine 43/02)
Pravilnik o praenju kvalitete zraka
(Narodne novine 3/13)
Pravilnik o praenju emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine 134/12)
Zakonom o zatiti okolia (Narodne novine, broj 80/13) i Uredbom o procjeni utjecaja
zahvata na okoli (Narodne novine, broj 64/08,67/09) propisana je provedba postupka
procjene utjecaja zahvata na okoli.
Donoenjem tih propisa postupak je sustavno ureen i usklaen s odgovarajuim direktivama
EU: Direktivom Vijea 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni uinaka odreenih javnih i
privatnih projekata na okoli, izmijenjena Direktivom Vijea 97/11/EZ od 3. oujka 1997., i
Direktivom 2003/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 26. svibnja 2003. Pored toga,
usvojeni propisi temelje se i na odredbama meunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska
potvrdila donoenjem Zakona o potvrivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoli preko
dravnih granica (Narodne novine - Meunarodni ugovori, broj 6/96).
Procjena utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s
obzirom na okoli i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi se utjecaji sveli na
najmanju moguu mjeru i postigla najvea mogua ouvanost kakvoe okolia. Postupak
procjene provodi se ve u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili
drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.
Zahvat u okoli je trajno ili privremeno djelovanje ovjeka koje moe naruiti ekoloku stabilnost
ili bioloku raznolikost okolia, ili na drugi nain moe nepovoljno utjecati na okoli.
Nositelj zahvata je pravna ili fizika osoba koja namjerava ostvariti odreeni zahvat u okoliu te
je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoli;
- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okoliu;
- podruje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predvia rasprostiranje utjecaja zahvata na
okoli;

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zatitu okolia:

1. Cjelovito upravljanje zatitom okolia je skup povezanih i usklaenih odluka i mjera kojima je
svrha ostvarivanje jedinstvene zatite okolia, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli te
poboljavanje i ostvarivanje uinkovite zatite okolia,
2. Domino efekt je niz povezanih uinaka koji zbog meusobnog razmjetaja i blizine postrojenja,
odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koliina opasnih tvari prisutnih u tim
postrojenjima poveavaju mogunost izbijanja velike nesree ili pogoravaju posljedice nastale
nesree,
3. Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, itavog postrojenja
ili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje otpada ili
postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem
nadlenosti za posebnu sastavnicu okolia ili za posebnu djelatnost u vezi s okoliem,
4. Ekoloka mrea je sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih
podruja, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju
prirodne ravnotee i bioraznolikosti; utvruje se prema posebnom propisu iz podruja zatite
prirode,
5. Emisija je isputanje ili istjecanje tvari, ukljuujui radioaktivne tvari i genetski modificirane
organizme, u tekuem, plinovitom ili vrstom agregatnom stanju, i/ili isputanje topline, buke,
vibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te isputanje svjetlosti i
organizama, iz pojedinog izvora u okoli, nastalo kao rezultat ovjekovih djelatnosti, kao i
mikrobioloko oneiivanje okolia,
6. Granina vrijednost emisije je propisana ili odreena vrijednost, koncentracija i/ili razina
emisije u posebnim pokazateljima, izraena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja,
pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom vie vremenskih razdoblja ne smije
biti prekoraena,
7. Imisija je koncentracija tvari na odreenom mjestu i u odreenom vremenu u okoliu,
8. Industrijska nesrea je dogaaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda dogaanja u tijeku
neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladitenja
i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,
9. Industrijska emisija je isputanje ili istjecanje tvari, isputanje energije (toplina, buka,
vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,
10. Informacija o okoliu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slunom, elektronikom ili
drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoli, njegove sastavnice i optereenja, a

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA posebice o optereivanju okolia: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj
raznolikosti, prostoru, kulturnoj batini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okolia,
postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donoenje propisa, opih i pojedinanih akata u
vezi sa zatitom okolia, i/ili koji se odnose na donoenje strategija, planova, programa i izvjea
o okoliu, sastavnicama okolia i optereenjima, te informacija o uinkovitosti provedbe
strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i nainima odravanja projektiranog stanja
postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na oneiivanje okolia i sastavnica okolia,
odnosno koji bi mogli utjecati na s okoliem povezana optereenja i/ili postupke,
11. Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okoliu koje su u posjedu
tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,
12. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okoliu koje uvaju
osobe ovlatenici u ime tijela javne vlasti,
13. Integralno upravljanje obalnim podrujem je dinamiki proces odrivog upravljanja i
koritenja obalnih podruja, uzimajui istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza,
raznolikost aktivnosti i koritenja, njihovo meusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost
pojedinih aktivnosti i koritenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,
14. Izbjegnuta nesrea je neplanirani dogaaj koji je unutar postrojenja i/ili izvan njega imao
potencijal za ozljedu i/ili bolest ljudi, oteenje materijalnih dobara ili ugroavanje okolia ali je
isto izbjegnuto,
15. Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s
karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je
ugraen motor s unutarnjim izgaranjem,
16. Javni interes je interes u pitanjima zatite okolia koji iskazuje Drava, ili jedinica lokalne,
odnosno podrune (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,
17. Javnost je jedna ili vie fizikih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije
sukladno posebnim propisima i praksi,
18. Kakvoa okolia je stanje okolia i/ili sastavnica okolia, koje je posljedica djelovanja
prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraeno morfolokim, fizikalnim, kemijskim,
biolokim, estetskim i drugim pokazateljima,
19. Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se odreuju radi osiguranja ope povezanosti
(koherentnosti) ekoloke mree, a utvruju se prema posebnom propisu.
20. Krajobraz je odreeno podruje vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog
djelovanja prirodnih i ljudskih imbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu ovjekovog okruenja,
izraz raznolikosti zajednike kulturne i prirodne batine te temelj identiteta podruja,

