1.

Asfiksija novoroeneta

-teka hipoksija mozga i drugih organa nastala zbog tekoa u izmjeni

plinova
-plava asfiksija (livida) laki oblik, puls je uredan, respiracija ispod 4o u
minuti, miii u ekstenziji, refleksi slabiji, cijanoza koe i sluznica, Apgar 47
-bijela asfiksija (palida) tei oblik, puls slab i jedva pipljiv, apneja ili rijetki
greviti udasi, miii hipotonini, nema refleksa, koa je blijeda ili siva,
Apgar je 3 ili manje
-uzroci: fetalni: -od strane majke-puenje, teke kronine bolesti, placenta
previa, nedostatak O2
-od strane ploda- pupkovina oko vrata, vor na pupkovini
postnatalni: od strane novoroeneta-nepropusni nosni hodnici,
pa ne moe disati

2.)

Abortus

-odbacivanje produkta zaea

-spontani-zbog komplikacija tokom trudnoe (anomalije, kromosomski i
hormonski poremeaji, bolesti majke)
-izazvani-do 10. tjedna na zahtjev trudnice, kasnije odluuju komisije
-terapijski (ugroeni ivot i zdravlje trudnice, fetalni poremeaji),
elektivni
-anembrionalna trudnoa, zadrani pobaaj, febrilni pobaaj
-prijetei pobaaj (bolovi, krvarenje, trudnoa je odrana), zapoeti
pobaaj (otvaranje cervikalnog kanala jer je prekratak, trudnoa je ozbiljno
ugroena), u tijeku (sputanje ploda u kanal, krvarenje, jaki bolovi),
nepotpuni (izbaen vei dio ploda), potpuni (izbaeno sve)
-terapija-evakuacija, kiretaa, sukcija
-komplikacije-krvarenja, sterilitet, vanmaterina trudnoa, upale...

3.)

Tromboza

-zaepljenje krvne ile trombom (ugrukom), nastalo zbog usporene

cirkulacije, izravnog oteenja venskog endotela, poveane sklonosti
zgruavanja krvi
-ks- bol, proirenje povrinskih vena, noga je topla, crvena, oteena, bolna,
tjelesna temperatura je poviena
-th- povien poloaj noge, stavljanje kompresivnih zavoja, antikoagulansi,
antibiotici (kad je prisutna upala), ne masirati, strogo mirovanje
-prevencija-poznavati uzronike te ih nastojati ukloniti, provoditi pasivne i
aktivne vjebe, to ranije ustajanje, masaa..
-komplikacije-pluna embolija (kada se tromb otkine i stigne u plunu
aortu)

4.)

Ispiranje eluca

-uklanjanje eluanog sadraja putem sonde

-svrha-da se progutani otrov odstrani prije nego se apsorbira, ili da se
ukloni eluani sadraj prije radioloke pretrage ili op. zahvata
-indikacije- trovanja (hranom, alkoholom), uzimanje veih koliina lijekova
ili otrova, priprema za rendgenske i endoskopske pretrage eluca,
priprema eluca za operativni zahvat
-kontraindikacije- trovanja kiselinama, luinama, derivatima petroleja,
konvulzivna stanja, varikoziteti jednjaka, dekompenzirani bolesnici
-pribor-eluana sonda (1,2m), 5-6l mlake vode, antidot, lijevak, kompresa
i gumena pregaa, posuda za skupljanje eluanog sadraja, posudica za
uzorak, bubreasta zdjelica, stanievina, rukavice, aa s vodom za
ispiranje usta
-postupak- pacijent lei na lijevom boku, pomou gumene sonde ulijeva se
mlaka voda (po 200-300ml), ponavljanim postupkom dok se ne dobije
bistar ispirak
-postupak se prekida ako se pojavi guenje, cijanoza, kaalj

5.)

Reanimacija i defibrilacija

-reanimacija- oivljavanje; skup postupaka za ponovno

uspostavljanje funkcije srca i disanja

A-airway-osigurati prohodnost dinih puteva

B-breathing-uspostaviti disanje
C-circulation-masaa srca (pokrenuti srce na rad i
omoguiti cirkulaciju)
D-d-drugs-primjena lijekova (Adrenalin kod asistolije,
ventrikularne fibrilacije i tahikardije, Atropin, Vazopresin, Amiodaron,
Lidocain kod ventrikularne fibrilacije i ventrikularne tahikardije)
d-defibrilacija
-defibrilacija-serija doziranih udara elektrine struje, kojom se nastoji
pokrenuti srce na normalne kontrakcije (200J-200J-360J odrasli, djeca prva i
druga defibrilacija 2J/kg, kasnije 4J/kg)

6.)

Guenje stranim tijelom

-pri svijesti- -parcijalna opstrukcija- poticati osobu na kaalj, 5x udariti

dlanom izmeu lopatica
-potpuna opstrukcija- ne die, ne kalje, ne govori, brzo
mijenja boju, postaje cijanotian, hvata se rukom za vrat, uplaen pogled,
gubi svijest Heimlichov hvat, vaenje stranog tijela prstima ili
instrumentom (Magilova klijeta)
-bez svijesti- zabaciti glavu, pogledati usta, oistiti usnu upljinu, provjeriti
disanje, Heimlichov hvat, masaa srca
-Heimlichov hvat- stanemo ili kleknemo iza pacijenta koji stoji ili lei,
obuhvatimo ga oko pojasa, odredimo mjesto izmeu kraja sternuma i
pupka, stavimo aku jedne ruke koju obuhvatimo drugom rukom i
napravimo brz, snaan pritisak pema unutra i gore, ponavljamo 5-10x, sve
dok strano tijelo ne bude izbaeno van

7.) Hipertireoza, hipotireoza

-hipertireoza- pojaano izluivanje hormona titnjae, pa su metabolike
funkcije ubrzane
-ks- nervoza, slabost, umor, drhtanje ruku, ubrzan i nepravilan
rad srca, poviena tjelesna temperatura, odlian apetit ali mravljenje
(poveana je potreba za energijom), e

-dg- anamneza, kliniki pregled, nalaz T3 i T4 (povieni), TSH

(smanjen), scintigtafija
-th- antitireoidni lijekovi (Tiamazol), radioaktivni jod, kirurki (kad
lijekovi ne djeluju)
-komplikacije- tireotoksina kriza (iznenadno pogoranje stanja
bolesnika, s pojaanjem svih simptoma i znakova bolesti)

-hipotireoza- smanjeno izluivanje hormona titnjae, pa su metabolike

funkcije usporene
-ks- tromost, pospanost, iznemoglost, opstipacija, promuklost,
suha koa, poveanje teine
-dg- T3 i T4 (snieni), TSH (povien)
-th- hormoni titnjae
-komplikacije- miksedemska koma (dugotrajna, nelijeena
hipotireoza)

8.) Kalendar cijepljenja

-novoroene= BCG, hepatitis B
-sa navrenih 2 mj.= DI-TE-PER, POLIO, Hib, hepatitis B
-sa navrenih 4 mj. (8 tjedana nakon prve doze)= 2. doza DI-TE-PER,
POLIO, Hib
-sa navrenih 6 mj. (8 tjedana nakon druge doze)= 3. doza DI-TE-PER,
POLIO, Hib
-u 2. godini = MO-PA-RU, 4. doza (godinu dana nakon tree doze) DI-TEPER, POLIO, Hib
-sa 4 godine = DI-TE-PER
-prvi razred O= MO-PA-RU, DI-TE pro adultis, POLIO
-esti razred O= hepatitis B (3x, 2x sa razmakom od 1 mj., 3. put 5 mj.
nakon druge doze)
-sedmi razred O= tuberkulinsko testiranje (PPD) i BCG docijepljivanje
nereaktora

-osmi razred O= DI-TE pro adultis, POLIO

-zavrni razred srednje kole= DI-TE pro adultis
-navrenih 60 god. starosti= ANA-TE

=BCG-protiv tuberkuloze, Hib-Haemophilius influenzae tipa B, Ana-Teprotiv tetanusa, MO-PA-RU-ospice(morbili), parotitis(zaunjaci), rubeola, DITE-PER-difterija, tetanus, pertusis(hripavac), POLIO-protiv djeje paralize

9.) Razlike izmeu seruma i cjepiva

Serum u sebi sadri gotova antitijela protiv odreene zarazne bolesti, dok
se cjepivom unose oslabljeni uzronici, koji ne izazivaju bolest nego potiu
stvaranje antitijela (aktivnog specifinog imuniteta).
10.) Sepsa
-opa nespecifina infekcija iji su uzronici najee streptokoki i
stafilokoki
-ks- visoka temperatura sa tresavicom (kad je stafilokok uzronik),
tahikardija, leukocitoza, opa klonulost, petehije, metastatski apscesi
-th- incizija i drenaa gnojnog arita, antibiotici, mirovanje bolesnog dijela
tijela
-bakteriemija- prodor mikroorganizama u krv
-toksinemija- prodor toksina tih mikroorganizama u krv (samih
mikroorganizama nema u krvi)

11.) Sterilitet
-neplodnost, nemogunost zaea tokom 1-2 godine uobiajenog spolnog
ivota bez uporabe kontracepcije
-primarni- ako ena nikad nije zanijela
-sekundarni- ako ena ne moe zanijeti nakon prethodne trudnoe
-uzroci- izostanak ovulacije, upale genitalnog sustava, tumori,
malformacije, kronine bolesti (kod ena); smanjen broj, kakvoa i

vitalnost spermija, upale, tumori, ozljede, prijanje operacije (kod

mukaraca)
-th-ovisno o uzroku
-umjetna oplodnja

12.) Variele, morbili

-variele (vodene kozice) -zarazna bolest uzrokovana virusom varicellae
zoster
-ks -osip (makule-mrlje -- papule-vorii -- vezikule-mjehurii -kraste koje otpadaju za 7-10 dana), po cijelom tijelu a najgue na trupu
-svrbe, blagi opi simptomi
-dg- dovoljan je karakteristian osip
-th- simptomatska; kupanje u hipermanganu
-morbili- zarazna (najee djeja) bolest uzrokovana morbila virusom
-ks- kataralni stadij-vruica, kaalj, promuklost, hunjavica,
grlobolja, Koplikove pjege (male, bjelkaste)
-makulozan osip u razini koe, potom gust makulo-papulozan
osip, pa ljutenje koe na mjestu osipa
-th- simptomatska (rehidracija, antipireza..)
-prevencija- MO-PA-RU cijepljenje

