Smijer „Sestrinstvo“

Vanredne studije

Seminarski rad

Tema

Prevencija zaraznih bolesti

Predmet:

Medicinska deontologija

Predmetni nastavnik:

Doc.dr Slađana Šiljak

Student:

Darjana Brkić

137-19/VS

Banja Luka,2020
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

SADRŽAJ

UVOD…………………………………………………………………. ……2

PRINCIPI PREVENCIJE ZARAZNIH BOLESTI ………………………...3

OPŠTE MJERE PREVENCIJE ……………………………………………..4

SPECIFIČNE MJERE PREVENCIJE ………………………………………5

MJERE ZA SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI …………………………6

KARANTIN………………………………………………………………….. 7

ZDRAVSTVENI NADZOR…………………………………………………. 8

KONTROLA I PREVENCIJA ZARAZNIH BOLESTI……………………..8

VAKCINACIJA……………………………………………………………...9

PREVENCIJA I KONTROLA BOLESTI PRLJAVIH RUKU……………..10

RESPIRATORNE(KAPLJIČNE) ZARAZNE BOLESTI…………………..11

ZAKLJUČAK………………………………………………………………..12

LITERATURA……………………………………………………………….13

1
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

Uvod

Prevencija poremećaja zdravlja podrazumijeva mjere za unaprijeđenje i očuvanje

zdravlja i ponovno njegovo uspostavljanje kada je narušeno.

Cilj preventivne medicine, samim tim i epidemiologije kao njenog djela, je

primjena mjera prevencije.

Postoje 4 nivoa prevencije:

 Primordijalna
 Primarna
 Sekundarna i
 Tercijalna

Zarazne bolesti su vrsta oboljenja ljudi i životinja izazvanih spoljnim biološkim

prouzrokovačem; mikroorganizmom (bakterija, parazit, gljivica, virus) i mogu se
prenositi kroz populaciju. Infekcija sama po sebi nije bolest, jer ona predhodi
oboljenju. Zarazne bolesti iskazuju široki spektar mogućih simptoma i kliničkih
slika razvoja bolesti. Simptomi se mogu javiti u roku od nekoliko dana, nedelja, ili
čak godina od zaraze. Zavisno od ličnog imuniteta i vrste infekcije, infektivne
bolesti mogu da izazovu samo neznatne simptome i prođu bez posebnog liječenja.
Neke infekcije brzo izazivaju dramatične zdravstvene smetnje. U slučaju sepse,
organizam reaguje obrambenom reakcijom koja izaziva hipertermiju, ubrzani puls i
ritam disanja, žeđ i umor. Za prognozu infektivne bolesti odlučujuća je sposobnost
imunog sistema da eliminiše uzročnika bolesti. Medicinska nauka je razvila
efikasne metode za borbu protiv mnogih infektivnih bolesti (antibiotike za
eliminisanje bakterija, antimikotike za borbu protiv gljivica i virostatike protiv

2
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

virusa). Protiv nekih bolesti razvijene su vakcine. Za jedan broj infektivnih bolesti
ni danas ne postoji efikasan lek.

Još od davnina stalno su pravljeni stalni pokušaju pronalaska sredstava za liječenje

zaraznih bolesti. Tradicionalna medicina pokušavala je mnogim biljkama da
izliječi bolesne. Tako se do XVI vijeka koristio kinin kao lijek protiv malarije, koji
se dobija iz osušene kore jedne tropske biljke porijeklom iz Južne Amerike.

1904. god. Paul Erlih je tražio sredstva za uništavanje mikroorganizama. Zato je

pokušao sa terapijom “ sterilizacije organizma”, ona je uništavala mikroorganizme,
ali je bila i štetna za čovjeka, te je ta studija zanemarena.

1928. god.Aleksander Fleming je iz gljive Penicillium notatum izolovao prvi

antibiotik, penicilin.

Nakon Drugog svjetskog rata, broj antibiotika i lijekova u cjelini se povećava i

tako su one postale osnova liječenja zaraznih bolesti.

Savremena terapija zaraznih bolesti obuhvata:

 medikamentnu terapiju
 higijensko-dijetetski režim

PRINCIPI PREVENCIJE ZARAZNIH BOLESTI

Ogledaju se u preduzimanju mjera, u periodu prije pojave bolesti, sa ciljem da se

onemogući nastanak uslova za njihovu pojavu.