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA 21. Tehnike zatite okolia (krae: tehnike) su mjere zatite okolia koje se propisuju u postupku
utvrivanja okoline dozvole kroz utvrivanje najboljih raspoloivih tehnika za postrojenje, a
ukljuuju i tehnologiju te nain na koji se tehnologija planira, gradi, odrava, koristi i uklanja,
22. Morski ekosustavi su podruja oceanskog prostora koja ukljuuju obalna podruja od rijenih
ua (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema
moru, a ta podruja obiljeava osebujna produktivnost i trofike, batimetrijske i hidrografske
karakteristike podruja,
23. Morski okoli je ivotni prostor organizama i njihovih zajednica koji je odreen
karakteristinim fizikim, kemijskim i biolokim znaajkama, a obuhvaa: podruja otvorenog
mora, rijena ua (estuarije) te morska obalna podruja ukljuujui unutarnje morske vode,
teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom
Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,
24. Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja
okolia kojima se za pojedino tematsko podruje na temelju nacionalnih, te propisa Europske
unije i meunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja
podataka, definira metoda izrauna i nain prikaza podataka, obveze izvjeivanja i dostupnost
podataka,
25. Najbolje raspoloive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju
aktivnosti i njihovih naina rada, to pokazuje kolika je praktina primjenjivost pojedinih tehnika
kao osnova za granine vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmiljeni kako bi
sprijeili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoli u cijelosti:
tehnike oznaavaju i tehnologiju koja se koristi i nain na koji se postrojenje projektira, gradi,
odrava, koristi i stavlja izvan upotrebe;
raspoloive tehnike oznaavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u
odgovarajuem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehniki odrivim uvjetima, vodei
rauna o trokovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike koritene ili proizvedene u
Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoloive po prihvatljivim uvjetima;
najbolje podrazumijeva najuinkovitije u postizanju visoke ope razine zatite okolia u
cijelosti;
26. Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli, za
utvrivanje sadraja studije o utjecaju na okoli ili za procjenu utjecaja na okoli,
27. Obalno podruje mora je geomorfoloko podruje s obje strane obalne crte (crta plimnog
vala), ukljuujui ui obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se meusobno djelovanje
izmeu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku sloenih ekolokih sustava koji ine biotske i
abiotske komponente, ivotni prostor za ljudske zajednice i njihove drutvenogospodarske
aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog podruja ukljuuje podruje odreeno vanjskom
granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog podruja u smjeru kopna

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA ini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave iji dio teritorija
zahvaa kopneni dio zatienog obalnog podruja od 1000 m,
28. Ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana,
programa ili zahvata, samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve ouvanja
i cjelovitost podruja ekoloke mree,
29. Odrivi razvitak je razvitak drutva, koji kao temeljne kriterije ukljuuje ekoloku,
gospodarsku i socio-kulturnu odrivost, i koji s ciljem unaprjeenja kvalitete ivota i
zadovoljavanja potreba dananjeg narataja uvaava iste mogunosti zadovoljavanja potreba
iduih narataja, te omoguuje dugorono ouvanje kakvoe okolia, georaznolikosti,
bioraznolikosti te krajobraza,
30. Okoli je prirodno i svako drugo okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i
ovjeka koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina
kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja koje je stvorio
ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,
31. Okolina dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem
jedinstvenog postupka utvrivanja mjera zatite okolia kako je propisano odredbama ovoga
Zakona,
32. Oneiavanje morskog okolia znai ovjekovo izravno ili neizravno unoenje tvari ili
energije u morski okoli, koje uzrokuje ili moe prouzroiti pogubne posljedice na uvjete ivota
biljnog i ivotinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno openito ugroziti uvjete
ivota u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te moe ometati pomorske djelatnosti, ukljuujui
ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoranje uporabne kakvoe morske
vode i umanjenje privlanosti morskog okolia,
33. Oneiiva je svaka fizika i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili
proputanjem djelovanja uzrokuje oneiavanje okolia,
34. Oneiavanje okolia je promjena stanja okolia uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog
tetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji moe promijeniti
kakvou okolia,
35. Oneienje je izravno ili neizravno unoenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari,
vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, to moe biti tetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu
okolia, moe dovesti do oteenja materijalne imovine ili naruiti ili umanjiti vrijednost i ostale
legitimne naine koritenja okolia
36. Oneiujua tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, koliine i unoenja u
okoli, odnosno u pojedine sastavnice okolia, mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili
ivotinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA 37. Opasna tvar je posebnim propisom odreena tvar, mjeavina ili pripravak, koji je u
postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili meu proizvod, ukljuujui i
one tvari za koje se moe pretpostaviti da mogu nastati u sluaju nesree, a koje mogu imati
tetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoli,
38. Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar moe zatei, a kojima se
moe ugroziti ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli,
39. Opa obvezujua pravila su pravila koja sadre granine vrijednosti emisije ili druge mjere i
tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomou njih izravno utvrdili uvjeti
(mjere i tehnike) okoline dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,
40. Operater je pravna ili fizika osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire
gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu
evidenciju, ukljuujui upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja za izgaranje,
postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja,
ili na koju je prenesena ovlast donoenja ekonomskih odluka o tehnikom funkcioniranju
postrojenja,
41. Optereenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i bioloki initelji (energija, buka,
toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugroavaju ili bi mogle ugroavati sastavnice okolia,
42. Optereivanje okolia je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoli, ili utjecaj na
okoli odreene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, moe izazvati ili je
mogla izazvati oneiavanje okolia, smanjenje kakvoe okolia, tetu u okoliu, rizik po okoli
ili koritenje okolia,
43. Ovlatenik je pravna ili fizika osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje strunih
poslova iz podruja zatite okolia,
44. Podruje postrojenja oznaava cijelo podruje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su
prisutne opasne tvari u jednom ili vie postrojenja, ukljuujui zajedniku ili s njima povezanu
infrastrukturu ili djelatnosti,
45. Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se
odreuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,
46. Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnika jedinica u kojoj se odvija jedna ili
vie djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga
izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehniki povezana s aktivnostima iz tih
priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog oneienja, ili
kako se odreuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,
47. Postrojenje za izgaranje je svaki tehniki ureaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se
iskoristila na taj nain dobivena toplina,

