Sterilizacija je

postupak kojim se uništavaju

svi živi oblici mikroorganizama
(patogeni, apatogeni i njihove spore)
na predmetima koji se steriliziraju
(instrumenti, materijali, tekućine).
 METODE STERILIZACIJE
 Sterilizacija toplinom (sterilizacija termostabilnih materijala):
 Sterilizacija suhom toplinom
 Sterilizacija vlažnom toplinom

 Hladna sterilizacija –hemijskim sredstvima (termolabilni materijali):

 sterilizacija etilen-oksidom
 sterilizacija tabletama formaldehida
 sterilizacija potapanjem u antiseptike koji imaju germicidnu
moć
 sterilizacija ionizacijom
 sterilizacija gama-zrakama
 plazma sterilizacija
 najbolji i najpristupačniji postupak za uništavanje
mikroorganizama

 toplina uzrokuje koagulaciju bjelančevina i inaktivaciju

fermenata važnih za život mikroorganizama

 Sterilizacija toplinom ovisi o:

 vrsti topline i posrednika

 visini temperature

 dužini trajanja sterilizacije

 sposobnosti penetracije sterilizirajućeg sredstva

 otpornosti mikroorganizma.
 Suhim zrakom - predmeti koji podnose visoku temperaturu – stakleni i
metalni predmeti (instrumenti – hirurški noževi, makaze, pincete; šprice,
igle…).

 Suha toplina ne djeluje korozivno i ne oštećuje predmete.

 Zavojni materijali, rublje, gumeni predmeti ne mogu se sterilizirati suhom

toplinom.

 Suhom toplinom sterilizira se u posebnim aparatima – sterilizatorima na suhi

zrak različitih veličina i oblika.

 Zrak se u sterilizatoru zagrijava električnom strujom do željenog stepena, a

termostat osigurava određeno vrijeme održavanje postignute temperature.

 Rukovanje aparatom je jednostavno, sterilizacija uspješna ako poštujemo

sva načela u pripremi materijala za sterilizaciju, ako postignemo
odgovarajuću temperaturu (180 ºC) i održavamo je tokom jednoga sata.
2017./2018.
Postupak:
 nakon upotrebe-predmete oprati, dezinficirati, isprati, osušiti
 čiste i suhe predmete složiti prema vrsti ili u setove za određeni
zahvat u metalne kutije (kasete)
 staviti indikatorske trake za kontroliranje uspješnosti sterilizacije
(kemijski indikator)
 otvorene kasete i poklopce (unutarnja strana okrenuta prema
gore) staviti u sterilizator
 zatvoriti sterilizator
 uključiti sterilizator (termostat postavljen na 180 ºc)
 postići temperaturu od 180 ºc (počinje sterilizacija)
 željenu temperaturu održavati jedan sat
 isključiti sterilizator
 instrumente ostaviti u zatvorenom
sterilizatoru jedan sat nakon završene
sterilizacije (radi hlađenja)
 izvaditi i zatvoriti kutije sa steriliziranim
materijalom
 pregledati indikator – traku (provjeravanje
promjene boje).
 Sterilizacija vrućom vodenom parom pod tlakom pouzdan je
postupak za uništavanje svih vrsta mikroorganizama i njihovih
spora.

 Tlačena vruća vodena para ima dobru sposobnost penetracije

u materijale koji se steriliziraju.

 Za uništenje mikroorganizama važni su faktori:

određena temperatura i tlak, tokom propisanog vremena.

 Sterilizacija vlažnom toplinom obavlja se u posebnim

aparatima, autoklavima. Primjenjuje se u zdravstvenim
ustanovama. Različitog su oblika i veličine, a svi rade po istim
osnovnim načelima. Temperatura vodene pare razmjerna je
visini tlaka u autoklavu.
 Ovisno o vrsti materijala koji se sterilizira
 temperatura u autoklavu kreće se između 126 i 138 ºC,
 tlak između 1,5 i 2,5 bara,
 a vrijeme sterilizacije je od tri do 30 minuta.

 Vlažnim zrakom steriliziraju se tekstil (ogrtači, plahte,

komprese, pelene, zavajni materijal), metalni predmeti
(instrumenti), gumeni predmeti (rukavice, sonde, nastavci)
i stakleni predmeti.

 Ne steriliziraju se ulja, masti i prašci.

 Svi predmeti koji će biti sterilizirani trebaju biti umotani i zapakirani da se
spriječi rekontaminacija nakon sterilizacije.