Ove mjere mogu biti opšte i specifične, gdje se opšte mjere ne odnose ni na jednu
posebno određenu bolest, već na sve i usmjerene su ka karikama lanca infekcije,
dok se specifične odnose na prevenciju određene bolesti i obuhvataju
imunoprofilaksu( vakcinaciju ),seroprofilaksu i hemioprofilaksu.

3
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

OPŠTE MJERE PREVENCIJE

Opšte mjere su slične za iste grupe oboljenja definisane epidemiološkom

klasifikacijom.

Mjere prevencije crevnih zaraznih bolesti:

o Pranje ruku,
o Otkrivanje ljudi i kliconoša, njihovo liječenje i uklanjanje sa radnih
mjesta koja su vezana za hranu,
o Otkrivanje životinja kliconoša, njihovo liječenje i zabranu korišćenja
njihovih produkata,
o Obezbjeđivanje higijenski ispravne vode i hrane i posuda iz kojih se
konzumiraju

Mjere prevencije respiratornih zaraznih bolesti:

 Otkrivanje kliconoša i izolacija istih,

 Izbjegavanje grupisanja ljudi u zatvorene prostorije,
 Redovno provjetravanje,
 Vlažno čišćenje prostorija,
 Izbjegavanje poljubaca sa inficiranom osobom

Mjere prevencije vektorskih zaraznih bolesti:

 Otkrivanje kliconoša i parazitonoša ( npr. ljudi koji se vraćaju iz

zemalja u kojima ima malarije )
 Otkrivanje zaraženih životinja i njihovo liječenje ili ubijanje, i zabrana
korišćenja njihovih produkata,
 Uništavanje glodara,
 Suzbijanje vektora,
 Izbjegavanje prirodnih žarišta

Opšte mjere možemo ih grupisati u:

 Obezbjeđivanje zdravstveno ispravne vode za piće, životnih namirnica

i predmeta opšte upotrebe,

4
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

 Obezbjeđenje sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova u objektima u

kojima se obavlja društvena djelatnost,
 Uklanjanje ljudskih i životinjskih izlučevina, leševa, organa i tkiva,
otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uslovima koji
ne ugrožavaju zdravlje stanovništva, izvorišta vode za piće i životnu
sredinu,
 Sprovođenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u naseljenim
mjestima, na javnim površinama, u stambenim objektima, u
sredstvima javnog prevoza i drugim objektima u kojima se obavlja
javna delatnost,
 Zdravstvene preglede određenih kategorija zaposlenih, drugih lica i
kliconoša.

SPECIFIČNE MJERE PREVENCIJE

Za čije sprovođenje je neophodna zdravstvena služba. Odnose se na određene

zarazne bolesti i obuhvataju: imunoprofilaksu i hemioprofilaksu.

Vakcinacija predstavlja proces sticanja specifičnog imuniteta protiv određene

bolesti. Ona je vid vještačke imunizacije. Vakcinacija nije pravi termin, već
imunizacija. Može biti i mjera za spriječavanje i suzbijanje. Vakcina se uvek daje
zdravim ljudima. Po broju antigena, one mogu biti: monovalentne (BSG) i
polivalentne (MMR, DTP).

Pored vakcinacije, tu spadaju i seroprofilaksa – sticanje vještačkog pasivnog

imuniteta.

Pasivna prirodna imunizacija se stiče prenošenjem antitela sa majke na plod, putem

placente ili kasnije dojenjem preko kolostuma.

Pasivna veštačka imunizacija se postiže davanjem gotovih antitela, u obliku

seruma ili imunoglobulina, koji potiču od imunih osoba ili životinja.Takvo
davanje, gotovih antitela se naziva pasivna imunoprofilaksa.

5
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

Seroterapija davanje gotova antitijela,zbog ublaženja nastalog oboljenja.Serume

davati kada je inkubacija kratka, kada ne može se davati vakcina, jer treba
vremena, a davanje seruma – momentalni imunitet.

Hemioprofilaksa predstavlja preventivno davanje lekova osobama koje su u riziku

da obole od određene bolesti.Vrši se kod osoba koje su eksponirane određenim
uzročnicima ( sporama antraksa, plućnoj kugi meningokoknom meningitisu i dr.).

