Islamska zajednica u BiH

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka
Postdiplomski studij

ULOGA I FUNKCIJA DAMIJE

Istraivaki rad

Radna grupa:
Hafizovi Muhamed
Jusi Muamer
Halilovi Salih
Mei Mevludin
Botonji Sabahudin

Mentor:
prof. dr. Senadin Lavi

Sarajevo, April 2008.

Sadraj

Uvod

......................................................... 3

Damija (jeziko znaenje)

......................................................... 5

Uloga damije u doba Poslanika a.s.

......................................................... 6

Damija kao duhovno sredite

......................................................... 7

Odvajanje funkcija damije

......................................................... 8

Damijski obredi

......................................................... 8

Doprinos imama funkciji damije

......................................................... 12

Damija kao znaajan medij u drutvu

......................................................... 13

Damija i mekteb

......................................................... 14

Mogunosti za uspostavu novog mekteba

......................................................... 16

Medlis Islamske zajednice Sarajevo

......................................................... 19

Zakljuak

......................................................... 24

Literatura

......................................................... 26

Uvod

Tema ovog istraivakog rada jeste uloga i funkcija damije. Damija je okosnica
islamskog vjerskog ivota. Funkcije damije su mnogobrojne. Mnoge od njih su se vremenom
odvojile od damije i poprimile karakter samostalnih i neovisnih ustanova i institucija. Pored
toga veliki broj tih funkcija ostao je vezan uz damiju i skoro da je neodvojiv od nje. U ovom
istraivakom radu mi emo se dotaknuti nekih njenih najznaajnijih uloga i funkcija u
drutvu. Razlog zbog kojeg smo se odluili za ovu temu istraivanja jeste to to smo ukljueni
u rad mekteba i damija i vjerujemo da se mogunosti i potencijali damija i mekteba
nedovoljno iskoritavaju.
Definiranjem predmeta istraivanja pokuali smo provjeriti da li su svi potencijali,
mogunosti i funkcije damije u potpunosti iskoriteni u dananjem vremenu kod Bonjaka u
BiH.
Kao zavisne varijable uzeli smo opremljenost damija i mekteba, ukljuenost djece u
mekteb, sudjelovanje omladine i odraslih u damijskim aktivnostima, spremnost i predanost
imama u obavljanju njihovih dunosti te raznovrsnost sadraja koje nudi damija.
Naa hipoteza jeste da mogunosti i potencijali damije i mekteba nisu u potpunosti
iskoriteni u dananjem vremenu kao i to da imami nisu dovoljno zainteresirani za dodatne
aktivnosti i sadraje kako bi ljude, posebno omladinu, motivisali na ei dolazak u damiju.
Cilj i zadatak je bio da uoimo te probleme i da naemo rjeenja da se ti problemi
uklone. To smo pokuali tako to smo se na poetku ovog rada objasnili jeziko znaenje
samog izraza damija i osnovne obrede koji se obavljaju u njoj. Zatim smo objasnili kakva je
uloga damije bila u vrijeme Poslanika a.s. i ta se to tokom minulog vremena promjenilo po
pitanju funkcija vezanih za damiju.
Glavni zadatak je bio referiranje na klasinu islamsku literaturu koja govori o ulozi i
znaaju damije, anketiranje, intervjuisanje i posmatranje populacije i uzoraka istraivanja
tako da glavni dio naega rada jeste teoretska analiza dobivenih podataka.

Uzorak naeg istraivanja jesu 28 imama na podruju Medlisa Tuzla, zatim etiri
mekteba i dva razreda osnovne kole na podruju opine Gradaac i dva demata (60
ispitanika) u Medlisu Sarajevo.

Damija (jeziko znaenje)

Rije damija je arapskog porijekla, a u bosanskom jeziku oznaava vjerski (islamski)

objekat u kome se okupljaju vjernici radi zajednikog obavljanja namaza (salata), ili povodom
nekihh drugih aktivnosti. U bosanskom jeziku, tj. u rjeniku muslimana BiH, damija je
nezamisliva bez munare, pa se svaki vjerski (islamski) objekat bez munare naziva mesdidom
ili mektebom. Stoga svi ti nazivi u jezikoj upotrebi Bonjaka odreuju mjesto za namaz.
Poto su ti pojmovi arapskog porijekla, potrebno je dati pojanjenje za svaki od njih
pojedinano, u izvornom arapskom jeziku:
a) Damija: korijen ove rijei je demea, a u sebi nosi znaenje skupa, zajednice,
drutva, udruenja, grupa ili tome slino, tako da njen korijen u arapskom jeziku daje
bogatu lepezu znaenja meu kojima je i to da se u arapskom jeziku i univerzitet naziva
damijom. Iz istog korijena je i rije demat, to oznaava skupinu vjernika.
b) Mesdid: korijen ove rijei je sedede, a znai mjesto gdje se ini sedda, tj. sputanje
ela i nosa na zemlju za vrijeme namaza. Na taj nain mesdid postaje svaki objekat,
prostor, soba ili drugi lokalitet gdje vjernici obavljaju namaz.
U jednom od hadisa (izreka Muhameda s.a.v.s.) kae se da je on, Muhamed s.a.v.s.
odlikovan izmeu odtalih Allahovih poslanika i po tome to mu je Allah d.. cijelu zemlju
uinio istom, te se zato molitve mogu obavljati i na livadi, umi, poljima i drugim istim
dijelovima zemljine povrine.
Na taj nain saznajemo da se demat (skup) moe formirati ak i prije izgradnje objekte za
obavljanje namaza. U arapskoj islamskoj literaturi izraz mesdid je u iroj upotrebi u
odnosu na druge izraze, te svi takve objekti (dakle, sa i bez munare) nose u sebi znaenje
glavnog objekta u vjerskom ivotu muslimana.
Zanimiljivo je rei i to da se u Kuranu uopte ne spominje rije damija (u smislu
vjerskog objekta) nego da se, u tom smislu, uvijek upotrebljava rije mesdid.
c) Mekteb (mejtef): korijen ove rijei je ketebe to znai pisati, te to ovako oznaava
mjesto gdje se neto pie, ita, ui ili poduava. On je vrlo est sinonim u bosanskom
jeziku rijeju mesdid. Meutim, u savremenom arapskom jeziku ova rije znai biro,
ured, kancelarija i tome slino.

Nakon svih ovih jezikih odreenja za pomenute pojmove u daljem tekstu emo koristiti
uobiajeni bosanski izraz damija koji podrazumijeva ulogu sva tri spomenuta izraza.

Uloga damije u doba Poslanika, a. s.

