Predmeti istraivanja povijesti pedagogije :

Openito govorei, predmet prouavanja su ljudi i njihovi meusobni odnosi i sve ono
to je izvan tih odnosa na njih utjecalo (prirodni fenomeni, klima)
Povijest: znanost o ljudskom drutvu, tj. spoznavanje prolosti ovjeanstva i sve
fenomene treba istraivati u prostor vremenu u kojem su se deavali. Povijesni
prostor je utjecao na dogaaj. Nije rije samo o geografskom prostoru ve o
ekonomskom i drutvenom tj. kulturnom razvoju koji je utjecao na taj dogaaj.
Vrijeme je znaajno kao fenomen trajanja neke pojave i u kojem se razdoblju neto
dogodilo.
Pri prouavanju treba povjesniar izuzeti svoj sustav vrijednosti (koji pripada dananjici).
Termin pedagogija (gr.) voenje djeteta
Pais - paidos dijete (djeak)
Ago (agei) voditi
Paidagogos rob koji je pazio prvo na fiziku sigurnost, a postupno termin preuzima i
atribute odgoja.
Ueni Grci nakon pada stare Grke dolaze u Rim i poduavaju djecu bogataa.
Paedagogus ueni Grci (ne robovi)
Danas termin pedagog ima trostruko znaanje:
1) pedagog je svaki profesionalni uitelj ili odgajatelj (glazbeni pedagog, muzejski
pedagog)
2) struni suradnik (profesor pedagogije) u struno razvijenim slubama
3) pedagog je i znanstvenik koji istrauje odgojno obrazovne probleme
Najee definicije pedagogije :
Pedagogija je znanost o odgoju
Pedagija je znanost o odgoju i obrazovanju
Edukologija
Andragogija, gerontogoija, hebeogogija (voenje mladih)
Ove razlike u definicijama polaze od razliitih teorija s obzirom na predmet pouavanja i s
obzirom na kulturni kontekst u kojem se prouava.
Pedagogija se konstituira u 19. st. (Herbart). Ona je vrlo mlada znanost, njen predmet
prouavanja je sastavni dio drutvenog konteksta, a danas se drutva brzo mijenjaju, pa se i
sami ljudi brzo mijenjaju, pa se stoga i pedagogija mora brzo mijenjati odnosno prilagoavati,
a da ne govorimo o tom da bi trebala biti i ispred vremena.
Europska pedagogija se razvila iz njemake kulture.
U anglo saksonskom podruju pedaogija nije zasebna znanost. U SAD u razine znanosti
se bave prouavanjem odgoja (oni imaju znanost o odgoju). Kod njih termin pedagog znai
neto drugo. On se prevodi kao edukationist (History of education).
U engleskom curiculum ne znai isto to i kod nas.
Pedagogija ima svoju odgojno obrazovnu dimenziju. Prerasla je period djetinjstva (na koju
se prvenstveno odnosila). Danas govorim o cjeloivotnom uenju. Zato su ljudi sastavni dio
pedagogije iako ih neki izdvajaju iz pedagogije jer i dalje pedagogiju smatraju za odgoj i
obrazovanje u djetinjstvu.

Znanost o odgoju :
Obrazovanje
Odgoj
Oni koji ovako definiraju pedagogiju,
smatraju obrazovanje uim pojmom.

Znanost o odgoju i obrazovanju :

Odgoj
Obrazovanje
Oni koji ovako definiraju pedagogiju
smatraju da se odgoj i obrazovanje preklapaju, ali
da odgoj ima djelomino svoje podruje, a
obrazovanje djelomino svoje.

Koja je definicija bolja?

