Mikrovalno inženjerstvo

Diplomski studij elektrotehnike

Miroslav Joler
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet

akad.god. 2021/22.
Sadržaj 1/3

EM spektar

Decibeli i neperi

Vektorski operatori

Maxwellove jednadžbe

Konstitutivne relacije. Rubni uvjeti.

Valna jednadžba

Ravni val u različitim tipovima medija

Okomiti i kosi upad vala na granicu medija

Sadržaj 2/3

Teorija prijenosne linije

Smithov dijagram

S-parametri

Prilagodba impedancije

• Četvrtvalni transformator impedancije

• Binomni transformator impedancije

• Transformacija impedancije L-mrežom

• Transformacija impedancije stubom

Sadržaj 3/3

Shema radiokom. sustava.

Temeljni parametri antena.

Komunikacijski kanal i utjecaji na propagaciju vala

Mjerenje S-parametara i dijagrama zračenja

Izračuni RF linka

Pregled propagacijskih modela

Predviđanje gubitka polja na stazi

Intermodulacijska distorzija.

Zrcalna frekvencija.
Elektromagnetski spektar.
Vrste valova.
 Raširenost RF i mikrovalnih
frekvencija u aplikacijama

• tradicionalne aplikacije: radio, televizija

• bežični telefoni, mobilne komunikacije
• RF identifikacija
• nadziranje pacijenata u bolnicama
• bežični miš ili tipkovnica
• bežično upravljanje kućanskim aparatima (TV, klima,
garažna vrata,..)
 Povijesni pregled

• osnove bežične tehnologije u 19. st.

• 1864. J.C. Maxwell - fundamentalni izrazi: povezani i
uređeni zakoni Gaussa, Amperea, Faradaya
• 1887. H. Hertz: potvrda širenja vala slobodnim prostorom
• 1900. G. Marconi: uspješan bežični prijenos signala preko
Atlantika1

1 odličan
pregled povijesnog razvoja RFa i mikrovalova u IEEE Transactions on
Microwave Theory and Technique, vol. MTT-32, September 1984.
 Pretpostavke bežičnog prijenosa

• bežični kom. sustavi iziskuju signale visoke frekvencije

radi učinkovitosti prijenosa signala
– antena zrači učinkovito ako joj je veličina reda veličine (pola) valne
duljine ( λ/2 )
• za mobilne kom. želimo male antene:
– mala antena → mala valna duljina → visoka frekv. (jer je 𝜆 ∝ 1/𝑓 )
• prijenos veće količine podataka zahtijeva širi frekv. pojas
→ širi potrebni pojas nužno pomiče noseću frekv. (carrier
frequency) više u frekv. spektru

1 odličan
pregled povijesnog razvoja RFa i mikrovalova u IEEE Transactions on
Microwave Theory and Technique, vol. MTT-32, September 1984.
 Frekvencijski pojasevi komercijalne radiodifuzije1

1 podaci su za USA tržište, a slično je i za druga tržišta

IEEE oznake frekvencijskih pojaseva
Oznake pojaseva mikrovalnih frekvencija
Elektromagnetski spektar
 Načini širenja signala

• širenje signala do prijemnika:

• uzduž zemlje (ground waves)
• refleksijom od ionosfere (sky waves)
• ponašanje sky waves ovisi o: godišnjem dobu, danu, noći, solarnom
zračenju
• line-of-sight → zbog zakrivljenosti Zemlje, doseg skraćen na 50 km – 70 km
• za povećati doseg mikrovalova:
• postaviti “reflektor” na nebu → satelitski kom. sustav
• postaviti ponavljače (repetitore) na zemlji → zemaljski kom. sustav
Decibeli i neperi
 Decibeli i neperi - teme

zašto koristiti decibele

• definicija dB
• tipične zabune
• veza lin- i log- mjerila
• približne brze pretvorbe
• veza decibela i nepera
• primjeri
 Zašto koristiti decibele?