13.) Parkinsonizam
-simptomi Parkinsonove bolesti, najee izazvani nekim drugim
poremeajem
-ks-tremor, ukoenost, usporenost
-uzroci-neki lijekovi (antipsihotici), ponavljane ozljede glave, trovanja
tekim metalima
-th- simptomatska, fizikalna

14.) Urinokultura
-mikrobioloki pregled mokrae, radi se kod sumnje na bakt. upale
mokranog sustava
-postupak: -toaleta i dezinfekcija spolovila (ene 6-7 vatica umoenih u
dezinficijens, smjer od simfize prema anusu; mukarci kruno oko otvora
uretre i prema van; svaka vatica jedan obris)
-uzima se srednji mlaz urina (prvi mlaz se pusti) u sterilnu
posudicu s poklopcem
-aseptiki uvjeti rada
-djeca: lijepi se sterilna vreica na spolovilo, kad se dijete pomokri, pretoi
se u sterilnu posudicu
-iz katetera: - kateter se zaklema, dezinficira se mjesto iznad peana sa
tupferom natopljenim u alkohol, punkcijom se uzme 2-3ml urina (paziti da
se ne probui balon)

15.) Downov sindrom

-kromosomski poremeaj, viak kromosoma u 21. paru (47 umjesto 46)
-obiljeja - mentalna retardacija razliitog stupnja, kose oi, Bushfieldove
pjege (bijele pjege na rubu arenice), epichantus (koni nabor na
unutarnjem onom kutu), hipertelorizam (iroko razmaknute oi; maleni
nos i usta; iroke, kratke ake sa karakteristinom poprenom brazdom
preko dlana
- esti poremeaji probavnog sustava, este srane mane
-veoma mirni, topli i dragi
-uzrok- neuobiajena podjela spolnih stanica, tako da nastane ili jajna
stanica sa 24 umjesto 23 kromosoma, ili spermij sa 24 umjesto 23
kromosoma
-toan uzrok nije poznat
-dg-prenatalno, ranom amniocentezom (u 16.tj.trudnoe)

16.) Hipertenzija
-stanje stalno povienog krvnog tlaka, vie od 160/95

-ks- dispneja, krvarenje iz nosa, vrtoglavica, glavobolja, um u uima,

smetnje vida
-dg- mjerenje RR, pregled one pozadine
-uzroci- kombinacija genetikih i okolinih imbenika (puenje, pretilost,
alkoholizam, unos previe soli..)
-rizine skupine- puai, pretile osobe, stariji, dijabetiari, oni s obiteljskom
predispozicijom
-terapija- promjena ivotnih navika (prestanak puenja, smanjenje teine,
smanjenje unosa alkohola, unosa soli, poveati tjelesnu aktivnost..),
lijekovi (diuretici, beta-blokatori, ACE-inhibitori..)
-komplikacije- infarkt miokarda, CVI, oteenje i zatajenje bubrega,
ateroskleroza, gubitak vida

17.) Sniavanje temperature

-djeca- skinuti viak odjee, stavljati obloge od mlake vode na torax, ruke,
noge, tuirati i kupati u mlakoj vodi, hidrirati, davati antipiretike paracetamol
-odrasli- mirovanje, povien poloaj, optimalni mikroklimatski uvjeti,
pojaana osobna higijena, prebrisavati vlanom spuvom, stavljati obloge,
rehidrirati, voditi rauna o koliini uneene i izgubljene tekuine, davati
antipiretike

18.) Fenilketonurija
-priroen poremeaj metabolizma aminokiseline fenilalanina
-uzrok- mutacija gena za sintezu enzima fenilalanin hidroksilaze, zbog toga
ne postoji mogunost pretvorbe fenilalanina u tirozin
-ks-razdraljivost, povraanje, miris znoja i mokrae po mievima
-djeca su svijetle boje kose te plavih oiju, gotovo bez pigmenta
-ne naue na vrijeme sjediti, stajati, hodati, hipertonija, mentalna
retardacija

-dg- sva novoroenad se testiraju uz pomo posebnog testa (Guthrie test)

-ks, nalaz fenilpiruvine kiseline u mokrai, poviene vrijednosti

fenilalanina u krvi
-th- ogranieno unoenje fenilalanina hranom (minimalne koliine koje
garantiraju normalan rast i razvoj)

19.) Kontracepcija
-OHK-oralna hormonska kontracepcija
-intrauterina kontracepcija (spirale)
-mehanika kontracepcija (kondom, femidom, dijafragma)
-kemijska (vaginalete, kreme, pjene)
-prirodna (Ogino-Knaussova metoda, temperaturna metoda, metoda
prekinutog snoaja)
-kirurka (vazektomija-podvezivanje sjemenovoda, podvezivanje i
presjecanje jajovoda)

20.) Dijabetes, inzulin

-dijabetes- kronini poremeaj metabolizma ugljikohidrata, masti i
bjelanevina zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina
-tip 1- bolesnici ovisni o inzulinu; posljedica tekih promjena guterae
-ks- polifagija, polidipsija, poliurija, dehidracija, gubitak teine
-th- inzulin
-komplikacija- ketoacidoza
-tip 2- neovisan o inzulinu, uzrok je genetski; proizvedenog inzulina je
premalo ili je neuinkovit
-najee kod pretilih i starijih osoba
-ks- simptomi su slabije izraeni, pa se bolest uoi tek kod pojava
komplikacija
-umor, nervoza, vrtoglavica, gubitak libida, poremeaji
menstruacije, usporeno zacijeljivanje rana, nagli poremeaji vida, smetnje
u nogama

-dg- mjerenje GUK-a (ujutro, i kad je 2x uzastopno vei od 6,7

mmol/L)
-th- promjena ivotnih navika (promjena u prehrani, vie kretanja..),
tablete
-akutne komplikacije- ketoacedoza-posljedica gomilanja ketotijela, koja
izazivaju kiselost organizma, pacijent ima zadah po acetonu, osjea umor,
slabost, muninu, povraa, javlja se poliurija, dehidracija, poremeaji
svijesti sve do kome. Terapija je inzulin, nadoknada tekuine i elektrolita.
-hiperglikemija-nagli porast eera u krvi
-hipoglikemija-nagli pad eera u krvi
-uzroci-previsoka doza inzulina, ili pacijent nije
dovoljno jeo, ili se zbog nekog fizikog napora potroio inzulin
-ks- drhtanje ruku, preznojavanje, osjeaj gladi,
ubrzan puls, ponekad dvoslike, grevi, naglo gubljenje svijesti
-th-bolesniku pri svijesti dati ugljikohidratni
obrok (2-3 kocke eera, zaeerenu vodu), uvesti i.v.kanilu, mjeriti vitalne
vunkcije, uzeti uzorak krvi i mokrae. Ako bolesnik gubi svijest, zapada u
komu, dati 150ml 50% Glukoze i.v., ako nema i.v. put, dati Glukagon 12mg, moe se ponoviti nakon 15 min.
-kronine komplikacije-MIKROANGIOPATIJE- promjene na malim krvnim
ilama: -retinoangiopatije-oteenje kapilara mrenice, lijei se laserom
-nefropatije-oteenja glomerula, propadanje bubrega
-polineuropatije-oteenja pojedinih ivaca, a i onih u organima, javlja se
bol u rukama i nogama, esti zatvori ili proljevi, poremeaji mokrenja
-dijabetiko stopalo-teka komplikacija, uzroci su loa higijena stopala, loa
obua, traume stopala, dolazi do dijabetike gangrene
-MAKROANGIOPATIJE-promjene na velikim krvnim ilama:
-ateroskleroza (moe zahvatiti svaku arteriju), infarkt miokarda

Inzulin-proteinski hormon koji omoguava da eer ulazi u stanice

-vrste: -prirodni(svinjski i govei), sintetski (humani)

-kristalni (bistri): brzog ali kratkog djelovanja, poinje djelovati pola sata
nakon primjene, a traje 6-7h, sintetski do 8h; daje se s.c., i.m., i.v.(u 10%
Glukozi)
-mutni: kasnijeg ali dueg djelovanja, poinje djelovati 1h nakon primjene,
a traje 16-18h, a sintetski do 22h; daje se s.c., NE I.V. (smrt!)
-prema duini djelovanja: kratkodjelujui(kristalni), srednjedjelujui(mutni),
dugodjelujui(Ultratard, poinje djelovati nakon 3h, traje 22-28h)

21.) Soor, ojedine, tjemenica, pelenski osip

-posljedice loe njege
SOOR-infekcija gljivicom Candida albicans
-male, bijele, siraste naslage na jeziku i nepcu, i po cijeloj usnoj
upljini, koje se tee skidaju
-ako se ne lijee, nagomilaju se i oteavaju gutanje i sisanje
(izazivaju bolnu nadraenost); dijete odbija dojku pa usporeno dobiva na
teini
-lijei se protugljivinim sredstvom u obl. gela, koje se nakon svakog
dojenja nanosi na jezik i usnu upljinu, preporua se ne dojiti bar pola h
nakon nanoenja budui da se gljivice hrane mlijekom; th traje 2-5 dana
OJEDINE-nadraeni, iritirani dio koe koji se crveni, pee (od mokrae i
znoja); najee izmeu dva nabora koe
-potrebna je pravilna i redovita njega, te nanoenje zatitnih
krema i masti
TJEMENICA-tanja ili deblja naslaga na koi glave, u vlasitu, nastala zbog
pojaanog rada lijezda lojnica te nakupljanja estica praine i prljavtine
-tretira se tako da se vlasite premae djejim uljem, pusti se
da odstoji neko vrijeme pa se naslage ieljavaju
PELENSKI OSIP (DERMATITIS)- upala onog dijela koe koji je prekriven
pelenom
-javlja se crvenilo, peckanje i nelagoda
-imbenici su toplina, vlaga, trljanje koe o kou i o pelenu, mokraa,
stolica

