KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Rehabilitacija KV bolest
05.05.2020.
REHABILITACIJA KVB
ANATOMIJA SRCA
 Hippocrates 460-370 pne
najpoznatiji anticki grcki lijecnik

Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih

vremena.Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi
Naucno znanje je krhko i stalno podlozno
provjerama.
Hipokratov aforizam,napisan prije nove ere,
glasi:ljudski zivot je kratak,a lijecenje je znanje
golemo,povoljan trenutak brzo prode,iskustvo
je varljivo,a odluka teska.
Oduvijek se voda, svjetlost,topli i hladni agensi i
vjezbe koristili za lijecenje. Pisani zapisi o primjeni
manuelnih tehnika, hidroterapije i masaze u
lijecenju datiraju od 400pne.,jos u doba Hipokrata.
Moderna fizikalna medicina datira od
1800.,epidemija poliomijelitisa i I svjetski rat ubrzali
su razvoj fizikalne medicine i rehabilitacije uvodeci
je u formalno obrazovanje i praksu
1926.god
COVID-19
COVID-19
 COVID -19
Postovani studenti,
Fotografije Vas podsjecaju da je Corona virus
jos tu .. i uvjetuje nosenje maski i rukavica i
fizicku distancu i sve druge preporuke SZO.
Ponovo Vas podsjecam na vaznost
jednostavne, svima pristupacne,jeftine
procedure koja moze zivot spasit :PRANJE
RUKU !
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
KVS cine:
• SRCE
• KRVNI SUDOVI
• KRV
• LIMFNI SUDOVI
• LIMFA
KARDIOVASKULARNI SISTEM
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
KVS JE ZATVORENI CIRKULATORNI KRUG.
1628. godine britanski fiziolog William Harvey
prvi dokazao da cirkulacijski sistem
predstavlja zatvoreni krug, u kojem krv
izbačena iz srca odlazi jednom vrstom krvnih
žila, a u srce se vraća drugom vrstom krvnih
žila.
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Taj zatvoreni krug se sastoji od dva kruga cirkulacije:
mali i veliki krug cirkulacije, oba započinju i završavaju u
srcu,
Lijeva strana srca izbacuje krv u periferne organe, desna u
pluća
U oba kruga krvne žile koje odvode krv iz srca se
nazivaju Arterije.
Vene su krvne žile koje dovode krv u srce
Izmedu dva kruga cirkulacije nema direktne
komunikacije u normalnim fizioloskim uslovima .
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
• Veliki krug cirkulacije/Sistemski krvotok /Veliki
krvotok/ Circulus sanguinis maior :Srce → Aorta
 → Arterije → Arteriole → Kapilare → Venule →
Vene → Šuplja vena → Srce

