1.

METODA INDUCIRANE POLARIZACIJE

Referen
ce

Induciran 1. Pojava izazvana strujom koja se promatra kao odgođeni naponski

a 1. [1] odziv u geomediju koji je posljedica kapacitivnosti.
polarizaci
ja Istraživanje mineralnih sirovina, geotermalna istraživanja,
[2] hidrologija i zaštita okoliša.
Primjena
Struja prolazi kroz geomedij kroz dvije strujne (C) elektrode  mjeri
1. [3] se promjena napona preko dvije potencijalne (P) elektrode.
Princip rada 2. Za mjerenje se koriste dipol-dipol i pol-dipol elektrodne
konfiguracije. Dubinski zahvat ovisi o udaljenosti strujnog i
Elektrodn potencijalnog para elektroda. Povećanjem te udaljenosti povećava
a se i dubina zahvata  Dubina ispitivanja bilo kojeg razmaka
konfigura elektroda a povećava se korištenjem većih razdvajanja para
cija elektroda n vrijednosti.

Dubi [3] Slika 1.

na
zahv
ata

Kada se struja pusti u zemlju, tlo se napuni ili polarizira,

poput kondenzatora.
Kada se struja isključi, induciranom naboju je potrebno neko vrijeme
da se „potroši“. Količina naboja koju geomedij može primiti i vrijeme
potrebno da se ta količina primi ili otpusti koristi se kao fizikalno
dijagnostičko svojstvo vrste geomedija pod površinom.
U IP istraživanju koriste se nepolarizirane elektrode (elektrode koje
ne zadržavaju/ne oslobađaju električni naboj) tako da sav
promatrani signal dolazi iz samog tla.

IP istraživanje/mjerenje se može izvoditi kao vertikalno

sondiranje, horizontalno profiliranje (VES, HEP) i 2D ili 3D
Elektrode u tomografija.
IP
[3]
1. Kada se tok struje prekine, promatrani napon između
3. potencijalnih elektroda V0 ne pada odmah na 0.
Način Vrijednost V0 pada za V, napon uzrokovan primijenjenom strujom I,
izvedbe ostavljajući zaostali ili polarizacijski napon, Vp, uzrokovan
polarizacijom tla.
Vanjski napon mjerenja V, izaziva tok struje I, Polarizacija
IP u
vremensk naboja u geomediju zbog struje I izaziva napon Vp.
Ukupni izmjereni napon nakon isključenja struje: V0 = V + Vp
oj domeni
 Nakon isključenja struje I, vrijednost napona Vp opada u
nekom konačnom vremenu koje se može izmjeriti.
Omjer Vp/V0 = Ma naziva se prividna kapacitivnost [mV/V].

[3] Slika 2.

Kad je struja ponovo uključena, naponu je potrebno isto vrijeme da

se podigne od nule do svoje maksimalne amplitude (V+Vp).

