JEZIČNA KOMUNIKACIJA I

JEZIČNE DJELATNOSTI
Jasminka Vrban, prof. hrv. jez.
 Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga
jezika
 Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe
mora mu se posvećivati velika odgovornost

 Važno je SLUŠATI dijete da bi poslije ono nas slušalo i

od nas učilo!
Kada savladamo KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE, možemo se
posvetiti razvoju JEZIČNIH DJELATNOSTI.

Za termin JEZIČNA DJELATNOST ponekad se koriste i termini

JEZIČNA AKTIVNOST, VJEŠTINA, SPOSOBNOST.

Nju čine:
- SLUŠANJE
- GOVORENJE
- ČITANJE
- PISANJE
 1. SLUŠANJE je vrsta receptivne čovjekove sposobnosti
(sposobnosti primanja ) koja omogućuje usvajanje glasova nekog
jezika.
 2. GOVORENJE je vrsta proizvodne ( produktivne ) jezične
djelatnosti kojom se prenosi usmena poruka.

 Temeljna jedinica govorenja jest GOVORNI ČIN - obuhvaća

*SADRŽAJ GOVORENJA – o čemu se govori
 *IZRAZ GOVRENJA – izbor jezičnih jedinica pomoću kojih se govor
ostvaruje
 *ZNAČENJE GOVORA- što izgovoreni sadržaj znači
 *NAMJERU GOVORNIKA- koja je svrha govora
 *KONTEKST GOVORA – okruženje u okviru kojeg se govor
ostvaruje
 GOVORNI ČINOVI ostvaruje se kao:
 A) DIJALOG – razgovor između dvoje ljudi pri čemu se uloge
govornika i slušatelja neprestano izmjenjuju.
Vrste dijaloga: javni ili osobni razgovor, svakodnevni razgovor,
rekreativni ( “vihor misli”), poslovni ili službeni razgovor, intervju,
razgovorne igre ( igranje jezikom u svrhu poticanja komunikacije ).

B) MONOLOG – samogovor, individualan govorni čin bez

smjenjivanja sugovornika u komunikaciji.
Vrste : opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje, tumačenje,
upućivanje.
 C) POLILOŠKI GOVORNI OBLICI – zamjenjivanje uloga govornika i
slušatelja, komunikacija u kojoj sudjeluje više osoba.

 3. ČITANJE – aktivnost primanja informacija u pisanom obliku koja

ovisi o nekoliko sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju.
 Proces čitanja je dvojak: to je VJEŠTINA ( primanje i odašiljanje
poruka u priopćavanju ) i SPOSOBNOST ( interpretativno čitanje
kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vještine čitanja ).

 4. PISANJE – složena produktivna djelatnost koja zahtijeva

poznavanje slovnog sustava te usvajanje gramatičko – pravopisnih
pravila i normi nekoga jezika.
 U nastavi izražavanja 3 su etape u razvoju opće pismenosti:
 1. usvajanje velikih i malih tiskanih i pisanih slova te savladavanje
tehnike pisanja
 2. učenje pravopisnih pravila i zakonitosti
 3. razvoj stvaralačkog pisanja

 SVRHA I CILJ provođenja JEZIČNE DJELATNOSTI jest ostvaraj što

više razine pismenosti – što objedinjuje tehniku i vještinu pisanja, ali
i samostalno stvaralačko pisanje.
 Opći ciljevi ispita u razrednoj nastavi
(hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, strani
jezik u redovnoj nastavi)

• osposobljenost za komunikaciju na hrvatskom i

prvom stranom jeziku koja se očituje u jezičnim
djelatnostima slušanja, čitanja i pisanja
•osposobljenost za kritičko mišljenje
•ovladanost osnovnom matematičkom i prirodoslovnom
pismenošću
•osposobljenost za rješavanje problema primjenom
činjeničnoga, konceptualnoga i procesnog znanja
stečenoga u svim nastavnim područjima
 OBRAZOVNI ISHODI MORAJU
ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI
ZNANJA