• Plućni krvotok /Mali krug cirkulacije/Mali

krvotok/Circulus sanguinis minor/ Srce →
Plućna arterija → Pluća → Plućna vena → Srce
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Funkcija KVS:
• Mali krvotok/Circulus sanguinis
minor/omogucava razmjenu gasova u plucima
• Veliki krvotok/ Circulus sanguinis
maior/omogucije razmjenu tvari u tkivima
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Veliki krvotok/ Circulus sanguinis maior
Arterijska krv iz lijeve pretkomore ulazi u lijevu
komoru, zatim u aortu i putem grana
aorte,arterija , arteriola dolazi do tkivnih
kapilara i kroz tanki zid kapilara vrsi se
razmjena materija izmedu krvi i tkiva, krv
postaje tamnocrvena, venska krv i vrca se
putem v cave superior et inferior u desnu
pretkomoru
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Mali krvotok/Circulus sanguinis minor/Venska
krv iz desne pretkomore ulazi desnu komoru,
iz desne komore plucnim arterijama odlazi do
plucnih kapilara gdje se vrsi razmjena
gasova.Preko alveolarnog i kapilarnog zida
predaje se CO2 a prima O2,krv postaje
svijetlocrvena arterijska krv i plucnim venama
se vraca u lijevu srcanu pretkomoru
KARDIOVASKULARNI SISTEM
SRCE
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Protok krvi je stalan , jednosmjeran i brz .
Glavni pokretac je srce/pumpa a kocnica
otpor srazmjeran duzini krvnih sudova
Srce je misicna pumpa koja svojim ritmickim
kontrakcijama omogucava stalni protok krvi
kroz KVS i sva tkiva
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
• Srce se grči (kontrahuje) i širi (dilatira) sinhrono.
Grčenjem obe pretkomore istovremeno, otvaraju se
zalisci i krv odlazi u komore koje se šire da bi primile ovu
krv. Kontrakcijom komora, zalisci između pretkomora i
komora se zatvaraju kako bi sprečili povratak krvi iz
komora u pretkomore. Kontrakcijom komora otvaraju se
zalisci između komora i velikih arterija i krv se ubacuje u
ove arterije. U isto vreme pretkomore se šire i preuzimaju
krv iz venskog sistema. Iako se jednake količine krvi izbace
iz leve i desne strane srca, leva komora stvara mnogo veći
pritisak.
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Venska krv iz desne pretkomore ulazi desnu komoru, iz desne
komore plucnim arterijama odlazi do plucnih kapilara gdje se
vrsi razmjena gasova.Preko alveolarnog i kapilarnog zida
predaje se CO2 a prima O2,krv postaje svijetlocrvena arterijska
krv i plucnim venama se vraca u lijevu srcanu
pretkomoru.Arterijska krv iz lijeve pretkomore ulazi u lijevu
komoru, zatim u aortu i putem grana aorte,arterija , arteriola
dolazi do tkivnih kapilara i kroz tanki zid kapilara vrsi se
razmjena materija izmedu krvi i tkiva, krv postaje tamnocrvena,
venska krv i vrca se putem v cave superior et inferior u desnu
pretkomoru
REPETITIO EST MATER STUDIORUM!
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
• Srce svojom sistolicnom kontrakcijom komora
izbacuje 170 ccm krvi u aortu pod pritiskom od
120-140mmHg,pri tome se velike arterije
zahvaljujuci elasticnosti sire pa skupljaju i potiskuju
krv prema periferiji, krv prema periferiji tece u
mlazevima i pod pritiskom, koji se postepeno
snizava, u kapilarima iznosi 5-25 mmHg.
• izbačena iz srca ,krv brzo putuje kroz aortu i njene
ogranke te stiže u udaljene dijelove tijela za 10 sec
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
U velikim venama pritisak pada na 0 ,te krv
tece zahvaljujuci negativnom pritisku grudne
supljine i usisavajucem dejstvu srcane
kontrakcije
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
• Protok krvi u srcu kontrolisu srcani zalistci
• Pokretanje srcanih zalistaka je pasivano .
• Za jednosmjeran tok krvi odgovorna je
orijentacija zalistaka
• Kad pritisak u pretkomorama poraste potjera
krv naprijed zalisci se otvaraju,a zatvaraju kad
porast pritisak u komorama potjera krv nazad
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
Uloga KVS
TRANSPORT/prenosi materije do svih celija organizma a
posredno preko celija bubrega,koze I pluca u
spoljasnju sredinu
NUTRICIONA/razmjena materija u svakoj celiji
TERMOREGULACIJA/redistribucija toplote unutar
tkiva ,izmedu tkiva I spoljasnje sredine
HOMEOSTATSKA/kontakt, transport i razmjena materija i
energije,metabolita, hormona I imunoloskih supstanci
kroz cio organizam
 KARDIOVASKULARNI SISTEM
• Uloga KVS
• prijenos i raspodjelu tvari potrebnih tkivima te
uklanjanje otpadnih proizvoda metabolizma,
prilagodba opskrbe kisikom i hranjivim
sastojcima u različitim fiziološkim stanjima
• humoralnu komunikaciju u čitavom organizmu

• regulacija tjelesne temperature

SRCE / COR HUMANUM
SRCE / COR HUMANUM
 SRCE / COR HUMANUM

Srce je oduvijek bilo izazov naucnicima.