Pod specifične mjere spada takođe i

Dezinfekcija sa sterilizacijom
Dezinsekcija
Deratizacija

Fluoroprofilaksa

 Antibiotska profilaksa
 Zdrav stil života
 Jodiranje kuhinjske soli
 Otkrivanje zdravih nosilaca uzročnika zaraze

MJERE ZA SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Mjere za suzbijanje zaraznih bolesti se mogu podijeliti na mjere prema oboljelom i

mjere prema okolini.

Prema oboljelom su: postavljanje dijagnoze bolesti, prijava bolesti, prevoz,

izolacija i liječenje oboljelih i kontrola kliconoštva. Prema okolini su: zdravstveni
nadzor, karantin, imunoprofilaksa, hemioprofilaksa, dezinfekcija, dezinsekcija,
deratizacija, sanitarno higijenske mjere i ostale mjere.

6
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

KARANTIN

Karantin ili kontumac jedna je od epidemioloških mjera kojim se spriječava širenje

zaraznih bolesti putem izolacije oboljelih ili inficiranih od ostalih zdravih osoba.
Karantin je ujedno i lokacija na koji se izdvajaju osobe za koje se sumnja da su
obolili od neke zarazne bolesti ili samo postoji opasnost da su obolili.

Riječ u srpskom jeziku nastala je od italijanske riječi Quarante = četrdeset, jer je

izolacija trajala obično četrdeset dana. Naime venecijanske vlasti su 1423. godine
ustanovile izolaciju bolesnih ili sumnjivih da su bolesni u trajanju od 40 dana na
jednom ostrvu u Venecijanskom zalivu.

Smatralo se da sve zarazne bolesti imaju inkubaciju manju od 40 dana. Ovaj

vremenski period nije određen iskustvom već na osnovu biblijskih podataka, jer su
i Mojsije i Isus 40 dana živjeli izolovani u pustinji.

Karantina u Srbiji bilo je i za vrijeme epidemije velikih boginja 1972. godine.

Odjeljenja u bolnicama gdje su smješteni pacijenti sa zaraznim bolestima imaju

tretman koji je predviđen za karantin.

Kao međunarodne karantinske bolesti prema internacionalnim zdravstvenim

propisima iz 1974. godine važe: kuga, kolera, žuta groznica i boginje.

ZDRAVSTVENI NADZOR

Zdravstveni nadzor je mjera koja obuhvata kontrolu zdravstvenog stanja osoba

koje dolaze iz zemalja u kojima ima kolere, kuge, velikih boginja, žute groznice.

Lice koje je pod zdravstvenim nadzorom je dužno da se javi zavodu za zaštitu

zdravlja prema mjestu boravka, radi praćenja zdravstvenog stanja.Traju onoliko
koliko traje najduži period inkubacije.

7
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

KONTROLA I PREVENCIJA ZARAZNIH BOLESTI

Specijalizovanu zdravstvenu djelatnost iz oblasti epidemiologije akutnih zaraznih

bolesti sprovodi Odeljenje za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti i Odsjek
za deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju. Ona je prilagođena karakteristikama
područja i stanovništva, a obuhvata:

 praćenje kretanja zaraznih bolesti u nekom okrugu,

 epidemiološki nadzor ima cilj da otkloni rizike  prerastanja sporadičnih
slučajeva u epidemijski tok, kao i da procijeni i predvidi  epidemiološku
situaciju , što omogućava pravovremeni izbor preventivnih mjera,
 epidemiološki nadzor u sprovođenju preventivnih i prema epidemiološkim
indikacijama DDD mjera, posebno u objektima za proizvodnju i promet
životnih namirnica,
 sistematska higijensko-epidemiološka kontrola na otklanjanju rizika
nastanka intrahospitalnih infekcija. Pri tom postoji najuža saradnja sa
Odeljenjem sanitarne inspekcije za okrug,
 suzbijanje bijesnila, sprovodi se u saradnji sa nadležnim veterinarskim i
inspekcijskim službama, aktivnim iznalaženjem bijesnila kod životinja i
zakonski obaveznom pravovremenom antirabičnom zaštitom,
 suzbijanje epidemija i planiranje adekvatnih protivepidemijskih mjera,
 sistematski epidemiološki nadzor nad oboljelim od akutne flakcidne paralize
i epidemiološki nadzor nad suspektnim slučajevima morbila i obavezno
pijavljivanje,
 zdravstveni pregledi određenih kategorija zaposlenih, drugih lica i kliconoša
tzv. "sanitrarni pregled",
 vođenje registra određenih zaraznih bolesti (HBsAg nosilaštvo, kliconoštvo
itd),
 aktivni zdravstveno-vaspitni rad u svim vidovima u cilju obavještenosti i
edukacije stanovništva.