 Preporuča se veličina paketa 30×30×60 cm ili najviše 6 kg suhog rublja

 Kao materijali za umatanje koriste se kraft-papir, muslin (gustoće 140 niti),

netkani omotači i papirnoplastični omotač.

 Predmete treba umotati u dva sloja papira ili netkanog materijala. Ako se
primjenjuju jednostruko ovijeni sterilni omoti, njihov se sadržaj pri
otvaranju može kontaminirati doticajem s vanjskom površinom.

 Sterilni materijali koji se prenose do operacijskih dvorana i drugih prostora

unutar bolnice moraju imati dodatnu vanjsku zaštitu od prašine, koja se
može ukloniti prije unošenja predmeta u čisti prostor.
Predmeti od tekstila:
 nakon upotrebe predmete (za višekratnu upotrebu – kute,
ogrtači,komprese, plahte) treba oprati, dezinficirati, isprati, osušiti

 složiti prema vrsti ili u komplete za pojedine zahvate

 predmete za jednokratnu uporabu (tupfere različitih veličina) složiti prema

veličini, obliku

 složiti okomito i rahlo (što omogućava dobru penetraciju vodene pare) u

posebne kutije za sterilizaciju s baktericidnim platnom ili u tekstil umatati
setove, a u papir pojedinačne komade rublja. Kutije ili omoti s materijalom
ne smiju biti veći od 25x25x50 cm

 staviti hemijski indikator za kontroliranje sterilizacije.

 Predmeti od metala:
 nakon upotrebe predmete oprati, dezinficirati, isprati i osušiti

 provjeriti ispravnost svakog instrumenata

 oštrice makaza i hirurških noževa (skalpela) zaštititi

stavljanjem u navlake

 instrumente umotati u tekstil ili papir, pojedinačno ili u setove

za pojedine zahvate, tako da se omoti mogu lako otvoriti i
sadržaj upotrijebiti uz najmanju mogućnost kontaminacije

 staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije

Predmeti od stakla:
 nakon upotrebe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti
 staviti u vrećicu ili kutiju
 staviti indikator za kontroliranje sterilizacije.
 Materijal pripremljen za sterilizaciju označimo
datumom i vremenom sterilizacije, stavljamo u
autoklav,
 zatvaramo i uključujemo određeni program, ovisno o
vrsti materijala koji ćemo sterilizirati. Program
određuje visinu temperature, tlaka i vrijeme trajanja
sterilizacije.
 Nakon izvršene sterilizacije i hlađenja sestra otvara i prazni
autklav, (zatvara rešetke na bubnjevima), autoklavne košare
ili kutije odlaže u prostor za sterilni materijal i pri tome
razvrstava prema odjelima ili vrsti materijala, vrsti setova.
 Sterilne predmete treba složiti tako da se omoti ne gužvaju,
savijaju, pritišću ili probuše.
 Zapakirani se pribor treba držati na čistim policama koje
moraju biti 20 – 25 cm iznad poda, 45 – 50 cm ispod plafona,
te 15 – 20 cm od zida.
 Sestra zadužena za sterilni materijal voditi dokumentaciju o
svim postupcima u sterilizaciji i distribuciji sterilnog
materijala (datum, odjel).
Rok upotrebe:
 vrijeme tijekom kojega je materijal sterilan uvjetovano je načinom i
materijalom umatanja, postupcima rukovanja, uvjetima čuvanja, a ne
vremenom.

 materijal u bubnjevima smatra se sterilnim 48 sati???

 u kutijama i setovima s baktericidnim platnom šest tjedana,

 pakiran i hermetički zatvoren u vrećici ili foliji 6 mjeseci do dvije godine

(ovisno o vrsti folije), ako su neoštećeni.

 Prije upotrebe svaki je set/pakovanje potrebno pomno pregledati prije

otvaranja kako bismo utvrdili na nema oštećenja.

