Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije Mikrovalni komunikacijski sistemi

Zadaci za vjebu iz MKS

1. Sistem prikazan na slici 1 ima sljedee parametre: Elektromotorna sila generatora E=10 V,
unutranji otpor generatora Zg=50 , duina prijenosne linije L=0,6, karakteristina impedansa
Z0= 50 , impedansa ZL=60+j20 .
a) Izraunati snagu koja se troi na teretu.
b) Izraunati koeficijent stojeih talasa SWR,
c) Prikazati impedansu tereta ZL, admitansu tereta YL, ulaznu impedansu linije Zul, na
Smithovom dijagramu.
d) Nai udaljenost do prvog maksimuma napona do tereta Lmax,

Slika 1. Optereena prijenosna linija

Rjeenje: PL=1,92 W, SWR=10,964, Zul=72,56-j9,77 , Lmax=0,072

2. Prijenosna linija bez gubitaka, karakteristine impedanse Z0=50 , sa dielektrinom konstantom

r 2,49 dugaka je L=141,6 cm. Na frekvenciji f=500 MHz, izmjerena je ulazna impedansa
linije Zul=20+j25 zakljuene nekim teretom ZL. Analitiki i koristei Smith-ov dijagram, treba
pronai vrijednost tereta.

Rjeenje: ZL=36-j48

3. Prijenosna linija dugaka L=150 m, karakteristine impedanse Z0=600 , radi na frekvenciji f=400
kHz i ima konstantu slabljenja 2,4 10 3 N/m i faznu konstantu 0,0212 rad/m .
Impedansa tereta je Z R 424,345 . Treba pronai dunu linije izraenu preko talasne
duine, koeficijent refleksije i slabljenje u dB na liniji.

Rjeenje: Llinije=0,51, =-0,2+j0,4, L(dB)=3,13 dB

4. Treba pronai duinu kratko spojenog elementa za kompenzaciju i njegovu najkrau udaljenost od
tereta Zul=600+j300 radi izvrenja prilagoenja. Karakteristina impedansa linije i elementa za
kompenzaciju je Z0=300 . Frekvencija generatora je f=600 MHz.

Rjeenje: (1) Udaljenost elementa za kompenzaciju d1=0,198=9,9 cm, Duina elementa za

kompenzaciju d2=0,125=6,25 cm; (2) Udaljenost elementa za kompenzaciju d1=0,374=18,7
cm, Duina elementa za kompenzaciju d2=0,375=18,75 cm

5. Koristei Smith dijagram nai najmanju duinu paralelno postavljenog elementa za kompenzaciju
kratkospojene prijenosne linije karakteristine impedanse Z0=50 , da bi ulazna impedansa bila
jednaka:
a) Zul=0 .
b) Zul ---> .
c) Zul=j50 .
d) Zul=-j50 .

6. Ponoviti zadatak 6 za sluaj otvorene prijenosne linije.

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije Mikrovalni komunikacijski sistemi

7. Potrebno je prilagoditi sklop prema slici i pronai d1 (udaljenost lementa za kompenzaciju) i d2

(duinu elementa za kompenzaciju).

Rjeenje: (1) Udaljenost elementa za kompenzaciju d1=0,23, Duina elementa za
kompenzaciju d2=0,229; (2) Udaljenost elementa za kompenzaciju d1=0,394, Duina
elementa za kompenzaciju d2=0,442

8. Linija bez gubitaka, karakteristine impedanse Z0=100 , koristi se na frekvenciji f=150 MHz.
Otvoreni element za kompenzaciju i prilagoenje ima duinu L i nalazi se na udaljenosti D od
tereta ZL=200+j100 . Prijenosna linija je prikljuena na generator elektromotorne sile E=10 V i
unutranje otpornosti Zg=100 .
a) Smithovim dijagramom ili klasino nai duinu elementa za kompenzaciju.
b) Prikazati na Smithovom dijagramu impedansu tereta ZL, admitansu tereta YL, ulaznu
impedansu linije Zul,1 bez elementa za kompenzaciju, ulaznu impedansu linije Zul,2 sa
elementom za kompenzaciju.
c) Kolika je udaljenost minimuma napona od tereta kada nema elementa za kompenzaciju?
d) Kolika snaga se troi na teretu kada ukljuimo element za kompenzaciju?