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA 48. Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnika jedinica, te oprema
namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem
spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao to su piroliza,
uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,
49. Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnika jedinica kojoj je
osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno
gorivo ili u kojoj se otpad termiki obrauje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja
oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao to su piroliza, uplinjavanje ili
plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,
50. Postojee postrojenje je postrojenje koje je u radu, ukljuujui i probni rad, ili je bilo u radu
te ima mogunost ponovnog pokretanja rada, neovisno od toga ima li ili ne okolinu dozvolu, ili
kako se drugaije odreuje prema provedbenim propisima, a koje je izgraeno na temelju akta
kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu,
51. Podruje utjecaja je podruje na kojem se prostire znaajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da
je uzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postojeim ili planiranim zahvatima u
okoli,
52. Praenje stanja okolia (monitoring) je niz aktivnosti koje ukljuuju uzorkovanje, ispitivanje
i sustavno mjerenje emisija, imisija, praenje prirodnih i drugih pojava u okoliu u svrhu zatite
okolia,
53. Pravo na pristup pravosuu je pravo na izjavljivanje albe nadlenom tijelu, odnosno pravo
na podnoenje tube nadlenom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvruje
osobama graanima, drugim fizikim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i
organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav ivot i odriv okoli i u svrhu zatite okolia i
pojedinih sastavnica okolia i zatite od tetnog utjecaja optereenja,
54. Prijetea opasnost od tete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budunosti moe dogoditi
teta u okoliu,
55. Prirodna pojava je fizikalno kemijski proces, zraenje, geoloka pojava, hidrografski i
bioloki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utjeu na
promjene okolia,
56. Prirodno dobro je dio prirode koje je iskljuivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni
izvor ili prirodna vrijednost,
57. Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno
organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proirenje postrojenja, koji
mogu biti od utjecaja na okoli,
58. Razine emisije povezane s najboljim raspoloivim tehnikama su razine industrijskih emisija
koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristei najbolju raspoloivu tehniku ili

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA kombinaciju najboljih raspoloivih tehnika, kako je opisano u zakljucima o NRT-u, izraeno
kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,
59. Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je
dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeu
drava lanica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zatitu okolia i
Komisije, sastavljen za utvrene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene
tehnike, sadanje razine emisija i potronje, tehnike koje su razmatrane kod odreivanja najboljih
raspoloivih tehnika, kao i zakljuke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u
nastajanju, vodei posebno rauna o kriterijima propisanim posebnim propisom,
60. Rizik po okoli je veliina koja se mjeri vjerojatnou pojavljivanja dogaaja i potencijalom
tete za okoli koji taj dogaaj moe uzrokovati,
61. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomjeta stanje
okolia koje je bilo prije nastanka tete, odnosno oneienja okolia,
62. Sastavnice okolia su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te zemljina
kamena kora,
63. Standard kakvoe okolia je skup zahtjeva koje odreeni okoli ili njegov pojedini dio moraju
ispuniti u odreenom roku, kako je utvreno aktima Europske unije,
64. Stanje morskog okolia je sveukupno stanje okolia u morskim vodama uzimajui u obzir
strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okolia zajedno s prirodnim fiziografskim,
geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizikim, kemijskim i biolokim uvjetima ukljuujui
one koji su rezultat ljudske aktivnosti,
65. Strategija, plan i program je dokument koji je podloan pripremi i/ili usvajanju na dravnoj,
podrunoj (regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donoenje kroz zakonodavnu
proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je ureen zakonom
ili provedbenim propisom zakona, ukljuujui i strategije, planove i programe o izmjenama i
dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,
66. Struna osoba ovlatenika je fizika osoba u svojstvu radnika ovlatenika koja obavlja
strune poslove zatite okolia u ulozi voditelja poslova ili strunog suradnika,
67. teta u okoliu je svaka teta nanesena:
zatienim biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stanitima te krajobraznim strukturama
prema posebnom propisu, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili odravanje
povoljnog stanja vrste ili staninog tipa i kakvoe krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja
procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajui u obzir mjerila propisana posebnom
propisom,

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekoloko, kemijsko i/ili koliinsko,
u skladu s posebnim propisima,
moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na ouvanje i postizanje dobrog ekolokog stanja mora
sukladno posebnim propisima,
tlu, ije oneienje, odnosno oteenje je dovelo do rizika za njegove ekoloke funkcije i
zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,
zemljinoj kamenoj kori ije oneienje, odnosno oteenje je dovelo do rizika za njene
ekoloke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,
68. teta u smislu odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoliu znai mjerljiv tetni uinak,
odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremeaj u
funkcioniranju prirodnih dobara,
69. tetna tvar je tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli, s dokazanim akutnim i kroninim
toksinim uincima, vrlo nadraujua, kancerogena, mutagena, nagrizajua, zapaljiva i
eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,
70. Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smjeten izmeu kamene podloge i povrine. Tlo se sastoji
od estica minerala, organske tvari, vode, zraka i ivih organizama,
71. Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim
postupkom, ukljuujui i dodatke (aditive) koji su nuni za odravanje njihove stabilnosti te
neistoe koje proizlaze iz proizvodnog postupka ukljuujui radioaktivne tvari i genetski
modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona
koje se odnose na okolinu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:
radioaktivnih tvari odreenih posebnim propisom kojim se utvruju osnovne sigurnosne norme
za zatitu zdravlja radnika i ire javnosti od opasnosti od ionizirajueg zraenja;
genetski modificiranih mikroorganizama koji su odreeni posebnim propisom o kontroliranoj
upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama;
genetski modificiranih organizama koji su odreeni posebnim propisom kojim se ureuje
namjerno isputanje genetski modificiranih organizama u okoli,
72. Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno
razvije, mogla pruiti viu opu razinu zatite okolia ili barem jednaku razinu zatite okolia, uz
vee utede trokova od postojeih najboljih raspoloivih tehnika,
73. Temeljno izvjee je izvjee o stanju tla i podzemnih voda koje su oneiene opasnim
tvarima povezanim s djelatnou operatera,

