BIOLOGIJA – ZADNJI ISPIT (DIŠNI SUSTAV, OPTJECAJNI SUSUTAV,

RAZMNOŽAVANJE BILJAKA)
RAZMNOŽAVANJE I ŽIVOTNI CIKLUS BILJAKA (122-128)
BILJKE: - Nevaskularne - mahovine
 Vaskularne – papratnjače, golosjemenjače, kritosjemenjače
Razmnožavanje i životni ciklus biljaka
RAZMNOŽAVANJE: - Nespolno – vegetativno razmnožavanje (rizom(podanak), lukovice,
gomolji i vriježe)
 Izmjena spolne i nespolne generacije – gametofit – spolna generacija
 Sporofit – nespolna generacija
Gametofit – gametangiji (spolni rasplodni organi9 – gamete (nastaju mitozom)
Sporofit – sporangiji (nespolni rasplodni organi) – spore (nastaju mejozom)
Mahovine imaju dominantan gametofit
Papratnjače i sjemenjače imaju dominantan sporofit

Razmnožavanje kritosjemenjača
Oprašivanje – proces prenošenja peluda na vrh (njušku
tučka)
Kada peludno zrnce padne na njušku tučka, stvara se
peludna mješinica kroz koju muška gameta dolazi do
ženske gamete smještene u sjemenom zametku u plodnici
tučka
Razvijaju se sjemenke s usplođem
DIŠNI SUSTAV
Unos kisika u organizam je neophodan za razgradnju hranjivih tvari procesom staničnog disanja
Disanje (izmjena plinova) :
 Plućno, preko tijela, škrga (između organizma i okoline)
 Stanično (razgradnja hranjivih tvari radi dobivanja energije)
o C6H12O6 + 6 O2 -> 6 H2O + 6 CO2 + energija

Disanje svih aerobnih organizama se odvija na temelju difuzije

Disanje životinja
1) Disanje u vodi – preko površine tijela (spužve žarnjaci, virnjaci, nenametnički oblići)
- Volumenom veći i aktivniji vodeni beskralježnjaci i kralježnjaci – škrge
- Beskralježnjaci (glavonošci, vodeni puževi, rakovi, većina bodljikaša)
- Kralježnjaci (ribe, ličinke vodozemaca, čovječja ribica)
Škrge – vanjske i unutarnje
Škrge riba -> prokrvljeni škržni listići -> povećani omjer površine i volumena -< brža i
učinkovitija izmjena plinova
2) Disanje na kopnu – preko površine tijela (preko kože, npr. gujavica)

Kopneni puževi – jednostavna (difuzijska) pluća

Kopneni člankonošci – uzdušnice (traheje)
Svi kopneni kralježnjaci dišu plućima
Razvoj pluća od vodozemaca do sisavaca usmjeren je na povećanje dišne površine
 ptice - najučinkovitiji dišni sustav među kralježnjacima
let i brzi metabolizam zahtijeva veliku koncentraciju O2
zračne vrećice (rezerva zraka)

nosni otvor – dušnik – dušnice – pluća

broj i omjer plućnih mjehurića (alveola) razlikuje se ovisno o vrsti
princip plućnoga i staničnoga disanja jednak je kao kod čovjeka

Disanje čovjeka
Gornji dišni putovi – nos, ždrijelo, grkljan
Donji dišni putovi – dušnik, dušnice
(traheide/bronhe)

– bronhiole, pluća
PLUĆA – dva plućna krila – lijevo(2) i desno(3)
- meka, spužvasta, bez mišićnog tkiva, obavijena opnom
Ošit (dijafragma) – mišićno – vezivna opna između prsne i trbušne šupljine
U disanju sudjeluje ošit, trbušni i međurebreni mišić
Mehanika i regulacija disanja
Disanjem upravlja centar za disanje koji se nalazi u
produženoj moždini
 Mišići prsnog koša (prsni, trbušni, međurebren)
+ dijafragma(ošit)
 Dijafragma: mišićno-vezivna opna koja
odjeljuje prsni koš od trbušne šupljine

Udisaj: mišići se steži- spuštanje ošita- povećanje promjera prsnog koša-rastezanje pluća
Izdisaj: mišići se opuštaju- podizanje ošita- smanjenje promjera prsnog koša- stezanje pluća-
istiskivanje zraka iz pluća
Bolesti dišnog sustava: prehlada i gripa
Bronhitis
Emfizem pluća
Tuberkuloza
Upala pluća
Angina
Astma
Rak pluća

Disanje biljaka
Izmjena plinova kroz puči
Proizvođači – autotrofni organizmi -> fotosintezom proizvode glukozu pri čemu se oslobađa
kisik koji izlazi kroz puči -> aerobni procesi -> bolja iskoristivost hranjivih tvari -> oslobađanje
više energije
CAM BILJKE – biljke s dnevnim kiselinskim ritmom; pustinjske I
polupustinjske biljke
CO2 uzimaju noću dok su puči otvorene I pohranjuju ga u obliku
organskih kiselina
Danju se CO2 vraća u svoj izvorni oblik I biljke se njime koriste
tijekom fotosinteze

Izlučivanje vode: 1) Transpiracija – kroz puči, u obliku vodene pare

Građa puči – 2 stanice zapornice I 2 – 4 stanice susjedice
2) Gutacija – kod nekih biljaka, izlučivanje vode u obliku kapljica