 Pribor se ne smije upotrijebiti ako postoji i najmanja sumnja da je omot

oštećen!!!
Nadzor sterilizacije autoklavom obuhvaća:
 provjeru opreme,
 punjenja autoklava i setova,
 izlaganja te
 dokumentiranje.
Provjeru opreme
 obavljamo svaki dan prije prve sterilizacije.
 Prilikom jutarnjeg zagrijavanja programiramo autoklav za
Bowie&Dick test (134 ºC za 3,5 min).
 U sredinu komore stavimo test paket (između složenog
materijala stavimo testni papir s hemijskim indikatorom i
pokrenemo program.
 Nakon završetka programa iz testnog paketa izvadimo testni
papir i očitamo rezultat. Vakumska pumpa u autoklavu
ispravno radi ako je hemijski indikator na testnom papiru
ravnomjerno promijenio boju.
 Dobar rezultat znak je da možemo početi raditi, a loš
rezultat signal je da taj autoklav moramo isključiti iz
upotrebe i pozvati ovlaštenog servisera.
2017./2018.
Tehnička provjera sterilizacije
 provodi se za vrijeme svake sterilizacije pomoću
termometara i manometara ugrađenih u autoklav.
 na autoklavu se nalazi automatski pisač koji
ubilježava visinu temperature i tlaka tijekom
sterilizacije.
 nakon završene sterilizacije potrebno je na karticu
označiti datum i vrijeme sterilizacije i spremiti je u
dokumentaciju.
Nadzor sterilizacije autoklavom

Kemijski nadzor sterilizacije

 Nadzora izlaganja i nadzora sterilizacije svakog
pojedinog seta.
 Kemijski pokazatelji papirne su trake zalijepljene
na svaki set ili kutiju, koje promijene boju kad su
određeno vrijeme izložene temperaturi i vlazi.
 Za nadzor sterilizacije svakog pojedinog seta služi
kemijska traka koja se uloži u set prije pakiranja i
mijenja boju pri sterilizaciji.
2017./2018.
2017./2018.
 hemijski indikatori (6 klasa)
 ne pokazuju je li sterilizacija bila uspješna,
 pokazatelj su da je neki materijal bio izložen
temperaturi određeno vrijeme - prošao sterilizaciju trake,
 papirići koji reagiraju promjenom boje supstance duž
crte
 informacije o više parametara u ciklusu sterilizacije
 postizanje određene temperature kroz određeno
vremensko razdoblje
 kvaliteta pare

 relativna vlažnost,

Stavljaju se u pakete - unutarnji indikatori

2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
Biološki nadzor sterilizacije

 najvažnija provjera funkcije sterilizatora,

 jedina metoda provjere uspješnosti sterilizacije.
 biološke indikatore (Bacillus Stearothermophilus spore – za
sterilizaciju u autoklavu i Bacillus Subtilis spore – za
sterilizaciju suhim zrakom i etilen oksidom) staviti u
sterilizacijsku komoru na mjesta najteže dostupna pari.
 Nakon završene sterilizacije paketić s biološkim materijalom
šalje se u mikrobiološki laboratorij, koji utvrđuje jesu li
mikroorganizmi uništeni.
 Moderniji biološki pokazatelji osim trake sa sporama imaju i
hranilište, te se analiza može napraviti u jedinici za
sterilizaciju, gdje postoji priručni inkubator koji omogućuje
odčitavanje rezultata nakon 24 – 48 sati, što je mnogo brže
od čekanja rezultata iz mikrobiološkog laboratorija (tri i više
dana).
 Nova generacija bioloških pokazatelja može se očitati
za 1 – 3 sata.
 Uništene spore potvrđuju uspješnost sterilizacije.
Sustavi za brzo očitanje bioloških indikatora uklonili su
jedini nedostatak biološke kontrole – čekanje
rezultata.
 Materijal nakon tri sata možemo izdati s punom
sigurnosti da je sterilan.
 Europski pravilnici preporučuju biološki nadzor svakog
punjenja autoklava, a najmanje jedanput u tjednu
(povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih
infekcija).
2017./2018.
2017./2018.
2017./2018.
Sterilizacija kemijskim sredstvima

Sterilizacija etilen-oksidom
 Sterilizacija etilen-oksidom metoda je izbora za materijale
osjetljive na visoke temperature (plastični ili gumeni
predmeti, oštri predmeti, osjetljivi instrumenti, predmeti koji
se ugrađuju u bolesnikovo tijelo).
 Plinoviti etilen-oksid je sterilizirajuća supstancija
baktericidnog, fungicidnog i virucidnog djelovanja. Zapaljiv i
toksičan, a u izravnom dodiru s kožom i sluznicama izaziva
opekline, pa zahtijeva poseban oprez.
 Sterilizacija etilen-oksidom provodi se u posebnim
sterilizatorima. U prisutnosti etilen-oksida, temperature u
komori od 54 do 55 ºC i tlaka od 1,5 do 5,5 bara, tokom
1 – 2 sata, automatski reguliranim međuodnosima tih faktora
odvija se proces sterilizacije.
Postupak:

 pripremiti materijal za sterilizaciju

 staviti materijal i indikator za provjeravanje uspješnosti
sterilizacije u komoru sterilizatora
 uključiti regulator za temperaturu i tlak, te u prisustvu
etilen-oksida sterilizirati materijal u propisanom vremenu
 po završenoj sterilizaciji materijal ostaviti u prostoru za
prozračivanje (od 12 sati do 7 dana)
 čuvati sterilan materijal
Postupak:
 prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirati, isprati i osušiti
 svaki predmet posebno staviti u pvc vrećicu, a gumene i
plastične hermetički zatvoriti (zbog opasnosti stvaranja
toksičnog klorhidrina)
 staviti u košare
 prozračivanje steriliziranih predmeta traje najmanje 12 sati, a
materijala predviđenih za implantaciju u bolesnike (valvule,
pace-makere, proteze) 5 do 7 dana
 nakon završene sterilizacije i prozračivanja košare ili kutije sa
sterilnim materijalom odlažu se u prostor za sterilni materijal i
pri tome se razvrstavaju
 materijal koji se sterilizira mora biti označen datumom
prikladno čuvan
 sterilizran etilen-oksidom, ostaje sterilan 1 – 2 godine
Sterilizacija parama formaldehida

 Formaldehid se upotrebljava za sterilizaciju i dezinfekciju

predmeta osjetljivih na vlagu i visoke temperature. Njegove
pare djeluju baktericidno, no nemaju sasvim pouzdano
sterilizirajuće djelovanje.

 Predmete koje želimo na taj način sterilizirati ili dezinficirati

(najčešće su to optički instrumenti i dijelovi aparata za
anesteziju) poslije pripreme stavljamo u kutije, ormare ili
prostorije koje hermetički zatvaramo. Na jedan prostorni
metar dolazi 10 tableta formaldehida, koje se isparuju tijekom
10 sati do 72 sata na sobnoj temperaturi.

 Može se provoditi i u sterilizatoru na temperaturi 60-70C u

negativnom tlaku i traje 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina
Postupak:
 Nakon upotrebe predmete mehanički očisti, oprati, isprati i
osušiti
 Složiti u kutiju, ormar ili prostoriju predviđenu za sterilizaciju
 Staviti tablete formaldehida
 Hermetički zatvoriti kutiju, ormar ili prostoriju
 Držati zatvoreno 10 sati do 72 sata
 Prije upotrebe predmete isprati sterilnom vodom i osušiti
sterilnom gazom (da ne bi došlo do oštećenja tkiva
formaldehidom)
 Ili zapakovane staviti u sterilizator na temperaturu 60-70C -
negativan tlak - 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina,
prozračivanje
 Kontrola sterilizacije formaldehidom provodi se
mikrobiološkim metodama.
Sterilizacija potapanjem u antiseptike

 Sterilizacija potapanjem u antiseptike moguća je,

ali nepouzdana metoda i primjenjuje se samo kad
nemamo drugu mogućnost sterilizacije.
 Upotrebljavaju se dezinficijensi koji imaju visok
stupanj dezinfekcije/sterilizacije: glutaraldehid
(Endoplival), glutaraldehid, glikosal i benzalkonij-
klorid (Aldesol), peroctena kiselina, hidrogen
peroksid za sterilizaciju endoskopa, termolabilnih
instrumenata, pribora za anesteziju i respiratornu
terapiju
Postupak:

 Nakon upotrebe predmete očististiti. Za čišćenje

termolabilnih instrumenata i pribora, osobito
endoskopa, te za postizanje najboljeg učinka kemijskog
sredstva koje će se rabiti za sterilizaciju najbolje se
koristiti enzimskim detergentima (Endoplival).
 Enzimski detegent treba pripremiti prema uputi
proizvođača, svaki dan ponovno. Instrumente uroniti u
pripremljenu otopinu.
 Detergentni se učinak otopine povećava zagrijavanjem
(najviše do 60 ºC) nakon čišćenja instrumenti se isperu
tekućom vodom
 Pripremiti otopinu antiseptika prema naputku
proizvođača
 Predmete potopiti u otopinu (otopina mora
prekrivati predmete)
 Zatvoriti posudu u kojoj su predmeti
potopljeni
 Predmete držati potopljene određeno vrijeme
prema uputstvu proizvođača
 Prije upotrebe predmete isprati destiliranom
vodom, zatim 70%-tnim etilnim alkoholom i
posušiti. Nakon toga je spreman za upotrebu
 Uspješnost sterilizacije kontrolira se
biološkim metodama
Sterilizacija ionizirajućim zrakama

 Sterilizacija gama zrakama ima široku primjenu u

tvornicama koje proizvode pribor i medicinske
instrumente za jednokratnu upotrebu (šprice,
igle, sonde, rukavice, katetere, setove za
pojedine zahvate i sl.)