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA 74. Tijelo javne vlasti je tijelo dravne vlasti, tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okoliem,
75. Uinci industrijske i velike nesree su sve neposredne ili posredne, trenutane ili odgoene
nepovoljne posljedice izazvane tim nesreama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli,
76. Ureaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, orua/alate,
elektrine provodnike, cjevovode, eljeznike kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja,
ukljuujui i skladita te brane i sl. to je nuno za obavljanje djelatnosti operatera,
77. Velika nesrea je dogaaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom,
poarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaanja tijekom
djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vie tih opasnih tvari i/ili
njihovih spojeva nastalih uslijed dogaaja, odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu
trenutanu ili odgoenu naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili
okoli, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja,
78. Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se ureuje lokalna i
podruna (regionalna) samouprava,
79. Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, tonost i
vjerodostojnost izvjea o emisijama u okoli te njegova usklaenost s propisanim uputama o
praenju i izvjeivanju,
80. Zahvat u okoli je privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na okoli,
za koje je potrebno ishoditi odgovarajue odobrenje za realizaciju,
81. Zakljuci o NRT-u su dokumenti koji sadre dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima
se propisuju zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama, opis najboljih raspoloivih tehnika,
podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim
raspoloivim tehnikama, povezano praenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine
potronje i prema potrebi odgovarajue mjere za oporavak lokacije,
82. Zainteresirana javnost je javnost na koju utjee ili bi moglo utjecati odluivanje o okoliu, ili
ima interes u odluivanju o okoliu; udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite
okolia i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat e zainteresiranima,
83. Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti
za okoli, sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanje i/ili otklanjanje teta
nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka tete,
84. Zdravstvena ekologija je znanstveno struna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i
bolesti ljudi koji su uvjetovani imbenicima okolia; to je i teorija i praksa praenja, dranja pod
kontrolom te sprjeavanja negativnog djelovanja na zdravlje tetnih imbenika okolia,

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA 85. Znaajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, ukljuujui promjenu prirode rada
i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za
spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema miljenju nadlenih tijela moe
imati znaajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoli.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

ZATITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izraen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog
bogatstva

1980. 8000 m / stanovniku

1998. 4000 m / stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na priblino 44 milijarde m

potronja u razvijenim zemljama iznosi 600 m /stanovniku
svjetski problem vode

10% rijeke Nil stie do Sredozemnog mora, 53% vodnih slivova u

Europi zahvaeno je eutrofikacijom, 200 500 velikih svjetskih rijeka je zagaeno

1/3 svjetskog puanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom
4 % ljudi troi dnevno vie od 300 l vode po osobi za kuanske potrebe
2/3 svjetskog stanovnitva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kuanske potrebe
prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se proiuje samo 5%
otpadnih voda
prema WHO (World Health Organization, UN) poveana je smrtnost djece u nerazvijenim
zemljama kao posljedica neiste vode
Voda je osnovica prirode, element grae stanica ljudskog organizma,

modifikator reljefa,

posrednik u razmjeni tvari, najrasprostranjenije otapalo na Zemlji, uvjet gospodarskog razvoja.

Uloga vode u biosferi
1.stanite za velik broj organizama
2.imbenik u reakcijama fotosinteze
3.otapalo za sve hranjive elemente tla
4.hrana za veinu ivih organizama
5.u biokemijskom kruenju vaan je prenosilac energije
6.znaajan klimatoloki imbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekoloki gledano putem prouavanja u sklopu hidrogeografije najvee znaenje ima
gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)ienje

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najvea povrina i obujam vode za Hrvatsku, ima povrinu od 138.595 km2,
najvea dubina je 1.330 m, srednja dubina je 173 m, brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran
kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja, takoer i bioloka raznolikost npr. makrofauna
410 (50) vrsta riba, 140 (15) vrsta koljkaa, 42 (6) vrsta glavonoaca.Hrvatska je vodama
razmjerno bogata zemlja, gdje se istiu velike rijeke ali i krko obalno podruje. Sjeverno i
sredinje podruje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora, dok juni i jugozapadni dio kojeg ujedno
i obiljeava dinarski kr pripada slivu Jadranskoga mora. Gotovo 60 % povrine Hrvatske pripada
slivu Crnoga mora, dok oko 40 % povrine pripada slivu Jadranskoga mora. Koliina vlastitih
voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 m godinje, dok se

zadovoljavajuom smatra

dostupna koliina vode od 1700 m/stanovniku godinje i vie. Ako se tome jo pribroje i
granine i meugranine vode tada se dobije i do 16 700 m po stanovniku na godinu bez voda
Dunava i Neretve.
Fiziki pokazatelji kvalitete voda: temperatura, miris i okus, boja, mutnoa, rezidualne vrste
tvari, specifina elektroprovodljivost
Kemijski pokazatelji kvalitete voda: aciditet i alkalitet, tvrdoa voda, redoks-potencijal
Bioloki pokazatelji kvalitete voda: bakterioloka ispitivanja, saprobioloke metode

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA Glavni pokazatelji koji rasporeuju kvalitetu vode

otopljeni kisik

zasienost vode sa kisikom

petodnevna bioloka potronja kisika

kemijska potronja kisika

pH-vrijednost

vidljiva otopljena tvar

primjetna boja, miris

broj kolifornih bakterija

toksine tvari

Oneienje voda je promjena kakvoe voda koja nastaje unoenjem isputanjem ili odlaganjem
u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzronika u koliini kojom se
mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekoloku ulogu i namjensku uporabu.
Zagaenje voda je oneienje vee od doputenog. Nastaje unoenjem, isputanjem ili
odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekorauju njihove doputene vrijednosti u vodama.
Zagaenje voda se oituje pogoranjem utvrene vrste vode odnosno kategorije vode.
Vrsta vode se odreuje temeljem ispitivanja kakvoa vode koja odgovara utvrenim uvjetima
njene ope ekoloke uloge kao i uvjetima koritenja vode za odreene namjene. Temeljem
mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda (NN, br. 77/98) vode se prema kakvoi svrstavaju u pet
vrsta.
Oneienost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povienog unosa hranjivih tvari otpadnim
vodama ili gnojivima to dovodi u akvatinim ekosustavima do taloenja organskih tvari i
nestaice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju, eutrofikacija je najvie vezana uz
sadraj fosfora

unoenje spojeva klora, organokloropesticida (DDT), otopljenih soli, sulfata, bikarbonata,
raznih organskih spojeva, zakiseljavanje povrinskih i podzemnih voda, umjetno zraenje
radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima, nesree u nuklearnim
elektranama, radioaktivni otpad.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA I. vrsta, to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za pie i
za proizvodnju hrane. Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari, i
mali broj bakterija. Nema antropogenog zagaenja metalima niti organskim tvarima.
II. vrsta, te su vode malo oneiene organskim i anorganskim hranjivima, mali je broj bakterija,
smanjena je prozirnost. Voda se koristi za kupanje a uz proiavanje moe se koristiti i za pie.
III. vrsta, tu je poveana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva, prisutan je i vei broj
bakterija, koncentracije metala su nie od toksine razine, voda je oneiena organskim
spojevima, prisutan je manjak kisika, a koristi se u industriji i poljoprivredi, potrebno je
proiavanje.
IV. vrsta, te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari, znatan je broj
bakterija, prisutan je manjak kisika (pomor ribe), sadraj metala je povremeno iznad doputene
razine, koriste se uz obavezno proiavanje.
V. vrsta, to su jako oneiene, mutne vode. Prisutan je stalan nedostatak kisika, veliki je broj
bakterija, sadraj metala je iznad toksine razine, voda nije za upotrebu.
 izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 3,2 do 6,3 milijuna tona godinje
(Glava, 1999)
Exxon Valdez 1989. uz obale Aljaske isputeno 42 000 t nafte
Prestige 2002. potonuo uz obalu panjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva izlilo se
izmeu 40 i 55 tisua tona
 litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj
povrini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 razliitih kemijskih
spojeva (WBGU, 1998)