9. Linija bez gubitaka, karakteristine impedanse Z0=120 , koristi se na frekvenciji f=150 MHz.
Otvoreni element za kompenzaciju i prilagoenje ima duinu L i nalazi se na udaljenosti D=78,6
cm od tereta ZL=36 .
a) Smithovim dijagramom ili klasino nai duinu elementa za kompenzaciju.
b) Prikazati na Smithovom dijagramu impedansu tereta ZL, admitansu tereta YL, ulaznu
impedansu linije Zul,1 bez elementa za kompenzaciju, ulaznu impedansu linije Zul,2 sa
elementom za kompenzaciju.
c) Kolika je udaljenost maksimuma napona od tereta kada nema elementa za kompenzaciju?
d) Kolika snaga se troi na teretu kada ukljuimo element za kompenzaciju?

10. Pravougaoni talasovod dimenzija a = 7,214 cm i b = 3,404 cm ispunjen je zrakom. Ako radi na f =
9 GHz, potrebno je izraunati modove koji se mogu iriti talasovodom.

Rjeenje: TE01, TE02, TE10, TE11, TE20, TE21, TE30, TE31, TE40, TM11, TM21, TM31

11. Kroz pravougaoni talasovod ispunjen zrakom potrebno je prenijeti ulazni signal iji je frekvencijski
opseg izmeu nepoznate donje frekvencije i 18,75 GHz (ukljuivo) iskljuivo putem prva tri moda.
Odnos stranica talasovoda je a:b=5:2. Provodnost dielektrika je d=367,5 S/m, vodljivost zidova
je idealna, permeabilnost vazduha je d=0=410-7 Tm/A. Poznato je i 0=8,8510-12 F/m.
a) Nai dimenzije talasovoda.
b) Nai maksimalnu moguu donju frekvenciju za prijenos.
c) Skicirati raspored modova talasovoda koji se prostiru du talasovoda po frekvencijama.
d) Odrediti maksimalnu duinu koju moe imati talasovod ako je maksimalno slabljenje
talasovoda max=3 dB. Obrazloiti kada se dobije!
e) Nai snagu drugog moda koji se moe prenijeti kroz talasovod, ako je ulazno elektrino polje
u talasovodu 1 kV/m za gornju frekvenciju signala.
f) Ako se u talasovod ubaci dieletrik relativne dielektrine konstante r=4, nai slabljenje u dB/m
prvog moda koji se nee prostirati za gornju frekvenciju signala i dominantni mod.
Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije Mikrovalni komunikacijski sistemi

12. Pravougaoni talasovod ima dimenzije a = 1,067 cm i b = 0,432 cm i radi u dominantnom modu na
f = 18 GHz. Potrebno je nai graninu frekvenciju, talasnu duinu u smjeru irenja, faznu brzinu i
talasni otpor ako je talasovod ispunjen zrakom.

Rjeenje: f0 = 14,06 GHz, p=2,67 cm, vp=4,81x108 m/s, Z0=604,2

13. Kao mladi pripravnik u firmi Bosnian Microsystems, dobili ste zadatak od efa sektora da ispitate
karakteristike dva talasovoda i izaberete koji ete koristiti u projektu radiorelejnog sistema Hum
Bjelanica, gdje je potrebno prenijeti signal centralne frekvencije 10 GHz, opsega 1 GHz.
Naravno, kao i svaki poslu predan radnik, odluili ste da to uradite dan prije roka i otili u mjernu
laboratoriju da provedete potrebna mjerenja i napravite izvjetaj. Meutim, dolaskom u laboratoriju
na ope zaprepaenje vidite da testnih primjeraka talasovoda nema, jer ih je ef laboratorije
poslao izvoau radova pretpostavljajui da ste posao mjerenja ve uradili. Grozniavo traite bilo
kakve podatke o talasovodima i karakteristikama, ali jedini podaci koje ste nali su na papiru koje
je vjerovatno ef laboratorije zalio kafom i agdom za kolae (niste sigurni da li je u pitanju tufahija
ili baklava) i glase:

Grupna
Odnos Provodnost Relativna
brzina Vodljivost
Talasovod dimenzija dielektrika permeabilnost
dominantnog zidova
stranica a:b d dielektrika r
moda
46,33%
367,5
PT-41 4:1 4 brzine u idealna
S/m
zraku
48,41%
367,5
PT-31 3:1 4 brzine u idealna
S/m
zraku

Prema projektnom zadatku dozvoljeno maksimalno poduno slabljenje dominantnog moda moe
biti 0,3474 dB/m, a prvog sljedeeg moda koji se prostire moe biti 0,4169 dB/m,

a) Nai dimenzije oba talasovoda.