Nimalo nije bilo sluajno da gradnja damije bude prvi korak koji je Poslanik, a. s., uinio
po dolasku u Medinu. Bio je to oigledan i jasan pokazatelj da je mesdid najvaniji faktor u
izgradnji i uspostavljanju jakog islamskog drutva. To je, zapravo, kamen temeljac za
izgradnju, kako pojedinca tako i drutva. To je vrsta i neraskidiva veza koja neprekidno i
permanentno povezuje vjernike u ideolokom, kulturnom i civilizacijskom pogledu, kroz
druenja, sticanja znanja, mjesto informisanja vjernika o aktuelnom stanju zajednice, kao i
mjesto za prakticiranje i doivljavanje raznih vrsta ibadeta.
Poslanikova, a. s. damija nije bila mjesto iskljuivo za ibadet, ve prostor kroz koji se
odvijao cjelokupan ivot muslimana sa svim njegovim sadrajima, vjerskim, drutvenim,
kulturnim, politikim, ekonomskim i dr. Poslanikov, a. s., mesdid bio je centar koji je nudio
znanje i djelo, teoriju i praksu, tu se vrilo ienje due i tijela, tu su se odreivali ciljevi
ummeta i odabiralo se najadekvatnije sredstvo za njegovu realizaciju. Tu su se jasno
raspoznavala prava i obaveze, poklanjala se panja odgajanju dua i jaanja vjernika.
Poslanikova, a. s., damija bila je institucija, dravna ustanova, stjecite graana, gdje je
nezaposleni nalazio posao, neuki nalazio znanje, tu se iskorjenjivalo siromatvo, dobijali
savjeti, tu se lijeile organske i neorganske bolesti, razmjenjivala razna iskustva, tu su graani
dobijali potrebne informacije i to kroz obligatne obrede kakav je duma namaz, dakle, bili su
obavezni doi po informaciju, morali su biti informisani! Nadalje, tu su doekivane razne
delegacije, tu su se donosili strateki planovi, pripremalo za odbranu interesa zajednice. Bio je
to institut praktinog odgoja, teren za praktinu primjenu teorijskih i humanih principa vjere.1
Ima li impresivnijeg prizora od Poslanikove, a. s., damije u ijem je okrilju naao smiraj i
slobodu Suhejb Vizantinac, Selman Perzijanac, Bilal Abesinac i drugi? Koje je to krilo
bilo toplije da bi u njemu nali mira, sigurnosti i slobode dva medinska zaraena plemena
Ews i Hazred i ugasili svoju mrnju i netrpeljivost i postali istinska braa?! ta je to tako
1

www.Sadrvan.com; Drutveno odgojna uloga damije i nemarnost muslimana, 30. 03. 2008.

vrsto povezalo Muhadire i Ensarije, da su vie voljeli jedni drugima nego sami sebi?
Odricali su se u korist drugih iako su i sami bili ugroeni! (Al-Har, 9.). To je damijski
odgoj na principima islama.2
Zato, nije iznenaujue da su damije zauzimale ogromno drutveno i duhovno mjesto u
ivotima muslimana. Damija ujedinjuje njih i njihove ciljeve. Damija prefinjuje njihove
due i pobuuje njihove misli i srca. Ona rjeava njihove probleme. Pokazuje njihovu snagu i
kohezivnost.3

Damija kao duhovno sredite

Od vremena Poslanika, a. s., pa do danas damija je imala veoma bitnu ulogu u ivotu
muslimana. Kako smo ve naveli, u samim poecima islama, damija je bila sr, dua, centar
svih segmenata ivota. Meutim, vremenom je damija polako gubila svoj iri znaaj.
Odvajanjem razliitih nivoa vlasti u doba prve etvorice halifa, i kulturni, vjerski i politiki
ivot damije se razdvaja. Uvoenjem parlamenata u dravne sisteme, konano se ovaj
aroliki i bogat ivot damije rasparao. Ipak, znaajno je spomenuti da damija, uprkos svim
nedaama i problemima sa kojima su se muslimani susretali tokom historije, nije izgubila svoj
bitan znaaj ostala je centar duhovnog sredita.
Damija je odrala segment obredoslovlja, jer su ljudi oduvijek imali potrebu za Bogom.
Ljudska svijest o stalnoj Boijoj sveprisutnosti je injenica koja je danas izrazito primjetna.
Dananji ovjek, u jeku trke za materijalizmom, treba damiju doivljavati kao najjai poticaj
za svijest o Bogu. U biu Bonjaka damija ima znaaj permanentnog okupljanja i
povezivanja, jedinstva i potpomaganja u problemima, jer je duboko uvjeren da bez damije
kao Boije kue, ovjek postaje izgubljen.

2
3

www.Sadrvan.com; Ibid, 30. 03. 2008.

www.Islaam.com; The Importance of the Mosque in Islam, 28. 03. 2008.

Odvajanje funkcija damije

Posmatrajui historijske tokove islama i uloge damije, primjetiemo da su meu

generacijama muslimana postojali razliiti pristupi izuavanju historije islama i o znaaju
damije. U elji da poprave situaciju, muslimani su imali razliita miljenja. Tradicionalisti su
zahtijevali povratak izvorima vjere u cilju ouvanja temeljnih vrijednosti islama i damije.
Revivalisti su smatrali da se muslimani moraju aktivnije ukljuiti u savremene tokove ivota,
na nain da se ponude nova rjeenja donesena razumom. Imajui u vidu ove injenice,
drutveni, politiki, kulturni i ekonomski segment damije se izdvajaju iz nje. Damije
postaju mjesta za obavljanje obreda, mjesto iste duhovnosti i povezanosti s Bogom.
Posljednjih nekoliko stoljea, tanije od dolaska Turaka na podruje Bosne, zajedno sa
dolaskom islama, pravljene su damije kao objekti u kojima se prakticirala vjera. Uz damije
su pravljeni pratei objekti, biblioteke, medrese. Ali je oito, da damija zadrava samo onaj
segment koji se tie obreda. Sve ostale funkcije damije, kao iz doba Poslanika, a. s., su
odvojene od damije. Ta praksa se odrala i do danas, uz pojedine izuzetke, gdje damije u
veim mjestima imaju vie funkcija uz dodatak islamskog centra.

