PRIJAVA ZARAZNE BOLESTI:

Osnovni cilj prijavljivanja:da se stalno kontrolise epidemioloska situacija,da se sto ranije uoci porast broja
oboljelih,da se na vrijeme poduzmu odg.protivepidem.mjere.Po medjunarodnom zdravst.pravilniku sve zemlje
chalnice WHO duzne su da prijave obolijevanje ili sumnju na:koleru,kugu,zutu groznicu.
Postoji grupa bolesti pod nadzorom WHO,a to su:pjegavac,povratna groznica,paraliticki
poliomijelitis,malarija,grip. Zdravstvena ustanova mora prijaviti: 1.svaki slucaj zarazne bolesti 2.svaku sumnju
na difteriju,virusnu hemoragijsku groznicu,kugu,koleru,velike boginje,antraks,zutu groznicu,bjesnilo 3.svaku
epidemiju zaraznih bolesti 4.svako lucenje klica trb.tifusa,salmonele,sigele,jersinije,lamblie. 5.svako nosilastvo
zarazne zutice tipa B i C,HIV-a,parazita koji uzrokuju malariju 6.svaki ujed,ozljedu il kontakt s bijesnom
zivotinjom.
PRIJAVA NEZARAZNE BOLESTI:
U nezarazne bolesti spadaju:bolesti srca i krvnih sudova,maligne bolesti,povrede,dijabetes,mentalne
bolesti,bolesti ovisnosti,kostano-misicne bolesti. Izvori podataka:prijava malignih
bolesti,izvjestaji o hospitalizaciji,podaci ambulant.morbiditeta,podaci o odsustvovanju s posla,podaci o
mortalitetu,patohistoloski izvjestaji. Na nasim prostor.se prijavljuju oboljeli od malignih neoplazmi,dijabetes
melitusa i povrede na radu.Za ostale nezarazne bolesti podatke prikupljamo iz navedenih izvora
podataka.Zdr.ustanove duzne su da prijavljuju lica oboljela od maligne neoplazme.izvor podataka za
popunjavanje prijave je:zdr.karton,maticni list,istorija bolesti.
INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE:
To su inf.koje se pojavljuju kod bolesnika u bolnici il drugoj zdr.ustanovi,a od koje nisu bolovali niti bili u
inkubaciji u vrijeme prijema.Simptomi intrahosp.infekcije se mogu javiti u toku lijecenja,boravka ili po otpustu
pacijenta iz bolnice.Najvaznije posljedice intrahosp.infekcija su:produzenje trajanja hospitalizacije i
lijecenja,dodatni troskovi za med.tretman,nekada dovode do smrtnog ishoda. Najcesci putevi prenosenja
intrahosp.inf su:kontaktom,zrakom,krvlju,fekalno-oralnim putem,hranom i preko insekata.Preventivne mjere
mogu biti :opce(klinicke,bakterioloske,higijenske) i specificne(imunoprofilaksa,hemoprofilaksa).
PROTIVEPIDEMIJSKE MJERE (NADZOR NAD OSOBAMA):
Rano otkrivanje oboljelih podrazum.ljekarski pregled,laboratorijske testove i dr. Svrha je sto prije i uspjesnije
izlijeciti oboljele,a istovremeno lijecenjem i izolacijom pacijenata sprijeciti daljnje obolijevanje.Prema vrsti
bolesti potrebno je sprovesti neke od ovih mjera:osiguranje ispravnog vodosnabdijevanja i
prehrane,imunoprofilaksa,zdr.nadzor,karantena,prijavljivanje i pracenje obolijevanja.
UZIMANJE MATERIJALA PRI POJAVI ZARAZNIH BOLESTI:
Prilikom uzimanja mater.postuju se sledeca pravila:1.instrumenti i drugi pribor koji dolaze u direktni kontakt s
uzorcima,moraju bit sterilni. 2.uzorci za kultivisanje ne smiju doci u kontakt s dez.sredstvima 3.u istu posudu
ne treba uzimati dva razlicita materijala 4.potrebno je uzeti uzorak za kultivisanje prije upotrebe
antibakterijalne terapije 5.bolesn.materijal treba odmah zasijati na odg.podlogu 6.ako se materijal
transportuje,treba ga zastititi od rasipanja,niske i visoke temp.svjetlosti. 7.na posudu u kojoj se nalazi mat.
Treba nalijepiti etiketu sa:ime i prezime bolesnika,vrsta materijala i naziv ustanove u koju se salje mat. 8 svaki
uzorak treba bit propracen sprovodnim listom koji predst.dokumentaciju o materijalu.
RELATIVNI BROJEVI-su brojevi koji se korste za uporedjivanje brojcanih vrijednosti statistickih pojava u
nizu.
STOPA je ucestalost ili brzina javljanja neke pojave u jedinici vemena. Za vitalnu statistiku