Movarna podruja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisu:

Lonjsko i Mokro polje 50 560 ha
Kopaki rit

17 700 ha

Donji tok Neretve

11 500 ha

Crna Mlaka

625 ha

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Ekoloki osjetljiva i ugroena podruja Jadrana:

Razlozi ugroenosti morske flore i faune:

1.slaba provedba i nadzor u provoenju zakonskih propisa
2.prekomjerno iskoritavanje ivih bogatstava mora
3.oneienje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama
4.odlaganje krutog otpada, nasipavanje, graevinski zahvati, pjeskarenje, razbijanje stijena

Razlozi ugroenosti movarnih i vodenih stanita:

1.promjene u vodnom reimu (odvodnjavanja, regulacije vodotoka)
2.fizike promjene (zatrpavanja ili zaratavanja)
3.bioloke promjene (preveliko iskoritavanje ili unoenje stranih vrsta)
4.oneiavanje vodotoka

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

ZATITA ZRAKA
Sastav zraka na zemljinoj povrini:
Glavne tvari :
Tvar

Volumni udjel

duik ( N2 )
kisik ( O2 )
argon ( Ar )

78,08
20,05
0,93

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka :

1) Izvori bez ovjekova utjecaja ; djelovanje vulkana, oceana, oluje itd.
2) Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomino uzrokovani ovjekovim djelovanjem ;
poljoprivreda, poari ...
3) Izvori koji su izravno uzrokovani ovjekovim djelovanjem; upotreba kemijskih tvari u
industriji, spaljivanje fosilnog goriva ..
Glavni oneiivai i zagaivai zraka
1.Olovo
2.Ugljini monoksid
3.Organske tvari
4.Duini oksidi
5.Praina
6.Sumporni oksidi
7.Ugljini dioksid +
8.Fotokemijski oksidanti : ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )
Najvei utjecaj na oneienje okolia u razvijenim zemljama imaju:
 motorna vozila
 industrijska postrojenja na klasini pogon
 termoelektrane
Kakvoa zraka kao stupanj oneienosti zraka.
Oneien zrak kao zrak koji sadri oneiujue tvari u takvoj koncentraciji, takvu trajanju ili
pod takvim uvjetima da moe naruiti kakvou ivljenja, zdravlje i dobrobit ljudi, te tetno
utjecati na okoli uope; odnosno koji sadri tetne tvari u koncentracijama iznad preporuenih
vrijednosti (PV)
Oneiavajua tvar kao tvar u krutom, tekuem ili plinovitom stanju koja moe nepovoljno
utjecati na ljude, biljni i ivotinjski svijet, materijalna dobra, promjenu klime i ozonski omota.
Emisija kao isputanje oneiujuih tvari u zrak.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA Atmosfera

troposfera
stratosfera
mezosfera ( ionosfera )
termosfera ( egzosfera )

 plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosie visinu od oko 100 km

 ozonski omota nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine
povrine gdje upija oko 80 % UV zraka
 tvari koje oteuju ozonski omota (TOOO) sadre u razliitim kombinacijama kemijske
elemente klor, fluor, brom, ugljik i vodik
 klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oteuju
ozonski omota
 tvari koje oteuju ozonski omota su halogenirani ugljikovodici : freoni, haloni, metil
kloroform,ugljik tetraklorid, metil bromid
 klorofluorougljikovodici tzv. CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)
najveim su dijelom proizvodi kemijske industrije
 uporaba freona (klorofluorougljikovodici): u deodorantima, lakovima za kosu i slinim
proizvodima gdje slui kao potisni plin, zatim u hladnjacima, klimaureajima gdje slui
kao rashladni medij ( za prijenos topline ) rok za ukidanje 1.1. 2006. ( u RH )
 haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gaenje poara u protupoarnim
ureajima rok za ukidanje 1.1. 2006.
 rok za potpuno ukidanje potronje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 1.1.
2030.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA Prirodnom uinku staklenika pridonose vodena para (20,6C) + stakleniki plinovi:
 koncentracija u troposferi ne iznosi vie do 0,1%
 CO2 7,2C
 O3 2,4C
 N2O 1,4C
 CH4 0,8C
 ostali plinovi u tragovima
 1988. godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel on
Climate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraivanjima vezanim uz dananje
spoznaje o klimatskim promjenama
 1992. godine odrana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(UNFCCC) u Rio de Janeiru, 1993. g. prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja
potpisnica
 1997. godine prihvaen je protokol iz Kyota kojim se predvia smanjenje emisija
staklenikih plinova, stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 drava Konvencije ija
je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije
 1986. godine potpisana je u Beu konvencija Ujedinjenih naroda o zatiti ozonskog
omotaa
 1987. godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oteuju
ozonski omota; cilj je smanjiti potronju TOOO 50 % do godine 2000. g. u usporedbi s
1986. godinom; konvencija ima 165 drava lanica
Klimatski fenomen ENSO (El Nio Southern Oscillation), promjene u termikom sustavu
hidrosfera/atmosfera prouzrokuju vremenske nepogode.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

ZATITA TLA
 Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na naem planetu, rezultat je dugotrajnog djelovanja
atmosfere, hidrosfere i biosfere na povrini litosfere.
 Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u
poljodjelstvu i umarstvu.
 imbenici tvorbe tla: matini supstrat, ivi organizmi, podneblje, reljef, vrijeme i
djelatnost ovjeka.
 Tlo je etverofazni (vrsta faza, otopina, zrak, ivi organizmi) i
strukturirani sustav
Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Proizvodna
Biotopska
Transformacijska
Uloga reguliranja
Filtersko-puferna
Sirovinska
Uloga gradilita

 na 22% povrine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva, a na 3% visoko

proizvodna tla
 na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije, najveim dijelom u Aziji i
Africi (UNEP, 1992)
 oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani, tj. u svom prirodnom sastavu izmijenjeni
 procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi
jake degradacije (UNEP, 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU, Glava 1999)

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

1.