Damijski obredi

Po islamskom uenju ovjek je i dualistiko i socijalno ivo bie. Dualistiko je po

tome to se sastoji od tijela i due. Uzvieni Allah kae: Stvorio sam ovjeka u najljepem
obliku.4 Takoer, u tom smislu kae da je ovjek stvoren od zemlje, kome je zatim On
udahnuo

od

Sebe

duu5,

ime

ga

je

odlikovao

iznad

ostalih

stvorenja.

ovjek je i socijalno bie, jer samo kao lan zajednice moe dobiti na vrijednosti. Zato je
institucija damije i demata osnova za pravilan i zdrav razvoj islamskog drutva. Dematlije
pripadaju odreenoj damiji i upueni su jedni na druge u svim segmentima zajednikog im
ivota. Cijelim nizom propisa islam je posvetio posebnu panju podizanju svijesti pojedinca u
zajednici, svijesti o ljubavi prema brai muslimanima, kao i humanizmu prema svim drugim
4
5

Kur'an, poglavlje At-Tin, 4

Kur'an, poglavlje Al-Hidr, 29

ljudima i biima. U kombinaciji dualistikog i socijalnog ovjeka islam zahtijeva ravnoteu

duha i tijela, jer takav sklad omoguava napredak i u duhovnom i u materijalnom pogledu,
kako pojedinaca, tako i drutva u cjelini. Svaki poremeaj ravnotee odraava se na ivot i
zdravlje, opet i pojednica i zajednice.
Damija sa aktivnim imamom i dematlijama prua velike mogunosti u razvoju i
napretku drutva, kako na duhovnom, tako i u materijalnom pogledu. Ona je jo uvijek
centralno mjesto svakodnevnog muslimanskog ivota olienog u zajednikim namazima,
vjerskoj pouci i druenju openito.
Uloga damije nije ista kao nekad i sad. Mnogo toga se promjenilo od vremena
Poslanika Muhameda a.s. ali odreena uloga damije kao i pojedini obredi i dalje su ostali
nepromjenjeni i strogo vezani za damiju. Neki od tih obreda veu se jo od prvih dana islama
i prve damije u Medini i kao takvi imaju uporite u Kur'anu i sunetu, ali i neki su s
vremenom nastajali i do dana dananjeg ostali neizostavni dio damijskih obreda pogotovo
kod nas u Bosni i Hercegovini.
Kada su u pitanju obredi koje je Kur'an i sunet naredio ili preporuio muslimanima da
obavljaju u damiji jesu namazi u dematu. Prije svega to su svakodnevni namazi kojih ima
pet, ali i pored njih tu su jo i duma namaz, zatim dva bajrama, teravih namaz, denaza
namaz te razne nafile namazi.

1. Namaz je posebna vrsta ibadeta. Kao takav, namaz je stub, temelj i osnova islama. To
je prvi farz (stroga obaveza), posle oitavanja Allahove d.. jednoe i priznavanje
Muhammeda a.s. kao Allahovog poslanika. Namaz su klanjali svi Boiji poslanici od
Adema do Muhammeda a.s.. Svrha namaza je da nas duhovno priblii Allahu i da u
naoj svijesti oivljava i jaa misao o Njemu. Vjernik se pomou namaza uzdie
svome Gospodaru, pa Ga spominje, moli i doziva.
Kae Uzvieni Allah:
"Ja sam uistinu Allah, drugog boga, osim Mene nema; zato se samo Meni klanjaj i
namaz obavljaj - da bi ti uvijek na umu bio."6

Kur'an, poglavlje Taha, 14

Dnevnih namaza ima pet i svaki obavljen u dematu ima odreenu vrijednost i nagradu. Prvi
muslimani su posebno pazili i vodili rauna da pet dnevnih namaza obavljaju u dematu u
damijama. Kod nas u Bosni i Hercegovini pet dnevnih namaza su neizostavni dio damijskih
obreda. U mnogim damijama se obavlja svih pet dnevnih namaza, ali na alost ima i damija
u kojima se obavljaju samo dva ili tri dnevna namaza. Ima ak i damija u kojima se nikako
ne obavljaju dnevni namazi, samo dume ili bajram namazi kao i teravih namaz u vrijeme
ramazana.

2. Duma sedmini namaz. Imami se trude da u damijama objasne vanost naredbi i

zabrana koje je Zakonodavac uspostavio. Damije u kojima su imami kvalitetni,
postiu izuzetne uspjehe u tom pogledu, pa se esto moe uti kako je imam odrao
veoma dobru hutbu (predavanje petkom prije klanjanja dume namaza) da se poslije to
i prepriava. Sedmini namazi odlikuju se i prisustvom veeg broja vjernika dematlija u odnosu na brojnost demata na dnevnim namazima. U takvim prilikama
imam, svojom sposobnou, ukazuje na stalnu potrebu ouvanja i jaanja svoga imana
i vjere i ubjeenja, ime se postie vee duhovno zadovoljstvo.

3. Bajram-namazi Dva su bajram-namaza u godini i tada su nae damije

najposjeenije. Imami treba to da iskoriste kao dobru priliku kako bi to vie rekli, jer
tu su i oni posjetioci koji dou dva puta godinje to je prema naim saznanjima
nerazjanjen fenomen budui da je prisustvo na bajramima i do deset puta vee.

4. Denaza-namaz; Klanjati denazu-namaz umrloj osobi je obavezujua dunost 'farzi

kifaje' za muslimana. Kod nas je dugo vremena uobiajeno da se denaza-namaz
umrlim obavlja obino pred damijom, iza obavljenog nekog redovnog namaza, podne
ili ikindije, i to uvijek skupno za imamom. I na denazama je izraena prisutnost ljudi
koji ne prakticiraju odlazak u damiju.
5. Jedna od znaajnijih dobrih inovacija je i godinje obiljeavanje Poslanikova
roendana (Mevludun~Nebijj). Ovaj dogaaj se proslavlja irom islamskog svijeta
10

gdje se ljudi okupljaju radi uenja Kur'ana, raznih Islamskih sadraja i ponaosob
podsjeanja na Poslanikovo roenje, ivot i Boansku misiju cijelom svijetu. Tom
prilikom se esto rtvuju kurbani, pripremaju razna dozvoljena (halal) jela i pia da se
poaste siromasi i vjernici openito. Tom prilikom se vjernici zahvaljuju Allahu traei
od Njega da jo vie uzvisi i poasti Svog zadnjeg Poslanika Muhammeda (sallallahu
alejhi ve sellem). Pravedni, uevni i plemeniti vladar: el~Muzaffer, Kralj Irbila je
inicirao ovu praksu obiljeavanja Poslanikova roendana prije nekih 900 godina, i
naiao na mnoge pohvale kako od obinog naroda tako i od Islamski vjerskih
autoriteta kao to su Egipatski hafizi: Ibn Hader El-Asqalanijj i Delalud-Din EsSujutijj. Poznati uenjak Hadisa, Ebul-Hattab Ibn Dihjah, je napisao knjigu za tog
kralja koja e se itati specijalno na toj proslavi, i ne postoji nijedan znaajniji uenjak
koji je pokudio ovu inovaciju proslave Poslanikova roendana. Mevludi se kod nas u
Bosni jo i ue povodom drugih znaajnijih dogaaja, prije svega povodom etiri
mubarek noi.