1
1.OSNOVNI EPIDEMIOLOŠKI POJMOVI,KONCEPTI I DEFINICIJE, EPIDEMIJA I
GRUPISANJE,TERENSKA EPIDEMIOLOGIJA ZARAZNIH BOLESTI

EPIDEMILOGIJA (engl epidemiology) je nauka o raspodjeli i uzrocima stanja ili događaja vezanih za zdravlje
u ljudskoj populaciji.
AGENS (engl. agent/of diseae/) je mikroorganizam, hemijska supstanca ili oblik zračenja i rizik, čije prisustvo
ili odsustvo predstavlja uslov za nastanak bolesti.
FAKTORI RIZIKA (eng. risk factor) je urođena (nasljedna) karakteristika ili aspekt ponašanja ili način života
pojedinaca ili izloženost utjecaju životne sredine
BOLEST (Disease) je poremećenost tjelesnih funkcija. Rječi bolest, oboljenje (oboljelost) i nemoć imaju
praktično isto značenje, ali je bolje ne smatrati ih potpunim sinonimima.
DOMAĆIN (engl. host) je organizam (čovjek ili životinja) koji obezbjeđuju opstanak ili prebivalište
infektivnom agensu pod prirodnim uslovima.
PRENOŠENJE ZARAZNE BOLESTI – putevi :direktno i indirektno (stvari, igračke, odjeća, postelja, pribor
za jelo, instrumenti, zavoji, voda, hrana, krv, serumi, organi, zrak, vektori)
ulazna vrata infekcije
1. TERENSKA EPIDEMIOLOGIJA – OPERATIVA :pokriva epidemiološke pojave i probleme na
terenu,neposredna je i operativna
2. EPIDEMIOLOGIJA I STATISTIKA :čeka izvještaje o epidemiološkim pojavama i problemima sa
terena,obrađuje i analizira izvještaje
3. EDUKATIVNA EPIDEMIOLOGIJA :nastavni planovi i programi srednjih - viših – visokih škola i
medicinskih fakulteta
4. ISTRAŽIVAČKA EPIDEMIOLOGIJA :istraživači specijaliziranih zavodi, instituta, medicinski fakultet i
klinike (klinički epidemiolozi)
EPIDEMIOLOGIJA U DRUŠTVU OBAVLJA ULOGU KOJU U ORGANIZMU IMA IMUNI SISTEM.

CDC – Terenska epidemiologija je primjena znanja i vještina za sprečavanje i suzbijanje zdravstvenih

problema.
1. TERENSKA EPIDEMIOLOGIJA :je primjena epidemioloških znanja i vještina za sprečavanje i
suzbijanje zdravstvenih problema;je primjena epidemioloških metoda pod sljedećim uslovima:problem
je neočekivan ,situacija obično zahtjeva hitno reagovanje ,epidemiolog i njegov tim mora da ode na
teren i tamo da reaguje kako bi se riješio problem ,obim istraživanja je obično ograničen zbog urgentne
intervencije