 Činjenično (obuhvaća osnovne elemente,

poznavanje terminologije unutar
predmeta)
 Konceptualno ( obuhvaća poznavanje
kategorija i klasifikacija, principa i
generalizacija, teorija, modela, struktura...)
 Proceduralno ( znanje procedure – kako
nešto učiniti, znanje vještina ...)
 OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI
JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH
PROCESA
 Pamćenje – nabraja, ponavlja
 Razumijevanje – može objasniti
 Primjenjivanje (koristiti se naučenim) –
računa, rješava probleme
 Analiziranje (razumjeti zašto) - razvrstava,
izvodi, pretpostavke
 Sintetiziranje (procijeniti) – kreira, oblikuje
 Procjenjivanje (reorganizirati u nove oblike) –
vrjednuje, izabire
 RAZINE
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA OBRAZOVNIH
OBRAZOVNI ISHODI – HRVATSKI JEZIK PROCESA
 samostalno pročitati kraći tekst primjena
 ostvariti spoznaju i doživljaj pročitanoga teksta primjena
analiza
 povezati likove s mjestom i vremenom radnje analiza
 povezati događaje u proznom tekstu s mjestom i analiza
vremenom radnje
 zamijetiti i izdvojiti događaj u pripovjednom tekstu analiza
 zamijetiti važne pojedinosti u događaju razumijevanje
analiza
 utvrditi uzročno-posljedične veze među događajima na razumijevanje
doslovnoj razini teksta analiza
 zamijetiti i izdvojiti dijelove teksta koji dokazuju razumijevanje
postavljenu tvrdnju analiza
 utvrditi uzroke izdvojenom događaju razumijevanje
analiza
 zaključivati na temelju izdvojenih činjenica razumijevnnje
analiza
 utvrditi uzročno-posljedične odnose u dubljim razumijevanje
slojevima teksta analiza
 otkriti poruku u pročitanom tekstu razumijevanje
analiza
 zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod, razumijevanje
zaplet, rasplet) analiza
 iskazati svojim riječima jednostavne izraze razumijevanje
prenesena značenja primjena
stvaranje
 uspoređivati po značenju izdvojene leksičke razumijevanje
jedinice primjena
 sastavljati rečenice od zadanih nizova riječi razumijevanje
primjena

 razlikovati imenice, glagole i pridjeve razumijevanje

primjena

 preoblikovati riječi u skladu s gramatičkom normom razumijevanje

(vješto se služiti riječima) primjena
stvaranje
 pisati u skladu s pravopisnom normom (veliko razumijevanje
slovo na početku rečenice i u vlastitim imenicama, primjena
interpunkcijski znakovi za obilježavanje kraja
rečenice)
 samostalno stvaralački pisati (oblikovati sastavak razumijevanje
uz poticaj) primjena
stvaranje
 IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ
KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE
 U ranoj etapi usvajanja i učenja materinskoga
jezika valja poticati funkcionalnu nastavu jezika
uz primjere iz stvarnog života tj. učenikova
svakodnevnog okruženja.
 1. IGRA
 Primjer provođenja pripovjedne monološke
vježbe, tj. PRIČANJE PRIČE NA OSNOVI
NATUKNICA. Svrha je bogaćenje rječnika,
usvajanje riječi na razini aktivne uporabe,
povezivanje sadržaja izražavanja sa sadržajem
gramatike i pravopisa.
 - učenici sjede u krugu, voditelj zadaje riječ koja
će biti zadani pojam ( tematska riječ npr. LJETO,
DOM, SREĆA, DOBRO…)
 - zadaća svakog uč. jest da uz zadani pojma
asocira i poveže što više novih riječi ( tako se
stvaraju tematske skupine riječi )
 - onaj tko se ne može dosjetiti nove riječi ili
ponavlja već izrečenu riječ, ispada iz igre
 - pobjeđuje onaj uč. koji pronađe najviše
odgovarajućih riječi uz zadani pojam
 - prilikom nabrajanja valja riječi povezivati uz
zadani pojam, npr. u jednom krugu samo
imenice, u drugome glagole…
 - prema tematskim riječima i asocijacijama
učenici mogu smisliti i ispripovijedati priču
 - za DZ tu priču mogu zapisati-ne mora biti
pisana,već igra-2 u paru usmeno, s roditeljima
 - kao primjer zadanih pojmova mogu poslužiti
npr. riječi DOBRO, LOŠE, OKRUGLO, ZELENO,
TIHO.
 Uz svaki pojam valja nabrojiti što više imenica i glagola
koje se mogu svrstati po zadani pojam.

