Professional Documents
Culture Documents
- bakterije
- virusi
- paraziti (variraju veličinom od mikroskopski
vidljivih – amebe, trihinela – do onih vidljivih
golim okom – trakavice, uši)
- gljivice
NEKI POJMOVI VEZANI UZ ZARAZNE BOLESTI
- putevi prijenosa – načini prijenosa zaraznih bolesti, npr. vodom, hranom, zrakom,
osobnim kontaktima, insektima – variraju od bolesti do bolesti
- ulazna vrata – mjesto ulaska uzročnika u organizam – npr. usta, koža, nos, sluznice
- inkubacija – razdoblje od ulaska uzročnika u organizam do izbijanja bolesti
- opći i specifični znakovi zaraznih bolesti
- vrijeme zaraznosti – razdoblje kada bolesnik izlučuje klice zaraznih bolesti
- kliconoša – osoba koja nosi i izlučuje klice zaraznih bolesti, a da pritom ne pokazuje
znakove bolesti
- kontakt – osoba u bliskom dodiru s bolesnikom - može i ne mora pokazivati znakove
bolesti
- otpornost ili imunost – sposobnost organizma da se brani od zaraze
OPĆI I SPECIFIČNI ZNAKOVI I SIMPTOMI
- opći znakovi – povišena temperatura,
tresavica, znojenje, malaksalost, gubitak
apetita, bolovi u mišićima, opća nelagoda
- općenito zarazne bolesti počinju lošim
osjećanjem, glavoboljom i laganim
porastom tjelesne temperature
- specifični znakovi – prepoznatljivi za
određenu bolest – npr. osip, žutilo
bjeloočnica i kože, krvarenja
OPĆA PRAVILA U SUZBIJANJU I LIJEČENJU
- izolacija, mirovanje, medikamentozno liječenje i dijeta
- izolacija – standardna i stroga – vrši se u brodskoj bolnici ili jednokrevetnoj kabini – za
vrijeme liječenja i oporavka – osoba koja liječi i njeguje bolesnika mora se služiti osobnim
zaštitnim sredstvima (maska, ogrtač, rukavice) – stolica i mokraća oboljelih se dezinficiraju
prije ispuštanja ili se o postupku konzultira lučka zdravstvena vlast
- standardna – zabranjene posjete, a za oporavka ograničene – sustavno se vrši dezinfekcija
predmeta, odjeće, posteljine, ručnika, pribora za jelo i posuđa
- stroga – kod karantenskih i opasnih zaraznih bolesti – potpuna zabrana kontakta s
posadom i putnicima – iz prostorije se uklanja sve nepotrebno – u kontaktu samo posebno
podučena osoba u punoj zaštitnoj opremi – sve u dodiru s pacijentom podliježe dezinfekciji –
štrcaljke, igle i ostali materijal se pohranjuju u poseban kontejner i predaju lučkim
zdravstvenim vlastima na uništavanje
OPĆA PRAVILA U SUZBIJANJU I LIJEČENJU
- medikamentozno liječenje – bakterijske
bolesti se liječe antibioticima, također se
daju i kod nekih virusnih bolesti da se
spriječi naknadna bakterijska infekcija –
za većinu virusnih bolesti nema lijeka
- podizanje i održavanje opće
otpornosti organizma kako bi lakše
svladao bolest – dijeta i nadoknada
tekućine
- dijeta – uz visoku temperaturu zna ići i
osjećaj mučnine i gađenja – prilagoditi
tome dijetu: bezalkoholni negazirani
napici, juhe, kuhano nemasno meso,
pasirano povrće, riža…
TEMELJNA NAČELA U ZBRINJAVANJU ZARAZNIH BOLESNIKA
- izolacija – ako bolesnik ima temperaturu, najbolje ga je izolirati do postavljanja dijagnoze
- pregled – obavezno potpuno svući i pažljivo pregledati na osip i druge specifične znakove
- stavljanje u krevet – odrediti tko će se baviti njegom i organizirati stalnu dezinfekciju
- nadoknada tekućine
- snižavanje tjelesne temperature ukoliko je ona preko 38’5 °C
- kod teškog općeg stanja organizirati da bolesnik obavlja malu i veliku nuždu u krevetu
- kod težih bolesnika ili dvojbene dijagnoze potražiti pomoć preko radija
- na prilazu luci poslati poruku lučkim vlastima tako da lučke zdravstvene vlasti mogu
organizirati prihvat zaraznog bolesnika
KARANTENSKE BOLESTI
KUGA
- danas vrlo rijetka zarazna bolest (žarište Daleki istok) koju sa štakora prenose na čovjeka
različite vrste buha – jedan od znakova epidemije je i masovno ugibanje štakora na brodu –
bolest se očituje vrlo teškim stanjem bolesnika, povišenom tjelesnom temperaturom i otečenim