NEOPHODAN EPIDEMIOLOŠKI KONCEPT:imati specifična znanja i vještine o nastanku i prijetećoj

epidemiji,sprovesti detaljno prikupljanje informacija kako bi se došlo do istine,taktika rješavanja problema, a
osnovni kriteriji su pragmatičnost i efikasnost,sve je podređeno uspješnom rješavanju
„slučaja“urgentnost,pritisak javnosti da se što prije „nešto uradi“, timski rad, nastojanje da se ponovno uspostavi
„normalno stanje“ – prestaju sve slučajnosti,odstupanje od „rigidnih obrazaca“ je dobro došlo,imaginacija je
važna,imati na umu uhodane postupke
CILJ JE:urgentna identifikacija „krivca“ (npr. izvora zaraze ili rizika),konačno suzbijanje epidemije
Model uzročnosti (u epidemiologiji zaraznih bolesti)
1. mora postojati mikroorganizam
2. mora postojati predispozicija domaćina za oboljenje
3. moraju postojati dodatni faktori (putevi prenošenja infekcije)
Model uzročnosti (u epidemiologiji nezaraznih bolesti)
1. mora postojati izloženost faktoru rizika
2. mora postojati predispozicija domaćina za oboljenje
3. moraju postojati dodatni faktori (znanje, stav i praksa, te uslovi sredine)
2. EPIDEMIJA je pojava poremećaja zdravlja iznad očekivanog broja oboljelih u odnosu na izloženu
populaciju i vrijeme javljanja bolesti.

3. GRUPISANJE je učestalija pojava događaja, međusobno povezanih u vremenu i/ili prostoru.

2
2.DEFINICIJE U EPIDEMIOLOGIJI

AGENS je mikroorganizam, hemijska supstanca ili oblik zračenja i rizik, čije prisustvo ili odsustvo predstavlja
uslov za nastanak bolesti.
AKUTAN znači kratak, intenzivan ili kratkotrajan – u odnosu na izloženost bolesti ili efekte po zdravlje.
BOLEST je poremećenost tjelesnih funkcija. Rječi bolest, oboljenje (oboljelost) i nemoć imaju praktično isto
značenje, ali je bolje ne smatrati ih potpunim sinonimima.
BOLEST PREDKLINIČKA faza bolesti bez znakova i simptoma bolesti jer se još nisu javili.
BOLEST SUBKLINIČKA e oblik bolesti koji se ne ispoljava znakovima i simptomima, ali se može otkriti
posebnim testovima.
DOMAĆIN je organizam (čovjek ili životinja) koji obezbjeđuju opstanak ili prebivalište infektivnom agensu
pod prirodnim uslovima.
DOMAĆINSTVO je jedna ili više osoba koje žive u jednoj stambenoj jedinici.
EPIDEMIOLOGIJA je nauka o raspodjeli i uzrocima stanja ili događaja vezanih za zdravlje u ljudskoj
populaciji i primjena ovih istraživanja u rješavanju zdravstvenih problema.
EPIDEMIJA je pojava poremećaja zdravlja iznad očekivanog broja oboljelih u odnosu na izloženu populaciju i
vrijeme javljanja bolesti.
FAKTOR RIZIKA je urođena (nasljedna) karakteristika ili aspekt ponašanja ili način života pojedinaca ili
izloženost utjecaju životne sredine
HRONIČAN je stanje poremećenog zdravlja koje traje dugo vremena (>3 mjeseca).
INFEKCIJA je prodiranje i razmnožavaje infektivnog agensa u organizmu čovjeka ili životinje. Ishod infekcije
može biti inaparentan (neprimjetan) ili manifestan
INFEKCIJA – LATENTNA znači uporno održavanje infektivnog agensa u domaćinu bez pratećih simptoma
(ali se uzročnik otkriva laboratorijskom dijagnostikom)
INFECIJA – LATENTNI PERIOD predstavlja vrijeme između početka infekcije i početka širenja infekcije
odnosno izlučivanja agensa.
INFESTACIJA je prisustvo živih uzročnika zaraznih bolesti na površini tijela (vašljivost, scabies).
KONTAMINACIJA je prisustvo živih uzročnika zaraznih bolesti na odjeći i predmetima.
INKUBACIONI PERIOD je vremenski interval između prodora infektivnog agensa do pojave prvih simptoma
bolesti.
IZVOR INFEKCIJE – (II) izvor zaraze je čovjek, životinja, stvar ili supstancija, s koje infektivni agens prelazi
na domaćina.
IZVOR KONTAMINACIJE je izlijevanje septičkih jama u sistem vodosnabdjevanja (II je voda) ili zaraženi
kuhar inficira salatu (II je salata).
PRENOŠENJE INFEKCIJE (PI) je mehanizam prelaska infektivnog agensa sa izvora ili rezervoara zaraze na
osjetljivu osobu.
Direktni PI je mehanizam neosrednog prenošenja infektivnog agensa sa izvora zaraze na čovjeka ili životinju tj.
do «ulaznih vrata» gdje se dešava ulazak infekcije.
Indirektno PI
• Preko predmeta (igračke, maramice, odjeća, zavoji, instrumenti…) ili supstancija (voda,
hrana, krv, organi…)
• Preko vektora – drugih živih organizama: mehaniči – muke krilima, nožicama, usnog
aparata, izmeta prenose infektivni agens ili biloški – kada se u organizmu insekta razvija
infektivni agens i postaje infektivan za čovjeka.
• PI vazduhom kapljicama i prašinom – ulazna vrata disajni putevi
KLICONOŠA je čovjek ili životinja koji ne pokazuju znake bolesti a nose infektivni agens i izvor su zaraze.
LATENTNI PERIOD je vrijeme između izlaganja agensu i manifestacije bolisti.
TERENSKO ISPITIVANJE je plansko prikupljanje podataka i informacija na terenu.
ZAGAĐENJE je bilo kakva neželjena izmjena vazduha, vode, ili hrane supstancijama koje su štetne po
zdravlje.
ZARAZNA BOLEST – infeketivna bolest je bolest izazvana specifičnim infektivnim agensom ili njegovim
toksičnim produktima.
ZOONOZA je infekcija ili infektivna bolest koja se prenosi sa životinja na čovjeka.