Huang He sindrom - promjena tradicionalnog naina koritenja tla

2.

Dust-bowl sindrom - degradacija tla industijskim nainom poljoprivredne

proizvodnje

3.

Sahel sindrom - prekomjerna poljodjelska obrada siromanih stojbina

4.

Saravak sindrom - prekomjerno iskoritavanje uma i drugih ekosustava

5.

Aralsko jezero sindrom - pogreno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6.

Sindrom kiselih kia - unos oneiivaa zranim strujanjem

7.

Bitterfeld sindrom - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8.

Sao Paulo sindrom - neplanska kaotina urbanizacija

9.

Los Angeles sindrom - rasprena naselja i glomazna infrastruktura

10. Katanga sindrom - veliki povrinski kopovi ruda

11. Alpski sindrom - degradacija tla zbog turizma
12. Spaljena zemlja sindrom - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU, 1994)

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA OBLICI I UZROCI OTEENJA TLA

Trajno iskljuenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)
ekscesna (geoloka) erozija
izgradnja naselja
izgradnja tvornica i trajnih graevinskih objekata
putevi
akumulacije vode
aerodromi
dalekovodi
Povremeno iskljuenje tla iz primarne namjene
povrinski iskopi
odlagalita pepela
odlagalita otpada
kampovi i igralita
Degradacija tla
smanjenje humusa
acidifikacija tla
povrinska i brazdasta erozija
stagnacija vode u tlu
kvarenje strukture i zbijanje tla
Kontaminacija tla
teke kovine
pesticidi
ugljikovodici
radionuklidi
otpadne vode
Teke kovine u tlu:
 kadmij Cd: depozicijom iz zraka, spaljivanjem otpada, proizvodnjom boja, legura,
talionica ruda, fosfornim gnojivima i pesticidima
 olovo Pb: 80% iz prometa, oneienim poplavnim vodama, okolica termoelektrana i
koksara, talionice olova, proizvodnja akumulatora, legura, keramika
 iva Hg: primjena fungicida, gnojiva, putem komunalnog otpada, pigmentima boja,
ispiranjem ive iz rudnika
 arsen As: fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja, u rudama srebra, bakra, olova,
kobalta, nikla i kositra
 krom Cr: otpad iz koarske industrije
 bakar Cu: bakrena zatitna sredstva, otpadne voda
 nikal Ni: komunalne otpadne voda
 cink Zn: odlagalita mineralnog otpada
 selen Se: otpadnim vodama, iz termoelektrana na ugljen
 vanadij V: izgaranjem fosilnih goriva
 kobalt Co: odlagalita opasnog otpada, promet, izgaranjem fosilnih goriva
 molibden Mo: proizvodnja posebnih elika, stakla, legura, otpadne vode

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Struktura povrine Republike Hrvatske:

1. Poljoprivredno zemljite
2. ume
3. Naselja
4. Prometnice i ostale povrine

56,4%
36,0%
5,9%
1,7%

Najvaniji oteivai i potroai tala:

1. Povrinski iskopi mineralnih sirovina
2. Odlagalita otpada
3. Otpadne vode
4. Pesticidi, sredstva za zatitu bilja
5. Akumulacije tekih metala
6. Radioaktivne tvari
7. Erodirane povrine, umski poari
8. Turizam
9. Umjetne akumulacijske vode
procesi inaktivacije pesticida (Fryer, Evans, 1969)

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Eroziji tla vodom izloeno je 90% podruja Hrvatske, prema Petrau (1991):

Mjere za ouvanje i koritenje tala

 smanjiti potronju kvalitetnog zemljita u nepoljoprivredne svrhe
 poveati obradive povrine raznim agrotehnikim mjerama
 sanirati erozijom ugroena podruja
 sanirati povrinske iskope i privesti ih novoj namjeni
 poveati kontrolu koritenja agrotehnikih sredstava
 mjerama u umarstvu, vodoprivredi, energetici i dr. smanjiti oteenja tala

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

TRAJNO ODRIVI RAZVOJ

Nacionalni plan djelovanja za okoli donesen 2001. godine
Tematska podruja:

Industrija i rudarstvo oneiavanje zraka, vode i tla, tehnoloka zastarjelost
industrijske opreme, nedostatak novca za ie tefnologije, neodgovarajua
struktura industrijske proizvodnje, neusklaenost sektorskih strategija i dr.

Energetika tehnoloka zastarjelost i dotrajalost opreme, nedostatak zakona i
propisa iz energetskog podruja, poveanje energetske uinkovitosti, gubici u
proizvodnji energije i njezinoj distribuciji, sustavna politika proizvodnje i
iskoritavanja obnovljive energije (programi BIOEN, SUNEN, ENWIND,
GEOEN, MAHE). Proizvodnja elektrine energije rasporeena na 20
hidroelektrana, 9 termoelektrana, 50% vlasnitva NE Krko, dio energije iz
elektrana u industriji.
1997. godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa:

PLINCRO program plinifikacije Hrvatske

KOGEN program kogeneracije

MIEE mrea industrijske energetske efikasnosti

MAHE program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN program koritenja energije sunca

BIOEN program koritenja energije biomase i otpada

ENWIND program koritenja energije vjetra

GEOEN program koritenja geotermalne energije

KUENzgrada program energetske efikasnosti u graevinarstvu

KUENcts program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i umarstvo ouvanje bioloke raznolikosti agrarnog ekosustava,
neodgovarajui agrotehniki zahvati, nadzor nad primjenom organskih i
mineralnih gnojiva, nadzor nad primjenom sredstava za zatitu bilja (problematika
konvencionalne, integrirane, ekoloke zatite bilja). U umarstvu nastavak naela
potrajnosti, zatita od degradacije i propadanja umskog bogatstva, iskoritavanje
ostatka drvne mase u energetske svrhe.

Turizam iscrpljivanje prirodnog bogatstva, vizualna degradacija prostora,
oneiavanje voda (mora i slatkih voda), problem komunalnog i drugog otpada,
oneiavanje zraka i buka, oteivanje prirodne i kulturne batine, naputanje
tradicionalnih djelatnosti, nekontrolirana izgradnja, nestaica pitke vode.