Kapacitivnost Teško je izravno izmjeriti Vp , pa se kapacitivnost M (ms) obično

nalazi integriranjem površine ispod krivulje pada napona u odnosu
na vrijeme, potom se izračunata vrijednost dijeli s izmjerenom
vrijednosti V0.
Izmjerena kapacitivnost ovisi kako o prirodi tla, tako i o
karakteristikama ulazne struje, pa se često normalizira na
standardnu struju kako bi se uspoređivale kapacitivnosti između
Prividn različitih istražnih profila.
a
otporn Otpor (R) se izračunava pomoću Ohmovog zakona R [Ώ] = ΔV/I
ost [V/A] (omjer pada potencijala u strujnom krugu i jakosti struje kroz
elemente tog kruga predstavlja otpor R koji se računa iz ukupnog
napona: R
=V0/I).
Vrijednost R ovisi o razmaku elektroda. Da bi se odredila
vrijednost otpornosti ϼ, efekt elektrodnog rasporeda se korigira
za određeni geometrijski faktor K (ϼ=ΔV0/I*K) [Ώm]; dobivena
vrijednost je geometrijski neovisna prosječna vrijednost
1. [3] otpornosti volumena tla zahvačenog strujom i naziva se prividna
4. otpornost (ϼ).
IP u
frekvencijsk
o domeni Napon V0 na potencijalnim elektrodama se mjeri za jakost struje I pri
najmanje dvije različite frekvencije <10 Hz.
Izračunata prividna otpornost (ϼ) razlikuje se za svaku
Efekt frekvenciju (ϼ{fi}).
frekven
cije Ako je poznata frekvencija struje i ako se odrede otpornosti za
svaku frekvenciju, tada se može odrediti efekt frekvencije (FE)
kao njihov omjer ϼ{fi}/ϼ{fj} koji je ekvivalentan kapacitivnosti M.
[3]
Ako se pomnoži FE sa 100 dobivamo i postotni efekt frekvencije.
1.
Može se odrediti i metalni faktor (MF) koji će jače istaknuti rudne
5.
pojave koje osim IP uzrokuju i sniženje otpornosti.
Obrada i
interpretacij
Podaci o prividnoj otpornosti i kapacitivnosti se pažljivo
a
obrađuju koristeći specijalizirani softver.
Slika 3. prikazuje modele otpornosti i kapacitivnosti tla koji proizlaze
iz inverzije IP podataka vremenske domene koji su prikupljeni preko
zone sumnjive porfirne naslage bakra, koje obično imaju malu
otpornost i visoku kapacitivnost.
Slika 3.

Presjeci otpornosti i kapacitivnosti iznad naslaga bakra u

porfiru
 5 iteracija, RMS pogreška 9.7% (visina/otpornost)
 Presjek/profil otpornosti s velikim rasponom vrijednosti
koje djeluju kao smetnje , ne ukazuje na dobro
definirane zone male otpornosti koje bi se mogle
prepisati mineralnom depozitu.

 5 iteracija, RMS pogreška 2.4% (visina/kapacitivnost)

 Zona visoke kapacitivnosti (veliki fazni pomak,
velika kompleksna otpornost) koja može
prezentirati porfirne naslage bakra.
 Osnovni pojmovi:

Indukcija i polarizacija; indukcija podrazumijeva uvođenje struje, kao posljedica, dolazi do polarizacije.
Dipolni raspored; nema križanja kabela čime se u njima potpuno onemogućuje međusobna indukcija,
puno je osjetljiviji na površinske promjene.
Pol i dipol; Pol je „predajna“-transmitirana elektroda, a dipol je par nasuprot naelektriziranih elektroda
koje su jedna drugoj toliko blizu da se el. polje čini kao da je jedno, umjesto polja s dva različita el.pola.
Pol-dipol i dipol-dipol niz; pol-dipol niz koristi se kada geofizičar mora vidjeti duboko u jednom presjeku
zemlje. Postignuta dubina u potpunosti se temelji na udaljenosti između dviju elektroda (dipola i pola). S
druge strane, dipol-dipol niz koristi se za pružanje vrlo detaljne slike presjeka zemlje - ali će izgubiti
signal ako se dipoli postave predaleko. Oba se najčešće koriste za istraživanje minerala i rude.
Kapacitivnost; svojstvo dobrog primanja/držanja električnog naboja.
Prividna otpornost; otpor kojeg geomedij pruža prolaskom struje.
RMS; "Root Mean Square", ili u prijevodu "korijen iz kvadrata srednje
vrijednosti", efektivna vrijednost signala.
Iteracija; ponavljanje.

 Reference:

[1] H.Schön, Jürgen. »Physical Properties of Rocks: Fundamentals and Principles of Petrophysics.«
Science, 2015: 301-367.
[2] Reynolds, John M. An Introduction to Applied and Environmental Geophysics. United States: wiley,
2011.
[3] Osnove geofizičkih istraživanja, autor Franjo Šumanovac, 155-161. Zagreb: Rudarsko-geološko-
naftni fakultet, 2012.

 Slike:
Slika 1. Dipol-dipol niz, dubina zahvata
Slika 2. Napon kod uključenja i isključenja struje
Slika 3. Model otpornosti i kapacitivnosti tla