3
3.Izvori podataka o nastanku ili mogućnosti nastanka epidemije

Nadzor je identifikacija i traganje za licima iz kontakta sa bolesnicima, u cilju sprečavanja širenja epidemije.
Lice iz kontakta je osoba pod rizikom obolijevanja.
Nadzor podrazumjeva: nadzor nad pojedincima ,nadzor nad kretanjem bolesti
1. Epidemiloški nadzor – obuhvata mjere koje se preduzimaju u žarištu do konačnog suzbijanja epidemije i
zakonom je regulisan
2. Zdravstveni nadzor – otkrivanje osoba koje su bile u kontaktu sa oboljelim, kontrola njihovog zdravstvenog
stanja i primjena mijera zaštite od kontakta kao izvora zaraze
3. Sanitarno-higijensi nadzor – kontrola životne sredine
CILJEVI NADZORA: tačna procjena zdravstvenog stanja u datoj populaciji ,brojčana osnova za definisanje
pravaca za akciju ,određivanje strategije ,mjerenje intervencija, programa i ishoda
planiranje i sprovođenje istraživanja
PASIVNI NADZOR
institucija (Zavod) samo čeka da pristignu podaci i inicijativa je prepuštena onima na terenu.
Izvori podataka za pasivni nadzor: izvještaj o uzrocima smrti ,podaci matične službe (knjige umrlih) ,prijava
zarazne i nezarazne bolesti ,registar (oboljelih, kliconoša itd.) ,podaci ambulanstno-polikloničkih ustanova
podaci hospitalizacije itd.
AKTIVNI NADZOR
je ulaganje posebnog napora „centra“ da obezbjedi podatke sa terena „s periferije“, što se postiže redovnim
kontaktom „prikupljača“ i preuzimanjem njihovih podataka.
Efikasan nadzor nad osobama podrazumjeva:Identifikacioni podaci oboljelih ,datum rođenja ,topografska
lokacija oboljenja ,datum pojave simptoma ,datum započinjanja terapije ,laboratorijski rezultati ,datum date
vakcine
1. ishod bolesti (živ, umro, nepoznato)
2. Klasifikacija slučaja (vjerovatan, potvrđen, isključen)