b) Detaljno obrazloiti koji talasovod izabrati da bi obavljao navedene funkcije.
c) Nai slabljenje u dB/m prvog moda koji se ne prostire u sluaju izabranog talasovoda iz b).
d) Skicirati raspored modova talasovoda PT-41 koji se mogu prostirati po frekvencijama, ako se
prenosi traeni opseg frekvencija.
e) Koji mod ima najvee slabljenje od modova koji se prostiru u talasovodu PT-41?
f) Nai talasnu duinu u smjeru prostiranja za dominanatni mod u talasovodu PT-41.
g) Nai maksimalnu moguu duinu talasovoda ako je uslov koritenja talasovoda da elektrino
polje ne smije oslabiti vie od 6 dB u odnosu na vrijednost elektrinog polja na ulazu u
talasovod PT-41.

14. Odrediti dimenzije stranica pravougaonog talasovoda ispunjenog zrakom ije su granine
frekvencije za TE21 mod, f0(TE21)=7,81 GHz i TM11 mod, f0(TM11)=5,84 GHz. irina spektra signala
za prijenos je 1 GHz.
a) Kojim se modovima moe prenositi talas centralne frekvencije f=7,5 GHz sa navedenom
irinom opsega i prikazati ih grafiki.
b) Izraunati na kojoj udaljenosti elektrino polje u talasovodu opadne za 6 dB za prvi mod koji
se ne prostire.
c) Nai snagu drugog moda koji se moe prenijeti kroz talasovod, ako je ulazno elektrino polje
u talasovodu 1 kV/m za gornju frekvenciju signala.
d) Odrediti maksimalnu duinu koju moe imati talasovod (karakteristike zidova talasovoda
z=15,7 MS/m, z=0=410-7 F/m) ako je maksimalno slabljenje talasovoda max=3 dB i
prostire se dominantni mod
e) ta e se desiti ako se talasu iz a) smanji frekvencija za 33,33%?
Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije Mikrovalni komunikacijski sistemi

15. Pravougaoni talasovod koji se koristi za povezivanje antene i prijemnika downlinka satelitskog
sistema radi na frekvenciji f=12 GHz, i ima odnos stranica a:b=3:2. Talasni otpor drugog moda je
Z0=483 i talasovod je ispunjen zrakom.
a) Odrediti dimenzije talasovoda.
b) Odrediti sve modove koji se mogu iriti talasovodom i prikazati grafiki njihov raspored uz
naznaene talasne duine ili frekvencije.
c) Odrediti frekvencijski opseg u kojem je slabljenje prvog moda koji se nee prostirati u opsegu
600900 dB/m.
d) Odrediti maksimalnu duinu koju moe imati talasovod (karakteristike zidova talasovoda
z=15,7 MS/m, z=0=410-7 F/m) ako je maksimalno slabljenje talasovoda max=3 dB i
prostire se dominantni mod.
e) Koliko modova se moe prostirati ako se talasovod ispuni dielektrikom relativne dielektrine
konstante r=1,1?
f) Nai talasnu duinu u smjeru irenja za najnii TM mod koji se moe prostirati ako je
talasovod ispunjen dielektrikom kao pod e)

Rjeenje: a ) a=3 cm, b=2 cm b) TE10, TE01, TE11, TE20, TM11 c) f =577,86 MHz (za mod TE21),
d) Ltal=35 m e) TE10, TE01, TE11, TE20, TE21, TM11, TM21 f) p=2,89 cm

16. Kruni talasovod ispunjen zrakom koristi se u frekvencijskom podruju od 15,9 GHz do 21, 8 GHz
za irenje dominantnog moda. Potrebno je izraunati graninu frekvenciju ako je prenik
talasovoda 2a = 1,27 cm i graninu frekvenciju za mod TM01.

Rjeenje: f0(TE11) = 13,84 GHz, f0(TM01) = 18,08 GHz

17. Elektromagnetski talas snage P=2 mW poslan je u kruni talasovod. Valovod ima slabljenje od
=0,1 dB/m. Potrebno je izraunati duljinu talasovoda tako da na drugom kraju talasovoda snaga
bude P1=3 W.

Rjeenje: L=282,4 m.