6. Tevhidi- Pored uenja Kur'ana umrlim, itavog ili u odlomcima, te obavljanja namaza
u istu svrhu, kod naih muslimana je obiaj da se ue tevhidi. Tevhid kao oblik ibadeta
je tzv. skupni ili zajedniki ibadet gdje se izraava i oituje Allahovo jedinstvo. Sastoji
se od uenja odreenih Kur'anskih sura, aereta i ajeta, zatim od izraza pokajanja za
uinjene grijehe (istigfar), potom od salavata na Allahovog Poslanika i njegovu
porodicu (S), te napokon od skupnog i jedinstvenog zikra izgovaranja, sjeanja i
dozivanja Allaha Njegovim lijepim imenima. Tevhid se ui na taj nain to uesnici
sjede na koljena tako da oblikuju krug/halku. Imam, ejh, bula, muallima ili za to
ovlatena osoba sjedi u proelju i vodi zikr tevhid. Po njegovom zavretku ui se
dova, a sevabi od prouenog zikra poklanjaju se dui umrle osobe zbog koje se ui i
odrava tevhid. Uaima i svim prisutnima takoer pripadaju mnogostruke koristi i na
ovom i na buduem svijetu, a to se esto gubi iz vida i zapravo ne vjeruje u takvo to.
Ovi tevhidi se mahom ue po kuama, rijee po damijama i tekijama. Uglavnom su
to enski tevhidi iji je fenomen naglaeno izraen na podruju Sarajeva i to meu
populacijom koja ovo okupljanje (tevhid) smatra vanijim nego neku drugu
prvostepenu vjersku dunost.

11

Doprinos imama funkciji damije

U ovom podnaslovu elimo ukazati na linost imama kao nosioca jedne od funkcija
damije, obrazovanosti imama na podruju Medlisa Tuzla, te o tome koliko imami ulau
truda u to dosljednijem obavljanju ove svete dunosti. Od 25 stalno uposlenih imama 12 ih je
visokoobrazovanih, jedan je magistar. Primjetna je tendencija u posljednjih nekoliko godina
porasta obrazovanosti imama i rada na usavravanju.
elimo skrenuti panju na nekoliko bitnih odrednica. Naime, postavlja se pitanje koliko
zaista imami ulau truda i elje u to bolje izvravanje svojih diunosti. Veoma je slab odnos
izmeu imama i vjerouitelja u kolama na planu poboljanja usvajanja moralnih i ljudskih
vrijednosti kod djece. Udbenike, koji su predvieni za izvoenje vjerske nastave u kolama,
veoma rijetko piu imami. Razlog za to nalazimo u pasivnosti imama za konkretni doprinos.
Kao jo jedna pogubna injenica jeste i, da se sve vie meu imamima javlja nedosljednost, te
da u prvi plan esto pomjeraju obrazovanje naspram odgoja. Od djece se zahtijeva usvajanje
nebrojeno mnogo podataka i injenica, uz malo obraanje panje na odgoj djece kao
moralnih, estitih i potenih ljudi.
Ova pasivnost spram odgoja djece, treba se traiti u tome to u pojedinim sluajevima
imami zamjenjuju pojam religije i vjere. Funkcije damije treba obavljati s ljubavlju, s vie
vjere, odnosno nastojati promjeniti ovakvo stanje jaanjem vjere, a slabljenjem religije.
Obavljati svoje obaveze zato to je to sveta dunost, dato od Boga Dragog, a ne zato to je tu
prisutan ljudski zakon, zajednica koja je iznad pojedinca.
Napravili smo krai intervju sa trojicom imama, te im postavili nekoliko pitanja, kao to
su: Koliko su imami na podruju Medlisa Tuzla obrazovani i postoje li tendencije u daljem
obrazovanju imama? Koje su uloge imama u damijama, te koliko ih sprovode u stvarnosti?
Trebaju li imami uloiti vie napora u obavljanju svojih zadaa? Da li damiji treba vratiti onu
ulogu koju je imala u vrijeme Poslanika, a. s.? Dobili smo veoma oprene odgovore. Svi su
sloni da je obrazovanost imama u stalnom porastu, jer ovaj Medlis daje izuzetno veliku
podrku strunom usavravanju imama.
Meutim, razlike se javljaju kod uloge damije. Jedan od imama tvrdi da damija treba
imati ulogu kao i u doba Poslanika, a. s., a razlog tome je, to e se na taj nain, nudei iri
12

dijapazon funkcija damije, vie privui djece, omladine i starijih. Opreno miljenje je da je
nemogue u dananjoj situaciji, u drutvenom poretku kakav jeste, oiviti one uloge damije
iz doba Boijeg Poslanika. Damija treba da ostane duhovno sredite u ivotu svakog
vjernika, ambijent gdje e napajati svoje due vjerom, pokornou Allahu, ambijent koji e ih
svakog trenutka podsjeati na Uzvienog, gdje e razvijati svijest o stalnoj potrebi za Bogom.
Damija e biti mjesto stalnog jaanja imana-vjere, zajednitva i potpomaganja u vjeri.

Damija kao znaajan medij u drutvu

Iako ivimo u drutvu gdje je vjera odvojena od drave, moemo kazati da damija ipak
ima veliki utjecaj na drutvo i javno miljenje. Damija, iako predstavlja mjesto za duhovno
uzdizanje i pokornost Allahu, imami u damijama imaju potpunu slobodu miljenja i govora.
Na indirektan nain mogu uticati na razmiljanja ljudi. Preko sedminih predavanja-duma i
drugih oblika usmenog izlaganja i prenoenja informacija, imami ljude savjetuju kako u
pitanjima vjere, tako i u segmentima ivota koji su odvojeni od damije. Jer je dunost imama
da dematlije obavjetavaju o svemu to se deava oko njih, da im daju korisne ivotne
savjete.

13

Damija i mekteb

Ovim dijelom istraivanja pokuaemo ustanoviti koji su potencijalni razlozi zbog

kojih samo 36,66 djece7 koja spadaju u skupinu mektebske populacije8 upisuju mektebsku
pouku, te zato je procenat prisutnosti upisane djece na asovima 64, 91 ? Jesu li razlozi
tome nemogunost mekteba da odgovore potrebama i interesima dananjih mladih narataja,
slabi materijalno-tehniki uvjeti i neopremljenost, neadekvatnost mektebskih nastavnih
planova i programa, indolentnost i nestrunost muallima ili neki drugi razlozi?
Nema sumnje da su mektebi kroz cijelu povijest muslima Bosne i Hercegovine igrali
vanu ako ne i najpresudniju ulogu u vjerskom obrazovanju i odgoju bosanskih muslimana.
Kad je BiH u minulom desetljeu stekla neovisnost i mektebi zadobijaju potpunu slobodu u
svom djelovanju i radu nakon to je u manjoj ili veoj mjeri njegovo djelovanje ponekad
znalo biti i opstruirano u prethodnim periodima. Prema podacima Vjersko prosvjetne slube
Rijaseta IZ 94,44 djece bonjake nacinanosti uzrasta od 6-15 godina pohaa islamsku
vjeronauku u koli, a samo 36,66 njih su polaznici mektebske pouke. Dakle, 57,78 djece
koja idu na vjeronauku ne idu u mekteb. Imajui u vidu da je vjeronauka izborno-obavezan
predmet i da roditelji prije poetka svake kolske godine odluuju hoe li ili ne njihova djeca
pohaati vjeronauku pretpostavljamo da roditelji i njihova uvjerenja ne predstavljaju prepreku
na putu odlaska djece u mektebe, jer ukoliko im dozvoljavaju da pohaaju vjeronauku zato ih
ne bi pustili da idu i na mektebsku nastavu. Dakle, glavni je zadatak motivirati, zainteresirati i
privui djecu da se upiu a potom i redovito dolaze u mekteb. No, imamo li mektebe i
muallime koji e udovoljiti ovom zadatku i koji e privui i ostatak od 57,78 djece u
mektebe.
Da bismo ovo provjerili posjetili smo dva mekteba iz ruralne sredine (mektebi u
dematima Srnice i Meia Donja) i dva mekteba iz urbane sredine (mektebi Reuf-begove
damije i Bukvare) na podruju Medlisa Gradaac. Prisustvovali smo na po tri asa u
svakom mektebu, promatrali izvoenje nastave i i stekli uvid u uvjete u kojima funkciniraju.