Efikasan nadzor nad sistemom podrazumjeva:

% onih koji bolest prijavljuju redovno, sedmično
% prijavljenih sumnjivih slučajeva, svaka 3 dana
% prijavljenih sa svim predhodnim vakcinacijima
% bolesnika sa potvrđenim simptomima
% laboratorijski potvrđenih slučajeva
POJAČANI EPIDEMIOLOŠKI NADZOR čini umreženi sistem terena, epidemioloških službi, bolnica i vlasti
koji rade timski i ekspeditivno.
Drugi izvori podataka o epidemiji:
1. CDC
2. Klinička istraživanja
3. Laboratorijska istraživanja (patolozi, mikrobiolozi)
4. Terenska ispitivanja i epidemiološka izviđanja:
• traganje za karakterističnim znakovima bolesti
• prikupljanje podataka o simptomima
• razna mjerenja
• uzorkovanje vode za piće i namirnica
• pregledi životinja
• traganje za uginulim glodarima

4
EVALUACIJA INFORMACIJA O EPIDEMIJAMA

• Utvrđivanje početka epidemije nije lako ocjeniti.

• Epidemija je pojava određene bolesti na nekom području u većem broju nego što se očekuje.

• Kada sve raspoložive činjenice: sezona, kvalitet popdataka i sl. ne vode jasnom zaključivanju detaljno
se analiziraju sve poznate informacije.

• Evaluacija informacija o epidemiji je kritičko analiziranje, sagledavnaje i zaključivanje o epidemijskim

karakteristikama nove pojave.

• Problem nepotpunog i/ili neravnomjernog prijavljivanja

• Kad je redovno prijavljivanje bolesti onda se očekivanje epidemije uglavnom na vrijeme predviđa.

• Često je, u našim uslovima, neravnomjerno i nepotpuno prijavljivanje. Tada je očekivanja epidemije i
postavljanje mijera teško.

4.PROBLEMI NEPOTPUNOG I/ILI NERAVNOMJERNOG PRIJAVLJIVANJA

• Kad je redovno prijavljivanje bolesti onda se očekivanje epidemije uglavnom na vrijeme predviđa.

• Često je, u našim uslovima, neravnomjerno i nepotpuno prijavljivanje. Tada je očekivanja epidemije i
postavljanje mijera teško.

• Neujednačeno prijavljivanje bolesti izaziva: alarmantnu situaciju ,nepotpunu «epidemiološku sliku»

bolesti ,vidljive su razlike između pojedinih područja,vidljive su razlike u istom području u različitim
vremenskim periodima

Šta daje iskrivljenu sliku epidemije (npr.)

• broj nezaraznih bolesti raste kada se sprovodi istraživanje (mamografija)

• broj prijavljenih zaraznih bolesti u pravilu povećava mlad i ambiciozan doktor

Kako se rješavaju problemi: odlazak na teren i uvid u osnovnu medicinsku dokumentaciju ,starije kolege
prijavlju zarazne bolesti tzv. «na sigurno» , korištenjem novih tehnologija: serološka dg, (virusni hepatitisi,
HIV) ili izradom neke disertacije

ZAMKE I GREŠKE U PRIJAVLJIVANJU :nepotpunih informacija (prijavljivanje) ,neprovjerenih

informacija (greške u dijagnostici) ,različit pristup u zdravstvenom sistemu ,pritisak javnosti ,nemogućnost
istraživačke dijagnostike ,pogrešna zaključivanja na bazi neprotvrđenih informacija

Mogu se prijaviti i pseudoepidemije – dešava se kod ambicioznog nadzora (prijavljivanje većeg broja
oboljelih) što nije u vezi sa stvarnim brojem oboljelih

Epidemije pseudoinfekcije – je vještački „prozvana“ epidemija nastala zbog lažno pozirivnih rezultata
epidemiološkog istraživanja ili dijagnostikovanja.