 Anatomija miokarda
• ISTORIJA/U svakodnevnoj praksi ljekari prvenstveno
kardiohirurzi svataju zidove ventrikula i septum kao
solidne kompaktne strukture
• Jos prije 500 godina , naucnici su primjetili da se radi
o strukturama koje su sagradene od snopova
kardiomiocita i koji se unutar zidova komora pruzaju
u raznim pravcima , horizontalno i koso izmedu baze
i vrha srca,izmedu epikarda I perikarda,prelazeci
jedni u druge-koji je 1864 Pettigrew nazvao Gordijev
cvor anatomije srca
 Anatomija srca
• Spanski kardiolog i anatom Francisko Torrent –
Guasp 1972. je otkrio da se zidovi srcanih
komora mogu razmotati u otvorenu
miokardnu traku.
 Embriologija otvorene miokardne trake-
hipotezaF.Torrent-Guasp-a
• U arterijskom dijelu primarne vaskularne cijevi
doslo je lokalnog rascjepa i stvaranja OMT,koja
helikoidnim uvjanjem u prostoru stvara arterijsko
srce tj srcane komore koje su postavljene ispod vec
stvorenog venskog srca,pretkomora u venskom
dijelu primarne vaskularne cijevi i spojice se s njim u
definitivno srce. Adventicija OMT se diferencira u
epikard , misicni medijaI u miokard a intima u
endokard.Obrazuje se tako mala ,plucna i
velika ,sistemska cirkulacija.
 Anatomija otvorene miokardne trake
izmedu plucne arterije i aorte
• OMT je linearna struktura koja spiralnim
uvrtanjem u prostoru stvara srcane komore i u
tom obliku funkcionise tj kontrahuje
• pocinju u korijenu plucne arterije/zavrsetak
izlaznog korita desne pretkomore i zavrsavju se
u korijenu aorte/zavrsetak izlaznog korita lijeve
komore.
• U 3D formatu, OMT je dvostruka helikoidna
struktura tj dvije spirale
 SRCE / COR HUMANUM

• Srce ,grč.Kardia, lat. Cor humanum

• Srce je šuplji poprecnoprugasti mišićni organ
• konusnog oblika
• smješten u grudnoj šupljini,zasticen
kicmom,sternumom i rebarnim kavezom
• zatvoren U fibroznoj vreći (pericardium) i
fiksiran jedino velikim krvnim žilama
• Ima funkciju pumpe u KVS.
 SRCE /COR HUMANUM
• Srce ima dvije vazne osobitosti u u svom
radu
• Automatičnost /mogućnost započinjanja
vlastitog otkucaja ,sposobnoscu proizvodenja
vlastite elektricne aktivnosti
• Ritmičnost
 POLOZAJ SRCA

• Srce je smjesteno u sredini grudnog koša,

mediastinumu,između pluća, iza i nešto ulievo
od grudne kosti./rijetko ima dekstropoziciju
• donjim dijelom nalijeze na dijafragmu
POLOZAJ SRCA
 POLOZAJ SRCA
• Anatomska osovina srca je postavljena koso
odozgo /nadole
• desna komora sa a. pulmonalis nalaze ispod
sternuma,a lijeva komora sa aortom nalazi
pozadi i ulijevo. dijafragmu.
• Lijeva i desna pretkomora sa dovodnim
krvnim sudovima,su smjestene vise straga
blize kicmi
 SRCE
Na srčani mišić otpada od 0,4 do 0,7 %
tjelesne težine, od 0,2 do 0,3 kg. /200-
450grama
• Velicine je Vase pesnice
• Prosječan broj otkucaja srca u toku dana je
oko 100.000 puta.
• Za to vrijeme ispumpa oko 7.500 litara krvi.
 Morfoloska anatomija SRCA
• Srce je šuplji poprecnoprugasti mišićni organ konusnog oblika,na kojem
morfoloski razlikujemo:

• PRETKOMORE,KOMORE,SRCANA USCA,SRCANI ZALISTKE

Srce je mišićnim zidom (septumom) vertikalno podijeljeno na lijevu i desnu

polovinu,na DESNO I LIJEVO SRCE , koje u normalnim uslovima ne
komuniciraju,potpuno su odvojene.
Svaka strana sastoji se od dvije šupljine: manje ,atrija (pretklijetka, pretkomora)
i vece,ventrikula (klijetka, komora).,koje medusobno komuniciraju preko
pretkomorno/komornih otvora/usca
• Lijeva i desna pretkomore ili atrijumi / atrium dextrum et atrium sinistrum)
• Lijeva i desna komora ili ventrikuli / ventriculus dexter et ventriculus sinister),
Lijeva strana srca izbacuje krv u periferne organe, desna u pluća.
 Morfoloska anatomija SRCA
ATRIUMI/ PRETKLIJETKE/PRETKOMORE
Pretkomore su manje supljina,imaju tanji miokard i u njima vlada nizak
pritisak, tako da
prvenstveno služe za prolaz krvi u ventrikule, ali uz to i lagano pumpaju
krv u ventrikule.
VENTRIKULI /KLIJETKE /KOMORE
Najveći dio sile koja tjera krv kroz pluća i kroz sistemsku cirkulaciju
nastaje upravo u ventrikulima, koji zbog toga imaju deblje stijenke od
atrijai veci su. Uz to, stijenka/zid lijevog ventrikula je jača je od
stijenke/zid desnog ventrikula. Iako se jednake količine krvi izbace iz
leve i desne strane srca, leva komora stvara mnogo veći pritisak.
 Morfoloska anatomija SRCA
• Dio zida koji djeli desnu i lijevu prekomoru
zove se interatrijalni septum (lat. septum
intratriale).
• Dio koji djeli desnu i lijevu komoru zove se
interventrikulni septum (lat. septum
intraventriculre)
 Morfoloska anatomija SRCA
Na interatrijalnom septumu na zidu dsne
pretkomore , nalazi se ovalno udubljenje (lat.
(fossa ovalis), koje predstavlja ostatak fetalnog
otvora između pretkomora koji je dozvoljavao
kretanje krvi izmedu pretkomora.
U odrasloj zivotnoj dobi ASD-atrijalni septalni
defekt, je najcesca srcana mana i cini 25 % svih
urodenih srcanih mana.
ASD
ASD
 SRCANA USCA I ZALISTCI
Pretkomorno-komorna ušća

• Srčana ušća su otvori pomoću kojih pretkomore

komuniciraju sa komorama. Na ovim ušćima se
nalazi valvularni aparat (srčani zalistci), koji
sprečavaju vraćanje krvi iz komora u
pretkomore. Na desnom pretkomorno-
komornom ušću je trolisni (trikuspidalni)
zalistak lat. valvula tricuspidalis, a na lijevoj
dvolisni (mitralni) zalistak (lat. valvula mitralis).
SRCANA USCA I ZALISTCI-Arterijska usca

Arterijska usca su otvori preko kojih lijeva komora i

desna pretkomora komuniciraju sa aortom odnosno
plućnom arterijom.

Na ovim ušćima se nalaze po tri polumesečasta

(seminularna) zalistka, koji formiraju prepreke u
obliku „lastinog gnezda“ i koje se u dijastoli ,u aorti,
odnosno plućnoj arteriji, raširi u vidu „džepa“ što
sprečava povratak istisnute krvi u srcane komore tj u
lijevu komoru odnodno desnu pretkomoru.
SRCANA USCA I ZALISTCI-Venska usca

Na gornjoj strani desne pretkomore nalazi se ušće

gornje šuplje vene (lat. ostium v. cavae superioris), a
na donjoj ušće donje šuplje vene (lat. ostium v.
cavae inferioris) i vjenačnog (koronarnog) sinusa,a
na lijevom atriju usce cetiri plucne vene. Na ušću
šupljih vena u desni atrij i plućne vene u lijevi atrij
nema zalistaka zbog toga što se kontrakcijom atrija
komprimiraju vene na ušću u atrije te se malo ili
nimalo krvi vraća u vene.
 DESNO SRCE
• U desnoj pretkomori sakuplja se cjelokupna venska krv iz tijela.
• Na gornjoj strani desne pretkomore nalazi se ušće gornje šuplje
vene / ostium v. cavae superioris a na
• donjoj ušće donje šuplje vene /ostium v. cavae inferioris i
vjenačnog (koronarnog) sinusa.