8
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

VAKCINACIJA

Neke zarazne bolesti se smatraju prošlošću u Evropi zbog dramatičnog pada

oboljevanja od bolesti koje su spriječene vakcinacijom.Ipak,blizu million osoba u
Evropskom region SZO nije vakcinisano osnovnim vakcinama,tako da se bolesti
koje se mogu spriječiti vakcinacijom kontinuirano se pojavljuju,često dovode do
komplikacija, pa I smrtnih ishoda.

U prethodnim godinama zemlje Evropskog regiona su bile suočene sa epidemijama

malih boginja, rubele I zaušaka koje se javljaju kod osjetljive populacije koja nije
na vrijeme, nije uopšte ili nije u potpunosti vakcinisana.

Kako zarazne bolesti ne poznaju granice,epidemije se šire iz zemlje u zemlju.

Vakcinacija mora biti prioritet zbog sledećih ključnih faktora:

 vakcinacija spašava živote

 vakcinacija je osnovno pravo,ali nije dostupno svima
 epidemije predstavljaju ozbiljne prijetnje zdravlju
 zarazne bolesti mogu da dovedu do smrtnog ishoda
 zarazne bolesti se mogu kontrolisati I iskorijeniti
 vakcinacija je isplativa javnozdravstvena mjera I
 dijeci u zdravstvenim sistemima treba obezbjediti bezbjednu, dostupnu I
efikasnu vakcinu.

Od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama u 2015.godini je oboljelo oko 526

osoba u BiH, što predstavlja učešće od 0,2% u ukupnom oboljevanju od zaraznih
bolesti, što je više nego u 2014. Godini, kada je iznosilo 0,15% (383 oboljele
osobe).

9
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

Prevencija i kontrola bolesti prljavih ruku

U "bolesti prljavih ruku" ubraja se mnoštvo zaraznih oboljenja različite etiologije.

Uzročnici "bolesti prljavih ruku" su virusi (hepatitis A, poliomijelitis, virusni
prolivi), bakterije (trbušni tifus, dizenterija), paraziti (amebna dizenterija,
enterobijaza).
• Način prenošenja bolesti prljavih ruku

Rezervoari crijevnih zaraznih bolesti, bilo da su bolesnici ili kliconoše, prilikom

defekacije (hepatitis A, trbušni tifus, dizenterija) ili uriniranja, zaprljaju ruke i ako
ih ne operu na higijenski ispravan način,neposrednim dodirom mogu prenijeti
infekciju na osjetljivu osobu.

Prljave, klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju uzročnika

crijevnih, respiratornih i kožnih zaraznih bolesti.

Posrednim dodirom (indirektnim kontaktom) koji se ostvaruje putem zagađenih

(kontaminiranih) predmeta i stvari koje je prethodno koristila bolesna osoba ili
kliconoša (to mogu biti maramice, peškiri, odjeća, igračke, pribor za jelo, kvake na
vratima, baterije za vodu u toaletima, knjige i sl.) takođe se mogu prenijeti zarazne
bolesti. Zato:

 Ruke treba prati ne samo prije jela, već i poslije korišćenja nužnika i u
sličnim situacijama. Ako pranje ruku nije odmah izvodljivo (usljed
nepostojanja uslova) ne treba dodirivati usta, nos ili oči, kao i
predmete preko kojih bi se naknadno zagadili prsti sve dok se ne
operu ruke.
 Pranje ruku tekućom vodom i sapunom je izuzetno važna preventivna
mjera. Ruke (šake) služe kao direktan i kao indirektan put prenošenja
zaraznih bolesti, a njihovim pranjem smanjuje se opasnost da se
čovjek zarazi i da zarazu prenese na druge.
10
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