5
5.EPIDEMIOLOŠKI UPITNIK – INSTRUMENT ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA,

Je instrument istraživanja naglo nastalog poremećaja zdravlja

Upitnikom se prikupljaju podaci od ispitanika
Podaci nisu uvijek pouzdani

Epidemiološki upitnik – instrument za prikupljanje podataka, kreiranje upitnika, obim i izgled, vrste
pitanja, način primjene upitnika, intervju, samostalno popunjavan upitnik.

VREDNOVANJE DOBROG UPITNIKA:

Dobar upitnik se poredi sa „zlatnim standardom“
Ispitivanje njegove pouzdanosti (ponovnim mjerenjem)
Uslovi za prikupljanje podataka trebaju biti isti

KREIRANJE UPITNIKA, 1. OBIM I IZGLED ( Upitnik mora biti koncizan i informativan ,Obim zavisi
od 2 pitanja:
1. šta u stvari želim da saznam? ,2. Kako ću da obradim ovaj podatak? Naći pravu mjeru je stvar znanja i
iskustva.
Izgled: Identifikacioni podaci ,demografski podaci ,podaci o obolijevanjužpodaci o izloženosti .Ostali
podaci)
2.VRSTE PITANJA, (Otvoreni tip pitanja nemaju ponuđenog odgovora, nego liniju ili prostor za
odgovor
kada se o pojavi malo zna npr. Gdje ste sve jeli van kuće tokom protekle nedjelje? kada treba doći do
detaljnijih odgovora
npr. Na kojim mjestima ste se kupali u rijeci tokom posljednjih mjesec dana? kada treba doznati kako
ispitanici vide ispitivanu pojavu – pripada sociološkom konceptu a ne terenskoj epidemiologiji. Zatvoreni
tip pitanja postoje 2 ili više ponuđenih odgovora)1.Dihotomna pitanja Koriste odgovore da i ne a ponekad
i „ne znam“Npr. Da li ste tamo pili flaširanu vodu?
2. Lista provjere Sastoji se od pitanja i niza ponuđenih odgovora Npr. Da li ste „Kod dva ribara“ jeli:
3.Alternativne tvrdnje Obuhvataju široku lepezu opcija od kojih je samo jedna tačna Npr. Koje mjere
zaštite obično koristite pri neobaveznim seksualnim kontaktima? nikakve ,kondom ,vodu i sapun ,zapiranje
rastvorom antiseptika
4. Mjere skale Predstavljaju rangiranje odgovora prema intenzitetu. – nikad 0 ,- rijetko 1 – povremeno 2 –
često 3 – redovno 4

NAČIN PRIMJENE UPITNIKA, INTERVJU

Interviju je instrument za prikupljanje podataka zasnovan na usmeno postavljenim pitanjima ispitaniku koja
evidentira ispitivač.
Kriteriji za razvrstavanje upitnika: - stepen strukturiranosti (nestrukturiran, djelimično i potpuno
strukturiran) - pristup ispitaniku (licem u lice ili telefonom)
2.SAMOSTALNO POPUNJAVAN UPITNIK rejetko se koristi

6
6.POJAM UZROKA

U životu nije dovoljan jedan uzrok da izazove bolest – to je teorija.