OPTJECAJNI SUSTAV
Difuzija – učinkovit proces u izmjeni tvari na male udaljenosti
Veći volumen tijela organizma zahtijeva razvoj optjecajnog sustava
Razvojem optjecajnog sustava smanjuje se udaljenost za učinkovitiju difuziju plinova te
hranjivih i otpadnih tvari u svim dijelovima tijela
Životinje
Optjecajni sustavi u različitih vrsta životinja u potpunosti su prilagođeni životnoj sredini u kojoj
životinja obitava i optimalnomu funkcioniranju cijeloga organizma
Spužve, žarnjaci, plošnjaci i oblići nemaju razvijen optjecajni sustav
 Imaju veći omjer površine i volumena tijela u odnosu na njihov volumen
 Prijenos tvari i plinova učinkovito se odvija difuzijom preko cijele površine tijela i
tekućine koja ispunjava tjelesne šupljine
 *pojava homeotermnosti (toplokrvnosti)

Čovjek
- Čine ga srce, krve žile i krv

Građa srca
- Šuplji organ; 300 g, smješteno u prsnoj šupljini
- Između lijeve i desne strane srca – pregrada
- DESNA STRANA (VENSKA) – desna klijetka i desna pretklijetka
 - LIJEVA STRANA (ARTERIJSKA) – lijeva pretklijetka i lijeva klijetka
- Zalisci – između pretklijetki i klijetki te na izlazu iz klijetaka u arterije
- Vene – žile dovodnice (venska krv deoksigenirana)
- Arterije – žile odvodnice (arterijska krv – oksigenirana)

U malom optoku plućnim venama teče arterijska krv, a plućnim arterijama venska krv

Faze srčanog ciklusa

Dijastola – relaksacija (opuštanje) srčanog mišića
Sistola – kontrakcija (stezanje) srčanog mišića

Rad srca
Autonomni rad srca (60 – 80 otkucaja u min)
Stvaranje električnog impulsa (zadaća mišićnih stanica srca) -> sinus – atrijski čvor (S-A čvor u
desnoj pretklijetki) -> atrio – ventrikularni čvor (A – V čvor – donji dio desne pretklijetke) ->
Hissov snop -> Purkinjeova vlakna
Kako kuca srce?
 dopunska stimulacija: autonomni živčani sustav

 simpatikus → povećava frekvenciju (do ~250×/min) i

udvostručava snagu kontrakcije

 kad povećamo aktivnost
 parasimpatikus → smanjuje frekvenciju (na 20–40×/min),

snagu kontrakcija smanjuje 30%

 kad spavamo
 UDARNI VOLUMEN SRCA- za vrijeme jedne kontrakcije srce utisne u krvotok 70mL
krvi
 MINUTNI VOLUMEN- umnožak udarnog volumena i frekvencije u minuti (70mL x
70 otkucaja)
 Rad srca ovisi o mnogim čimbenicima- fizički rad, dob, duševno stanje, toplina okoline i
tijela, o sadržaju iona, lijekova, otrova u krvi
elektrokardiogram (EKG) - grafički zapis električne aktivnosti srca
ARTERIJE – debele, elastične stjenke; pulsiraju, nemaju zaliske (pod visokim tlakom izbacuje
krv u tijelo); odvode krv iz srca; većinom nose krv obogaćenu kisikom; arteriole
VENE – tanje, rastezljive stjenke; ne pulsiraju, imaju zaliske (niži tlak izbacivanja krvi u
pluća);dovode krv u srce; većinom nose krv siromašnu kisikom; venule
KAPILARE – mreža krvnih žilica; odvija se izmjena plinova te hranjivih i otpadnih tvari između
krvi i stanica; venske i arterijske
Bilo ili puls – ritmično pokretanje krvi u arterijama izazvano stezanjem srčane klijetke
KRVNI TLAK – pritisak krvi na stjenke krvnih žila
Normalni krvni tlak: 120/80 mmHg, (16/10,7 kPa) – tlakomjer
Krvotok čovjeka
  Mali (plućni) optok
Srce -> pluća -> srce
 Veliki (tjelesni) optok
Srce -> organi (stanice tijela) -> srce
 Krvotok srčanog mišića
o Koronarni krvotok – krvotok koji srce
opskrbljuje krvlju
o Koronarne (krunske) arterije i vene

Krv – tekuće vezivno tkivo

- Krvna plazma i krvna tjelešca – trombociti, leukociti, eritrociti 45% (trombociti u
krvnoj plazmi)
Eritrociti – crvene krvne stanice
- sadrže krvni pigment: hemoglobin (Hb); prenosi O2 iz pluća do svih stanica u tijelu i
CO2 iz svih stanica u pluća
- zreli eritrociti nemaju jezgru, bikonkavni izgled
- žive 120 dana
- rjeđi zrak -> manje kisika -> stvaranje više eritrocita -> brži rad organizma
Leukociti – bijele krvne stanice
- više tipova stanica (monocit, limfocit, bazofil, neutrofil, eozinofil)
- jedna ili više jezgara
- zaštita organizma od mikroorganizama te štetnih tvari dospjelih u organizam
- upala virusom ili bakterijom -> veći broj leukocita
- makrofag
- postotak različitih vrsta leukocita u krvi nazivamo diferencijalnom krvnom slikom
(DKS)
Trombociti – krvne pločice
- omogućuju zgrušavanje (koagulaciju) krvi
- s bjelančevinama plazme (fibrinogenom) stvaraju ugrušak (tromb)
- krvni serum – krvna plazma bez fibrinogena

Ozlijede, poremećaji I bolesti srčano – žilnog sustava

 Krvarenje
 Anemija
 Ateroskleroza
 Srčani infarkt