limfnim čvorovima – smrtnost kod pravodobnog liječenja je 5-10 %
KOLERA
- crijevna zarazna bolest koja se prenosi stolicom – relativno česta, domovina joj je Indija,
epidemije se javljaju u Aziji, Africi i Južnoj Americi – izvor zaraze je bolesnik ili kliconoša
- glavna karakteristika bolesti česte vodenaste stolice bez fekalija kojih može biti do 50 na
dan, s gubitkom tekućine 10-20 L/dan – mršavljenje, malaksalost, apatičnost, koža hladna,
ljepljiva i naborana, jezik obložen, gubitak svijesti, grčevi mišića zbog gubitka elektrolita,
smanjenje mokrenja, zatajenje srca, šok i smrt
- vrućica može biti prisutna u početku bolesti, dok kasnije može i pasti ispod normale
KARANTENSKE BOLESTI
- smrtnost od kolere kod liječenih bolesnika iznosi oko 9 %
- najvažniji terapijski postupak je brza i energična nadoknada tekućine i elektrolita preko usta ili
infuzijama – mjeriti količinu izlučene tekućine
- cijepljenje nije osobito učinkovito
- preventivne mjere – higijenske mjere, osiguranje zdravstveno ispravne vode i hrane, uništavanje
muha, „kuhaj, peci, oguli ili zaboravi” – opasne i školjke (uzročnik živi i u morskoj vodi)
ŽUTA GROZNICA
- prenosi je komarac aedes – endemična u centralnoj Africi i Južnoj Americi – cijepljenje učinkovito
– visoka temperatura, žutica i krvarenja u koži, sluznicama i unutarnjim organima, zbog čega
bolesnik povraća crni sadržaj – lakši slučajevi liče na gripu, kod teških oblika sa krvarenjima
smrtnost je 50 %
KARANTENSKE BOLESTI
PJEGAVAC
- prenose ga uši tijela – u svijetu postoje zabitna
žarišta bolesti – bolest, ako je neliječena, može biti
smrtonosna – visoka temperatura i osip – terapija
antibioticima – dezinsekcija ili (lakše) spaljivanje
bolesnikove odjeće i posteljine
POVRATNA GROZNICA
- prenose je uši tijela – iznimno rijetka bolest, postoji u
zabitnim žarištima Afrike i Azije – smrtnost oko 2 % –
periodički napadaji visoke temperature koji se
izmjenjuju sa razdobljima bez temperature –
dezinsekcija ili (lakše) spaljivanje bolesnikove odjeće i
posteljine
ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM I VODOM
- u tropskim krajevima javljaju se kolera, dizenterija i amebna dizenterija – zarazna žutica
(hepatitis) A globalno rasprostranjen
- povišena temperatura, malaksalost, mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, proljev
OTROVANJE HRANOM
- pri konzumaciji hrane koja sadrži štetne bakterije ili njihove produkte/otrove – skupno (obrok na
kopnu ili brodska kuhinja) ili pojedinačno trovanje
- par sati nakon konzumacije kreću grčevi u trbuhu, mučnina, povraćanje, opća slabost, hladan
znoj, a može biti prisutna i povišena temperatura
- na brodu – baciti preostalu sumnjivu hranu, dezinficirati posuđe i pribor (daske za rezanje mesa)
- dijeta (1. dan čaj i dvopek, 2. dan lagana hrana poput juha, nemasnog mesa i rižine sluzi) i
pošteda
- preventiva – oprez pri konzumaciji hrane na kopnu, na brodu higijenske mjere pri držanju hrane
ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM I VODOM
BOTULIZAM
- uzrokuje ga otrov koji nastaje djelovanjem bakterija unutar konzerve – mučnina,
povraćanje, grčevi u trbuhu, proljev, suhoća usta, mišićna slabost, otežano gutanje i govor –
karakteristične dvoslike – odmah izazvati povraćanje i hitno tražiti radioliječnički savjet –
prevencija prokuhavanjem konzervi i bacanjem „napuhnutih” konzervi
TROVANJE PLAVOM RIBOM (SKOMBROTOKSIZAM)
- nastaje zbog alergijske reakcije na produkte bakterija truljenja u plavoj ribi koja nije
propisno čuvana (iznad 27 °C) ili je odmrznuta pa opet zamrznuta – te produkte ne uništava
termička obrada – oči i koža se zacrvene, lice otekne, usnice trnu, suhoća usta, svrbež,
znojenje, mučnina, glavobolja, vrtoglavica, povraćanje, proljev – u slučaju jače reakcije
tražiti savjet preko radija – izazvati povraćanje, potom dati antihistaminike (Dimidril)
ZARAZNE BOLESTI KOJE PRENOSE INSEKTI (MALARIJA)