• Gornja šuplja vena /v. cava inferio superior

• dovodi krv iz glave, vrata, obe ruke i grudne šupljine.
• Donja šuplja vena /v. cava inferior
• dovodi krv iz trbušne i karlične duplje i obe noge. Koronarni sinus
dovodi krv iz srčanih vena.
 DESNO SRCE
• Desna komora ima oblik trostrane piramide kojoj je
baza okrenuta prema pretkomori, a vrh prema vrhu
srca. Poprečni presek ove šupljine je trouglast.
• Na bazi desne komore nalaze se dva otvora/usca:
desno pretkomorno-komorno ili atrioventrikularno
ušće /ostium atrioventriculare dextrum, koje leži
desno i
• ušće plućnog stabla,a.pulmonalis/ ostium
trunci pulmonalis koji leži lijevo.
 DESNO SRCE
• Tokom sistole iz desne pretkomore krv se
potiskuje kroz desno atrioventrikularno ušće
(lat. ostium atrioventriculare dextrum) u
desnu komoru. Povratak krvi iz desne komore u
desnu pretkomoru sprijecava zalistak desnog
pretkomorsko-komorskog ili atrioventrikularnog
ušća ,valvula atrioventricularis dextra ili
valvula tricuspidalis) koju obrazuju tri listića;
prednji, zadnji i septalni
 DESNO SRCE
• Krv iz desne komore potiskuje se tokom sistole
kroz desno arterijsko ušće /ostium trunci
pulmonalis u plućnu arteriju/truncus pulmonalis
• Na desnom arterijskom ušću nalazi se tri
polumjescasta zalistka,semilunarni zalisci/ valva
trunci pulmonalis/plućni zalistak
• Desno arterijsko ušće sa plućnim zalistkom je
otvor koji omogućava regulaciju protoka krvi iz
desne komore u plućne arterije.
 LIJEVO SRCE
• U lijevi atrij se ulivaju četiri plućne vene / venae
pulmonales koje dovode oksigeniranu krv iz pluca.
• Tokom sistole krv iz lijeve pretkomore potiskuje se
kroz lijevo atrioventrikularno ušće /ostium
atrioventriculare sinistrum) u lijevu
komoru.Povratak krvi iz lijeve komore sprecava
zalistak lijevog atrioventrikularnog ušća / valva
atrioventricularis sinistra ili valva bicuspidalis ili
valva mitralis
 LIJEVO SRCE
• Lijevi ventricul/komora ima oblik kupe cija je baza
okrenuta prema pretkomori, a vrh se podudara sa
vrhom srca.
• Poprečni presek leve komore je okrugao.
• Miokard lijeve komora je deblji od zida desne komore

• Na bazi lijeve komore nalaze se lijevo

atrioventrikularno ušće koje leži lijevo i aortno ušće
koje leži desno.
 LIJEVO SRCE
• Kontrakcijom snaznog misica ,lijeve
komore,koji je veci u odnosu na ostale
dijelove srca,izbacuje se kiseonikom
obogaćena krvi iz lijeve komore u najveći
krvni sud u tijelu, aortu preko lijevog
arterijskog ventriculoaortnog usca sa
semilunarnim aortnim zaliskom koji se
satoji od tri polumjesecasta listica/ valva
aorte
PERICARDIUM/SRCANA OVOJNICA

• Srce i korijeni velikih krvnih sudova su smjesteni u srcanoj kesi, fibroelasticnom

preikardu/dva lista , parijetalni i visceralni

• Spoljašnji sloj,fibrozni, parijetalni obavija koren velikih krvnih sudova srca i

pripaja se ligamentima za kičmeni stub, sternum ,dijafragmu i druga tkiva u
okolini.
• Unutrašnji sloj,serozni, visceralni nalijeze na srčani mišić ,I cini epikard. ispod
kojeg je opet subepikardno masno tkivo.
• Tanak sloj tečnosti ,10-20 ml,razdvaja ova dva sloja i omogućava srcu da se
pomjera, iako je vezano za tijelo.
• Zahvaljujuci elasticnim vlaknima , moguca je distenzija perikarda, bez
znacajnije promjene srcane funcije,ali ako nastaje polako i do izvjesne
mjere,inace nastaje tamponada srca,porastomintraperikardnog pritiska.
 Histoloska anatomija srca

Srcani misic se sastoji od 3 sloja :

epicardium, myocardium,endocardium
 Histoloska anatomija srca-epicardium

• EPICARDIUM,SPOLJASNJI SLOJ MISICA SRCA JE

GLADAK I U BLISKOM KONTAKTU SA
VISCERALNIM ,SEROZNIM LISTOM PERIKARDA.
 Histoloska anatomija srca-Endocardium

• Endocardium se sastoji od jednoslojnog

epitela i tankog sloja vezivno elasticnog tkiva.
• U visini pretrkomorno/komornih
otvora ,endokard formira
dupikature,ZALISTKE/VALVULAE,koji su
pojacani tankim slojem fibroznog tkiva.
• ZALISTAK/Valvula atrioventrikularis u vidu
lijevka spusta se u komoru od av otvora
Histoloska anatomija srca-Myocardium
Miokard je poprecnoprugasti misic.
Miokard je funkcionalno najvazniji dio srca
U miokardu se razlikuju dvije vrste muskulature:
• kontraktilna vlakna/radna muskulatura /99% atrijske i
ventrikularne muskulature čine mišićne stanice koje se dobro
kontrahiraju i koje se nazivaju kontraktilna vlakna ili radna
muskulatura

• specijalizirana mišićna vlakna/sporovodna vlakna,

neuromuskulatura ,sprovodni aparat srca/ odgovorna za
nastanak i provodenje impulsa po srcu.
Histoloska anatomija srca-Myocardium
• kontraktilna vlakna/radna muskulatura cini 90%
myokardiuma.