• neke se veličine, osobito u RF, javljaju preko više redova veličine

• ljudska osjetila (sluh, vid) reagiraju na promjene po logaritamskoj skali

• često veličine izrazimo u odnosu na neku referentnu razinu (npr. postoci)

• te u nekom lakše pamtivom rasponu (npr. na skali 0..100 ili -20..30 i sl.)
 Definicija
• Decibeli (dB) prikazuju odnos jedne veličine prema drugoj—referentnoj.
• U inženjerstvu, dB su definirani prema odnosu snaga kao:

𝑃
𝐺𝑃 = 10log10 [𝑑𝐵] (1)
𝑃𝑟𝑒𝑓

𝑉2
• iz odnosa snage i napona: 𝑃= ⇒ 𝑃 ∝ 𝑉2 (2)
𝑍

𝑉
...slijedi omjer naponskih veličina: 𝐺𝑉 = 20log10 [𝑑𝐵] (3)
𝑉𝑟𝑒𝑓
 Definicija nast.
• decibel je relativna jedinica koja samo pokazuje kolika je jedna vrijednost
u odnosu na neku drugu istovrsnu velicinu.
• Praktičnosti radi, industrija je uvela i neke specifične referentne
vrijednosti za snagu, napon i sl.
→ Tada dB dobiju odredeni sufiks koji označava referentnu razinu, npr:

𝑑𝐵
𝑑𝐵𝑚 → 𝑡𝑗. 𝑃𝑟𝑒𝑓 = 1 𝑚𝑊
[1𝑚𝑊]

𝑑𝐵
𝑑𝐵𝜇𝑉 → 𝑡𝑗. 𝑉𝑟𝑒𝑓 = 1 𝜇𝑉
[1𝜇𝑉]

𝑑𝐵
𝑑𝐵𝑊 → 𝑡𝑗. 𝑃𝑟𝑒𝑓 = 1 𝑊
[1𝑊]

dBc → snaga moduliranoga signala u odnosu na snagu signala nositelja

 Dvije tipične zabune oko decibela

P: Kada se koristi 10 log, a kada 20 log?

O: 10 log je definicija prema snazi i to je dovoljno pamtiti, a lako se izvede
odnos prema naponu koristeći (2), sto u (3) daje faktor 20 log.

Ante: “Signal je N dB jači od ...”

Marko: “Je li to po snazi ili po naponu?”

O: To je pogrešno pitanje jer to je N dB i po snazi i po naponu jer P i V nisu

nezavisne veličine, budući da vrijedi (2).
 Isti broj dB, ali različiti omjeri

pojasnimo posljednju tvrdnju primjerom:

Ako je signal S1 6 dB jači od signala S2, to je i za snagu i za napon, ali nije
isti omjer snaga i napona koji proizvedu iznos 6 dB.

6 dB

𝑃 𝑉
10 log = 6𝑑𝐵 20 log = 6𝑑𝐵
𝑃𝑟𝑒𝑓 𝑉𝑟𝑒𝑓
𝑃 𝑉
= 106/10 ≈ 4 = 106/20 ≈ 2
𝑃𝑟𝑒𝑓 𝑉𝑟𝑒𝑓

za 6 dB razlike izmeđe signala, omjer njihovih snaga je 4, a omjer napona 2.

To je dosljedno s (2).
 Korisni omjeri veličina i dB

korisno nam je zapamtiti nekoliko omjera i odgovarajućih dB, radi brzoga

izračuna napamet:

P/Pref 1 2 4 10 (4a)
dB 0 3 6 10

V/Vref 1 2 4 10
(4b)
dB 0 6 12 20

dB 0 3 6 10
P/Pref 1 2 4 10 (4c)
V/Vref 1 √2 √4 = 2 √10
 Veza računskih operacija u lin- i log- mjerilu

Dobro je uočiti kako se operacije u log-mjerilu odnose prema onima u lin-

mjerilu:
log( 𝐴 ⋅ 𝐵) = log 𝐴 + log 𝐵 (5a)

𝐴
log = log 𝐴 − log 𝐵 (5b)
𝐵

tj. log produkta jednak je sumi logaritama faktora toga produkta,

a log kvocijenta jednak je razlici logaritama brojnika i nazivnika.

• Vrijedi uočiti da 0 dB znači da je promatrana veličina upravo jednaka referentnoj.

• - N dB znači da je promatrana veličina manja od referentne.
 Približne brze pretvorbe iz faktora u dB i obratno

Primjer:
Ako je snaga signala S1 16 puta veća od snage signala S2, koliko je
decibela S1 jača od S2?