18. Kroz pravougaoni talasovod ispunjen zrakom potrebno je prenijeti ulazni signal iji je frekvencijski
spektar irine 2 GHz. Prijenos signala se vri iskljuivo pomou prva dva moda (ostali modovi se
nikako ne smiju pojaviti pri prijenosu). Odnos stranica talasovoda je a:b=3:1. Karakteristina
impedansa dominantnog moda za centralnu frekvenciju signala je za 9,108% vea od
karakteristine impedanse slobodnog prostora, a za najviu gornju frekvenciju signala za 7,654%
vea od karakteristine impedanse slobodnog prostora. Provodnost dielektrika je d=367,5 S/m,
vodljivost zidova je idealna, permeabilnost vazduha je d=0=410-7 F/m.
a) Koji se modovi mogu prenijeti. Obrazloiti!
b) Nai dimenzije talasovoda.
c) Nai granine frekvencije signala za prijenos.
d) Nai najvee dozvoljeno slabljenje u dB/m za dati talasovod. Obrazloiti kada se dobije!
e) Nai slabljenje u dB/m prvog moda koji se nee prostirati za centralnu frekvenciju signala.
f) Skicirati raspored modova koji se prostiru du talasovoda po frekvencijama.
g) Koliko se razlikuje grupna brzina dominantnog moda u odnosu na brzinu prostiranja u
slobodnom prostoru za centralnu frekvenciju signala?

19. Mrea sa tri prilaza ima matricu S-parametara

0,190 0, 490 0, 4180
S 0, 4180 0, 20 0, 645 .
0, 4180 0, 645 0, 20
a) Koliko iznosi Return Loss na svakom prilazu, ako su svi ostali prilazi (osim onog na kojem
raunamo) prilagoeni?
b) Koliko iznosi Insertion Loss i njegov fazni stav izmeu prilaza 2 i 3, ako su svi ostali prilazi
prilagoeni?
c) Koliko iznosi Return Loss na prilazu 1, ako su prilazi 2 i 3 kratko spojeni?
Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije Mikrovalni komunikacijski sistemi

Rjeenje: a) RL1=20 dB, RL2=14 dB, RL1=14 dB b) T23=0,6 exp(j45) , IL=4,4 dB c) RL1=12 dB

20. Usmjereni sprenik ima matricu S-parametara kako slijedi

0,530 0,16 0 0,190 0, 01590
0,16 0 0, 0530 0, 2590 0,190
S . Ulazna snaga na portu 1 usmjerenog
0,190 0, 2590 0, 0430 0,96 0

0, 01590 0,190 0,960 0, 0530
sprenika je P1=4 W. Izraunati direktivnost i faktor sprege na prilazu 1 ako su svi drugi prilazi
prilagoeni. Ako snaga na prilazu 3 usmjerenog sprenika treba da bude minimalno 11 dBm.
Moe li sprenik datih karakteristika to obezbijediti?

21. Mrea sa tri prilaza ima matricu S-parametara

0, 690 0 0, 4180

S 0 0, 20 0, 645 .
0, 4 180 0, 645 0, 20
a) Ispitati recipronost i postojanje gubitaka datog elementa.
b) Koliko iznosi Return Loss na prilazu 2, ako su svi ostali prilazi (osim onog na kojem
raunamo) prilagoeni?
c) Koliko iznosi Insertion Loss i njegov fazni stav izmeu prilaza 2 i 3, ako su svi ostali prilazi
prilagoeni?
d) Koliko iznosi Return Loss na prilazu 1, ako su prilazi 2 i 3 kratko spojeni?
e) Koliko iznosi snaga u W na prilazu 1, ako se prilaz 2 napaja snagom 0 dBm, i svi prilazi su
prilagoeni.

22. Mrea sa tri prilaza ima matricu S-parametara

0,190 0, 490 0,3180
S 0, 4180 0, 20 0, 645 .
0,3180 0, 645 0, 20
a) Ispitati recipronost i postojanje gubitaka datog elementa.
b) Koliko iznosi Insertion Loss i njegov fazni stav izmeu prilaza 2 i 3, ako su svi ostali prilazi
prilagoeni?
c) Koliko iznosi Return Loss na prilazu 1, ako su prilazi 2 i 3 kratko spojeni?
d) Koliko iznosi snaga u W na prilazu 1, ako se prilaz 2 napaja snagom 0 dBm, i svi prilazi su
prilagoeni.

Preporuena literatura:

1. Vlatko Lipovac, Osnove mikrovalnih komunikacija komponente i aplikacije, Sveuilite u

Dubrovniku, 2006
2. David Pozar, Microwave Engineering 4th edition, John Wiley & Sons 2012

NAPOMENA: Studentima se preporuuje da rjeenja dobijena analitikim putem za

navedenezadatkeprovjereprekoodgovarajuihsoftverskihalata(ANSOFTDESIGNERSV,
HFSS, MATLAB) i tako upotpune sliku procesa koji se dogaaju na prijenosnim linijama i
mikrotalasnimelementima.