 Koristi se elektronsko zračenje beta čestica iz

linearnih akceleratora ili gama zračenje
Plazma sterilizacija
 postupak se odvija u vakuumu.

 nakon evakuiranja zraka u komoru se injicira 1,8 ml otopine

58%-tnog vodikova peroksida. Stvorena plazma veže se za
stanice mikroorganizama i uzrokuje ireverzibilne promjene.

 temperatura 37 do 44°C traje 55 minuta

 predmeti pristupačnih površina, ali se ne smiju sterilizirati

materijali koji imaju sposobnost upijanja poput pamuka,
gaze ili papira te koji u sebi sadrže celulozu.

 za pakiranje se koristi specijalna folija ili omot koji nema

sposobnost apsorpcije.
KONTROLA STERILNOSTI

 postupak kojim se utvrđuje odsutnost ili dokazuje

prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ispitivanog
materijala koji je prošao sterilizacijski postupak
 provodi se samo kada postoji opravdana indikacija
 postupak ispitivanja odvija se u strogo aseptičnim
uvjetima bez izravna djelovanja UV svjetla ili aerosola
 uzimaju se uzorci materijala i očitavaju nakon 10
dana s jedne i 14 dana s druge podloge
 materijal je sterilan ako su oba uzorka sterilna
odnosno ako se nije pojavio rast mikroorganizama
niti na jednoj podlozi
POGREŠKE PRI STERILIZACIJI

Moguće greške nastaju kao posljedica:

 ne poznavanja teorije sterilizacije,
 ne poznavanje rada specifičnog sterilizatora,
 prenatrpanosti sterilizatora,
 nepravilne pripreme setova,
 ne održavanja uređaja,
 prekratkog trajanja sterilizacije,
 pokušaja da se ubrza postupak sterilizacije
ORGANIZACIJA JEDINICE ZA
STERILIZACIJU

 Centralna sterilizacija je radna jedinica koja osigurava

sterilni materijal i pribor za cijelu bolnicu.
 Organizacijom centralne jedinice za sterilizaciju smanjuje
se broj aparata i osoblja koje provodi sterilizaciju i ima
dobar nadzor nad njezinim provođenjem.
 Jedinice za sterilizaciju u pravilu su građevinski podijeljene
u tri zone – «nečisto, čisto i sterilno».
 Temperaturu u svim prostorima trebalo bi održavati između
18 i 22 ºC, relativnu vlažnost između, 35 i 70%, a strujanje
zraka usmjeriti od čistih prema relativno nečistim
prostorima.
 Kvalitetu rada u tim jedinicama osigurava kvalificirano
osoblje, provođenjem standardiziranih postupaka, neovisno
o vrsti aparature koju posjeduju.
Postupak:

 Nakon upotrebe pribor s odjela (instrumente,

rukavice, nastave, sonde…) donijeti u jedinicu za
sterilizaciju
 pribor zaprimiti u zoni za nečisto (obično je označena
crvenom bojom)
 Provesti mehaničko čišćenje, dezinfekciju, ispiranje i
sušenje. Ručno čišćenje kontaminiranih predmeta
može izložiti djelatnike patogenim mikroorganizmima
koji se prenose krvlju i drugim štetnim
mikroorganizmima, te bi ga trebalo izbjegavati.
 Za čišćenje treba upotrebljavati aparate za
ultrazvučno čišćenje, strojeve za pranje posuđa,
strojeve za pranje – dekontaminaciju ili perače
sterilizatore.
 čisti pribor premjestiti u zonu za čisto (obično je
označena plavom bojom), zaprimiti čisto i suho
rublje iz praonice
 ispitati ispravnost svakog predmeta
 složiti instrumente u setove
 staviti kemijske indikatore za kontrolu seta
 umotati setove i pojedine predmete
 Staviti indikatore za kontroliranje sterilizacije i naznačiti
datum i vrijeme sterilizacije
 umotane setove i pojedinačni pribor staviti u košare
 staviti u sterilizator i uključiti odgovarajući program
 nakon završene sterilizacije isključiti sterilizator
 ohladiti i isprazniti sterilizator, a sterilni materijal premjestiti
u zonu za sterilno (obično je označena zelenom bojom)
 indikatore za biološki nadzor sterilizacije pregledati u jedinici
za sterilizaciju ili poslati u mikrobiološki laboratorij
 svaku sterilizaciju dokumentirati (datum, vrijem, tehničke
parametre, kemijske pokazatelje ispravnosti sterilizacije)
 sterilan materijal i pribor dostaviti na odjele (idealno nakon
biološke provjere)
 Intrahospitalna (bolnička, nazokomijalna)
infekcija je svaka infekcija nastala za vrijeme
boravka bolesnika u stacionarnim zdravstvenim
ustanovama.