Odgovor:
Zadani faktor nastojimo svesti na kombinaciju poznatih veličina datih u (4).
Tako je 16 = 4 ∙ 4, a tada primjenom veza u (5) možemo brzo izračunati:

10 log(16) = 10 log(4 ∙ 4) = 10 log (4) + 10 log(4) = 6 dB + 6 dB = 12 dB.

Snaga S1 je 12 dB jača od S2.

 Približne brze pretvorbe iz faktora u dB i obratno,
nast.

Primjer:
Ako je napon signala S1 18 dB jači od napona signala S2, koliko je puta
napon S1 veći od napona S2?

Odgovor:
18 dB = 12 + 6 dB = 6 + 6 + 6 dB.
12 dB + 6 dB = 20 log(4) + 20 log(2) = 20 log(4 ∙ 2) = 20 log(8) → faktor 8

Isto i: 18 dB = 6 dB + 6 dB + 6 dB = 20 log(2) + 20 log(2) + 20 log(2) =

= 20 (2 ∙ 2 ∙ 2) ≡ 20 log (8) → faktor 8
Napon S1 je 8 puta veći od napona S2.

Mogli smo i ovako: 12 dB + 6 dB ≡ (uz (4b) i (5a)) ≡ 4 ∙ 2 = 8

 decibeli vs. neperi
Kada se omjer izrazi prirodnim (ln) umjesto dekadskim logaritmom (log),
dogovorena je jedinica neper (Np).
Jednostavnom analizom može se uspostaviti relacija između dB i Np:
𝐴(𝑧) = 𝐴𝑜 𝑒 −𝛼𝑧
𝐴 𝑧
= 𝑒 −𝛼𝑧
𝐴𝑜
𝐴(𝑧)
20 log10 = 20 log10 𝑒 −𝛼𝑧 𝑑𝐵
𝐴𝑜
𝐴 𝑧
ln = ln 𝑒 −𝛼𝑧 𝑁𝑝
𝐴𝑜
20 log10 𝑒 −𝛼𝑧 𝑑𝐵 = ln 𝑒 −𝛼𝑧 𝑁𝑝
−𝛼𝑧 20 log10 𝑒 𝑑𝐵 = −𝛼𝑧 ln 𝑒 𝑁𝑝

8.6859

8.6859 dB = 1 Np (6)
 Zašto nam trebaju neperi

P: Zašto nam trebaju neperi?

O: Vrijednosti gušenja signala i dr. koje se koriste u jednadžbama širenja

vala u prostoru ili po prijenosnoj liniji, referiraju se na nepere, a ne dB.

Zato nam je potrebno neke vrijednosti koje su izvorno zadane u dB moći

pretvoriti u Np.

dB su nam pogodni u komunikaciji, a Np u izračunima.

 Primjeri

P: Ako signal ima snagu 8 mW, koliko je on dB jači prema referentnoj

snazi od 1.5 mW?

O: Po (1):

8𝑚𝑊 8
𝐺𝑑𝐵 = 10 log = 10 log = 7.27 dB
1.5𝑚𝑊 1.5
 Primjeri (nast.)

P: Ako signal ima snagu 8 mW, koliko je on dB jači prema referentnoj

snazi od 1W?

O: Po (1):

8𝑚𝑊 0.008𝑊
𝐺𝑑𝐵 = 10 log = 10 log = 10 log( 0.008) = −20.97 dBW
1𝑊 1𝑊

“-” znači da je P ispod referentne razine

5W 7 dB

2W 3 dB

1W 0 dB

0.5 W -3 dB

0.2 W -7 dB

0.008 W -21 dB
 Primjeri (nast.)

P: Izmjerena razina signala je 80 dBμV. Kolika je vrijednost signala u μV?