• Srcani poprecnoprugasti misic nema skeletne

konstrukcije koja bi posluzila kao oslonac za
kontrakciju,ovu ulogu imaju kolagena vlakna izmedu
miofibrila obe komore i snazni fibrozni trokut.
• Kolagena vlakna sprecavaju nagle pokrete srca I
obezbjeduju mu postojanost grade I oblika
• Miokard pretkomora je tanji od moiokarda komora
Histoloska anatomija srca-Myocardium

Specijalizirana misicna vlakna ili sprovodna

vlakna : to je sistem odgovoran za stvaranje i
provođenje i impulsa
• obzirom na to da se podražaji stvaraju u samom
srcu,srce je automatski organ koji će nastaviti
kucati čak i kada se potpuno izvadi iz tijela
Histoloska anatomija srca-Myocardium

Specijalizirana mišićna vlakna/sporovodna vlakna, neuromuskulatura

cine sprovodni sistem srca koji se sastoji:

• SINOATRIJALNOG CVORA

• ATRIOVENTRIKULARNOG CVORA

• HISOVOG SNOPA

• PURKINIJEVIH VLAKANA
SA,AVCVOR,HISOV SNOP,PURKINIJEVA
VLAKNA
Sprovodni sistem srca i kako se impuls siri?

U SA cvoru podražaji se počinju stvarati u prvoj polovici fetalnog

razvoja, stvaraju se automatski i nastavljaju se stvarati tokom
čitavoga života. Nalazi se u stražnjem zidu desnog atrija u
blizini ušća gornje šuplje vene.
Upravlja radom srca/pacemaker.Frekvencija njegove ritmicne
ekscitacije odreduje frekvenciju srca,koju prilagodva
potrebama organizma,pod trajnim uticajem simpatikusa
iparasimpatikus
U patoloskim stanjima drugi dijelovi sprovodnog aparata i dijelovi
radne muskulature sposobni su za spontano nastajanje
Sprovodni sistem srca i kako se impuls siri?

• U SA cvoru spontano se stvara nadrazaj/impuls koji

pokrece talas depolarizacije miokarda. Impuls
depolarizacije iz SA cvora kroz pretkomorske
puteve dolaze do AV cvora, kroz ovaj cvor do
Hisovog snopa i dalje preko grana ovog snopa do
Purkinijevih vlakna koja prelazi na miokard komora
• U SA cvoru najbrze dolazi do spontane
depolarizacje prije nego sto u drugim dijelovima
miokarda nastane akcijski potencijal.
SA,AVCVOR,HISOV SNOP,PURKINIJEVA
VLAKNA
 Inervacija srca
• Srce je inervisano parasimpatickim i
simpatickim nervnim vlaknima.
• Simpaticka vlakna polaze iz cervikalnih
simpatickih ganglija i zavrsavaju u miokardu
pretkomora , komora kao i u SA i AV cvoru.
• Parasimpaticka vlakna n.vagusa inervisu samo
SAi AV cvor i muskulaturu pretkomora.
 Inervacija srca
• Vagus ima jak depresivan ucinak na funkciju
sinoatrijalnog cvora i moze izazvati potpuni
zastoj srca u slovima intenzivne stimulacije.
• Vagus uglavnom regulise ucestalost rada srca,i
u uslovima mirovanja,postoji vagusna
predominacija.
 Inervacija srca
• Simpaticka vlakna imaju uticaj na povecanje srcane
frekvencije.
• Sa povecanjem srcane frekvencije,spontana
depolarizacija u SA cvoru se ubrzava,poovecava se
atriovcentrikularna provodljivost i lako skracuje PR
interval na EKG.Usljed simpaticke stimulacije miokarda
moze doci do neravnomjernog sirenja talasa
depolarizacije miokarda,srce postaje podlozno
trahiaritmijama,i uz poivecanje kontraktilnoisti miokarda
dolayi do povecane potrosnje O2 u srcanom misicu.
 Srce nas ne boli!!