Uzročnost znači:
1. izlaganje jednom ili više faktora doprinosi određenoj pojavi (poboljšanje ili pogoršanje zdravstvenog
stanja)
2. odustvo jednog ili više faktora izaziva suprotan efekat
VIŠEUZROČNOST
npr. fatalni udes motocikliste usljed slijetanja sa puta na „crnoj tački”.
faktori udesa:
• loša vidljivost, klizav put, loša vertikalna i horizontalna signalizacija, loše projektovana krivina;
• slabe kočnice,
• frustriran motociklista ili njegovo vozačko neiskustvo,
• umor, uticaj alkohola, lijekova itd.
„uzrok” u izvještaju isljednika npr. neprilagođena brzina – često nije dominantan.
Faktori koji djeluju na uzrok su:
1. predisponirajući,
2. olakšavajući,
3. precipitirajući i
4. pojačavajući.
KRITERIJUMI UZROČNE POVEZANOSTI
Hilovi kriteriji uzročnosti:
npr. pušenje i Ca pluća
1. Konzistentnost
znači da su drugi istraživači došli do istih, sličnih ili drugačijih nalaza uzročnosti.
2. Jačina
znači veličinu između nepodudarnosti između oboljelih i neoboljelih u odnosu na izloženost
predpostavljenom uzroku.
3. Specifičnost
znači da samo jedan uzrok dovodi do jednog efekta.
4. Odnos doza-efekat
postoji kada je vjerovatnoća nastanka efekta srazmjerna stepenu izloženosti tj. njenoj jačini i dužini.
5. Vremenski slijed
znači da predpostavljeni uzrok predhodi nastaloj pojavi tokom vremena.
6. Biloška prihvatljivost (objašnjivost)
znači odgovor domaćina (ćelija, tkiva i organa) na nadražćaje.
7. Koherentnost
znači da predpostavljeni uzrok slijedi utvrđene predstave o patogenezi i biologiji odgovarajuće bolesti.
8. Eksperiment
predpostavka uzročne povezanosti se treba dokazati eksperimentom
9. Analogija
pomaže u donošenju zaključaka o uzroku i povezanosti

FAKTORI OD KOJIH ZAVISI ZDRAVLJE ILI BOLEST

GORDONOV TRIJAS
Bolest nastaje kao posljedica uzajamnog djelovanja agensa, domaćina i spoljne sredine.
Gordonov trijas čine agens, domaćin i sredina.
• Uslov nastanka bolesti je interakcija agensa, domaćina i sredine.
• Period u kome dolazi do poremećaja odnosa između agensa, domaćina i sredine se naziva
prepatogeneza, a period u kome agens djeluje na domaćina izazivajući bolest se naziva patogeneza.
• Period prepatogeneze i period patogeneze čene period prirodne istorije bolesti.

7
 •
AGENSI DOMAĆIN

biološki nutritivni starost

bakterije fizički spol
virusi temperatura imunobiološke
protozoe radijacija karakteristike
Û
helminti atmosferski psihološke
ß
hemijski pritisak karakteristike
SREDINA
fluor mehanički konstitucija i
jod saobraćajna nasljeđe
olovo,itd. sredstva navike
mašine,druge običaji

Socijalno ekonomski uslovi sredine

adekvatna ishrana, odijevanje,
stanovanje, prosvijećenost, način
života, zdravstvena zaštita, društve-
noekonomski odnos u zajednici i
drugo.

EPIDEMIOLOŠKE KARAKTERISTIKE AGENSA

1. Agensi, uzročnici bolesti mogu biti biološki, mehanički, fizički, hemijski i nepoznati.
2. Da bi se razumjela etiopatogeneza, klinička slika i epidemiologija svake bolesti važno je poznavati
vrstu agenasa.
3. Ako je etiološki agens biološki, tada treba pozanavati osnovne njegove karakteristike ulaska u
organizam, njegovo razmnožavanje, izlučivanje iz organizma ljudi i životinja, otpornost u spoljnoj
sredini, osjetljivost i rezistencija na lijekove, dezinfekciona sredstva, mogućnost i vrsta laboratorijske
izolacije, način prenošenja, mogućnost stvaranja kliconoštva kao i mogućnost specifične zdravstvene
zaštite.
4. Da bi nastala infekcija živi agens mora imati karakteristike prodora, održavanja i zadržavanja u
organizmu domaćina, čovjeka kod koga nastaje bolest.
5. Za nastanak infekcije potrebno je da se unese infektivna doza agensa bolesti.
Pod infektivnom dozom se smatra ona količina agensa, koja prouzrokuje odgovarajuću bolest.
• Ova infektivna doza je različita u odnosu na razne vrste agensa. Tako kod trbušnog tifusa i bacilarne
dizenterije niska, a najveća je kod kolere. Zarazne bolesti koje imaju veliku infektivnu dozu, ne
prenose se kontaktom, nego vodom za piće i hranom.
• Sa druge strane bolesti koje se prenose kontaktom preko ruku, direktno, kao što je trbušni tifus
infektivne doze su veoma male. Tim direktnim dodirom moguće je unijeti samo mali broj uzročnika, ali
dovoljan za nastanak bolesti.
6. Drugi uslov za nastanak infekcije je virulencija agensa. Pod virulencijom se smatra sposobnost živih
agensa da se suprotstave odbrambenim sposobnostima domaćina, tj. oboljelog čovjeka.
• Prema tome virulencija ima karakter patogenosti i predstavlja važan uslov za nastanak infektivne
bolesti.
7. Ako je etiološki agens mehanički, tada treba ukazati na određene specifičnosti nastanka povreda u
odnosu na vrstu povreda i smrti (strojevi kod vršenja raznih djelatnosti, prevozna sredstva itd.).
8. Hemijski agensi su hemijske tvari koje izazivaju razne promjene na tkivima, od alergijskih lokalnih,
organskih, do kancerogenih.