Moramo to sami istraiti. Ovo treba znati, kada itamo neki tekst iz pedagogije trebamo se
pitati tj. zakljuiti koji je stav svakog pojedinog autora, i u tome kontekstu razumjeti ono to
itamo. Radei kao pedagozi, mijenjat emo svoje stavove, razvijati se i to je ba ono to
treba.
Predmet pedagogije je odgoj.
Zadatak pedagogije je otkrivanje zakonitosti u odgoju na temelju kojih se formuliraju zakoni
Sve situacije koje su kaotine, ne mogu se prouavati i ne mogu se izvesti pravilnosti,
zakonitosti. U odgoju postoje pravilnosti, situacije koje se mogu prouavati.
Zakonitost je poseban poredak meu stvarima, procesima i u prirodi koja objektivno postoji
bez obzira na to je li poznat ili nije (dan/no).
Zakon je oblik spoznaje zakonitosti, koji manje ili vie moe biti blizak toj zakonitosti
(objanjavanje dan/no).
Zakoni u odgoju i zakonitosti su drugaije nego u ostalim znanostima. U pedagogiji odgojno
djelovanje jednom te istom mjerom na istom ueniku ne moraju dati iste rezultate.
Odstupanja su zato od zakonitosti puno vee nego u drugim znanostima. Zbog toga je tee i
koristiti zakone u pedagogiji. U pedagogiji nema sigurnog recepta. Pedagoka preporuka ne
mora dati 100% sigurne rezultate to ostavlja dojam nestrunosti.
Obzirom na sloenost odgojnog djelovanja ne moemo biti sigurni u rezultate. Etinost i
sloboda su individualni pa tako i postupci mogu biti razliiti. Intelektualna i emocionalna
dimenzija odgoja i obrazovanja ne moe se izolirano promatrati.
Deskriptivni zakoni istrauju na bazinoj razini. Objanjavaju kako zakonitost
funkcionira.
Eksplikativni zakoni radi korak vie i objanjava zato se neto deava (uzrono
posljedine veze).
Normativni zakoni je specifinost pedagogije. Usmjeren je prema projekciji razvoja,
tj. uputama za odgojno djelovanje.
Metodologija (gr) meta + hodos + logos = put otkrivanja istine. To je put kojim znanost
otkriva zakonitosti svoga predmeta. Metodologija povijesti pedagogije je i dio metodologije
pedagogije i metodologije povijesti.
Povijest pedagogije je znanstvena disciplina koja prouava pedagogiju i odgoj u prolosti, tj.
odgoja i obrazovanja u prolosti.
Posebna vrijednost povijesti pedagogije je u tome to je riznica ivog znanja (ljudi koji su
istraivali ovo podruje kroz povijest).
Povijest pedagogije znanstvena je disciplina konstituirana u 18.st. i to u okviru njemake
povijesne misli. Od 19.st. moemo smatrati da je poeo njen ubrzan razvoj.

Konstituiranje sistema pedagogijskih disciplina (17. i 18. st.)

vrlo znaajno za pedagogiju

gradi se novi odgojni i kolski sistem
teorijski se utemeljuju pedagogijske discipline

Janamos Komensky, eh (1592 1670) pripadnik vjerske sekte, protestant, biskup, ratno
doba, izbjeglitvo, teak ivot, gubitak djece.
Uloga u pedagogiji identina je ulozi F. Bacona i R. Descartesa u filozofiji, Kopernika u
astronomiji. U svojim djelima uopava pedagoku teoriju znanosti. Zaetnik pedagogije
novog doba. Gradi pedagogijski i kolski sistem koji traje sve do danas. Vjeruje u veliku mo
odgoja i pozitivnost ovjeka. ovjek je najodliniji stvor..odgoj ga formulira u cjelini.
Komensky vjeruje da se od svakog ovjeka moe napraviti puno, tj. od svakog uenika se
moe izgraditi ovjek.
kola je radionica ovjenosti sa zadatkom da ui sve o svemu, zalaganje za cjeloivotno
obrazovanje. Ona je opa, obavezna i jedinstvena za sve, muko, ensko, bogato, siromano.
Organizacija kole i nastave. Tvorac 45 minutnog kolskog sata, kolske godine, predmeta,
razreda. Formula zakonitosti u podruju didaktike.
Djelo Velika didaktika. Praktiko skoro sve je isto do danas. Na teorijskom planu
naznaio osnove i pokazao perspektivu razvoja pedagogijske znanosti i teoriju obrazovanja.
John Locke (1632 1704), filozof, sociolog i pedagog. Djelo Misli o odgoju
Teorija odgoja :
Odbacuje uenje o uroenim idejama i zagovara empirizam
Drutvena sredina i odgoj imaju najvee znaenje u razvitku ovjeka - 90% linosti je utjecaj
odgoja (okoline), a 10% nasljee
Presudna uloga ovjeka u djetinjstvu i mladosti
Jean Jacques Rousseau (1712 1778)
Otkriva slabosti skolastike kole i feudalnog odgoja i suprotstavlja mu nacrt novog,
prirodnog, opeljudskog odgoja. Djelo Emil ili O odgoju. Izazvalo buru u Hrvatskoj,
mada je prevedeno zbog deizma.
Temelj su ideje francuske revolucije (bratstvo, sloboda i jednakost)
Suprotstavlja se vjerovanju da je ovjek greno stvorenje - po njemu, ovjek je dobar, treba ga
odgajati u skladu s prirodom . Ljudi su loi kad je okolina loa.Utemeljitelj je nadrealizma.
Odgajatelj treba biti uzgajatelj (vrtlar osigurava optimalne uvjete za razvoj, ne mijenjati
biljku)
Temeljni zadatak odgoja je odgoj dobrote, smatra odgoj vaniji od obrazovanja. Temeljna
svrha je odgoj slobodnog ovjeka jer smisao nije u odgajanju vojnika, sudaca i sveenika ve
ovjeka. Dobro odgojen ovjek, bit e dobar za svaki poziv (duboki humanizam).
Problem kod Rousseau je raskorak u teoriji i praksi (moda je uzrok njegova psihika bolest).
Johann Heinrich Pestalozzi (1746 1827) vicarac (tada je vicarska bila pod Francuskom)
Postavio temelje itavom nizu pedagogijskih disciplina. Njegov ivot i rad nadahnuti su
filantropizmom (voli ljude). Pomagao je, davao je ak osobni imetak siromanima i
nemonima. Za njega je svrha odgoja razvitak ovjenosti. To se postigne skladnim
razvitkom. Obiteljska, predkolska, domska i kolska pedagogija ili odgoj.
Razvio novu didaktiku u duhu Komenskog. Pojava metodike elementarne nastave, djelo
Kako Gertruda ui svoju djecu.