asopis za odgoj i obrazovanje Novi Muallim,br. 2, Udruenje ilmijje Islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2000., str.79.

Pojam ''mektebska populacija'' u ovom radu oznaava djecu od 6-15 godina iji su roditelji saglasni da im djeca pohaaju

islamsku vjeronauku.

14

Materijalno-tehniki uslovi
-Nijedan od etiri mekteba u potpunosti ne udovoljavaju materijalno-tehnikim
uvjetima koje pred njih postavlja Pravilnik o mektebima i mektebskoj nastavi. tavie, dva
mekteba su na granici minimalnih uvjete za rad.
-Od nastavnih pomagala mektebi raspolau samo tablom, kredom, jednim do dva plakata i
kasetofonom dok samo jedan mekteb posjeduje projekat i fonolaboratorijsku opremu to je
daleko iznad zahtjeva pravilnika.
Nain izvoenja nastave
- nastava se izvodi po grupama koje ukljuuju po nekoliko razreda,
-najee se koriste tradicionalni individualni i grupni oblik rada,
-u svim mektebima nastava se redovno odrava, svi muallimi uredno vode Matine knjige,
Razredne knjige i sveske priprema.
Struna sprema muallima
-jedan muallim ima VSS, jedan VS, a dva SSS,
-rijetko ili gotovo nikako se ne organizuju struna usavravanja i seminari za muallime iz
metodike islamske vjeronauke,
Vannastavne aktivnosti
-dva od etiri mekteba organizuju jednom godinje ekskurziju i izlete,
-osim povremenog okupljanja horske sekcije ne postoje vannastavne aktivnosti i sekcije.
Neovisno od ovih posjeta mektebima, napravili smo i posjetu dva odjeljenja estog
razreda

JU O ,,Dr. Safvet-beg Baagi'' u Gradacu. Meu njima su bili uenici koji

pohaaju mektebsku nastavu u mektebima Reuf-begova damija i Bukvara ali i onih uenika
koji uopte ne pohaaju mektebsku nastavu. Uenicima smo postavili dva pitanja: ''ta biste
voljeli da imate u mektebu?'' i ''ta vam se ne svia u mektebu i mektebskoj nastavi?'' Na
prvo pitanje dobijali smo sljedee odgovore:
- Da se pribave stolovi i stolice i da zimi redovno ima grijanje.
15

- Da imamo kompjutere kako bismo ponekad mogli igrati igrice.

- Da se uz mektebe napravi igralite i da se poslije nastave odravaju vannastavne
sportske aktivnosti.
- Da se s vremena na vrijeme organizuje malonogometna mektebska liga za djeake a
za djevoice u odbojci u kojoj bi sudjelovalo vie mekteba.
- Da se napravi horska sekcija koja e se ee okupljati a ne samo pred blagdane.
- Da se organiziraju kursevi arapskog i engleskog jezika.
- Da se ponekad odre izleti i ekskurzije.
- Da se ee organizira ''islamski kviz'' i drugi vidovi takmienja.
- Da nam se da vie prilike da pokaemo i prezentirati naueno znanje roditeljima i
rodbini.
- Da se nastava ponekad odri i na otvorenom.
Na pitanje ''ta vam se ne svia u mektebu i mektebskoj nastavi?'' dobili smo sljedee
odgovore:
- to ponekad moram sjediti na podu.
- to ponekad nemamo grijanja.
- to moram dugo ekati na red da bih odgovarao svoju zadau.
- to moram ekati da svi odgovaraju zadau iz moje grupe pa tek onda da idem kui.
- To to je gradivo prilino dosadno kao da se ui uvijek jedno te isto.
- to moramo uiti dosta toga napamet
- Jedan uenik je kazao: Ne svia mise to to se u mektebu, ukoliko ne elim uiti
arapsko pismo, ne moe nauiti nita vie od onog to se ui na asovima vjeronauke.

Mogunosti za uspostavu novog mekteba''

Smatramo da je mekteb oduvijek igrao vanu ulogu u prosvjetljivanju mladih

narataja i njihovom spremanju da se ispravno suoe sa moralnim dilemama i izazovima..
Ovakva uloga mekteba naroito je neophodna u dananjem vremenu kada su i djeca suoena
sa raznim poastima modernog doba kao to su droga, alkohol, kocka, nemoralnost,
preputenost ulici, otuenost i sl. Uz porodicu i kolu, i mekteb moe dati ogroman doprinos u
spaavanju mladih i osposobljavanju mladih za zdrav i ispravan ivot.