-potrebno je ee mijenjati pelene, regiju prati toplom vodom i blagim

sredstvom, dobro isprati i posuiti, nanijeti tanki sloj zatitne kreme, i
koristiti superupijajue pelene
-ako se stanje pogora, dijete je nervozno, nezadovoljno i plae kod svakog
previjanja, ako pelenski dermatitis traje dulje od 48-72h, potrebno je traiti
pomo lijenika (vjerojatno se radi o kolonizaciji Candide albicans,
potrebno je mazati antimikrobnim kremama)

22.) Blenoreja, omfalitis, granulom

BLENOREJA-pojava sukrvavog sekreta u pupanoj rani, pa je rana podlona
infekcijama i sporije zarasta
-treba se pojaati njega pupane rane
OMFALITIS-upala koe i potkoja pupka
-crvenilo, otok, ponekad gnoj ili sukrvica, poviena tjelesna temperatura
-ako se ne lijei, moe doi do sepse
-uzroci su stafilokok, streptokok, E. coli, a najee se radi o kombinaciji
nekoliko bakterija
-dijagnoza se postavlja na temelju izgleda pupka i fizikalnog pregleda
novoroeneta
-lijei se antibioticima, te antisepticima peroralno
GRANULOM- bujanje granulacijskog tkiva uslijed infekcije iz pupane rane, i
to tkivo sprijeava zarastanje
-lijei se ienjem antiseptikom, stavljanjem srebro-nitrata te
prekrivanjem sterilnom gazom

23.) Dekubitus
-ogranienio oteenje koe i/ili potkonog tkiva nastalo uslijed
dugotrajnog pritiska
-uzroci: unutarnji-srane, metabolike, neuroloke bolesti, bolesti krvotoka,
maligne bolesti, kahetine, inkontinentne, adipozne osobe

vanjski-nabori na osobnom i posteljnom rublju, neista i vlana

koa, neudoban krevet, sredstva za imobilizaciju, zanemarivanje osobne
higijene, dugotrajno leanje, rijetko mijenjanje poloaja..
1. stupanj: - crvenilo koje na pritisak blijedi, topla koa. Potrebno je
ukloniti vanjske uzroke i smanjiti pritisak na oteeni dio.
2. stupanj: -crvenilo, cijanoza, toplina koe, bule, oteenje i potkonog
tkiva. Potrebno je ukloniti vanjske uzroke, smanjiti pritisak, te ako
postoji rana, treba ju zbrinjavati.
3. stupanj: -oteeni dio je smee boje, okolina je hiperpigmentirana,
dolazi do nekroze, proces zahvaa sve slojeve koe. Potrebno je ukloniti
sve vanjske uzroke, smanjiti pritisak, te ranu zbrinjavati kao inficiranu.
4. stupanj: -zahvaeni su svi slojevi koe, potkonog tkiva, miia-do
kostiju- nekroza. Uklanja se nekrotino tkivo.

24.) Poroajna doba

-1. poroajno doba-doba otvaranja
-prvorotke 12-18h, vierotke 8-12h
-kontroliraju se kucaji edinog srca (KS) i trudovi na
CTG aparatu
-radi se psihofizika priprema trudnice, kontrolira se
mokrenje, mjeri se RR, prema potrebi daje se drip, daju se sredstva za
ublaivanje bolova
-radi se amniotomija (kad je otvorena najmanje 3 prsta)
-priprema se pribor za 2. poroajno doba (2 kare, 1
pean, kopa za pupak, aspirator, sterilne rukavice, gaze, tupferi)
-2. poroajno doba-doba izgona, 1-2h
-radi se dezinfekcija vanjskog spolovila, daju se upute za
tiskanje, radi se epiziotomija
-prihvat novoroeneta:fleksija glave, rotacija,
defleksija, vanjska rotacija
-aspiracija, rezanje pupkovine
3. poroajno doba-doba posteljice, do 1h
-odljutivanje posteljice

-postoji opasnost od krvarenja, potrebno je kontrolirati

vitalne funkcije
-manualno odljutivanje ako ostane dio posteljice

4.poroajno doba-doba oporavka, do 2h

-kontroliraju se vitalne funkcije, krvarenje, te visina
fundusa uterusa
-obrauje se rana od epiziotomije

25.) Febrilne konvulzije

-akutni cerebralni napadi napadi za vrijeme visoke temperature, a
karakteriziraju ih toniko-kloniki grevi sa kratkotrajnim gubitkom svijesti
-najee kod djece do 3.god, ali mogue je i kasnije
-uzrok je visoka temperatura izazvana nekim infektivnim procesom
-ks-dijete se gubi, zakoluta oima, mljacka, krklja, prestaje disati, poplavi,
trza raznim dijelovima tijela naizmjenice
-potrebno je odmah obavijestiti doktora, osloboditi dijete vika odjee, dati
O2, staviti ga na bok, u mekano obloen krevet
-dg-EEG, CT, mikrobioloke pretrage
-th- Diazepam i.v. 0,2mg/kgTT polako, Phenobarbiton i.m. 8mg/kgTT
-ponavljani napadi mogu dovesti do tekih oteenja mozga i do epilepsije

26.) Stupnjevi dehidracije, rehidracija po dobi

-blaga-podonjaci, suhi jezik, e, mokrenje normalno, ivahno, vitalne
funkcije u normali
-umjerena-halonirane oi, uiljen nos, suha usta i jezik, slabiji turgor koe,
uvuena fontanela, pije uobiajeno, slabo mokri, urin tamnije boje,
pospano ili razdraljivo, tahikardija
-teka-uz prijanje simptome, javlja se tahipnea, blijeda i hladna koa, slab
puls, pije malo/ne moe piti, tahikardija, esto povraanje, anurija,
poremeaji svijesti, konvulzije

REHIDRACIJA PO DOBI
Dojene i malo dijete-povean unos tekuine, laganija prehrana, oralna
rehidracijska sol ORS (50-100ml/kgTT)

27.) Menstrualni ciklus, menarha, amenoreja

-menstruacija- periodino odbacivanje sekrecijski promijenjenog
endometrija
1. FOLIKULINSKA (PROLIFERACIJSKA) FAZA- FSH djeluje na ovarij te potie
folikulogenezu i stvaranje estrogena u Grafovom folikulu, istodobno
estrogeni djeluju na endometrij koji proliferira; traje 10-14 dana
2. OVULACIJA-folikuli rastu, pucaju, i oslobaa se zrela jajna stanica,
spremna za oplodnju
3. SEKRECIJSKA FAZA- endometrij bubrij, pojaava se sekrecija glikogena
(nakuplja se velika koliina glikogena u stanicama endometrija, potreban je
za prehranu ukoliko doe do ugnjeivanja), tako pripremljen endometrij
spreman je za prihvat oploene jajne stanice. Ova faza traje od 14.-28.
dana.
Ako ne doe do oplodnje, endometrij se odljuti i dolazi do krvarenjamenstruacije. Menstruacijska faza traje od 3-5 dana.
MENARHA-prva menstruacija, u prosjeku izmeu 9. i 14. godine, normalno
do 16. godine. Oznaava poetak reproduktivnog ivota. Faktori za pojavu
menarhe su teina (min.45 kg), prehrana i genetika. Ako menarhe nema
do 16. godine, tada se radi o primarnoj amenoreji.
AMENOREJA-izostanak menstruacije u reproduktivno doba ene.
Fizioloka amenoreja-u predpubertetu, trudnoi, laktaciji, postmenopauzi.
Amenoreja je primarna kada menarhe nema do 16. god., a sekundarna
kada menstruacija izostane due od 4 mjeseca nakon redovitih ciklusa.
Podjela amenoreja: -primarna (djevojka uope nije dobila menstruaciju),
sekundarna (kada izostane due od 4 mj.nakon redovitih ciklusa)
-fizioloka (predpubertet, trudnoa, laktacija, menopauza), patoloka (ako
do 17-19 god. nije nastupila menarha ili ako je izostala u generativnoj dobi
ene vie od 2 mj., a ena nije trudna; lana i prava)

-lana (kada postoji zapreka od maternice do vulve, tj. kada krv ne otie
prema van) uzrok je himen-hematokolpos kad se krv nakuplja u rodnici,
hematometra kad se nakuplja u maternici-lijei se prerezivanjem zapreke
koja onemoguava istjecanje krvi
-prava:-oteenje jednog ili vie organa, upalno promijenjen endometrij,
tumori
-poremeaji funkcije drugih lijezda (moe se odraziti na jajnike)
-akutna i kronina infekcija (gripa, tuberkuloza, teka anemija)
-psihogena amenoreja (emocionalni ok, debljina, anoreksija,
umiljena trudnoa)
Dijagnoza amenoreja-na temelju kl. slike, pregleda, endokrinolokog
statusa, hiteroskopije i laparoskopije.
Th-ovisno o endokrin. statusu lijei se hormonski, a operativno se
odstranjuju organski uzroci.