Radio praktino na prosvjeivanju odraslih kako da bolje ive. Osnovao je odgojne domove
povezao rad i obrazovanje za siromane i naputenu djecu. Ti domovi su financijski propadali,
ali svaki put je izaao duhovno bogatiji. Francuska mu je povjerila odgojni zavod gdje je
skrbio o djeci ratnoj siroadi. U starosti tek pie, kada nema vie snage za praktini rad.
Friedtich Frobel (1782 1852)
Pod utjecajem Pestalozzija. itav ivot posvetio predkolskom odgoju i razvoju predkolske
pedagogije. Organizira odgojne zavode jer shvaa da su djeca preputena ulici (roditelji rade
industrijalizacija). Priprema odgoj za rad u vrtiima, osniva ih, teorijski razrauje sistem
predkolskog odgoja, stvara didaktiki materijal i osniva metodiku predkolskog odgoja.
Utemeljitelj predkolskog odgoja.
Odgajanje ovjeka.
Frierdrich Adolf Diesterweg (1790 1866)
Pod utjecajem Pestalozzija. Osnovna kola, organizacija uiteljskih kola i osposobljavanje
uitelja.
Putokaz za obrazovanje njemakih uitelja
U Hrvatskoj Ivan Filipovi je ono to je Diesterweg u svijetu.
Postignuta autonomija pedagogijske znanosti (19.st)!
Kant predavao na sveuilitu u okviru filozofije i pedagogije (u Kaljingradu)
Johann Friedrich Herbart (1776 1841)
Nasljeuje 1805. Kantovu katedralu
1806. djelo Opa pedagogija izvedena iz odgojnog cilja. U djelu pregledno izlae temeljni
smisao pedagogije kao zasebne znanosti. Razlikuje pedagogijsku teoriju od prakse i smatra ih
zasebnima. Razdvaja pedagogiju i filozofiju.
Pedagokom radu treba prethoditi teorija jer samo ona nas moe nauiti kako emo s pomou
iskustva i promatranja ispitivati prirodu ako elimo od nje dobiti odreene odgovore.
Herbart kae da je pedagogija normativna znanost kojoj su pomone znanosti etika i
psihologija, etika pomae u postavljanju temeljnih odrednica, a psihologija u odreivanju
puteva s kojima se dolazi do tog cilja.
Proces odgoja zapoinje vanjskim utjecajem odgajatelja.
Zadatak nastave je i put odgoja autonomija odgajanika, stega. Obrazovno je samo sadraj
nastave. Nema nastave koja nije odgojna, po njemu. Nastava je glavno sredstvo odgoja.
Nastava bez odgoja je sredstvo bez cilja. Odgoj bez nastave je cilj lien sredstva.
Utemeljio pedagogijske seminare centar pri sveuilitu koji radi obrazovanje nastavnika.
Zahvaljujui njemu, postupno se utemeljila pedagogija kao zasebna katedra na sveuilitu.
Komensky je stvorio vanjsku strukturu kole, korak naprijed radi Pestelozzi s uputom za
nastavnike, a tek Herbart sve unaprjeuje koristei psihologiju i stvara nain rada, metodu.
Autori koji dalje razvijaju njegovu teoriju, istovremeno rade i korak naprijed i korak natrag.
Herbartovu metodu shvaaju doslovno, neto to je apsolutno. Ne prilagoavaju nastavne
metode novim okolnostima. Sve to s vremenom izaziva veliku krizu u kolstvu, a onda se
javljaju mnogi pedagoki pravci na prijelazu iz 19. u 20.st koji pokuavaju rjeiti tu krizu.
Veina tih pravaca se suprotstavlja dotadanjem i pokuavaju nai nove metode. Unutar sebe
se jako razlikuju. Tri kljune ideje su zajednike (to traje do 2. svjetskog rata):
1) vee uvaavanje aktivnosti uenika u nastavi
2) uvaavanje prirode uenika
3) doivljajnost (zornost) u nastavi (povratak prirodi)