16

Meutim, iz istraivanja se da primijetiti da neki mektebi jo uvijek nemaju

obezbijeene optimalne materijalno-tehnike uslove rada. To sigurno djeluje na motivaciju
uenika to su oni i sami potvrdili. Zaista je teko oekivati da e djeca iz tople sobe dolaziti u
hladan mekteb i sluati predavanja. Isto tako nepojmljivo je da su neki od demata mnogo
vie obraali panje na enterijer i eksterijer damije i damijskog dvorita nego na
opremljenost uionice. Tako jedna od etiri damije ima mimberu od nekoliko hiljada KM, a
nema klupa u uionici! Imami bi morali biti svjesni ovog ( svog ili propusta dematlija, nije ni
bitno) i trebali bi raditi da se u opremanju damije prioritet da mektebskoj uionici nad svim
ostalim.
Nadalje, ukoliko se eli cijela mektebska populacija privui u mektebe oni se moraju
opremiti savremenim nastavnim sredstvima i pomagalima poput kompjutera, projektora,
interneta, karti i plakata, odgovarajuih nastavni materijala i sl. Time bi se mektebska nastava
znaajno osavremenila i uinila mnogo interesantnijom, a muallim bi koristei ova pomagala
postao mnogo cjenjeniji u oima uenika. To bi mu otvorilo mogunost da suhoparne
nastavne jedinke i asove poprati odgovarujiim dokumentarnim programima, filmovima,
crtiima, slikama, prezentacijama i sl. i na taj nain mobilizira ueniku panju i obogati i
proiri njihove interese.
Analizom sadraja nastavnih planova i programa islamske vjeronauke i mekteba
doli smo do saznanja da je velik broj sadraja identian. Budui da svi uenici, izuzev onih
mlaih od est godina, koji idu u mekteb pohaaju istovremeno i islamsku vjeronauku u
kolama, potrebno je voditi rauna da se isti sadraji ne ponavljaju i u mektebu. U tom smislu
muallim treba uspostaviti suradnju sa vjerouiteljem kole u koju idu njegovi uenici.
Meutim, praksa pokazuje da je saradnja izmeu vjerouitelja i muallima izuzetno slaba iako
rade na ostvarivanju skoro istih ciljeva i zadataka. Izbjegavanjem ponovnog uenja onog to
su uenici ve obradili na asovima islamske vjeronauke u koli, muallim dobija daleko vie
vremena za uvoenje slobodnih aktivnosti.
Jedna od stvari na kojima su djeca najvie insistirala bile su vannastavne aktivnosti, a
naroito sportske. Premda nijedan od navedenih mekteba nema svoje igralite, ipak postoji
nain da se neke od vannastavnih aktivnosti organiziraju. Za sekciju stonotenisa naprimjer,
nije potrebno igralite niti velik prostor, a za uenike bi predstavljala veliku radost. Uz manja
ulaganja mogu se organizirati barem mjeseno razna sportska takmienja na oblinjim
sportskim igralitima izmeu uenika razliitih razreda mektebske nastave ili se moe ak
pokrenuti mektebska liga na podruju cijelog medlisa. Teko je oekivati da e neki mektebi
ikada imati igralite zbog iskrivljenog miljenja pojedinih dematlija da bi igralite uz
17

damiju povrijedilo svetost harema ( damijskog dvorita) ili zbog skuenosti prostora. Dotad
bi trebalo raditi na promjeni takvog miljenja i uslovljavati, kao to to Pravilnik o mektebima
i mektebskoj nastavi i ini, sve novije mektebe ili mektebe koji su u procesu izgradnje da ih
posjeduju.
Osim sportskih vannastavnih aktivnosti u mektebu se mogu pokrenuti i druge sekcije
za koje uenici iskau interes. Bilo bi poeljno organizirati kurs arapskog i engleskog jezika,
horsku sekciju, kurseve iz povijesti islama, islamske kulture i civilizacije, pokrenuti izdavanje
mektebskih novina, organizirati ljetnu kolu Kur'ana i sl. za uenike veeg uzrasta. Kurs
arapskog jezika bi umoguio uenicima da lake steknu uvid u znaenja kur'anskih poglavja
koja se ue u namazima, a kurs engleskog da uenici poveajui stupanj svog opeg
obrazovanja. Na ovome bi trebalo insistirati naroito u ruralnim sredinama u kojima uenici
nemaju puno mogunosti da i izvan kole obogauju i proiruju svoja znanja.
No, da li muallimi svojom strunom spremom mogu odgovoriti ovim zahtjevima?
Prema Izvjetaju o radu Medlisa IZ Gradaac za 2007. god. s ijeg podruja smo odabrali
pomenuta etiri mekteba kao uzorke ovog dijela istraivanja, od 32 zaposlena imama srednju
strunu spremu imaju 23, viu 3, a visoku 6. Prema tome, teko da imami sami mogu
udovoljiti gornjim zahtjevima. Stoga je pored strunog usavravanja i dokolovavanja
muallima potrebno uspostaviti vrstu suradnju sa lokalnom zajednicom bez ije potpore se ne
mogu oekivati znaajni rezultati. Izvoenje vannastavnih aktivnosti moe se realizirati uz
pomo starijih uenika, studenata, strunjaka razliitih profilai svih onih koji na odgovarajui
nain mogu doprinijeti osmiljavanju i osvjeavanju odgojno-obrazovnog procesa u mektebu.
Ovakav pristup izgrauje svijest o izuzetnom drutvenom znaaju mekteba i omoguava da se
svaki pojedinac osjea korisnim i vanim za pravovremeno i sadrajno upotpunjavanje
islamskog ivota u svojoj sredini.

18

Medlis Islamske zajednice Sarajevo

U ovom dijelu rada cilj nam je istraiti kolika je prisutnost omladine u obavljanju
svakodnevnih vjerskih obreda, zbog ega mladi ne dolaze u damiju, koliko se imami trude u
radu s mladima, koje sadraje nam nudi damija, jesu li mogunosti damije iskoritene u
dananjem vremenu i ta je, prema miljenju mladih, neophodno poduzeti da omladina ee
dolazi u damiju.
Istraivanja su provedena u dva sarajevska demata, dematu Ilida i Vogoa.
Podatke smo prikupili anketiranjem i intervjuiranjem a na kraju smo tekstualno obradili
dobivene podatke.

Ankete
Anketa za mlade dematlije sadri 10 pitanja, a obuhvatila je ukupno 60 ispitanika sa
podruja sarajevskoga medlisa, tanije, po 30 ispitanika iz svakog demata. Anketa je raena
za mlade dematlije u dobi od 8. razreda osnovne kole do perioda enidbe u periodu od
15.02.2008. do 15.03.2008. godine. U anketi se nismo koristili metodom sluajnoga uzorka iz
objektivnog razloga to su nam za relevantne podatke trebali ispitanici za koje se pretpostavlja
da koliko-toliko poznaju problem koji istraujemo i da, bar ponekad, dolaze u damiju, tako
da su anketirane samo osobe koje su u datom periodu dolazile u damiju.
Analizirajui odgovore dobivene anketom doli smo do sljedeih zakljuaka:
Na jedno od najbitnijih pitanja za nae istraivanje Da li vai vrnjaci redovno
izvravaju vjerske obaveze svih 60 ispitanika je odgovorilo da smatraju da njihovi
vrnjaci ne izvravaju redovno svoje vjerske obaveze.
Anketom smo doli do saznanja da veina anketiranih, njih 24, svakodnevno dolazi na
namaz, 18 doe ponekad, a 16 samo petkom.
Takoer, veina-50 ispitanika, smatra da su obavezni dolaziti u damiju i da su od
svojih imama nauili koja je vanost damije i demata za mlade ljude.