DOBRO ( tematska riječ )

IMENICE : mama, tata, ljubav, igra, mir, glazba, prijatelj,

brat, domovina, more, zdravlje, bogatstvo, sunce, petica,
cvijeće…
GLAGOLI : igrati se, voljeti, spavati, kupati se, pjevati,
veseliti se, crtati, družiti se, učiti, putovati, slaviti…
 2. IGRA – GLASOVNI LANAC
 - učenici sjede u krugu, učitelj zadaje početni
glas
 - svatko redom dodaje još jedan glas, zadaća –
složiti smislenu riječ
 - tko dovrši riječ, zna objasniti njeno značenje te
je upotrijebiti u rečenici – dobiva bod
 - ukoliko nešto od toga ne zna – nema bodova
 - cilj : prikupiti 10 bodova
 Npr. učitelj izgovara glas /m/, jedan učenik
dodaje /a/, drugi učenik glas /m/, treći /a/.
 Treći odmah pojašnjava:
 MAMA – imenica ženskog roda u jednini,
riječ od milja za majku, to je žena koja me
rodila i brine o meni i voli me
 Moja mama je najbolja i najljepša mama
na svijetu. Draga mama, sretan ti Majčin
dan!
 3. IGRA – ZAMIŠLJANJE I
POGAĐANJE GLASOVA
- učenici podijeljeni u 3 skupine
 - jedan učenik zamisli glas, ostali
pokušavaju pogoditi o čemu je riječ
 npr.postavljaju pitanja tipa: Nalazi li se taj
glas npr. u riječi mir? Je li to glas /m/?
 - ako je odgovor potvrdan, pitanja
postavljaju učenici iste skupine, ako je
niječan – druga skupina
 - svaki točno pogođeni glas – 1 bod
 - na kraju igre, od pogođenih se glasova
pokušava složiti što više novih riječi
 - svaka točno složena riječ – 2 boda
 - bodovi se zbrajaju, a pobjednik je skupina s
najviše osvojenih bodova

 Npr. zamišljeni je glas bio /r/

 - svaki učenik skupine koja je pogodila mora
smisliti i pogoditi riječ koja sadrži navedeni glas.
IMENICE: ruka, rame, rijeka, roba glas /r/ na početku riječi
more, otrov, naranča glas /r/ u sredini riječi
dar, mir, prozor glas /r/ na kraju riječi
ormar, mornar, primjer U sredini i na kraju

GLAGOLI: ručati, raditi, reći, roniti,

darovati, kretati, oprostiti,
napraviti, urediti…
 3. IGRA -“NAJTEŽI” HRVATSKI
GLASOVI
 -Pribor : veće spužvaste kocke na koje se pribadačom
pričvrste slova napisana na papiru Č,Ć,DŽ,Đ,LJ,NJ
 Može se i napisati na ploči Č-1, Ć-2… i bacati obična,
mala kockica za “Čovječe, ne ljuti se”.
 Ovisno o broju koji se bacanjem okrene, uč. trebaju
zapisati što više riječi u kojima se na početku, u sredini ili
na kraju nalazi glas/slovo određeno kockicom.
 Ako je zapisano 6 ili više točnih riječi, igrač dobiva 3
nagradna boda.
 Ako ima 4 ili 5 točnih riječi – 2 boda, 2 ili 3 točne riječi –
1 bod.
 Svrha – skupiti što više bodova.
 4. IGRA - SLAGALICA

 Načiniti 2o kartončića u 2 boje ( 10 + 10 ). Na

npr.plavim se kartončićima napišu osnovni
dijelovi riječi. Na npr.crvenim kartončićima
napišu se najčešći nastavci.
 Svi se kartončići izmiješaju i okrenu licem prema
klupi.
 Skupine naizmjenično izvlače kartončiće i
nastoje pravilno spojiti dijelove da bi dobili
smislene i točno napisane riječi.
 Svaki točan odgovor – 1 bod.
 Pobjeđuje skupina s više točno složenih riječi.
 Cilj: spajanjem riječi “razlomljenih” na
dijelove slažu se nove riječi.

