ELEKTRIČNE INSTALACIJE I SIGURNOSNE

MJERE

Tutorijal 3
Teoretska pozadina
Pod indirektnim dodirom dijelova pod naponom
podrazumjeva se direktan (neposredni) kontakt ljudi s
vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji u
normalnom pogonu nisu pod naponom, ali jesu u slučaju
kvara. Ovaj napon se naziva „naponom greške“. (Po IEC-u)

Zaštita od indirektnog dodira postiže se:

automatskim isključivanjem napona, izoliranjem ili

upotrebom uređaja klase II, postavljanjem u nevodljive
prostore, lokalnim izjednačavanjem potencijala bez
spajanja sa zemljom, električno odvajanje.
Zadatak 1
Mjerno-razvodni ormar (MRO) stambenog objekta se napaja iz priključnog
ormara (PO) kabelom PP 41 4 x 50 (mm2), dužine 20 (m). Dužina
distributivnog kabela PP 00 – Y 4 x 120 (mm2) između transformatorske
stanice (TS) i priključnog ormara (PO) iznosi 1 (km). Dužina usponskog voda
tipa (4 x P 4 (mm2) + P – Y 1 x 4 (mm2))/Φ23 (mm) između mjerno-
razvodnog ormara (MRO) i najudaljenijeg razvodnog ormara (RO) iznosi 35
(m). Otpor rasprostiranja uzemljivača stambenog objekta, koji je povezan sa
zaštitnom šinom u mjerno-razvodnom ormaru iznosi 2.9 (Ω), dok otpor
rasprostiranja uzemljivača u transformatorskoj stanici iznosi 1.5 (Ω).
Potrebno je provjeriti da li se metalno kućište razvodnog ormara (RO) može
od indirektnog dodira štititi nulovanjem. (Impedansa faznog namotaja
sekundara transformatora može da se zanemari).
Zadatak 1
Nulovanje predstavlja jedan od mogućih vidova zaštite od
indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja.

Nulovanje se primjenjuje u električnim instalacijama koje su

priključene na TS čiji je sekundar direktno uzemljen.

Nulovanje se ostvaruje povezivanjem svih izloženih provodnih

dijelova, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom a uslučaju
greške mogu doći pod napon, sa neutralnom tačkom sekundara TS.
To povezivanje se ostvaruje pomoću zaštitnih provodnika (PE
provodnika), odnosno nultih provodnika koji imaju i zaštitnu ulogu
(PEN provodnik).
Zadatak 1
Zadatak 1
Provjera efikasnosti zaštite od indirektnog dodira se sastoji iz nekoliko
etapa.

Prva etapa jeste određivanje impedanse petlje kvara.

I – kada ne postoji uzemljivač objekta RA:

ZS    X T  X AD  X DO
RT  R AD  R DO 
2 2

Gdje su: RT i XT – aktivni i reaktivni otpor sekundara transformatora,

RAD i XAD - aktivni i reaktivni otpor vodova od TS do mjesta kvara,
RDO i XDO - aktivni i reaktivni otpor vodova od mjesta kvata do TS.

R AD  R AB  R BC  RCD X AD  X AB  X BC  X CD
R DO  R DE  R FG  RGO X DO  X DE  X FG  X GO
 Zadatak 1
II – kada postoji uzemljivač objekta RA:

  j   j   j 
R FO  j X FO  R A  R B
Z S RT X T R AD X AD R DE X DE
R FO  R A  R B  j X FO
Gdje su RA i RB prelazni otpori uzemljivača potrošača i TS,
respektivno.

Kako je: XFO<RFO i XFO<<RFO + RA + RFO poslije kraćeg sređivanja može se

pisati:

R FO  R A  R B  j
2
 R A RB 
  j   j   j  X FO  
Z S RT X T R AD X AD R DE X DE  
R FO R A R B  R FO  R A  R B 
Kako su otpori uzemljivača znatno veči od otpora vodova za oba slučaja
se može koristiti relacija iz koraka I za proračun impedanse kvara.
Zadatak 1
Proračun impedanse petlje kvara:

RAD  rAB  l AB  rBC  l BC  rCD  lCD

lAB = 1 km
lBC = 0.02 km
lCD = 0.035 km
Zadatak 1
Proračun impedanse petlje kvara:

RAD  rAB  l AB  rBC  l BC  rCD  lCD  0.3142()

lAB = 1 km
lBC = 0.02 km
lCD = 0.035 km
Zadatak 1
Proračun impedanse petlje kvara:

X AD  x AB  l AB  xBC  l BC  xCD  lCD  0.0854()

lAB = 1 km
lBC = 0.02 km
lCD = 0.035 km
Zadatak 1
Proračun impedanse petlje kvara:

RDO  rDE  l DE  rEF  l EF  rFG  l FG  rGO  lGO  0.3142 ()

lDE = 0.035 km
lEF ≈ 0 km
lFG = 0.02 km
lGO = 1 km
Zadatak 1
Proračun impedanse petlje kvara:

X DO  xDE  l DE  xEF  l EF  xFG  l FG  xGO  lGO  0.0854()

lDE = 0.035 km
lEF ≈ 0 km
lFG = 0.02 km
lGO = 1 km
Zadatak 1
Pa je ukupna impedanasa petlje kvara:

Z S
 0.393  0.0267  0.65()
Druga etapa jeste proračun struje kvara:

 U F  230  353.81( A)
IK
Z S 0.65
Zadatak 1
Zadatak 1
Kada je poznata struja kvara, moguće je izračunati vrijednost napona
dodira.

I – kada u petlji nema uzemljivača RA:

UDZK IK
II – kada je u petlji uzemljivač otpora RA:

 R A R FO 
U D  R DE   IK
 R A R B  R FO 
Zadatak 1

Osigurač koji se bira za vodpresjeka 4 (mm2) je IOS = 25 A.

Zs  R DO X DO  (1/ 2) Z K
2
 2
Zadatak 1
Pa napon dodira iznosi:

I slučaj:

1
UD  Z K I K 115(V )
2

II slučaj:

 2.90.360.02 0.151 
U D  0.0354.47   353.85  90.65(V )
 0.360.02 0.151 2.91.5 
Zadatak 1
Provjera efikasnosti zaštite: tD ≈ 0.05 s
Zadatak 1
Provjera efikasnosti zaštite
Zadatak 2
U instalaciji jednog industrijskog objekta, koji je prikazan na slici 1.,
primjenjen je IT sistem zaštite (neutralna tačka sekundara
transformatora uzemljena je preko impedanse Z = 800 (Ω) a otpor
rasprostiranja uzemljivača je 1 (Ω)). Najprije dolazi do proboja
izolacije na fazi R prijemnika PR1, koji je uzemljen preko uzemljivača
otpora rasprostiranja RA1 = 28 (Ω). Potrebno je izračunati napon
dodira za ovaj slučaj, a potom analizirati šta će se desiti kada poslije
izvijesnog vremena, a prije nego što je kvar na PR1 otklonjen, dođe do
proboja izolacije na fazi S prijemnika PR2, ako je:
a) prijemnik PR1 uzemljen preko istog uzemljivača RA1 (ne postoji
uzemljivač RA2);i
b) prijemnik PR2 uzemljen preko uzemljivača RA2=22 (Ω).
Zadatak 2
Zadatak 2
Zadatak 2
Prilikom kvara na izolaciji faze L1, uspostav se petlja kvara čija je
impedansa jenaka:

Z s1  Rs1  X s1
2 2

Gdje je Rs1 – aktvni otpor svih provodnika petlje kvara tj. vodiči faze
L1 od TS do potrošača PR1 i aktivnih otpora uzemljivača TS, objekta i
impedanse priključene na dijelu između neutralne tačke TS i njenog
uzemljivača.
Xs1 – reaktivni otpor svih vodiča faze L1 od TS do potrošača PR1.

NAPOMENA: Reaktivni otpori svih vodiča presjeka manjeg

od 16 (mm2) se zanemaruju.
Zadatak 2
Pa je impedansa petlje kvara:

Rs1  0,15  0,2  0,035 1,81  0,022  7,2  2  28  1  800  829.41()

X s1  0,08  0,2  0,016()

Z s1  826,41()
Zadatak 2
Z slučaj prvog kvara napotrošaču PR1, petlja kvara ima slijedeći izgled:
Zadatak 2
Kako je otpor uemljenja znatno veči od od impedansi faznih
provodnika, impedansa petlje kvara se može pojednostavljeno odrediti
kao:

Z K  RA1  Z  RB  28  800  1  829  

Tada je struja kvara jednaka:

 U F  230  0.277( A)
IK
Z K 829

Stoga možemo zaključiti da osigurač neće reagirati.