28.) Opekline
-oteenja uzrokovana djelovanjem visoke temperature, kemijskih tvari ili
zraenja
1. stupanj-zahvaen je povrinski sloj koe, koa je crvena, sjajna, oteena,
boli. Dobro se regenerira.
2. stupanj-zahvaen je i potkoni sloj, koa je crvena, javljaju se bule
3. stupanj-zahvaena je cijela koa do masnog tkiva, zbog oteenih
ivanih zavretaka rana ne boli (provjera ubodom sterilne igle)
4. stupanj-zahvaeno cijelo tkivo, sve do kosti, karbonizirano
PRAVILO DEVETKE: -metoda odreivanja zahvaenosti ukupne povrine
tijela opeklinama
-glava i vrat 9%, prednji dio trupa 18% (9% prsa, 9%trbuh), stranji dio
trupa 18% (9% lea, 9% stranjica), svaka ruka po 9%, svaka noga 2x 9%,
spolovilo 1%
-ako je zbroj jednak ili vei od 25%, smatra se da je pacijent vitalno
ugroen
TERAPIJA: -opa i lokalna, ovisno o stupnju

-prva pomo-skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili kemikalijom

(komade koji su zaljepljeni za kou ne smiju se nasilno odvajati)
-opeeni dio tijela to prije uroniti u vodu ili staviti pod mlaz (voda mora
biti hladna ali ne ledena), hlaenje mora trajati najmanje 10 minuta
-sa opeene ruke skinuti nakit i sat (prije nego koa natekne)
-pokriti opeklinu gazom i zavojem (labavo)
-ako je opeena velika povrina ruke ili noge, imobilizirati ud
-dati bolesniku da pije tekuine (zabranjen alkohol)
-ne stavljati nita na opekline, i ne buiti bule
-prevesti u bolnicu ako se radi o veem stupnju opeklina

30.) Krvarenja
-krvarenje-gubitak cirkulirajueg volumena krvi
PODJELA:
-vanjsko: -arterijsko (krv curi pod tlakom, u mlazu, vidi se pulzacija,
svijetlo crvene je boje)
-vensko (krv curi polaganije, tamno crvene je boje)
-kapilarno (sitno, tokasto krvarenje)
-primarno (u vrijeme ozljede ili op. zahvata)
-reaktivno (nakon ozljede ili op. zahvata)
-sekundarno (poslije 7-14 dana, uvjetovano infekcijom ili nekrozom
stijenke krvne ile)
-unutarnje: - nije vidljivo, pa na njega treba posumnjati po opim
simptomima- pad RR, slabo punjen puls, opa slabost i klonulost, bljedoa
koe i sluznica, hladna koa, vlano elo, izraen osjeaj ei
-zbog krvarenja dolazi do smanjenja cirkulirajueg volumena krvi, pa se
moe razviti ok
NAINI ZAUSTAVLJANJA VANJSKOG KRVARENJA

-pritisak na ranu, elevacija uda: - komadom gaze ili tkanine vrsto

pritisnuti mjesto krvarenja, ako je rana na ruci ili na nozi, podignuti
ozlijeeni ud i zadrati ga u povienom poloaju
-ako je u ranu zabodeno strano tijelo, ne ga vaditi, nego krvarenje
zaustavljati pritiskom na rubove oko predmeta
-kompresivni zavoj: -na ranu staviti sterilnu gazu, na gazu staviti
smotuljak zavoja ili tkanine, tono iznad mjesta krvarenja, krunim
zavojem vrsto stegnuti smotuljak, napraviti vor iznad smotuljka
-podvezivanje uda: -radikalan zahvat (dovodi do prestanka cirkulacije
ispod mjesta podvezivanja, to moe dovesti do odumiranja tkiva) ,
primjenjuje se samo u sluajevima amputacijske ozljede, jakog
nagnjeenja i drobljenja uda, a kada nije mogu nikakav drugi nain
zaustavljanja
-namjenski proizvedene iroke vrpce sa kopom (Esmarch), ali moe i
trokutasta marama, kravata, debelo ue
-stavlja se na nadkoljenicu ili nadlakticu i zatee se pomou tapia dok
krvarenje ne prestane
-pritisak na veliku arteriju
31.) Imobilizacija
-postupak kojim se ozlijeeni dio tijela stavlja u mirovanje, da se sprijei
pogoranje ozljede i smanji bol
PRAVILA: 1.) ozlijeeni dio pridravati sa 2 susjedna zgloba i obuhvatiti
2 susjedne kosti
2.) imobilizirati u zateenom poloaju kod ozljede zgloba, a
inae u fiziolokom poloaju
3.) vrhove prstiju uvijek ostaviti slobodne, a imobilizirani dio
staviti u povien poloaj
4.) imobiliziramo sve sumnje na: a) prijelome kosti, b)sve
ozljede kod kojih je prisutno jako krvarenje, c)ozljede zglobova,
d)opekline, e)ozljede glave sa nesvjesnim stanjem
-imobilizacija prijeloma: -Kramerove udlage
-pneumatske udlage
-daice

-trokutaste marame

31.) Znaci trudnoe

NESIGURNI (subjektivni): munina, povraanje, promjena apetita,
hiperpigmentacija koe i sluznica, irenje bokova, napete grudi,
promjene raspoloenja, uestalo mokrenje
VJEROJATNI (objektivni): amenoreja, poveanje uterusa, lividna boja
vulve, poveanje dojki, pozitivan test na trudnou
SIGURNI (pozitivni): kucanje plodovog srca, UZV vizualizacija djeteta,
micanje ploda, pozitivni testovi na trudnou
32.) Apgar score
-test ocjene vitalnosti novoroeneeta, radi se u 1., 5. i 10. minuti
nakon roenja
-procjenjuje se 5 parametra : boja koe, puls, disanje, tonus miia i
refleksi, svakom parametru daje se 0, 1 ili 2 boda, te se bodovi zbrajaju
-8-10-normalno stanje
-4-7-plava asfiksija
-ispod 3-bijela asfiksija

33.) Rinitis acuta

-obina prehlada, virusna zarazna bolest gornjeg dinog sustava,
pogaa uglavnom nos, grlo i sinuse
-ks-kaalj, grlobolja, iscjedak iz nosa (rinoreja), groznica
-glavobolja, mialgija, gubitak apetita, umor, kihanje
-simptomi obino nestaju u roku 7-10 dana, ali neki mogu trajati i 3
tjedna
-terapija- simptomatsko ljeenje (analgetici, antipiretici)
-primarna metoda sprijeavanja je pranje ruku, a moe pomoi i
noenje maske (bolest se prenosi kapljinim putem)
-prehlada veinom prestaje sama od sebe

34.) Ginekoloki pregled

ANAMNEZA-obiteljska, osobna-dosadanje bolesti, menstruacija,
kontracepcija, trudnoa, socijalni status
PRIPREMA ENE- utvrditi razloge straha ako postoje, objasniti tijek
pregleda, prije pregleda isprazniti mokrani mjehur, pomo pri
postavljanju u poloaj za pregled
PRIPREMA MATERIJALA- rukavice, spekuli, za Papa test-sterilni tapii s
vatom, patule, stakalca, cito-etkice
PREGLED SPEKULIMA- instrumenti kojima se prikazuje unutranjost
rodnice, rodniki dio grlia maternice, promatra se boja sluznice vagine,
izgled cervixa, koliina i karakteristike iscjetka
ODREIVANJE STUPNJA ISTOE- kap sekreta iz stranjeg svoda vagine
stavi se na predmetno stakalce, nakon obrade 0,5 % briljant krezilom
pod mikroskopom se odreuje stupanj istoe prema Schroderu
PAPA TEST
-slui za rano otkrivanje premalignih promjena; citoloka analiza stanica
-bris se uzima tako da se posebnom etkicom ili patulom njeno
postruu povrinske stanice vrata maternice (bris rodnice, povrine
grlia maternice, kanala grlia maternice); tako prikupljene stanice
prouavaju se pod mikroskopom (tako se mogu uoiti abnormalnosti)
-vanost u otkrivanju raka vrata maternice dok jo nema simptoma

BIMANUALNI PREGLED
-dva prsta desne ruke uvode se u rodnicu, lijevom rukom palpira se
donji trbuh te se na taj nain saznaje o veliini, obliku, poloaju,
pominosti i bolnosti enskih spolnih organa
KOD TRUDNICA-prvi pregled u 8.-12. tjednu, mjeri se TT, RR, proteini u
mokrai, pregled vitalnih organa, prate se noge zbog edema, veliina
trbuha, lab.obrada, krvna grupa, Rh faktor, Fe, urin, antitijela
-UZV prvi put u 16.-20. tjednu

35.) BCG

-cjepivo protiv tuberkuloze

-sadri bacile bovinog tipa tbc-a, ija je virulencija oslabljena (ne moe
izazvati bolest ali stvara otpornost)
-prije upotrebe otopi se, utrca u 1ml otapala, 0,05ml daje se djeci do 1
god, a ostalima 0,1ml
-cijepi se i.c., u gornju treinu lijeve nadlaktice, u predjelu deltoidnog
miia
-na mjestu cijepljenja nastaje bjelkasta papula promjera oko 8mm (kod
novoroenadi upola manje), hrapave povrine, pa oko 3 tjedna nakon
cijepljenja moe se pojaviti vori koji se moe zagnojiti te se moe
iscjediti malo sekreta, nakon 3-4 tjedna rana spontano zacijeli
-podaci se evidentiraju u kartonu, iskaznici, a skupno izvjee na
obrascu Izvjee o o testiranju tuberkulinom i BCG cijepljenju
36.) Klizma
-ulijevanje tekuine u debelo crijevo radi:
-ienja i ispranjavanja crijeva: -ulijeva se 500-1000ml tekuine
ugrijane na temp. tijela (osim vode, moe sadravati parafinsko ulje,
glicerol, sapokalinus, aj od kamilice, NaCl 0,9% )-rastee crijevo,
izaziva podraaj na defekaciju, ispire i podmazuje stjenku crijeva
-postavljanja dijagnoze
-davanja lijekova
-davanja hrane
-prema koliini vode i visini primjene: -obina, visoka, mala
ZADAE SESTRE: -priprema bolesnika (upoznati ga sa vanou i
izvoenjem zahvata), priprema prostorije (paravan), priprema pribora
(irigator, kateter za klizmu (Nelanotov br. 16-18), rukavice, vazelin,
patula, stanievina, bubreasta zdjelica, posuda za nudu)

37.) Kateterizacija
-postupak kojim se kateter uvodi kroz uretru u mokrani mjehur radi
ispranjavanja urina
-kateter-uplja cijev za ulijevanje i istjecanje tekuine, jednokratni ili
trajni, dvocijevan i trocijevan

-indikacije: -sva stanja kad bolesnik ne moe spontano mokriti a treba

isprazniti mjehur (retencija urina, prije poroda, prije operacije, u
dijagnostike i terapijske svrhe, za mjerenje diureze, kod inkontinencije)
ZADAE SESTRE: priprema bolesnika (upoznati ga sa zahvatom i
vanou zahvata, oprati spolovilo sapunom i vodom), priprema
prostorije (zatititi paravanom od pogleda), priprema pribora (sterilni
kateter, rukavice, kompresa, sterilna pinceta, glicerin, lidokain gel,
sterilni tupferi, dezinficijens, bubreasta zdjelica, urinska vreica,
trcaljka 10ml, posuda za urin, naljepnica i uputnice za labaratorij)
-kod ena uvodi se 4-5 cm, kod mukaraca 10-12 cm, + 2/3 cm, kad se
pojavi urin, napuniti balon za fiksaciju f.o., spojiti vreicu
-kod mukaraca staviti anestezijski gel na otvor uretre