8
9. Fizički agensi obuhvataju određena prirodna abnormalna stanja, niska, visoka temperatura, atmosferski
pritisak, poplave, padavine, ali i radijacije, koje mogu izazvati ozbiljne bolesti.
10. Kod mnogih masovnih nezaraznih bolesti postoje još uvijek nepoznati agensi nastanka oboljenja, ali se
ipak epidemiološkim studijama mogu ukazati na pomažuće faktore veže za osobinu domaćina i sredine u
kojoj oboljeli žive.
• Na osnovu epidemioloških podataka moguće je procijeniti rizik oboljenja kod eksponiranih osoba nekoj
noksi.
Tako postoji opšta naučna saglasnost da u pojavi, toku i prognozi koronarnih bolesti u dominantne faktore
rizika spada:
Þ arterijska hipertemzija,
Þ dijabetes melitus,
Þ hiperholesterolemija,
Þ gojaznost,
Þ pušenje,
Þ higijenski neadekvatan ritam života i rada,
Þ psihički isulti.
EPIDEMIOLOŠKE KARAKTERISTIKE DOMAĆINA
1. Dob i bolest
2. Spol i bolest
3. Mjesto rođenja, nacionalna i etnička pripadnost i bolest
4. Prijemčiljivost prema bolesti
EPIDEMIOLOŠKE KARAKTERISTIKE SREDINE
1. Spoljna fizička sredina
2. Biološka sredina
3. Radna sredina i zdravlje

9
 VOGRALIKOV LANAC
Za nastanak i širenje zaraznih bolesti ključnu ulogu ima epidemiološki –
Vogralikov lanac, kojeg čini 5 međusobno uslovljenih karika uvezanih u fizičkoj, socijalnoj i biološkoj

osjetljivost,dispozicija domaćina

Izvor infekcije je čovjek ili životinja koji nose i izlučuju infektivne agense u spoljašnju sredinu.
Žarište zarazne bolesti čini više izvora infekcije, a rezervoar zarazne bolesti je mjesto gdje se infektivni agens
održava i širi u okolinu.
Bolesnik je izvor infekcije jer nosi i izlučuje infektivne agense na razne načine (zavisno od vrste bolesti) u
spoljašnju sredinu. Osim u kliničkoj fazi bolesti, bolesnik je infektivan i u inkubaciji i rekonvalescenciji
(oporavku).
Kliconoša je objektivno zdrava osoba koja nosi infektivne agense i izlučuje (slinom, krvlju, stolicom,
mokraćom) ih u spoljašnju sredinu. Kliconoštvo nastaje nakon infekcije ili preboljele zarazne bolesti. Postoji
akutno i hronično kliconoštvo, prema vremenu trajanja. Akutno kliconoštvo je učestalije i traje nekoliko dana,
sedmica ili mjeseci. Hronično kliconoštvo je rjeđe (trbušni tifus, paratifus, serumski hepatitis, AIDS).Životinje
su izvor infektivnih bolesti zvanih antropozoonoze.
LANAC TRANSMISIJE - “karike“ transmisije bolesti
1. agens
2. izvor agensa
3. izlazna vrata
4. pogodan put prenošenja
5. ulazna vrata koja pogoduju agensu
6. osjetljivi domaćin

10