Zadatak 2

Tada je napon dodira jednak:

U D  RA  I K  28  0.227  7.756 V 
Ovaj napon je bezopasan za čovjeka, budući da je trajno dozvoljeni
napon dodira UTD = 50 (V).
Zadatak 2
U slučaju pojave drugog kvara, petlja kvara poprima slijedei oblik:
Zadatak 2
Kako se može primjetiti u slučaju pojave drugog kvara, struja kvara se
zatvara samo kroz vodiče, te je tada impedansa kvara jednaka:

Z s 2  2  RAB  j 2  X AB  2  RBC  2  RCD  2RDE  2  REF

 Zadatak 2
Z s 2  2  rAB  l AB  j 2  x AB  l AB  2  rBC  l BC  2  rCD  lCD  2  rDE  l DE  2  rEF  l EF

lAB = 0.2 km
lBC = 0.035 km
lCD = 0.022 km
lDE = 0.017 km
lEF = 0.015 km
 Zadatak 2
Z s 2  2  rAB  l AB  j 2  x AB  l AB  2  rBC  l BC  2  rCD  lCD  2  rDE  l DE  2  rEF  l EF

lAB = 0.2 km
lBC = 0.035 km
lCD = 0.022 km
lDE = 0.017 km
lEF = 0.015 km
 Zadatak 2
Z s 2  2  rAB  l AB  j 2  x AB  l AB  2  rBC  l BC  2  rCD  lCD  2  rDE  l DE  2  rEF  l EF

lAB = 0.2 km
lBC = 0.035 km
lCD = 0.022 km
lDE = 0.017 km
lEF = 0.015 km
Zadatak 2
Pa je modul impedanse petlje kvara:

Z s 2  0,783()

Pa je struja kvara u tom slučaju:

UL 400
Ik    510,85( A)
Z s 2 0,783

Za presjek S = 2.5 (mm2) odabire se osigurač IOS = 16 (A)

Zadatak 2
Provjera efikasnosti zaštite: tD < 0.001 s
Zadatak 2
Sa datih dijagrama se vidi da su uslovi bezbjednosti zadovoljeni.
Zadatak 2
Kada je potrošač PR2 uzemljen preko uzemljivača prelaznog otpora
RA2 = 22 (Ω), otpor petlje kvara je taga:

Z s 3  RA1  RA2  50()

Struja kvara je tada:
U L 400
Ik    8( A)  16 A
Z s 3 50

Osigurač neće reagirati. Napon dodira je tada:

U c1  28  8  224(V )  50(V )

U c 2  22  8  176(V )  50(V )

USLOVI BEZBIJEDNOSTI SU U OVOM SLUČAJU NARUŠENI.

Zadatak 3
Potrebno je izvršiti računsku kontrolu efikasnosti zaštite od
indirektnog dodira na razvodnom ormaru (RO) električne instalacije u
TN-C/S sistemu, a zaštita je izvedena automatskim isključenjem
topljivim osiguračima. Podaci o instalaciji su slijedeći:

a) Razvodni ormar (RO) je priključen na priključno mjesto objekta

(PMO) izoliranim vodičima PP Y – 5 x 35 (mm2), l = 11 (m);
b) Topljivi osigurač na priključku razvodnog ormara (RO) su tipa gG,
3 x 80 (A);
c) Struja kratkog spoja petljie kvara na priključnom mjestu (PMO)
objekta iznosi 1.1 (kA).
Zadatak 3
Zadatak 3
Za osigurač gG 3 x 80 (A) – t = 5 s Ir >= 425 A

Tada dozvoljeni otpor petlje kvara treba da je:

Uf
RK  DOZ  
230
 0.541 
Ir 425

Stvarni otpor petlje kvara je:

RK  RNNM  RE1

Gdje je:
RNNM – otpor niskonaponske mreže,
RE – otpor vodova od PMO do mjesta kvara.
Zadatak 3
Otpor niskonaponske mreže može se odrediti na osnovu struje kratkog
spoja petlje kvara na PMO. Pa se može pisati:
Uf Uf
 0.2091 
230
I KS  PMO   RNNM  
RNNM I KS  PMO 1100

Otpor vodova od PMO do mjesta kvara iznose:

RE1  2  r  l  2  0.52 11 10 3  0.01144  

Zadatak 3
Pa je stvarni otpor petlje kvara je:

RK  RNNM  RE1  0.2091  0.01144  0.22054  

Kako je ukupni stvarni otpor petlje kvara manji od dozvoljenog otpora

petlje kvara:

RK  0.22054    RK  DOZ  0.541  

Možemo zaključiti da je zaštita efikasna.