38.) Hemoptiza, hemoptoa, hematemeza

-hemoptiza je primjesa krvi u iskaljaju

-hemoptoa je iskaljavanje veih koliina (najee svijetle i pjenuave)

krvi; posljedica je oteenja krvne ile bronha ili plua zbog bolesti
-pri obilnijem krvarenju bolesniku prijeti smrt od guenja ili iskrvarenja,
pa treba brzo intervenirati: -obavijestiti lijenika, bolesnika smjestiti u
krevetu u polusjedei ili sjedei poloaj, upozoriti ga da strogo miruje,
da ne govori, da die povrno i da suzdrava kaalj, zatititi njega i
krevet plastinom pregaom, dati mu posudu za iskaljavanje i
stanievinu, mjeriti puls i RR, pripremiti pribor za primjenu kisika i
sustav za i.v. terapiju, stalno promatrati bolesnika
-kad krvarenje prestane, mora strogo mirovati u krevetu 48 sati i
izbjegavati sve to bi moglo izazvati kaalj i krvarenje

-hematemeza je povraanje svjee krvi tamnocrvene boje ili sadraja

nalik talogu crne kave, djelomino probavljene krvi pri dodiru sa
eluanom kiselinom, uzrokovana krvarenjem iz oteenih krvnih ila
jednjaka, eluca ili dvanaesnika; bolesnik je blijed, znojan, puls mu je
ubrzan i jedva pipljiv, RR nizak
-potrebno je obavijestiti lijenika, smjestiti bolesnika u sjedei,
polusjedei ili leei poloaj s glavom postrance, dati mu posudu za

povraanje, stanievinu, zatititi nepropusnim platnom, izvaditi krv za

pretrage, ostaviti venski put, osigurati sustav za infuziju ili transfuziju,
smirivati bolesnika, zabraniti mu oralno uzimanje hrane i tekuine
najmanje jo 48 sati nakon prestanka krvarenja

39.) Antisepsa, asepsa

-antisepsa-postupak kojem je cilj suzbijanje infekcije i unitavanje m.o.
na instrumentima, koi, ranama
-antiseptik je kem. sredstvo koje sprijeava razvoj m.o.

-asepsa-nain rada kojim se u medicini iskljuuje svaka mogunost

vanjske kontaminacije radnog polja i svega to se u radu upotrebljava
-pet pravila asepse: -priprema bolesnika, priprema prostora, priprema
osoblja, priprema pribora, postupak s ranom

40.) Transfuzija
-medicinski postupak davanja krvi ili njenih sastojaka
-direktna (ne primjenjuje se), indirektna (davanje konzervirane krvi)
-nadoknauje volumen krvi, poveava povrinu na koju se vee O2,
potie reaktivnu sposobnost i obranu, djeluje hemostatiki i
detoksicirajue
ZADAE SESTRE.: vaenje uzoraka krvi za odreivanje krvne grupe i Rh
faktora (5-10 ml, ljubiasta vakueta), i za interreakciju
-pripremiti bolesnika (psihiki i fiziki)
-prije transfuzije provjerava se naljepnica svakog transfuzijskog
pripravka
-interreakcija (krina proba): pretraga kojom se utvruje da li su krvi
primatelja i davatelja kompatibilne, te da nee doi do aglutinacije
-transfuzija se daje 1-2h, 80-100 kapi/min., pomou sistema za
transfuziju s filterom, uz transfuziju ne smiju se davati nikakvi lijekovi u
sustav kojim se daje krv

KOMPLIKACIJE TRANSFUZIJE: -rane (hemolitika reakcija, alergoanafilaktika reakcija, febrilna reakcija, preoptereenje
kardiovaskularnog sustava, zrana embolija); kasne (hepatitis B i C,
sifilis, AIDS)
-uzroci-greka u indetifikaciji bolesnika, zamjena uzoraka krvi, pogreno
prepisivanje podataka, neadekvatna priprema krvi, pothlaena ili
pregrijana krv, davanje lijekova transfuzijom, prebrzo davanje,
nepravilno rukovanje priborom za transfuziju
-zadae sestre kod komplikacija: prekinuti transfuziju, obavijestiti
lijenika, uzeti uzorak krvi i poslati ga na odjel za transfuziju, davati
ordiniranu terapiju, mjeriti vitalne funkcije, promatrati bolesnika

41.) Hemokultura
-uzimanje krvi za bakterioloki pregled
-uzima se kad je temperatura iznad 38C, jer je tada uzronik u krvi i
moe se otkriti hemokulturom

-priprema materijala:boice sa hranjivom podlogom (za anaerobne i za

aerobne bakterije)
-vaenje krvi: vadi se po 5ml za svaku boicu
-potrebno je to prije transportirati uzorak, dok se ne ohladi

42.) Leukemija
-maligna bolest karakterizirana poveanim brojem abnormalnih
leukocita
-akutne-poinju naglo, nalik na infektivnu bolest sa povienom temp.,
zimicom, malaksalou, anemija, krvarenje iz desni, blijedilo, bol pri
pritisku na sternum
terapija-antimikrobna, citostatici, transfuzija, alopurinal
-kronine-sporijeg toka, poetak neprimjetan, gubi tek, mravi, blijed i
umoran, poveana slezena, kad bolest uznapreduje pojavljuju se
temperatura, leukemini infiltrati

-terapija-radioaktivni fosfor, zraenje slezene, citostatici

-transplatacija kotane sri

-dijagnoza-sternalna punkcija kotane sri, pregled razmaza kotane

sri
-uzroci- zraenje, kemijski spojevi, virusi, genetski uzroci (nepostojanje
imunolokog faktora)
-promatranje: blijedilo, krvarenja (petehije, modrice) zbog smanjenog
broja trombocita, krvarenja iz desni, koa kao naranina kora, alopecija,
temp.najee poviena

43.) Anemija
-patoloko stanje smanjenog broja eritrocita i hemoglobina po litri krvi
-uzroci-manjak tvari potrebnih za normalan razvoj eritrocita i
hemoglobina, pojaana hemoliza eritrocita, nedovoljna funkcija kotane
sri, krvarenje
-morfoloka podjela: -normocitne(normalan MCV i Fe), mikrocitne(snien
MCV i Fe), makrocitne(povien MCV i Fe)
SIDEROPENINA ANEMIJA- zbog gubitka krvi i Fe
-akutna-zbog iznenadnog i naglog gubitka krvi, k.s. ovisi o koliini i
vremenu gubitka krvi
-kronina-s vremenom se gube manje kol. krvi, a regenerativna
sposobnost stvaranja novih eritrocita je manja od gubitka
HEMOLITIKA ANEMIJA-zbog pojaane razgradnje eritrocita
PERNICIOZNA ANEMIJA- zbog nedostatka vitamina B12
MEGALOBLASTINA ANEMIJA- zbog nedjelotvornog stvaranja eritrocita,
zbog nedostatka folne kiseline
APLASTINA ANEMIJA- zbog oteenja matinih stanica kotane sri

-policitemija-povien broj crvenih krvnih st.

-agranulocitoza- smanjenje ili nestanak granulocita iz periferne krvi,

smanjen ukupan broj leukocita

44.) Veliki i mali krvotok

-veliki krvotok (tjelesni)-kruenje krvi u zatvorenom sustavu od lijeve
klijetke kroz cijeli organizam i natrag do desne pretklijetke nosi
hranjive sastojke i kisik do svih stanica tijela
-iz lijeve klijetke izlazi aorta, najvea krvna ila, koja se dijeli u sve
manje ogranke za cijelo tijelo

-mali krvotok(pluni)-kruenje krvi u zatvorenom sustavu od desne

klijetke kroz plua do lijeve klijetke za izmjenu plinova u pluima
(primanje kisika i otputanje ugljinog dioksida)
-venska krv iz tijela dolazi u desnu pretklijetku pa u desnu klijetku, pa
odatle u plua, iz desne klijetke izlazi pluno arterijsko stablo koje se
dijeli na lijevu i desnu plunu arteriju koje vode krv u lijevo i desno
pluno krilo, plune vene iz plua odvode arterijsku krv u lijevu
pretlijetku

45.) TBC
-tuberkuloza, zarazna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom
Mycobacterium tuberculosis, najee zahvaa plua ali moe i druge
organe
-ks-blagi kaalj, malo poviena temperatura, umor, gubitak teine, krv u
iskaljaju, nono znojenje
-dodatni simptomi koji mogu biti povezani sa tbc-promijenjeni um
disanja, prekomjerno znojenje, oteene limfne lijezde, bol u
zglobovima, gubitak sluha,proljev, bol u prsima
-kod djece dodatni simptomi ukljuuju i vruicu 38-39C, ubrzano
disanje, nedostatak daha, kaalj
-simptomi ovise o zahvaenom organu
-dg-analiza sputuma (jutarnji sputum), tuberkulinski koni test
(Mantoux-utrcavanje 5 tuberkulinskih jedinica PPD-a, tuberkulina, pod
kou), RTG srca i plua, bronhoskopija, biopsija