Promet oneienje zraka, vode i tla, stvaranje buke i vibracije, prijevoz u
gradovima, otpad od prometa, utjecaj na prirodu, starost vozila i plovila, tranzitni
prijevoz kroz Republiku Hrvatsku, ekoloke nesree (optimalna uporaba
potencijala; eljezniki, rijeni promet).

Lovstvo i ribarstvo smanjenje stanita divljai, tendencija podizanja populacija
nekih vrsta iznad ekolokog kapaciteta stanita, tete na poljoprivrednim
povrinama (divlje svinje i jeleni), poveanje populacije divlje svinje na
priobalnom i otonom podruju. U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA osiromaenja i iscrpljenosti biozaliha, neuinkovit nadzor u marikulturi, slaba i

nedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu.

Potroai i potronja potronja vode (10% odnosi se na potronju vode u
domainstvima, 70% pokriveno je javnom vodoopskrbom), kanalizacija i
odvodnja (na sustav prikljueno 60% stanovnitva), potronja energije, otpad iz
domainstava.

Nacionalna strategija zatite okolia donesena 2002. godine

-

prilagodba Republike Hrvatske konceptu odrivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je ouvanje okolia Republike Hrvatske na naelima odrivog razvoja
kroz slijedee korake:

Poboljanje zakonskog, novanog i institucionalnog okvira za upravljanje okoliem na
lokalnoj i na dravnoj razini.

Integriranje zatite okolia u druge djelatnosti (poljoprivreda, umarstvo, turizam,
energetika, industrija, rudarstvo, promet...) radi smanjenja oneienja okolia i odrivog
koritenja prirodnih dobara.

Uspostava cjelovitog praenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava.

Jaanja svijesti javnosti i ukljuivanje javnosti u proces donoenja odluka i provedba
mjera.
Redoslijed vanosti:
A
1. Otpad
2. Vode
3. Kakvoa zraka
4. Jadransko more, otoci i obala
5. Tlo
6. Zatita prirode i bioraznolikosti
7. Okoli urbanih sredina
B

1. Kemikalije
2. Klimatske promjene
3. Upravljanje rizicima: industrijske nesree
4. Upravljanje rizicima: nuklearne nesree i zatita od zraenja
5. Genetski modificirani organizmi

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Ekosfera tj. biljem, ivotinjama i ljudima nastanjena povrina planeta Zemlje sastoji se od
razliitih vodenih i kopnenih megaekosustava, a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnih
ekosustava.
Ekoloki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnost
samoorganizacije, samoodranja i samoobnove, te dinamian kompleks zajednica biljaka, gljiva,
ivotinja, mikroorganizama i nijhovog neivog okolia koji meusobno djeluju kao cjelina.
Trajno odrivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje dananje potrebe bez ograniavanja
buduih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba. Jedan od ciljeva je ouvati prirodna i
druga bogatstva, a cijeli sustav odrivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okolia, drutva i
gospodarstva.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Primarno mjesto oneienja:

voda
zrak
tlo
hrana

Priroda oneienja:
kemijska (anorganska i organska)
fizikalna (plinovita, tekua, kruta, radioaktivna)
bioloka (mikroorganizmi, gljivice, toksini)

Podrijetlo oneienja:
prirodno (erupcije vulkana, mikroorganizmi, gljivice)
antropogeno (komunalno, industrijsko, poljoprivredno i dr.)

Izvori antropogenog oneienja:

izgaranje fosilnih goriva

otpad u industrijskoj proizvodnji

komunalni otpad

otpad u poljoprivrednoj proizvodnji

djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Uinci oneienja:

na procese u atmosferi

na procese u vodi

na procese u tlima

na koroziju metala

na preivljavanje mikroorganizama

na zdravstveno stanje biljaka i ivotinja

na degradaciju ekosustava

na zdravlje ovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena

1) Rast svjetskog stanovnitva
2) Urbanizacija
3) Potronja energije i oneienje
4) Potronja sirovina
5) Nestaica i proizvodnja hrane
Neophodne mjere za trajno odrivi razvoj
 poveanje zatienih podruja
 nova socijalna politika
 nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr.)
izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

GOSPODARENJE OTPADOM
Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizika osoba odbacila ili odloila,
namjerava ih ili mora odloiti.
Otpadne tvari se mogu razvrstati u etiri skupine :
1. Komunalni otpad
2. Otpad iz proizvodnje i prometa
3. Otpadna mineralna i ostala ulja
4. Neiskoritena energija
Otpad po mjestu nastanka :
1. Komunalni otpad
2. Tehnoloki otpad
1. Komunalni otpad - Otpad iz kuanstva, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina i otpad
slian otpadu iz kuanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima.
2. Tehnoloki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama
i uslunim djelatnostima, a po koliinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada.
Otpad po svojstvima :
1. Opasni otpad
2. Inertni otpad
1.
Opasni otpad - Otpad koji sadrava tvari s jednim od ovih svojstava: eksplozivnost,
reaktivnost, nagrizanje, podraljivost, tetnost, toksinost, mutagenost, svojstvo otputanja
otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biolokom razgradnjom.
2.
Inertni otpad - Otpad koji uope ne sadrava ili sadrava malo tvari koje podlijeu
fizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji, te ne ugroava okoli.
S gledita odrivog razvitka problem otpada rjeava se cjelovitim ili integralnim sustavom
gospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu I.V.O. ( Potonik 1997. ).
I
V
O

Izbjegavanje (smanjenje) otpada

Vrednovanje (koritenje) otpada
Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprjeavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga

tetnog utjecaja na okoli, te postupanje s otpadom prema gospodarskim naelima.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Godinja koliina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 9,0 milijuna tona
o
Komunalni otpad
- 1,2 milijuna tona
o
Tehnoloki otpad
- 6,8 milijuna tona
o
Sekundarne sirovine - 1,0 milijuna tona