19

 Kao razlog za nedolazak u damiju veina-32 ispitanika kao razlog navodi nedostatak
vremena, 8 ispitanika ne dolaze jer nema mladih osoba, 4 jer im imam i damija ne
nude nita interesantno i ie e kad ostare, dok 12 ispitanika ne dolazi iz drugih
razloga.
Iz pitanja o aktivnosti imama doli smo do podataka da se imami dovoljno trude-36
ispitanih, 20 je odgovorilo da se trude ali nedovoljno, dok su samo 4 odgovora da se
imami ne trude nikako. 26 je odgovorilo da ih esto imami pozivaju na dodatne
aktivnosti za mlade, 24 da je to rijetko i 10 nikako.
Na pitanje Da li bi se upisali u mekteb za osobe njihove ivotne dobi ak 40 mladih je
odgovorilo da bi, a samo 14 da ne bi. Ovaj podatak je bitan iz razloga to ve od
sedmog razreda osnovne kole mladi prestaju ii u mekteb a u srednjoj koli u
Sarajevu nema vjeronauke. Ovaj odgovor nam kazuje koje su elje i potrebe mladih i
ta zahtijevaju od svojih imama i demata.
Svi ispitanici smatraju da potencijali i mogunosti damije u dananjem vremenu nisu
dovoljno iskoritene
Na pitanje ta je potrebno poduzeti da bi mladi ljudi vie i ee dolazili u damiju
veina mladih, njih 26, odgovorili su da je potrebno organizirati dodatne aktivnosti za
omladinu (predavanja, druenja, videoprojekcije i sl.)
Takoer, 22 ispitanika smatra da nedostaje poseban prostor za mlade (prostor za
druenje, zabavu, edukaciju i sl.)
Samo mali broj, est anketiranih smatra da se mladi trebaju ukljuiti u organizaciju
demata.

Intervju

Pored anketnih upitnika, u ovom dijelu rada uradili smo i intervju sa zamjenikom
glavnog imama MIZ Sarajevo Malik ef. ljivom, koordinatorom Omladinskog sektora
Medlisa Miralemom Babajiem i jednim od najuspjenijih imama u radu sa omladinom
hafizom Sadrudin ef. Ieriem-imamom Careve damije. Cilj i zadatak intervjua sa
pomenutim osobama u Medlisu je, prije svega, doi do saznanja bitnih za nae istraivanje
kao to su:

20

-da li i na koji nain Medlis vodi brigu o mladim dematlijama,

-kako ocjenjuju stanje u kompletnom Medlisu po ovom pitanju,
-koje aktivnosti Medlis organizuje sa omladinom,
-koji je razlog uspjenosti najuspjenijih imama,
-koji su njihovi prijedlozi u smislu veeg broja mladih u damijama i slino.
Raen je vezani9 tip intervjua.
Intervju sa zamjenikom glavnog imama MIZ Sarajevo Malik ef. ljivom
Iz intervjua sa Malik ef. ljivom doli smo do sljedeih podataka:
Da Medlis nema uope podataka koliko mladi ljudi dolaze u damiju i kakvo
je stanje u dematima u tom smislu te da i imami ne vode evidenciju o broju
mladih osoba u njihovim dematima
Po miljenju Malika ef. angairanost imama po ovom pitanju je nedovoljna i
mladi su zapostavljeni
U kontinuitetu nema posebnih sastanaka, seminara, okruglih stolova i sl. za
imame po ovom pitanju
Takoer, ovakvih susreta nema ni sa mladima osim u dematima studentskih
domova
Da se mladi vrlo rijetko obraaju s ciljem pokretanja odreenih aktivnosti u
Medlisu ili nekom od demata, ali je na njihovu incijativu osnovan
Omladinsku sektor Medlisa 2006. godine
Malikov prijedlog za rad sa omladinom jesu programi van damija
Intervju sa koordinatorom Omladinskog sektora Medlisa Miralemom Babajiem
Poto smo iz intervjua s Malik-efendijom doli do saznanja da je pri Medlisu osnovan
poseban sektor za omladinu i s obzirom na predmet ovog dijela rada odluili smo se i na
intervju sa njegovim koordinatorom kako bismo doli do to je mogue relevantnijih podataka
za nae istraivanje.
9

9 Dr. Vladimir Mui u djelu Metodologija pedagokog istraivanja vezani intervju definie kao onaj u kom su
pitanja unaprijed precizirana, ponekad i doslovno, a ponekad samo sadrajno. Vie o ovome vidjeti u: cit. djelo,
Svjetlost, Sarajevo 1979. god.

21

Doli smo do sljedeih saznanja:

Omladinski sektor svoju je aktivnost fokusirao na obilazak demata i animiranje
omladine na samoorganizovanje po dematima, organiziranje razliitih sadraja za ovu
populaciju demata
Ideja je dobro prihvaena od mladih koji su najvie zainteresovani za druenje i
edukaciju
Trenutno se stalo sa navedenim aktivnostima i svedene su na pojedinane projekte
povodom znaajnijih datuma u hidretskom kalendaru
Miralem kao uzrok tomu smatra:
- nepostojanje volje kako od Rijaseta i Medlisa tako i od mladih
- nedostatak posebnog prostora za potrebe mladih van damija
- nedovoljan broj angairanih u radu sa omladinom
- nedostatak financijskih sredstava
- postojanje drugih organizacija koje s mladima rade na vjerskoj bazi i koje imaju
posebne prostorije koje Rijaset nema
Ne postoji strategija rada sa omladinom i volja da se ovo pitanje pokrene sa mrtve
take

Intervju sa hafizom Sadrudin ef. Ieriem

U uvodu u na rad rekli smo da emo kao metodu prikupljanja podataka koristiti
intervju s najuspjenijim imamima u radu sa dematlijama, posebno omladinom, kako bismo
pokuali doznati metode njihove uspjenosti. Hafiz Ieri je imam Careve damije u Sarajevu
i jedan je od uspjenijih imama u Medlisu. Iz naeg intervjua s njim doli smo do
interesantnih podataka. Neki od njih nam ukazuju na mogue uzroke njegovog uspjeha, a to
su:

Pored be-vakata namaza, mektebske nastave, dume-namaza hafiz Ieri organizuje

dodatne aktivnosti imama u dematu a neke od njih su:
-

halka tefsira-tumaenje Kur'ana ponedjeljkom poslije jacije-namaza

22

omladinsko druenje etvrtkom poslije jacije-namaza gdje mladi ue o islamu,

organizuju predavanja, iftare u ramazanu, planiraju izlete i akcije
humanitarnog karaktera i sl.

druenje za odrasle dematlije petkom poslije akama gdje se izuava

Kur'ansko pismo-sufara, tedvid-pravilno uenje Kur'ana i tefsir-tumaenje
Kur'ana

desno krilo damije rezervisano je za dodatne aktivnosti i ono je odvojeno od prostora

za namaz
Na omladinskim druenjima bude 20-30 osoba iz razliitih demata
Na pitanje ta bi, prema Vaem miljenju trebalo poduzeti da ljudi, posebno mladi,
vie i ee dolaze u damiju hafiz Ieri smatra da su to razliite aktivnosti sa
dematlijama. Iz svoga iskustva kee da, npr. polaznici sufare, nakon zavrenog kursa
i dalje dolaze u Carevu damiju i tu sluaju mukabelu.
U Carevoj damiji adaptira se prostor od 70 kvadratnih metara koji se nalazi u
podrumu ispod urednitva Glasnika koji e se koristiti za potrebe mladih. U taj
prostor uloeno je oko 20 000 KM.