-th- antituberkulotici (Rimfapicin, Izonijazid, Pirazinamid), odmor, zdrav

okoli, kvalitetna prehrana
-hospitaliziraju se novootkriveno bolesnici i bolesnici s recidivom, dok
nalazi ne budu negativni
-njega tuberkuloznih bolesnika- obavezno nositi masku na licu,
podvrgavati se pregledima, edukacija bolesnika (poduiti ga u tome
kako e sprijeiti irenje bolesti na zdrave osobe, puno odmora, redoviti
obroci, ne gutati ispljuvak, kad kalje treba stavljati rupi ili bar ruku
na lice, pranje ruku)
-pri njezi aktivnih tuberkuloznih bolesnika sestra treba okrenuti
bolesnikovu glavu na stranu suprotnu svojoj (da se sprijei udisanje
bacila tuberkuloze)
46.) Pneumonija
-upala plua, akutna infekcija plunog tkiva izazvana m.o., a moe
nastati i aspiracijom praine, kem.iritansa, hrane..
-tipina (bakterijska), atipina- razliito lijeenje
-ks-tipina pneumonija: kaalj s iskaljajem, vruica, ponekad bol u
prsima, oteano disanje
-atipina: postupan rast temp., rijetko tresavica, glavobolja, bol u
miiima i zglobovima, opa slabost i umor, kaalj bez iskaljaja
-dg-auskultacija, pretrage krvi (povieni leukociti-bakt.upala, smanjenivirusna), RTG
-th-antibiotici (bakterijska pneumonija), antivirusni lijekovi, puno
tekuine, odmor, antipiretici, O2
-zadae sestre-osigurati optimalne mikroklimatske uvjete u sobi,
povieni poloaj, osigurati dobru ventilaciju plua, osigurati posudu za
iskaljaj i stanievinu, provoditi rehidraciju

47.) Pluni edem

-najtei oblik zatajenja l. strane srca, kad zastoj u pluima izaziva
povienje kapilarnog tlaka, tekuina prelazi u plua i pacijent se gui

-ks-bolesnik je nemiran, uplaen, gui se uz hroptaje, kalje i iskaljava

pjenuavu tekuinu, vene na vratu nabubre, tahikardija, koa hladna i
znojna
-postupci- hitno obavijestiti dr., staviti bolesnika u polusjedei poloaj,
zabraniti mu da govori, jede ili pije, uvesti i.v. kanilu, mjeriti vitalne
funkcije (EKG monitor), primjena lijekova (diuretici, kardiotonici), kisik

48.) Epilepsija
-nagli privremeni poremeaj funkcioniranja SS radi nekontroliranog
izbijanja neurona; obino je povezana sa gubitkom svijesti
GENERALIZIRANA EPILEPSIJA: primarno generalizirana (zahvaa cijeli
mozak), sekundarno generalizirana (poinje iz jednog arita)
1.)toniko klonika, grand mal-zahvaen je cijeli mozak
a)tonika faza, 10-15 sec, poetak epi napada, bolesnik gubi
svijest, pada na tlo, dolazi do spazma miia, uje se krik, poplavi,
prestane disati, moe pegristi jezik i prokrvariti
b)klonika faza, do 2 min, tijelo se gri, tresu se ruke i noge, kasnije
se smire te slijedi tzv. TERMINALNI SAN (slino komi, bolesnik je
mlohav, zbog iscrpljenosti mozga)

-napadu moe prethoditi aura (predosjeaj, upozorenje) koje se

manifestira razliito, kao nekontrolirani govor, svjetlucanje pred oima,
trnjenje ruku, razliiti neobini osjeti
2.) apsansi, petit mal, javljaju se kod djece, dijete e zagleda u jednu
toku, nema greva, nakon nekoliko tenutaka ponaa se normalno
PARCIJALNA (ARINA) EPILEPSIJA
-nastaje izbijanjem iz jednog renja (najee temporalni)
-naziva se i psihomotorni napad, bolesnik moe odlutati, initi
nesvrsishodne radnje, agresivan je, razdraljiv, a nije toga svjestan
-takav napad moe biti aura grand mal napadaja

-parcijalni jednostavni kompleks-nema gubitka svijesti, javljaju se

motoriki ili senzorni fenomeni

STATUS EPILEPTICUS-dugo trajanje epi napada (dulje od 30 min.) ili

dugo trajajanje uestalih kratkih napada
-ponekad ugroava ivot, dovodi do oteenja mozga
-status dulji od 30 min.-sedaciaj, relaksacija, intubacija+mehanika
ventilacija
DIJAGNOZA-anamneza, neuroloki pregled, EEG, CT, MR
LIJEENJE-antiepileptici (Phemiton, Tegretol), u statusu Apaurin i.v.
49.) Alkoholizam
-kronina ovisnost o alkoholnim piima, manifestira se kroz snanu elju
za piem, gubitkom kontrole prilikom pijenja, simptomima fizikog
odvikavanja i poveanom tolerancijom na alkohol
-teak psihiki poremeaj, jer dolazi do patolokog procesa koji mijenja
nain na koji mozak funkcionira
-dugoroni alkoholizam uzrokuje razne zdravstvene probleme, kao to
su ciroza jetre, trovanje alkoholom (alkoholna intoksikacija), srane i
bubrene bolesti, kao i cijeli niz psihikih poremeaja
ALKOHOLNA INTOKSIKACIJA-posljedica jednokratnog pijenja alkoholnog
pia, koncentracija alkohola u krvi iznosi od 3,0-4,0 promila
-ugroava ivot, a alkoholemija iznad 4 promila moe uzrokovati smrt
-ks-ataksija (smetnja harmonike suradnje miia pri pokretima),
dizartrija, nistagmus, dvoslike, midrijaza, crvenilo lica, povraanje,
poremeaji svijesti, koma
-th-ispiranje eluca, JIS
PATOLOKO PIJANO STANJE-kod osoba koje nisu prije pile alkohol;
suenje svijesti, sumrano stanje s agresivnim istupima prema okolini,
iluzije, halucinacije, osoba kasnije utone u duboki san, kasnije se javlja
amnezija za proteklo razdoblje
DELIRIUM TREMENS-komplikacija alkoholizma, kvalitativni poremeaj
svijesti

50.) Pluna embolija

-iznenadno nakupljanje zgusnute krvi u pulmonarnoj arteriji, najee
uzrokovano otkinuem tromba iz noge (komplikacija tromboze)
-ks-iznenadna slabost, blijeda i oznojena koa, iznenadno ubrzanje ili
gubitak pulsa, ubrzano disanje, nemir, bol u prsima, iskaljavanje krvi
-th-analgetici, sedativi, O2, trombolitici i.v.

51.) Njega pupka

-podruje pupanog bataljka treba odravati istim i suhim, njega se
provodi jednom dnevno a prema potrebi i ee, a suhom njegom
potie se njegovo suenje i otpadanje te cijeljenje pupane ranice
-ranu oko puoka njeno i temeljito oprati sterilnom gazom ili vatenim
tapiem namoenim u alkohol, laganim tapkanjem oistiti vrak pupka,
istom gazom osuiti cijelo podruje pupka, posipati antiseptikim
prakom, pupak zatititi sterilnom gazom i uvrstiti elastinom
mreicom
-podruje prekriveno gazom uvijek treba biti isto, suho, i rana mora
imati zraka
-pupak ne smije biti prekriven pelenom

52.) Refleksi novoroeneta

-primitivni refleksi: refleksi sisanja, gutanja i traenja usnama (refleksi
za odravanje djeteta na ivotu)
Moorov refleks ili refleks obuhvatanja-iznenadna reakcija izazvana
naglom promjenom djetetovog poloaja ili reakcija na bilo koji drugi jaki
podraaj, a oituje se u kontrakciji miia itavog tijela; novoroene
naglo simetrino isprui ruke kao da e neto obuhvatiti, a glavu lagano
zabaci natrag te lagano vrisne

Robinsonov refleks hvatanja-nastaje ako ispitiva podrai dlan

novoroeneta, ono tada zatvara aku i hvata predmete; podrai li se
taban, dolazi do plantarne fleksije prstiju stopala; refleks spontano
nestaje izmeu 2. i 4. mj.

Magnusov toniki refleks vrata-simetrian (ako fleksiramo glavu prema

trupu pa automatski dolazi i do fleksije donjih ekstremiteta od koljena
prema trupu), asimetrian (ako se glava novoroeneta okrene na
jednu stranu, pa se automatski isprue ruka i noga na toj strani, a saviju
se ruka i noga suprotne strane, normalno nestaje u dobo do 6. mj.

Refleks automatskog hoda-izaziva se tako da se dijete iz vertikalnog

poloaja nagne malo prema naprijed, dodirujui tabanima podlogu, pa
automatski uini nekoliko koraka; obino nestaje u dobi do 2. mj.

53.) Majino i kravlje mlijeko

-kolostrum-prvo mlijeko, gusta ukasta tekuina, male koliine, vrlo
vrijedno (proteini, vitamini, laktoza, neto manje masnoa nego zrelo
mlijeko, imunoglobulini, leukociti i antitijela-prvo cijepivo), titi i
probavni sustav bebe; prva tri dana
-prolazno mlijeko
-zrelo mlijeko
BJELANEVINE-majino mlijeko sadri albumine, a kravlje kazeine (kojih
je vie, ali je mlijeko potrebno razrijediti)
MASTI-majino mlijeko sadri nezasiene (lako probavljive), a kravlje
zasiene (tee probavljive)
UGLJIKOHIDRATI-majino sadri vie, te je slae
MINERALI-majino sadri manje minerala, ali je prilagoeno potrebama
bebe; kravlje sadri vie, ali optereuje bubrege
ELJEZO-ni majino ni kravlje mlijeko nemaju dovoljno eljeza
VITAMINI-majino ima dovoljno vitamina (osim D), kao i kravlje
Kravlje mlijeko mora se kuhati (to unitava bakterije i ini mlijeko lake
probavljivim), mora se razrijediti (time se smanjuje postotak minerala i
bjelanevina), i mora se zaslaivati.