 Intrahospitalne infekcije danas su važan

zdravstveni problem, usprkos velikom napretku
ostvarenom u liječenju zaraznih bolesti.
Faktori koji uzrokuju intrahospitalnu
infekciju su:

 neprovođenje odgovarajuće organizacije rada

 zanemarivanje mjera dezinfekcije i sterilizacije
 neracionalna uporaba antibiotika (dovodi do
pojave rezistentnih spojeva mikroorganizama)
 uporaba aparata i instrumenata koji se teže
dezinficiraju ili steriliziraju (aparati za dijalizu,
pribor za anesteziju, respiratori…).
Sprečavanje intrahospitalnih infekcija

 sprečavanje unošenja izvora zaraze u stacionarne

zdravstvene ustanove.
 unošenje izvora zaraze onemogućuje se:
 odgovarajućim građevinskim uvjetima u
zdravstvenim ustanovama
 pravilnom organizacijom rada
 održavanjem higijene
 pravilnim provođenjem svih mjera antisepse i
asepse
 redovitim mikrobiološkim pregledima radi
dobivanja uvida u higijensko stanje i stupanj
bakteriološke kontaminacije bolničke sredine
 ranim otkrivanjem infekcije i sprečavanjem širenja
 onemogućavanjem infekcije kontaktima (bolesnici,
osoblje, učenici, studenti, posjete).
 Za uspješno provođenje mjera sprečavanja i
suzbijanja intrahospitalnih infekcija od velikog su
značenja građevinski uslovi koji osiguravaju
organizaciju kružnih tokova čistog i nečistog
onemogućavaju njihovo međusobno križanje
(stubišta, liftovi, ulaz – izlaz, operacijski blokovi,
intenzivna skrb, dječji odjeli, zarazni odjeli, sterilne
jedinice, centralna sterilizacija, primanje –
otpuštanje bolesnika…).
 Mogućnost nastanka intrahospitalne infekcije
postoji u svim stacionarnim zdravstvenim
ustanovama, a posebno na odjelima s povećanim
stupnjem ugroženosti (porodilište i odjel za
novorođenčad, ginekologija, dječji, hirurški, zarazni
i onkološki odjel, psihijatrijske bolnice, odjeli
intenzivne skrbi, odjel za opekline i transplantaciju,
odjeli za hemodijalizu).

 Posebno treba voditi brigu da se infekcija ne iznosi

sa zaraznih odjela i iz mikrobioloških laboratorija,
te da se nečistim rubljem i priborom ne
kontaminira bolnička sredina
Da bi se spriječile intrahospitalne infekcije, na
odjelima treba biti dobro i pravilno organizirano:

 primanje bolesnika
 posjete bolesnicima
 postupak s rubljem i posteljinom
 rad u kuhinji i postupak s kuhinjskim priborom
 rad na čišćenju i održavanju higijene svih
prostora (posebno sanitarnih čvorova)
 postupak sa smećem i otpacima i njihovo
odnošenje
 zdravstveni djelatnici i djelatnici u zdravstvu
moraju se u svome radu pridržavati mjera
osobne zaštite jer time štite sebe, svoje
suradnike i bolesnike
Mjere kojih se svi moraju pridržavati jesu:

 pravilna upotreba zaštitne odjeće i obuće

 pravilna upotreba maski, rukavica…
 pravilno i redovno pranje ruku
 pravilno rukovanje sterilnim materijalom i lijekovima
 ulaziti kroz aseptički propusnik (zone određene za ulaz u
bolnicu i pojedine odjel, garderobe)
 zabrane kretanja s jednog odjela na drugi (naročito
vrijedi za odjele s povećanom opasnošću širenja
infekcije)
 redovno provođenje zdravstvenih pregleda osoblja.
HVALA NA PAŽNJI !!!