Sastav komunalnog (kunog) otpada

Ostalo
2%

Sitni otpad
6%

Biootpad
37%

Problematine tvari
2%
Papir
19%
Karton
7%
Sloene tvari
4%

Pelene
2%
Tkanine
3%

Sitni otpad
Papir
Sloene tvari
Metal
Tkanine
Biootpad

Staklo
8%

Metal
2%

Plastika
8%

Problematine tvari
Karton
Plastika
Staklo
Pelene
Ostalo

Sustav gospodarenja otpadom

nadzor toka otpada, od mjesta nastanka do mjesta konane obrade
izbjegavanje i smanjivanje otpada
recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari
obrada neiskoritenog otpada
minimalno odlaganje obraenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedeim mjerama:

1. izbjegavanje/smanjivanje otpada
2. ponovna upotreba, bez obrade
3. obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu
4. recikliranje odnosno oporaba, materijalno i energijsko iskoritavanje otpada

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA Proces zbrinjavanja otpada:

Odabir lokacije

- pokretanje postupka
- preliminarni odabir lokacije
- studija utjecaja na okoli

Projektiranje

- temeljno tlo
- temeljni zatitni sustav
- zavrni pokrovni sustav

Izgradnja

- temeljno tlo
- temeljni zatitni sustav
- tijelo odlagalita
- zavrni pokrovni sustav
- sustav za otplinjavanje

Koritenje

- prijevoz i skladitenje otpada

- praenje stanja odlagalita

Zatvaranje

- osiguranje stabilnosti odlagalita

- tehniko rekultiviranje
- bioloko rekultiviranje
- praenje utjecaja odlagalita na okoli

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

Osnovni elementi odlagalita otpada :

1.
2.
3.
4.
5.

Temeljno tlo
Temeljni zatitni sustav
Tijelo odlagalita
Zavrni pokrov
Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedei geosintetski materijali:

- polimerni materijali za razdvajanje dva geomehaniki razliita
1. Geotekstili
materijala, za filtriranje i dreniranje, za zatitu drugih geosintetika.
2. Geomree
- polimerni materijali koji slue za armiranje, zatitu od erozije.
3. Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje slue za sprjeavanje prolaza
tekuina ili plinova.
4. Geokompoziti - razliiti geosintetiki materijali koji se koriste za dreniranje.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

U podruju obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedee skupine postupaka

(Potonik 1997.) :
bioloka obrada ( "hladna" )
termika obrada ( "topla" )

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA ODLAGALITE OTPADA

PRUDINEC/JAKUEVEC
Ekoloki doprinosi:
Oieno 40 ha podruja nekadanjeg neureenog odlagalita
Izgraeno 35 ha sanitarne deponije
Sprijeeno zagaenje izvorita pitke te omogueno stalno ienje i praenje podzemnih
voda
Sprijeeno zagaivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima
Fiziki pokazatelji:
Izvrena sanacija 4.300.000 m3 starog smea (prebaeno na vodonepropusnu podlogu)
Izvrena sanacija 500.000 m3 novog smea
Spaljeno u postrojenju za obradu odlagalinog plina 2.100,000 m3 deponijskog plina
Ispumpano 16.000.000.000 litara oneiene podzemne vode
Ugraeno: 5 km cijevi, 330.000 m2 geomembrana, 620.000 m2 geotekstila, 530.000
m3 ljunka, 1.300.000 m3 zemljanih materijala

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALITA OTPADA

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

ZATITA OKOLIA I BUKA

Buka je poremeaj kvalitete zraka jainom zvuka.
- meunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB
- prosjeno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA -

PREPORUENA LITERATURA
RAU, . 1991: ZATITA PRIRODE I OVJEKOVA OKOLIA ( udbenik ),
umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.
BARI, D., PANJOL, ., VUJANI, V. & ROSAVEC, R. 2005: Problematika zatite
voda i mora u Republici Hrvatskoj, umarski list, br. 11-12, 611-622, Zagreb.
BARI, D., DEELJIN, D., PANJOL, . & ROSAVEC, R. 2006: Osnovne znaajke
gospodarenja otpadom na otoku Rabu. Zbornik radova 1. meunarodnog
savjetovanja Gospodarenje otpadom na otocima, 1-13, Zadar.
BARI, D., IVANI, V. 2010: Utjecaj odlagalita otpada Prudinec/Jakuevec na
oneienje okolia. umarski list br. 7-8, 347-359, Zagreb.
BARI, D., DUBRAVAC, T., PANJOL, . 2010: Upravljanje komunalnim otpadom na
jadranskim otocima. Zbornik radova, meunarodna konferencija Upravljanje opasnim
i neopasnim otpadom u regiji. Sarajevo, 325-329.
PANJOL, . 1996: Zatita prirode i okolia u Republici Hrvatskoj, umarski list, br. 3-4,
107-119, Zagreb.
PANJOL, ., DEELJIN, D., & BARI, D. 2000: Utjecaj odlagalita otpada Sorinj na
stanje okolia otoka Raba. Zbornik radova VI meunarodnog simpozija
Gospodarenje otpadom Zagreb 2000., 475-486, Zagreb.

CARTER, N. 2004: Strategije zatite okolia, Barbat, Zagreb.

GLAVA, V. 1999: Uvod u globalnu ekologiju, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia i
Hrvatske ume d.o.o., Zagreb.
MARINOVI-UZELAC, A. 2001: Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb.
MARTINOVI, J. 1997: Tloznanstvo u zatiti okolia, Dravna uprava za zatitu okolia.
Zagreb.
MILANOVI, Z., RADOVI, S., VUI, V. 2002: Otpad nije smee, Gospodarstvo
i okoli, Mtg-topgraf. Zagreb.
POTONIK, V. 1997: Obrada komunalnog otpada svjetska iskustva,
MTG Consulting, ZGO d.o.o., Dravna uprava za zatitu okolia. Zagreb.
POTONIK, V., LAY, V. 2002: Obnovljivi izvori energije i zatita okolia u
Hrvatskoj, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja RH i Barbat.
Zagreb.
RIANOVI, J., 2004: Geografija mora, Meridijani, Samobor.
TEDESCHI, S., 1997: Zatita voda, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb.
BIOEN Program koritenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba), 2001:
Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb.
Ekoloki leksikon, 2001: Barbat i Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja
Republike Hrvatske, Zagreb.

izv.prof.dr.sc. D. Bari

- ZATITA OKOLIA http://www.mzoip.hr

http://www.azo.hr
http://www.fzoeu.hr
http://www.hr.undp.org/croatia/en/home.html
http://www.eea.europa.eu
http://europa.eu/pol/env/

izv.prof.dr.sc. D. Bari