 OSNOVNI DIJELOVI RIJEČI:

 vod- , kaput- , voz- , zub- , kamen- ,ruč-
matemat- , uči- , čista- , kupa-

 NASTAVCI: - ič, -ić, -ač, -ar, , -čić , -nik , -ičar, -

telj, -čica, - onica
 5. BARBIE GRAMATIKA
( ili YU-GI-OH GRAMATIKA)
 Na veći ružičasti hamer zalijepiti 25 Barbie
sličica i označiti ih brojevima 1 – 25. Na plavom
hameru napraviti isto sa Yu-Gi-Oh sličicama.
Napraviti za svaku skupinu ( od 5 članova )
takvu “ploču za igranje”.
 IGRA:
 1.Podijeliti učenike u “ružičaste” i “plave”
skupine. Svaka skupina ima kockicu i papir s 25
pitanja. Svaki učenik ima svoju figuricu npr. Iz
kinder-jaja.
 2. Učenik koji prvi dobije 6 počinje igru.
Igraju slijeva na desno.
 3. Kada stane na polje npr.broj 3 ( ako je
nakon prvotne šestice dobio 3 ), sam
glasno čita pitanje i odgovara na isto.
 4. Ukoliko ne zna odgovor, mora stajati na
tom polju dok ne odgovori točno. ( U
međuvremenu će netko kad-tad stići na to
polje i točno odgovoriti ).
 5. Ukoliko točno odgovori, čeka sljedeći
krug i ponovo baca.
 6. Pobjednik je onaj koji prvi stigne do
cilja!
BARBIE GRAMATIKA
( ILI YU – GI – OH GRAMATIKA )
1. Nabroji otvornike!
2. Kako glasi umanjenica riječi DIJETE?
3. Kako glasi umanjenica riječi ZVIJEZDA?
4. Kako glasi uvećanica riječi SELJAK?
5. Kako glasi uvećanica riječi VOJNIK?
6. U riječi PROLJECE treba li staviti Ć ili Č?
7. U riječi LIJECNIK treba li staviti Ć ili Č?
8. Prema glagolu PJEVATI načini imenicu muškog roda
koja označava zanimanje!
9. Imenuj prostor u kojem se prodaje CVIJEĆE!
10. Imenuj prostor u kojem se prodaju LIJEKOVI!
11. Bravo, Barbie! Možeš preskočiti 2 polja!
 12. Kako glasi riječ suprotnog značenja riječi RUŽAN?
 13. Kako glasi riječ suprotnog značenja riječi PRLJAV?
 14. Preoblikuj pravilno skup riječi GITARA OD IVANA!
 15. Preoblikuj pravilno skup riječi PJESME IZ MEĐIMURJA!
 16. Od vlastitih imenica načini posvojni pridjev – KARLA OSMIJEH!
 17. Od vlastitih imenica načini posvojni pridjev - MAJA OLOVKA!
 18. Bravo, Barbie! Za nagradu možeš preskočiti ovo pitanje i
pomaknuti se za 3 polja!
 19. Od pridjeva načini imenicu – LIJEP!
 20. Od pridjeva načini imenicu – SLIJEP!
 21. Od glagola načini imenicu – POBIJEDITI!
 22. Od glagola načini imenicu – OCIJENITI!
 23. Od prve riječi načini pridjev – PLASTIKA VREĆICA!
 24. Od prve riječi načini pridjev – SUNCE NAOČALE!
 25. BRAVO, BARBIE! STIGLA SI DO CILJA!
 6. IGRA ASOCIJACIJA
 Primjer komunikacijske, funkcionalne i
stvaralačke nastave ostvaruje se u
programskom području pravopisa i
pravogovora. Nastavna jedinica je: Pisanje
posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih
imena.
 Zadaća je nastavne jedinice usvojiti
pravopisno pravilo o pisanju posvojnih
pridjeva izvedenih od vlastitih imena.
 1. Učenici su podijeljeni u 3 skupine (reda)
 2. Otkrivaju polja i pogađaju rješenja po
stupcima.
 Točan odgovor znači otkrivanje polja i
omogućuje postavljanje sljedećega
pitanja. Pobjeđuje skupina koja prva
pogodi konačno rješenje ( posvojni
pridjevi).
IGRA ASOCIJACIJA - na ploči,
prozirnici ili slajdu
A B C

- ov Markov -ski

-ev tatin -ški

-in Marijin -čki/-ćki

P O S V O J N I P R I D J E V I
 Pomoćna literatura i predavanja:

- Dunja Pavličević-Franić,
KOMUNIKACIJOM DO GRAMATIKE, Alfa,
Zagreb, 2005.
- M.Bulić: KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
 I ZA KRAJ
Neverbalna komunikacija može biti: