Auditorne vježbe 4 – Parametri antena

 antena = naprava koja služi za pretvaranje EM energije vezane za liniju ili valovod u prostorni EM val
ili obrnuto

 funkcija antene je dvojaka – služi kao element za prilagodbu linije ili valovoda s jedne strane i
slobodnog prostora s druge strane i ona zračenu energiju usmjerava po cijelom prostoru na unaprijed
utvrđen način

 budući da antena može učinkovito djelovati samo u određenom području frekvencija, gruba podjela
antena je na uskopojasne i širokopojasne

PARAMETRI ANTENA

 to su karakteristične veličine koje opisuju glavna svojstva antene i ostaju nepromijenjeni bez obzira
koristi li se antena kao prijemna ili kao odašiljačka

 pod parametre antena spadaju:

o dijagram zračenja
o usmjerenost i dobitak
o impedancija antene
o efektivna duljina antene
o efektivna površina
o polarizacija
o frekvencijsko područje

Dijagram zračenja

 svako se EM zračenje koje proizvede antena bilo kakvog geometrijskog oblika ponaša kao kuglasti val
ako je udaljenost od antene dovoljno velika

 prema tome, za velike udaljenosti svaka se antena može predočiti kao točkasti izvor, a zračenje iz takvog
izvora je radijalno

 protok energije u jedinici vremena kroz neku površinu je gustoća snage koja se prikazuje kao
Poyntingov vektor u smjeru širenja

 raspodjelu gustoće snage na površini kugle dovoljno velikog polumjera nazivamo prostornim
dijagramom zračenja

 antena koja bi jednako zračila u svim smjerovima naziva se izotropni radijator – gustoća snage na
površini kugle kod takve je antene konstantna

 budući da se iz dijagrama zračenja ne vidi polarizacija, najčešće se daje dijagram za dvije komponente
električnog polja E θ i E Φ (polarni i azimutni)

1
 skica vetrikalnog dijagrama zračenja s karakterističnim veličinama

 smjer maksimalnog zračenja – smjer u kojem zračeno polje ima maksimalnu amplitudu

 kut usmjerenosti (θD) je kut koji obuhvaća smjerove zračenja oko smjera maksimalnog zračenja
E
unutar kojih polje ne pada za više od max (gustoća snage ne pada ispod polovice one snage koja se
2
zrači u smjeru maksimalnog zračenja) – u logaritamskom mjerilu odgovara padu od 3 dB

 širina glavne latice (θn) je kut između prvih nula u dijagramu zračenja oko smjera maksimalnog
zračenja

 faktor potiskivanja sekundarnih latica (s) je omjer polja u smjeru maksimalnog zračenja i polja u
smjeru maksimalnog zračenja sekundarne latice (ako je dijagram prikazan u decibelima onda se radi
o razlici tih dviju veličina, a ne o omjeru)

 omjer naprijed-nazad je omjer polja u smjeru maksimalnog zračenja i polja u smjeru 180o u
odnosu na smjer maksimalnog zračenja

2
ZADATAK 1

Antena ima dobitak G = 15 dBi u smjeru maksimalnog zračenja, a dijagram zračenja u horizontalnoj ravnini joj
je kružni. Dijagram zračenja u vertikalnoj ravnini dan je slikom i to punom linijom za frekvenciju 900 MHz, a
isprekidanom linijom za frekvenciju 450 MHz. Odredite:

(a) Smjerove maksimalnog zračenja

(b) Kut usmjerenosti

(c) Širinu glavne latice

(d) Faktor potiskivanja sekundarne latice

(e) Smjerove za koji je dobitak antene 3 dBi

(f) Smjerove za koji je dobitak antene 9 dBi

(g) Omjer naprijed-nazad

Tražene veličine odredite za oba prikazana frekvencijska područja.

3
Usmjerenost i dobitak

 usmjerenost antene je omjer gustoće snage u smjeru maksimalnog zračenja i srednje gustoće snage na
fiksnoj udaljenosti od antene

2
E max
E max 4    r 2
2
S max Z0
D   Z0 = 120 π r = udaljenost od antene
S Pt Z0 Pt
4   r 2

Pt E2
S S Pt = izračena snaga
4 r 2 Z0
 za izotropni radijator D = 1
Pt
 s obzirom da je gustoća snage izotropnog radijatora, ova usmjerenost je usmjerenost antene u
4   r 2
odnosu na izotropni radijator

 realne antene imaju određene gubitke tako da je zračena snaga nešto manja od snage koja se privodi
anteni

 stoga se za realne antene češće koristi dobitak g g=kD

 k se naziva faktor korisnosti antene

 za antene bez gubitaka g = D

Impedancija antene

 u općem slučaju antena ima kompleksnu impedanciju pri čemu je realna komponenta jednaka sumi
otpora zračenja i otpora gubitaka

Pg Pt Rzr
Rg  Rzr  k I = struja na priključnicama antene
I
2
I2 Rzr  Rg

 impedancija antene opterećuje izlazni sklop odašiljača, odnosno predstavlja impedanciju naponskog
izvora u ekvivalentnoj shemi prijemne entene (antena je teret kao odašiljačka antena, a izvor kao
prijemna antena)

 ista antene može mijenjati impedanciju ovisno o frekvenciji – bitno zbog prilagođenja na maksimalnu
snagu

 nadomjesna shema prijemne antene

ZT=ZA*

4
ZT=ZA*
Efektivna površina antene

 omjer snage apsorbirane na prilagođenom teretu koji je priključen na antenu i gustoće snage
apsorbiranog EM vala

 koeficijent proporcionalnosti između površinske gustoće snage upadnog vala (S) i raspoložive snage
prijemne antene (snaga na priključenom teretu uz zadovoljen uvjet prilagođenja na maskimalnu
snagu)

P E2 2
Ae  P  Ae Ae  D
S Z0 4

(P je direktna snaga na prilagođenom teretu i nju uspoređujemo sa šumom)

 maksimalna moguća snaga dobije se kad je antena opterećena s otporom zračenja (R zr)

2
U A 
  2

P  2  U
 A
R zr 4 R zr

Efektivna duljina antene

 efektivna duljina prijemne antene određuje se na osnovi činjenice da je napon (U A) na

priključnicama neopterećene antene, kad se ona koristi kao prijemna antena, proporcionalan jakosti
polja (E) na mjestu prijemne antene

UA
le 
E

Dodatne formule koje će se korisitit u zadacima

S ,  
Pn ,     A   Pn ,   d d  sin dd
S ,  max 4

4 E r 2 A 2
2

D R zr  0 Ae 
A Z0 I 2 A

Pn = normalizirana snaga
ΩA = prostorni kut zračenja

5
ZADATAK 2
I
Izotropna antena zrači polje E  10 [V/m], gdje je I struja na priključnicama antene. Pronaći otpor zračenja
r
antene.

ZADATAK 3

Antena ima konstantno polje za zenitne kuteve θ od 30o do 60o, i za azimutne kuteve Φ od 0o do 90o . Ako je
E= 2 V/m, r = 100m, I = 3A odredite usmjerenost, efektivnu površinu i otpor zračenja antene. Frekvencija
zračenja je 900 MHz.

ZADATAK 4(DZ)

Antena ima konusni (stožasti) dijagram zračenja s konstantnim poljem za zenitne kuteve θ od 0 o do 45o, a polje
je 0 za kuteve od 45o do 180o. Treba odrediti usmjerenost antene, efektivnu površinu antene i otpor zračenja ako
je E = 5 V/m, r = 50 m, I = 2A. Dijagram zračenja ne ovisi o azimutnom kutu Φ. Frekvencija zračenja je 900
MHz.

ZADATAK 5(DZ)

Zadana je antena koja ima dijagram zračenja sa sporednim laticama: E = 1 V/m za θ (0o-60o), E = 0 V/m za θ
(60o-90o), E = 1/3 V/m za θ (90o-180o). Dijagram zračenja ne ovisi o azimutnom kutu Φ. Odredite usmjerenost
antene. Nakon toga izračunajte otpor zračenja ako je r = 200m, I = 4A.

PRORAČUNAVANJE SNAGE i OSJETLJIVOSTI

 osjetljivost prijemnika (minimalno potreban napon, snaga, polje na ulazu u sklopove prijemnika) –
na temelju toga se računa domet veze

 PW   U min (V ) 2 
PdBW   10 log PW  PdBm  10 log 3  PdBm   10 log  3 
 10   R0  10 

U min dBV   20 log U min V  U min dBV   20 log U min V 

 
f 2 480 2 V
2
Emin dBV m  sdBV   20 log f MHz  10 log R0  GdBi   12,8
U
 min
2
E min
R0 g c2 m

ZADATAK 6

Neka je osjetljivost prijemnika -102 dBV. Otpor prilagođenog prijemnika je 50 Ω. Dobitak antene prijemnika je
5.3 dB. Frekvencija zračenja je 900 MHz. Odredite minimalno potrebno polje na prijemniku.

6
TANKE LINEARNE ANTENE

 jedna dimenzija izražena u odnosu na drugu

 za dovoljno daleku točku P može se uzeti da je
R  d i  z   za proračun jakosti polja

 L   L
cos  cos    cos  
E 
60 I m
  2   2
r sin 

2   L 
 le  tg  
   2 

 le je efektivna duljina dipola

Poluvalni dipol


L= Pt = 73,2 IT 2 IT = struja trbuha R zr = 73.2 Ω Z = 73.2 + j 42.5 Ω D = 1.64
2

ZADATAK 7

Na prijemnik je spojen poluvalni dipol. Izračunati jakost polja za koji će antena osigurati raspoloživu snagu
jednaku osjetljivosti prijemnika. Pretpostaviti idealno prilagođenje antene na vod i prijemnik. Osjetljivost
prijemnika je -22.45 dBm, a frekvencija zračenja 1 MHz.