O: Po (3):
𝑉
𝐺𝑉 = 20 log → 𝑉 = 𝑉𝑟𝑒𝑓 ⋅ 10𝐺𝑉/20
𝑉𝑟𝑒𝑓

uočimo da je ovdje, prema ranije navedenom Vref = 1 μV, pa slijedi:

80
𝑉 = 1𝜇𝑉 ⋅ 1020 = 104 𝜇𝑉
 Vektorski operatori
del (nabla), gradient, divergencija, rotor
 Vektorski operatori - teme
• podsjetnik o vektorima
• gradijent
• operator del (nabla)
• divergencija
• rotor
• analogije: vektori – vektorski operatori
• druge derivacije s vektorskim operatorima
• fundamentalni teoremi:
– fundamentalni teorem za gradijent
– fundamentalni teorem za divergenciju
– fundamentalni teorem za rotore
 Obilježja vektora
• vektor: magnituda i smjer (npr. sila, brzina)
• skalar: magnituda, a nema smjera (npr. masa, naboj)
• označavanje:
→
𝐴 𝑖𝑙𝑖 𝐴 𝑖𝑙𝑖 𝐀 𝑣𝑒𝑘𝑡𝑜𝑟
→
𝐴≡ 𝐴 𝑠𝑘𝑎𝑙𝑎𝑟

𝑎ො 𝑗𝑒𝑑. 𝑣𝑒𝑘𝑡𝑜𝑟

• računske operacije:
– zbrajanje
– množenje skalarom
– dot (skalarni) produkt
– cross (ex, vektorski) produkt
 Definicije i svojstva
𝑧𝑏𝑟𝑎𝑗𝑎𝑛𝑗𝑒 : 𝐴Ԧ + 𝐵 = 𝐵 + 𝐴Ԧ 𝑘𝑜𝑚𝑢𝑡𝑎𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡
𝑚𝑛𝑜ž𝑒𝑛𝑗𝑒 𝑠𝑘𝑎𝑙𝑎𝑟𝑜𝑚 : 𝑎 ⋅ 𝐴 + 𝐵 = 𝑎𝐴 + 𝑎𝐵 𝑑𝑖𝑠𝑡𝑟𝑖𝑏𝑢𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡
𝑑𝑜𝑡 𝑠𝑘𝑎𝑙𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑑𝑢𝑘𝑡 : 𝐴Ԧ ⋅ 𝐵 = 𝐴𝐵 cos 𝜃

𝑘𝑜𝑚𝑢𝑡𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 : 𝐴Ԧ ⋅ 𝐵 = 𝐵 ⋅ 𝐴Ԧ
𝑑𝑖𝑠𝑡𝑟𝑖𝑏𝑢𝑐𝑖𝑗𝑎 : 𝐴Ԧ ⋅ 𝐵 + 𝐶Ԧ = 𝐴Ԧ ⋅ 𝐵 + 𝐴Ԧ ⋅ 𝐶Ԧ
𝑔𝑒𝑜𝑚𝑒𝑡𝑟𝑖𝑗𝑠𝑘𝑖 : "𝑝𝑟𝑜𝑗𝑒𝑘𝑐𝑖𝑗𝑎" 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑔 𝑣𝑒𝑘𝑡𝑜𝑟𝑎 𝑛𝑎 ⥂ 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖

𝑐𝑟𝑜𝑠𝑠, 𝑒𝑥 𝑣𝑒𝑘𝑡𝑜𝑟𝑠𝑘𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑑𝑢𝑘𝑡 : 𝐴Ԧ × 𝐵 = 𝐴𝐵 sin 𝜃 𝑛ො

nije komutativan
ali jest distributivan
geometrijski: površina paralelograma koji razvlače stranice A i B
Operacije pomoću vektorskih komponenata

𝐴Ԧ = 𝐴𝑥 𝑥ො + 𝐴𝑦 𝑦ො + 𝐴𝑧 𝑧Ƹ vektor definiran preko komponenata

𝑧𝑏𝑟𝑎𝑗𝑎𝑛𝑗𝑒 : 𝐴 + 𝐵 = 𝐴𝑥 + 𝐵𝑥 𝑥ො + 𝐴𝑦 + 𝐵𝑦 𝑦ො + 𝐴𝑧 + 𝐵𝑧 𝑧Ƹ
𝑚𝑛𝑜ž𝑒𝑛𝑗𝑒 𝑠𝑘𝑎𝑙𝑎𝑟𝑜𝑚 : 𝑎 𝐴Ԧ = 𝑎𝐴𝑥 𝑥ො + 𝑎𝐴𝑦 𝑦ො + 𝑎𝐴𝑧 𝑧Ƹ
𝑑𝑜𝑡 𝑝𝑟𝑜𝑑𝑢𝑘𝑡: 𝐴Ԧ ∙ 𝐵 = 𝐴𝑥 𝐵𝑥 + 𝐴𝑦 𝐵𝑦 + 𝐴𝑧 𝐵𝑧
⇒ 𝐴Ԧ ⋅ 𝐴Ԧ = 𝐴2𝑥 + 𝐴2𝑦 + 𝐴2𝑧 = 𝐴2 ⇒ 𝐴 = 𝐴2𝑥 + 𝐴2𝑦 + 𝐴2𝑧