23

Zakljuak

Rezimirajui sve naprijed napisano, namee nam se nekoliko zakljuaka. Bosna je kroz
historiju pretrpjela mnoge promjene, bila je pod Osmanskom vlau, potom AustroUgarskom, a danas se u njoj smjenjuju razliite vladajue strukture. Damija kao duhovno
sredite muslimana, uvijek je okupljala vjernike, inei ih ujedinjenim. Ona je bila centar
njihovog svakodnevnog zbivanja, dajui im snage za sueljavanje sa problemima.
Realno posmatrajui situaciju Bonjaka, njihov odnos prema damiji, shvatamo da u
ovakvim okolnostima, damija nam mora biti duhovno sredite, poticaj na svijest o Bogu
Uzvienom. Neizvodivo je danas napraviti da damija u sebi sadri sve ono to je ona bila u
doba Boijeg Poslanika, jer su se mnoge institucije odvojile od damije. Meutim, damije
nam pruaju niz drugih mogunosti koje se mogu iskoristiti u savremenom dobu.
Istraivanja su pokazala da veina mladih ne izvravaju vjerske obaveze i da je ova
populacija, koja je bila uzorak istraivanja, potpuno zanemarena, te da je gotovo nema u
damijama. Rezultati pokazuju da potencijali i mogunosti damije nisu u potpunosti
iskoritene u dananjem vremenu kao i to da imami nisu dovoljno zainteresovani za dodatni
rad s omladinom. Uzmemo li u obzir da veina sarajevskih damija, ili da svaka opina, ima
damiju s dodatnim, neiskoritenim prostorom ( Istiqlal, .Vila, Sokolovi Kolonija, Hadii,
Kobilja Glava, Dobrinja ) moemo zakljuiti da damije donekle mogu zadovoljiti potrebe
mladih. Mnogo je mogunosti koje damija prua, a koje se ne iskoritavaju. Jedna od njih je
urs-mjesto za predavanje koji se danas samo radi forme gradi u damijama, a mogue ga je
ustupiti strunjacima iz razliitih oblasti kako bi drali predavanje o aktuelnim, ivotnim
pitanjima dananjice u kojima imami nisu kompetentni. Rezultati pokazuju da opremljenost
damije nije uzrok aktivnog demata, ve je to ipak imamovo zalaganje i sadraji koje on
organizuje. Tako je u dematima mogue organizovati razliite programe, predavanja,
projekcije, druenja, izlete, kvizove, sportska takmienja, iftare, humanitarne akcije i sl. za
koje nisu potrebni posebni uslovi, a predpostavljamo da bi poveali broj mladih osoba u
damiji.
24

Saznali smo da Rijaset i Medlis, osim tretiranja problema, uope nemaju strategiju rada s
omladinom. Smatra se da su za rad s omladinom potrebni programi van damija, ali kako
Rijaset, tako ni Medlis ni demati, ne nude nita od programa van damije. injenice
potvruju da su mladi organizovani van institucija Islamske zajednice kroz tekije, demate
studentskih domova, razna udruenja i organizacije. Takoer, prisutna je pojava izostanka
populacije srednje dobi u damijama budui da su ankete radili uglavnom mladi. Iz razgovora
sa jednim od imama zakljuili smo da razlog izostanka ove populacije jeste njihovo
nepohaanje mekteba u ranoj ivotnoj dobi.
Djecu u mektebima trebamo mnogo vie odgajati, pa onda obrazovati, tako to emo ih
odgajati da odrastu kao zdrave linosti, estite, moralne, pune razumijevanja za druge i
drugaije, a damija treba ostati kao dua svakog vjernika, bez koje bi mu ivot bio
nezamisliv.
Uloga mekteba kojeg danas posjedujemo reducirana je na isto vjersku pouku.
Suvremene potrebe najmlaih pripadnika islama iziskuju nune promjene u njegovom nainu
funkcioniranja. Novi mekteb'' treba da bude ne samo uionica za stjecanja vjerskog znanja
ve i mjesto za usvajanje raznovrsnih edukativnih sadraja, mjesto za odmor, druenje,
rekreaciju i razonodu sa vrnjacima. Na taj nain bi se motivirali svi pripadnici mektebske
populacije na dolazak u mektebe.
Glavne pretpostavke za uspostavu ovako koncipiranih mekteba su: mektebski
prostori sa odgovarajuom opremom i infrastrukturom, kadrovsko jaanje i dodatno
osposobljavanje muallima te razvijena suradnja sa dematom. Vrlo je vjerovatno da mekteb
kakav sada imamo u nadolazeem vremenu nee moi zadovoljiti ni minimum potreba koje se
trae od njega.
Utjecaj mekteba na profiliranje tokova vjerskog odgojno-obrazovnog rada moe ii
do nesluenih razmjera. Ti utjecaji su sada potrebniji nego ikad i zato je njegova
transformacija nuna. Cjelovita transformacija e biti i ostvariva ako se tome prie kao
jednom procesu i zadatku koji e, idui iz faze u fazu, stajati pred ovim, ali i mnogim
narednim generacijama.
injenice su da se sve vie gradi novih damija u BiH, kao i to da se mnogi protive
tolikom broju damija smatrajui ih nepotrebnim. Mi smatramo, ako budu u potpunosti
iskoritene mogunosti damije, da e to dovesti do smanjenja sve vee pojave drutvenih

25

devijacija kao to su droga, alkohol, prostitucija, kriminal, nasilje, korupcija, raspad porodice
itd.

Literatura

1.

Korkut, Besim, Kur'an asni, Medina Munevera, 1991.

2.

Mui, Vladimir: Metodologija pedagokog istraivanja, Sarajevo, Svjetlost, 1979.

3.

www.bakije.com/zucenje.htm

4.

www.hajrat.com/files/Literatura/tekstovi/Dvije%20tri%20o%20mevludu.doc

5.

www.iltizam.org/index.php?ime=tekstovi&tekstovi=tekst&id=-28294844

6.

www.Islaam.com; The Importance of the Mosque in Islam, 28. 03. 2008.

7.

www.novihorizonti.com/test/tekst.asp?ArtikalID=538

8.

www.rijaset.ba/index.php?Itemid=57&id=778&option=com_content&task=view

9.

www.Sadrvan.com; Drutveno odgojna uloga damije i nemarnost muslimana, 30. 03.

2008.

10.

www.Sadrvan.com; Ibid, 30. 03. 2008.

11.

www.znaci.com/islam_u_drustvu/fenomenologija/art107_0.html

26