54.) Politraume
-istovremeno nastale sloene, viestruke i kombinirane ozljede koje
zahvaaju vie sustava i organa tijela (2 ili vie razliitih organskih
sustava)
-ozljeda glave i mozga s istovremenom ozljedom prsnog koa, ozljeda
prsnog koa sa prijelomom natkoljenice i ozljedom lica
-treba razlikovati politraumu od mnogostrukih ozljeda (npr. prijelom
potkoljenice s istovremenim prijelomom nadlaktice)
-kod politraume prevladavaju ozljede glave i mozga, ozljede prsnog
koa i ozljede udova
POSTUPAK: -oslobaanje i odravanje prohodnosti dinih puteva, KPR
pp
-zaustavljanje vanjskog krvarenja
-i.v. nadoknada tekuine
-lijeenje O2 visoke koncentracije
-imobilizacija
-praenje vitalnih funkcija, prijevoz u bolnicu

55.) Spolno prenosive bolesti

-bolesti koje se prenose izravnim kontaktom pri vaginalnom, oralnom i
analnom spolnom odnosu sa zaraenom osobom
-obino u poetku infekcije nema nikakvih simptoma ili su vrlo blagi, pa
se bolest kasno otkriva i lijei se ve kad su nastala trajna oteenja
opeg i reproduktivnog zdravlja
-simptomi-pojaani ili promijenjen iscjedak, osjetljivost, arenje ili
svrbe genitalnog podruja, pojava ranica, mjehuria, bradavica ili bilo
kakvih izraslina, bolovi i peenje pri mokrenju, bolovi i osjetljivost
tijekom spolnog odnosa
-spolne bolesti- AIDS, HIV(virus humane imunodeficijencije) infekcija,
klamidijske infekcije, HPV(humani papiloma virus) infekcije,
gonoreja(neiseria gonorrheae), sifilis(treponema pallidum), genitalni
herpes(herpes simplex), hepatitis(virus hepatitisa)

-posljedice spolnih bolesti: teki upalni procesi reproduktivnih organa,

neplodnost i spontani pobaaj, vanmaterina trudnoa, smrt ili teka
oteenja djeteta inficirane majke, predstadij karcinoma i karcinom
vrata maternice, oteenja ostalih organa, smrt

56.) Babinje (puerperij)

-razdoblje kada postepeno nestaju promjene uzrokovane trudnoom i
porodom, traje 6-8 tjedana
PROMJENE U BABINJU: -proces involucije (kada se unutarnji genitalni
organi vraaju u normalu-maternica iza poroda 1000g, nakon puerperija
50-70g, nakon 3 tjedna spusti se u dno male zdjelice)
-proces regeneracije (proces cijeljenja rane)
LOHIJA-sekret u babinjaa (nakon poroda krvav-cruenta, 1-4
dana rubra-sukrvav, 7-8 dana serozan, do 4 tjedna lohija alba-bjelkast)
-proces laktacije (stvaranje i izluivanje mlijeka; akt sisanja stimulira
stranji reanj hipofize i dovodi do oslobaanja oksitocina)
-proces ovulacije i menstruacije (nastup funkcije ovarija; ovisi o
meusobnom odnosu stranjeg renja hipofize i ovarija)

57.) Astma
-opstruktivna bolest dinih puteva obiljeena ponavljanim napadajima
oteanog disanja, sviranja u prsima i pritiska u prsnom kou
-dolazi do bronhospazma zbog alergena i raznih podraaja, to
ograniava protok zraka kroz dine puteve
-napadaj moe prestati spontano ili primjenom terapije
-astmatini napadaj-poinje iznenada, oteanim disanjem, inspirij je
kratak, ekspirij teak i produen, bolesnik je uznemiren i uplaen, zbog
smetnje prolaska zraka uje se zvidanje, glad za zrakom, znoji se,
tahikardija
-suzbiti bronhospazmoliticima
STATUS ASTMATICUS-oznaava trajni napadaj ili niz ponovljenih
napadaja koji traju satima i ne mogu se zaustaviti primjenom

bronhospazmolitika; bolesnik je uplaen, tahipnoian i ima osjeaj da e

se uguiti
-uzroci-inhalacijski alergeni (grinje, praina, pelud, dlake), nutritivni
alergeni (mlijeko, jaja, orasi, sokovi, voe, okolada..), ostalo (oneien
zrak, lijekovi..)
-dijagnoza-anamneza, lab.pretrage, koni testovi, spirometrija
-th-bronhospazmolitici, inhalacija kortikosteroida, izbjegavanje
uzronika, hiposenzibilizacija, O2
58.) Vrste okova
-ok-teki poremeaj opeg stanja organizma izazvan poremeajem
cirkulacije, smanjenom prokrvljenou tkiva, nedostatkom kisika i
acidozom
HIPOVOLEMIJSKI OK-nastaje zbog smanjene koliine cirkulirajue krvi
-egzogeni (vanjski)-zbog krvarenja, gubitka plazme (opekline), gubitka
tekuine i elektrolita (proljev i povraanje)
-endogeni (unutarnji)
-simptomi-pad RR, slabo punjen puls, opa slabost i klonulost, bljedoa
koe i sluznica, hladna koa, vlano elo, izraena e
-terapija-osigurati venski put, otopina Ringera, F.O., Glukoze, transfuzija
krvi, osigurati prohodnost dinih puteva, osigurati kisik
KARDIJALNI OK-nastaje zbog oteenja miokarda (miokarditis, infarkt,
poremeaji ritma), opstrukcije izlaza iz srca (pluna embolija,
tamponada perikarda)
VAZOMOTORNI (DISTRIBUTIVNI) OK-nastaje zbog smanjenja otpora
arteriola i zadravanja veih koliina krvi u perifernoj cirkulaciji
-javlja se u stanjima septikog oka, iznenadne jake boli i opsene
traume
SEPTIKI OK-uzrok mu je komplikacija sepse
-simptomi-rana faza-vazodilatacija, gotovo normalan RR, tresavica,
ruiasta i suha koa, konfuzija, dezorijentacija
-kasna faza-klasini znakovi oka, hladna vlana koa, pad RR
-lijeenje-O2, nadoknada tekuine, antibiotici, eventualno
odstranjivanje inficiranog arita

59.) Hepatitis
-upalna bolest jetre koja se manifestira abdominalnom boli, povienom
tjelesnom temperaturom, poveanjem jetre..
-neki oblici manifestiraju se tek kada je dolo do dugotrajne upale i
zamjene jetrenih stanica vezivnim tkivom
HEPATITIS A
-inkubacija-15-50 dana
-prijenos-zaraena voda i hrana, prljave ruke, izmet krv i tjelesne
tekuine
-rizine skupine-populacije niske osobne higijene, domovi, sanitarije,
kampovi, vojarne
-simptomi-utica, umor, bol u trbuhu, gubitak apetita, munina, proljev,
temperatura i groznica
-prevencija-cjepivo, higijena (uvijek prati ruke)
HEPATITIS B
-inkubacija-45-180 dana
-prijenos-spolnim putem, dijeljenjem igala (narkomani), preko inficirane
majke na dijete, krvlju, tetovae, piercing
-rizine skupine-i.v. ovisnici, hemofiliari, medicinsko osoblje
-simptomi-munina, povraanje, bol u trbuhu, utica, umor, gubitak
apetita, bol u zglobovima (oko 30% oboljelih nema simptome, posebice
djeca)
-prevencija-cijepljenje (obavezno), izbjegavanje rizinog seksualnog
ponaanja, lijeenje narkomana, oprez kod tetoviranja i piercinga
HEPATITIS C
-inkubacija-2 tjedna do 6 mjeseci
-prijenos-krv i tjelesne tekuine zaraene osobe, dijeljenje igala, rijee
spolnim putem i preko majke na dijete, tetovaama i piercingom
-rizine skupine-i.v. ovisnici, medicinsko osoblje, bolesnici na dijalizi

-simptomi-utica, umor, tamna mokraa, bol u trbuhu, gubitak apetita,

munina bez simptoma je gotovo 80% oboljelih, ili se javljaju
nespecifini simptomi
-prevencija-izbjegavanje rizinog ponaanja
HEPATITIS D
-inkubacija-2 tjedna do 6 mjeseci
-prijenos-krv i druge tjelesne tekuine zaraenih, igle
-simptomi-slini kao kod hepatitisa B
-prevencija-isto kao kod hepatitisa B
HEPATITIS E
-inkubacija-15-64 dana
-prijenos-zaraena voda i hrana, prljave ruke, stolica, krv i tjelesne
tekuine zaraenih
-rizine skupine-kao i kod hepatitisa A
-simptomi-slabost, munina, bol u trbuhu, utica
-prevencija-higijena (pranje ruku)

-dijagnoza-anamneza, fizikalni pregled, lab.nalazi, biopsija jetre

-lijeenje-simptomatsko
-komplikacije-anemija, krvarenja, serozni meningitis, ciroza jetre

60.) CVI
-cerebrovaskularni inzult, akutna i subakutna pojava neurolokih
simptoma uzrokovana poremeajima arterijske cirkulacije mozga
-imbenici rizika-hipertenzija, bolesti srca, poviene masnoe u krvi,
dijabetes, poveana sklonost zgruavanju krvi, poviena teina,
puenje, meteoroloke promjene
ISHEMIJSKI-zbog stenoze ili okluzije krvne ile, tromboze, embolije

HEMORAGIJSKI-intracerebralno krvarenje u modano tkivo, kada

arteriole podlijeu aterosklerozi i zatim pucaju
-subarahnoidalno krvarenje-prodor krvi u subarahnoidalni prostor, uzrok
su priroene malformacije, aneurizme, ili arterio-venski angiom
-stadiji bolesti- TIA-tranzitorna ishemijska ataka, inzult u razvoju,
dovreni inzult, RIND-reverzibilni ishemijski neuroloki deficit
-ks-utrnulost, slabost ili oduzetost jedne strane lica ili tijela, poremeaji
govora, ispadi vida, smetnje ravnotee i koordinacije, iznenadna jaka
glavobolja praena muninom i povraanjem
-dg-pregled one pozadine, CT mozga, UZV krvnih ila glave i vrata,
lumbalna punkcija
-th-bolniko lijeenje, lijekovi (za otapanje ugruka, samo u roku 3h od
prvih simptoma), fizikalno lijeenje, vjebe govora

61.) Angina pectoris

-stanje koje nastaje zbog privremene nesposobnosti koronarnih arterija
da opskrbe miokard dovoljnom koliinom krvi
-oituje se u vidu stenokardije, koja se iri prema lijevom ramenu i ruci
-javlja se pri tjelesnom naporu, psihikoj uznemirenosti
-obino prolazi u mirovanju, a svakako na primjenu nitroglicerina