𝑥ො 𝑦ො 𝑧Ƹ
vektorski (“ex”)
produkt 𝐴Ԧ × 𝐵 = 𝐴𝑥 𝐴𝑦 𝐴𝑧
𝐵𝑥 𝐵𝑦 𝐵𝑧

𝐴Ԧ × 𝐵 = 𝑥ො 𝐴𝑦 𝐵𝑧 − 𝐵𝑦 𝐴𝑧 − 𝑦ො 𝐴𝑥 𝐵𝑧 − 𝐵𝑥 𝐴𝑧 + 𝑧Ƹ 𝐴𝑥 𝐵𝑦 − 𝐵𝑥 𝐴𝑦
 Diferencijalni račun
𝑑𝑓
“obična” derivacija:
𝑑𝑥
nagib funkcije prema x
𝑑𝑓(𝑥)
𝑓 = 𝑓(𝑥) ⇒ 𝑑𝑓 = 𝑑𝑥
𝑑𝑥

sada proširimo smisao derivacije na 3 varijable (x,y,z)

→ 3 operatora: gradient, rotor, divergencija
→ ispoljavaju svojstva vektora, ali nisu vektori u pravom smislu riječi
→ “del” (nabla) operator je osnova za sve tri operacije
 Gradient
neka je T(x,y,z) neka skalarna funkcija (npr. temperatura)
tada je dT:
𝜕𝑇 𝜕𝑇 𝜕𝑇
𝑑𝑇 = 𝑑𝑥 + 𝑑𝑦 + 𝑑𝑧
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧

𝜕𝑇 𝜕𝑇 𝜕𝑇
= 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ ⋅ 𝑑𝑥 𝑥ො + 𝑑𝑦 𝑦ො + 𝑑𝑧 𝑧Ƹ
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧
diferencijal
= ∇𝑇 ⋅ 𝑑𝑙Ԧ jediničnoga
vektora

∇𝑇 je gradient od T

𝜕𝑇 𝜕𝑇 𝜕𝑇
∇𝑇 = 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧
 Gradient

• uoči: gradient je vektorska veličina dobivena operacijom nad skalarnom

funkcijom
• grad ima magnitudu i smjer (kao vektor)
• grad T pokazuje smjer maksimuma promjene T
• magnituda |grad T| daje nagib (brzinu promjene) duž smjera maksimuma
• za naći ekstreme funk. 3 varijabli, postavi grad T = 0

𝜕𝑇 𝜕𝑇 𝜕𝑇
∇𝑇 = 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧
 Operator “del” ili “nabla” ∇
iz
𝜕𝑇 𝜕𝑇 𝜕𝑇 𝜕 𝜕 𝜕
∇𝑇 = 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ = 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ 𝑇
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧 𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧

∇ del

𝜕 𝜕 𝜕
∇ = 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧

iako del izgleda kao vektor, nije vektor jer “traži” funk. nad kojom ce izvršiti
operaciju → zato je to “vektorski operator”
 Divergencija

neka je 𝑣Ԧ = 𝑣𝑥 𝑥ො + 𝑣𝑦 𝑦ො + 𝑣𝑧 𝑧Ƹ vektorska funkcija

𝜕 𝜕 𝜕
divergencija of v je tada ∇ ⋅ 𝑣Ԧ = 𝑥ො + 𝑦ො + 𝑧Ƹ + ⋅ 𝑣𝑥 𝑥ො + 𝑣𝑦 𝑦ො + 𝑣𝑧 𝑧Ƹ
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧

𝜕𝑣𝑥 𝜕𝑣𝑦 𝜕𝑣𝑧

∇ ⋅ 𝑣Ԧ = + +
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧 skalar!