Srce nas ne boli!!

Srcani misic nema osjetljivost za bol,mada se u
zidovima koronarnih arterija moze naci
izvjestan broj senzitivnih vlakana.

Smatra se da ishemicka bol nastaje kao

posljedica dejstva metabolickih proizvoda
hipoksije.
 KRVNI SUDOVI SRCA
• Koronarne arterije / aa.coronarae
cordis
• Koronarne vene / Truncus coronarius
Krvni sudovi srca
 Koronrne arterije/aa.coronariae
cordis

Pošto se srce sastoji od pretežno mišićnog

tkiva, koje se kontinuirano grči i relaksira, ono
mora biti konstantno snabdevano kiseonikom i
hranljivim materijama.
To mu obezbeđuju dvije koronarne
arterije,lijeva i desna.
 Koronrne arterije/aa.coronarae
cordis
• KORONARNE ARTERIJE se odvajaju od korijena aorte i
obavijaju srce.
• Lijeva koronarna arterija polazi iz gornje trecine
koronarnog sinusa kao glavno stablo/left main/ i
grana se na lijevu descedentnu koronarnu
arteriju/LAD ili prednja silazna grana/ i cirkumfleksnu
granau/Cx .
• Prednja silazna grana leve koronarne arterije se
spušta prednjom stranom srca. Cirkumfleksa grana
ide duž lijeve strane prema zadnjoj strani srca.
 Koronarne arterije/aa.coronariae cordis

• Desna koronarna arterija/RCA/ kad je dominantna

snadbijeva krvlju desnu komoru i inferiorni zid i inferiorni dio
septuma spušta se uz zadnji zid srca (zadnja silazna arterija).
• Postoje tzv. anatomske varijacije tj. kod nekih ljudi (15%)
zadnja silazna arterija nastaje iz lijeve koronarne arterije
(cirkumflekse).

• Sve ove srčane aterije daju manje grane koje prekrivaju celo
srce, a neke ulaze dublje u sam srčani mišić.
 Koronrne arterije/aa.coronarae
cordis
• Kolateralna cirkulacija je mreža tankih krvnih sudova
koja u normalnim uslovima nije otvorena. Kada se
koronarne arterije suze do tačke kada je protok krvi kroz
srčani mišić limitiran (koronarna bolest srca), kolateralna
cirkulacija može da se uveća i postane aktivna. To
omogućava protok krvi oko blokirane (sužene) arterije
do obližnje arterije ili do iste arterije ispod mesta
suženja, štiteći srčano tkivo od oštećenja. Osobe koje su
fizički aktivne imaju često dobro razvijenu kolateralnu
cirkulaciju, što smanjuje učestalost infarkta srca.
 Koronarne vene/truncus coronarius

• Koronarne vene prikupljaju krv siromašnu

kiseonikom iz ćelija srca i obrazuju sinus
cornaris/vjencani sinus i odnose je u desnu
pretkomoru
IBS
Patoanatomski prikazih nekih secanih
oboljenja
Bolesti plucnih zalistaka
ASD
Vrste srcanih oboljenja
 EPIDEMIOLOGIJA KVB
• KVB imaju veliki javnozdravstveni znacaj.

• Predstavljaju vodeci uzrok smrti u svimm

regionima svijeta, osim u subsaharskoj Africi.

• KVB su znacajan uzrok radne nesposobnosti,

velikih troskova lijecenja i prijevremene smrti-
iznad 65 godina.
Postovani studenti,
Oni koji vise vole, uslovno receno" slikovno ucenje", anatomija im je to
omogucava
Poznavanje anatomije KVS je vazno za Vase ucesce u rehabilitacionim
postupcima KVB. OBZIROM NA EPIDEMIOLSKE PODATKE O KVB, IBS je
najcesce KVB ali epidemioloski podaci govore i da su bolesti srcanih
valvula u odrasloj dobi cesta oboljenja,najcesce su bolesti aortne i
mitralne valvule u praksi. Neminovno, je da cete cesto ucestovati u
rehabilitaciji bolesnika sa KVB.

Na Vama je koliko cete znanjem sebi pomoci u buducem prakticnom

radu.
Lijep pozdrav i dobro zdravlje,Hava Basic
Dobar dan doktore,ma kakav doktor ,ja sam
frizer!
• Ugodnom dosjetkom cete popraviti
raspolozenje bolesniku i motivirati ga za
vjezbe!