Auditorne vježbe 3 – PRIJENOSNE LINIJE

 za napajanje antena u nižem frekvencijskom području mogu se koristiti dvožični vodovi dok se za
više frekvencije koriste koaksijalni kablovi, trakaste linije, a na vrlo visokim frekvencijama valovodi

 antene mogu biti napajane simetrično i asimetrično (npr. dipol simetrično, unipol asimetrično) dok
su sami vodovi ili simetrični (dvožični vod) ili asimetrični (koaksijalna kabel)

Polje u prijenosnoj liniji

 između vodova prijenosnih linija stvara se izmjenično elektromagnetsko polje koje se propagira
duž linije kao elektromagnetski val

 ukoliko je razmak između vodova manji od λ/4, val se širi u osnovnom modu kao transverzalni
elektromagnetski (TEM) val odnosno tako da su vektori električnog polja i magnetskog polja
okomiti na smjer prostiranja (nema E i H komponente u smjeru prostiranja)

 ukoliko je razmak među linijama veći od λ/4, pojavljuju se viši modovi (načelno nepoželjni kod
propagacije duž linije)

 osim ograničenja u razmaku između vodova, postoji i ograničenje zbog samog gušenja voda

Osnovni parametri prijenosne linije

Slika 1. Simbolički prikaz elemenata linije

 promatramo element linije duljine Δx, kojemu su pridruženi induktivitet L(x) = L Δx, kapacitet
C(x) = C Δx, otpor R (x) = R Δx i vodljivost G(x) = G Δx, pri čemu:

 L predočuje serijski induktivitet po jedinici duljine linije (zbog magnetskog polja među vodičima
linije)
 C predočuje paralelni kapacitet po jedinici duljine linije (zbog električnog polja u dielektriku
među vodičima linije)
 R predočuje gubitke vodiča (zato se nalazi u seriji s induktivitetom)
 G predočuje gubitke u dielektriku

Z = R + j ωL serijska impedancija Y = G + j ωC paralelna admitancija

1
  KONSTANTA ŠIRENJA ZA DANU LINIJU

  Z Y   R  jL G  jC 

 γ je kompleksna veličina pa ju možemo predočiti kao     j gdje α predstavlja konstantu

gušenja po jedinici duljine, a β faznu konstantu (β pokazuje za koliko se radijana promijeni faza
zrake po jenom metru prijeđenog puta)

 KARAKTERISTIČNA VALNA IMPEDANCIJA LINIJE

Z R  jL
Zo  Zo 
Y G  jC

 većina linija koje se koriste u komunikacijskim sustavima predstavljaju linije s malim gubicima za
koje vrijedi ωL >>R, ωC >> G pa vrijede aproksimacije prethodnih formula koje ćemo koristiti u
proračunima

L R R
Z0  γ = j LC     LC 
C 2Z 0 2Z 0
2
 dB / km  1000 * 20 log( e )  dB / x(m)  20 log( e x )
c
 
 f

 u zadacima će se koristiti sljedeće konstante

c = 3 * 108 m/s  0  8,854  10 12 As/Vm  0  4  10 7 Vs/Am

DVOŽIČNI VOD a = polumjer vodiča

d = razmak između vodiča

 materijal između vodiča ima sljedeća

svojstva:

μ = μ0 (permeabilnost), ε = εr ε0 (permitivnost).

 na frekvencijama iznad 10 kHz pojavljuje se skin efekt  struja teče po vanjskom dijelu vodiča
debljine 

C  L 0 d  a 1 R 1 G  d
  ln   
l d a l  a f l a l d a
ln ln
a a

  predstavlja vodljivost materijala od kojeg je načinjen vodič,  d vodljivost dielektrika između

vodiča, a C, L, R i G u gornjim izrazima izračunati su po jedinici duljine

2
ZADATAK 1

Polumjer vodiča bakrenog dvožičnog voda je 2.06mm, a razmak između osi vodiča je 0.305m (npr. zračni
telefonski vodovi). Vodljivost bakra je 58∙106 S. Između vodiča dvožičnog voda je zrak. Izračunajte
otpornost, vodljivost, kapacitivnost i induktivnost voda na frekvenciji 1 MHz.

ZADATAK 2

Za vodič iz prethodnog zadatka izračunati karakterističnu valnu impedanciju i gušenje u dB/km te faznu
konstantu voda.

 ako povećavamo frekvenciju ili smanjujemo razmak među linijama, gušenje u dB/km se povećava

ZADATAK 3 (DZ)

Ponoviti Zadatke 1 i 2 za (a) f = 400 MHz (b) d = 0.01 m

KOAKSIJALNA PRIJENOSNA LINIJA BEZ GUBITAKA

- izvan koaksijalnog kabela nema polja

- samo unutarnji vodič stvara polje
- a = polumjer presjeka unutarnjeg vodiča
- b = polumjer presjeka vanjskog vodiča

1 R 1 1 1
    
f l 2  b a 

G 2 d L d b C 2 d
  ln 
l b l 2 a l b
ln ln
a a

ZADATAK 4

Polumjer poprečnog presjeka unutrašnjeg vodiča koaksijalnog kabela je 4.76mm, a polumjer vanjskog
vodiča je 10.3 mm. Između njih je zrak, a frekvencija je 3 GHz. Izračunajte R/l, C/l, L/l i G/l te gušenje po
km. Vodljivost bakra je 58∙106 S.

ZADATAK 5 (DZ)

Izračunati parametre iz prethodnog zadatka za dvožični vod sa istim karakteristikama a = 4.76 mm,
d =10.3 mm, f = 3 GHz i usporedite gušenja.

3
ZADATAK 6 (DZ)

Polumjer vodiča bakrenog dvožičnog voda je 6.985mm, a razmak između osi vodiča je 15.495mm.
Vodljivost bakra je 58∙106 S, a izmežu vodiča je zrak. Izračunajte otpornost, vodljivost, kapacitivnost i
induktivnost dvožičnog voda na frekvenciji 900 MHz. Iste parametre izračunajte za koaksijalni kabel ako je
polumjer unutrašnjeg vodiča 6.985mm, a vanjskog 15.495mm. Usporedite gušenja u dB/km.

Snaga na teretu

 ukoliko nemamo prilagođenje tereta na liniju Z t

 Z0 , na teretu se pojavljuje refleksija (dio
snage se vrati nazad valom)

 za proračun snage koja se predaje linijom na teret, odnosno snage koja se reflektira nazad u liniju,
posebno je interesantan koeficijent refleksije na mjestu tereta

Zt  Z0
K
Zt  Z0

 K je dakle kompleksni faktor refleksije na teretu

 pri mjerenju snage dovoljno je odrediti modul, koji je određen omjerom reflektirane snage i upadne
snage
P
K  
2

 Kompleksni faktor refleksije na teretu je definiran kao omjer napona reflektiranog i upadnog vala

r 1
K 
r 1

 ne možemo K mjeriti direktno, ali možemo mjeriti odnos stojnih valova  odnos max i min
stojnog vala

U 1 K
r max
1 r r(dB) = 20 log (r)
U 1 K
min

ZADATAK 7

Karakteristična valna impedancija linije je 72 Ω. Na liniju je priključen teret Zt = 50 Ω. Odredite koliki

postotak snage se reflektira i koliki je odnos stojnih valova.

ZADATAK 8

Unipol je spojen na koaksijalni kabel. Frekvencija je 400 MHz, Zt = 37 Ω, Z0 = 47.7 Ω. Ako je upadna snaga
100 W, kolika je apsorbirana snaga?