geometrijska interpretacija: mjera koliko se vektro v širi (divergira) od neke točke

divergencija je
velika pozitivna nula
divergencija
 Rotor
neka je 𝑣Ԧ = 𝑣𝑥 𝑥ො + 𝑣𝑦 𝑦ො + 𝑣𝑧 𝑧Ƹ vektorska funkcija

𝑥ො 𝑦ො 𝑧Ƹ
𝜕 𝜕 𝜕
rotor of v je tada
∇ × 𝑣Ԧ =
𝜕𝑥 𝜕𝑦 𝜕𝑧
𝑣𝑥 𝑣𝑦 𝑣𝑧

𝜕𝑣𝑧 𝜕𝑣𝑦 𝜕𝑣𝑧 𝜕𝑣𝑥 𝜕𝑣𝑦 𝜕𝑣𝑥

∇ × 𝑣Ԧ = 𝑥ො − − 𝑦ො − + 𝑧Ƹ − vektor!
𝜕𝑦 𝜕𝑧 𝜕𝑥 𝜕𝑧 𝜕𝑥 𝜕𝑦

geometrijska interpretacija: mjera koliko se vektor v zavija ili rotira oko neke točke

veliki rotor rotor je nula

 Analogija: vektor – vektorski operator

vektorski
vektor
operator del

sa skalarom 𝑎𝐴Ԧ sa skalarnom

∇𝑇 gradient
funk.

dot-produkt 𝐴Ԧ ⋅ 𝐵 dot-produkt s divergencija

∇ ⋅ 𝑣Ԧ
vektora vektorskom funk
ex-produkt 𝐴Ԧ × 𝐵 ex-produkt ∇ × 𝑣Ԧ rotor
vektora vektorskom funk.
Druge derivacije s vektorskim operatorima

1) ∇ ⋅ ∇𝑇 = ∇2 𝑇 𝐿𝑎𝑝𝑙𝑎𝑐𝑖𝑎𝑛

2) ∇ × ∇𝑇

3) ∇ ∇ ⋅ 𝑣Ԧ

4) ∇ ⋅ ∇ × 𝑣Ԧ

5) ∇ × ∇ × 𝑣Ԧ

specifičnosti nekih od ovih oblika:

2) ∇ × ∇𝑇 = 0 𝑢𝑣𝑖𝑗𝑒𝑘!

4) ∇ ⋅ ∇ × 𝑣Ԧ = 0 𝑢𝑣𝑖𝑗𝑒𝑘!

5) ∇ × ∇ × 𝑣Ԧ = ∇ ∇ ⋅ 𝑣Ԧ − ∇2 𝑣Ԧ
Fundamentalni teoremi
 Fundamentalni teorem za gradient

න ∇𝑇 ⋅ 𝑑𝑙Ԧ = 𝑇(𝑏) − 𝑇(𝑎)

𝑎

• uoči: rezultat je neovisan o stazi između a i b

• integral po zatvorenoj konturi je 0 jer je: T(b)-T(a)=T(a)-T(a)=0
 Fundamentalni teorem za divergenciju

න ∇ ⋅ 𝑣Ԧ 𝑑𝜏 = ර 𝑣Ԧ ⋅ 𝑑 𝑎Ԧ
𝑉 𝑆

• “teorem divergencije”, “Greenov teorem”, “Green-Gaussov teorem”

• povezuje integral preko volumena s integralom preko površine
• kazuje: integral derivacije (divergencije u ovom slučaju) preko nekog volumena
jednak je vrijednosti funkcije po nekoj zatvorenoj površini (u ovom slučaju,
površini koja zatvara taj volumen)
 Fundamentalni teorem za rotor

න ∇ × 𝑣Ԧ ⋅ 𝑑𝑎Ԧ = ර 𝑣Ԧ ⋅ 𝑑𝑙Ԧ
𝑆 𝐶

• “Stokesov teorem”
• povezuje integral preko površine s integralom preko krivulje
• kazuje: integral derivacije funkcije preko neke površine jednak je vrijednosti
funkcije po nekoj granici (u ovom slučaju, po krivulji koja zatvara tu površinu)
• ovisi o rubnoj krivulji, a ne o specifičnoj površini
• jednak je nuli za svaku zatvorenu površinu

• ovi teoremi omogućavaju prijelaz s Maxwellovih jednadžba u integralnom

obliku na Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku, i obratno!