62.) Infarkt miokarda

-nastaje zbog zaepljenja koronarne arterije i nekroze u podruju
prekida dovoda krvi
-ks- iznenadna, jaka, prodorna bol u retrosternalnom prostoru koja ne
poputa ni na mirovanje ni na nitroglicerin; obino se iri prema lijevom
ramenu i ruci, te prema leima
-ako se bol ne otkloni, moe doi do sranog oka
-dg-klinika slika, EKG, ubrzana sedimentacija, povieni leukociti i LDH,
AST i CPK enzimi (ako je povien CPK, radi se o infarktu)

-zadae sestre-smjestiti bolesnika u krevet u povien poloaj, pratiti

vitalne funkcije, uzeti krv za pretrage, transport u JIKS
-lijeenje-JIKS, O2, analgetici, lijekovi za rastapanje ugruka, nitrati u
infuziji, antiaritmici, antikoagulansi
-komplikacije-pluna embolija (smrtonosno), kardijalni ok,
insuficijencija srca, poremeaji ritma, ruptura srane stjene

63.) Ciroza jetre

-terminalni, ireverzibilni stadij kroninih ili upalnih bolesti jetre,
obiljeena je propadanjem jetrenih stanica, bujanjem vezivnog tkiva te
promjenama cirkulacije krvi u jetri
-uzroci-alkoholizam, hepatitis B i C
-ks-utica razliitog intenziteta, spider naevusi (proirene kapilare nalik
na pauka, na koi lica, ramena i prsiju), ascites (nakupljanje tekuine u
trbunoj upljini), u predjelu pupka proirenje vena-caput medusae
-th-lijeka nema, lijeenje je usmjereno na prevenciju i uklanjanje
komplikacija bolesti
-komplikacije-krvarenja, hepatalna encefalopatija, hepatalna koma,
infekcije

64.) Bubrena insuficijencija

-stanje koje karakterizira smanjeno izluivanje urina s posljedinom
promjenom volumena i sastava organskih tekuina
AKUTNA
-uzroci-razne bolesti bubrega (najee akutni glomerulonefritis, infarkt
bubrega, tubularne i kortikalne nekroze), bubreni kamenci, kompresije
tumorom, uveanje prostate
-ks-u poetku smanjeno izluivanje urina, kasnije opa slabost,
malaksalost, odbojnost prema hrani, gubitak koncentracije, nervoza,
kasnije stanje obamrlosti, produbljeno disanje s periodima apneje, suh
jezik, nevoljno podrhtavanje miia, krvarenja, infekcije

-terapija-tretiranje primarne patoloke situacije, rehidracija, mjeriti

koliinu dobivene i izgubljene tekuine, ogranien unos proteina,
elektroliti
KRONINA
-zadnji stadij bubrenih bolesti
-uzroci-brojna patoloka stanja te oteenja bubrega i mokranih
puteva (glomerulonefritis, trovanje ivom, bubrene infekcije, priroene
anomalije bubrega..)
-ks-poetak je neprimjetan, meu prvim znacima javljaju se poliurija i
polidipsija, porast ureje,kreatinina i mokrane kiseline, anemija,
bljedoa, munina, slab apetit, uporno tucanje
-terapija-hemodijaliza, rehidracija, praenje diureze, transplantacija
bubrega

65.) Bronhitis
AKUTNI-kratkotrajna upala sluznice bronha, esto udruena sa upalama
gornjih dinih puteva
KRONINI-pretjerano izluivanje sluzi u bronhima, to se oituje
ponavljanjem produktivnog kalja bar 3 mj. u godini tijekom 2 godine
uzastopno
-ks-bavast prsni ko, lice nalik abljem, edematozni, cijanotini,
prisutna dispneja, sluzav iskaljaj, pri pogoranju ukasto zelenkast s
primjesama gnoja
-th- O2, izbjegavanje iritansa, klimatoterapija, bronhospazmolitici
-zadae sestre-povien poloaj, poticati na iskaljavanje, osigurati
posudu i stanievinu, rehidracija bolesnika

66.) Salmoneloza
-crijevna zarazna bolest uzrokovana salmonelom, prenosi se
fekooralnim putem (izmet, hrana, prsti, muhe), javlja se u toplije
vrijeme (klice se bre razmnoavaju na viim temperaturama), zbog
prljavih ruku i propusta u proizvodnji i pripremi hrane

-ks-akutni gastroenteritis (trovanje hranom) munina, povraanje,

proljev; salmonela vruica (kad klice iz crijeva idu u krv), salmonela
sepsa (salmonele iz krvi idu u pojedine organe, kosti, zglobove,
modane ovojnice, srce, plua, bubrege, jetru
-stvaraju se gnojna arita iz kojih salmonela povremeno ulazi u krv, i
javlja se septika temperatura (pada i raste)
-dg-izolacija uzronika iz stolice i krvi
-th-nadoknada tekuine (per os, infuzijom), dijeta, antibiotici
-prevencija-osobna higijena, vet.nadzor, termika obrada hrane

69.) Poremeaji svijesti

KVANTITATIVNI
-somnolencija (pacijent je pospan, nezainteresiran za okolinu, reagira
na podraaje)
-sopor (teko reagira na podraaje, reagira na bolne)
-semikoma
-koma (ne reagira na nikakve podraaje, bez svijesti)
KVALITATIVNI
-konfuzije (stanje kao san, smetenost, zbunjenost, tee prepoznavanje
osoba i predmeta)
-deliriji (dezorijentiranost u prostoru i vremenu, prema sebi i prema
drugima, iluzije, halucinacije, strah, amnezija za period delirija)
-sumrano stanje (odrana svijest o okolini i predmetima, ali se gubi
svijest o sebi-ne zna to ni zato neto radi, suena svijest, stanje brzo
nastuoa i naglo nestaje)
-somnabulizam (mjesearstvo-kada je svijest promijenjena stanjem sna,
motorika aktivnost javlja se prije nego se svijest aktivira-u snu)
-fuge (bjegstva, kad pacijent bez vidljivog povoda odluta)
-hipnotiko stanje
-automatizmi i automatsko ponaanje

67.) Kraniocerebralne ozljede

ZATVORENE-koa glave nije oteena, oteenje mozga moe biti od
lakog do vrlo tekog, moe postojati lom kostiju pa je to zatvoreni lom
lubanje
OTVORENE-nepenetrantne (lom kosti bez ozljede dure mater)
-penetrantne (lom kostiju uz ozljedu dure mater)
-ozljede mekog oglavka, nanesene uglavnom izravnim
djelovanjem sile, najea je vulnus lacerocontusum, obilno krvarenje;
prva pomo je stavljanje sterilne gaze i kompresivnog zavoja, davanje
cjepiva protiv tetanusa, i analgetika
-lomovi kostiju lubanje, nastaju djelovanjem izravne i
neizravne sile, mogu biti zatvoreni i otvoreni; izravno djelovanje moe
uzrokovati prijelom lubanje sa utisnuem kotanih ulomaka u
unutranjost lubanje, i s popratnim oteenjem modanih ovojnica i
mozga; simptom je mucanje, lijeenje je operativno
-prijelom baze lubanje-otohemoragija, periorbitalni
hematom, epistaksa, nazolikvoreja, otolikvoreja. Opasnost, jer bi mozak
leao na bazi lubanje, ivci bi bili pritisnuti uz kost, i to je otvoren put
infekciji.
KRANIOCEREBRALNE OZLJEDE PO STUPNJEVIMA
-potres mozga-kratkotrajni gubitak svijesti, retrogradna amnezija,
glavobolja, munina, povraanje, smetenost, fotofobija, tinitus,
poremeaji svijesti. Dg- EEG, kraniogram. Lijeenje-mirovanje,
zamraen prostor, analgetici, sedativi.
-kontuzija mozga-oteenje mozga i modanog tkiva, simptomi isti
kao i kod potresa, samo izraeniji, lijeenje isto
-kompresija mozga-kao posljedica stanja koja poveavaju
intrakranijalni tlak i time pomicanje modanih masa; veinom su to
krvarenja (epiduralni, subduralni, intracerebralni hematom)
-epiduralni-izmeu kosti i dure, nastaje ozljedom sitnih arterija; period
nesvjestica-osvjetenja-nesvjestica, proirena zjenica na strani
hematoma, bradiakrdija, bradipnea, porast RR, pareza ekstremiteta,
epilepsija. Lijei se kraniotomijom.
-subduralni-izmeu dure i pie mater, ozljedama vena; pojavljuje se
danima, tjednima, ak i mjesecima nakon ozljede; simptomi su
glavobolja, munina, povraanje, mlohavost udova, smetnje vida,

promjene karaktera i ponaanja; dijagnosticira se cerebralnom

angiografijom ili CT-om; lijei se kraniotomijom.
-intracerebralni-pri ozljedi ili zbog prsnua patoloki promijenjenih
krvnih ila mozga; ks ovisi o brzini razvoja hematoma-razliit stupanj
gubitka svijesti, kljenuti udova, epilepsija, nejednakost zjenica,
poremeaj disanja, promjene pulsa i RR; dijagnosticira se CT-om, lijei
se kraniotomijom, odstranjivanjem hematoma i zaustavljanjem
krvarenja

68.) Prehrana neurolokog bolesnika

-prirodna pasivna-postaviti u sjedei poloaj, staviti neku podlogu
(podbradak), hraniti pacijenta, polagano i strpljivo, paziti da guta, hrana
treba biti lako probavljiva i ne prevrua ni hladna
-umjetna-uvesti NGS, koja se prije hranjenja provjerava je li na mjestu,
zatim lagano kroz nju davati hranu (pricom), koja mora biti tekua ili
jako kaasta, ne puno hrane odjednom (oko 250ml), na kraju hranjenja
sondu proprati kako se ne bi zaepila

70.) Vrste izolacija

-obrnuta izolacija-za zatitu imunokompromitiranih bolesnika od
vanjskih utjecaja (hematoloki bolesnici)
-izolacija zaraznog bolesnika (za zatitu ostalih)
71.) MRSA
-meticilin rezistentni stafilokok aureus; tip zlatnog stafilokoka koji je
otporan na veinu antibiotika ukljuujui i meticilin
-kliconoa