 Posuda sa vodom u kojoj je sapun može da sadrži mikroorganizme -

uzročnike zaraznih bolesti, pa je stoga neophodno na takvim mjestima
koristiti tečni sapun u zatvorenom sistemu.
 Za brisanje ruku ne smije se upotrebljavati zajednčki peškir, već
koristiti papirne ubruse ili maramice, fen i sl. ili sačekati da se ruke
osuše.
 Epidemiološki gledano, suvi predmeti su bezbjedniji od vlažnih,
metalni od plastičnih ili papirnih (na metalnoj površini zarazne klice
kraće opstaju), a oni izloženi suncu su bezbjedniji od onih koji su
držani u tami.
 Neophodno je higijenski ispravno postupati sa životnim namirnicama
na njihovom putu od proizvodnje, transporta, uskladištenja, do
rukovanja i serviranja.
 Jako zagađene predmete potrebno je dezinfikovati (dezinfekciono
sredstvo koristiti prema uputstvima proizvođača) ili uništiti.

Respiratorne (kapljične) zarazne bolesti

Respiratorne infekcije čine veliku grupu infektivnih bolesti različite etiologije. One
su najrasprostranjenija oboljenja u svakodnevnoj praksi, kako kod djece tako i kod
odraslih. Šire se brzo naročito u dječjim kolektivima pogotovo u toku zime i
proljeća. Raširene su o celom svijetu i obično se javljaju u vidu manjih ili većih
epidemija.
• Osnovne mjere prevencije

Opšte mjere prevencije, kao što su držanje odstojanja od najmanje 1 m od drugih

osoba, higijena disajnih puteva (pokrivanje nosa i usta prilikom kašljanja i kijanja
papirnatom maramicom koju odmah nakon upotrebe treba baciti, a ruke oprati
tekućom vodom i sapunom), higijena ruku i provjetravanje prostorija su
najefikasnije mjere prevencije i suzbijanja gripa izazvanog novim virusom
influence.

11
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

ZAKLJUČAK

Prevencija ili preventiva je, u izvornom značenju, spriječavanje neke bolesti ili
poremećenog ponašanja ili pojave koja ostavlja posljedice po neke osobe ili grupe.
Obično se govori o primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji.

Primarna prevencija predstavlja akcije koje se preduzimaju kako bi se spriječila

pojava uslova koji rezultuju bolestima ili socijalnim problemima. Razvoj sanitarnih
sistema,rekreacionih centara i parkova u zajednici služi prevenciji bolesti. U
socijalnoj zaštiti, primarna prevencija obuhvata aktivnosti vezane za osnovnu
edukaciju i socijalizaciju ljudi (stanovanje, osnovno obrazovanje i stručno
osposobljavanje, razvoj veština isl.) kao i aktivnosti koje klijentima pružaju nove
prosocijalne mogućnosti.

Sekundarna prevencija podrazumijeva aktivnosti koje imaju za cilj rano otkrivanje

bolesti, čime se povećava mogućnost za intervencije koje spriječavaju
napredovanje bolesti i pojavu simptoma.

Tercijarna prevencija podrazumijeva nastojanje da se izbjegne ponovno javljanje

neke bolesti.

Prevencija je takođe nama bitna kako bi smo na vrijeme uvidjeli uzrok i reagovali.

12
Darjana Brkić Seminarski rad Sestrinstvo

LITERATURA

1.Josip Fališević, Zarazne bolesti, Zagreb 1985 godine.

2.www.wikipedia.com

3.Ljubica Raković Savčić, Veselin Lukač- Opšta epidemiologija.

4.Tešanović, G., i saradnici, Porodična medicina. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj

Luci, Medicinski fakultet, 2014.

5. A Dictionary of Epidemiology. 4th ed. New York: Oxford University Press,

2001.

6. Infektivne zarazne bolesti, http://www.porodicnilekar.net/index.php?

option=com_content&view=category&id=55:infektivne-zarazne-
bolesti&Itemid=66 (26.6.2011.)

7. Vaše zdravlje – prevencija, http://www.glaxosmithkline.hr/vasezdravlje-

prevencija.html (26.6.2011.)

8. Prof. dr Borjanović S., Priručnik za spriječavanje, suzbijanje, odstranjivanje i

iskorenjivanje, zaraznih i parazitarnih bolesti, Republička zajednica zdravstvenog
osiguranja i reosiguranja, Beograd, 1980.

13