ANATOMIJA

CIRKULACIJA I REGULACIJA CIRKULACIJE

 Srce -crpka, sastoji se od 2 dijela

 MALI KRVNI OPTOK-plućni, od desne strane srca do pluća pa u
lijevu stranu srca
 VELIKI KRVNI OPTOK-sistemni-od lijeve strane srca na periferiju
do desne strane srca
 Na periferiji arterijska krv daje kisik stanicama na razini kapilara
gdje se vrši izmjena plinova –arterijski kraj kapilare
 Venski kraj kapilare-otpadne tvari i CO2 izlaze iz stanice i
venskom krvi idu dalje prema srcu

 ČIMBENICI REGULACIJE KRVNOG TOKA

 1.) VENSKI PRILJEV
- volumen krvi koji dolazi venama u srce
 2.) AUTOREGULACIJA PROTJECANJA KRVI
-kroz tkiva
-na razini tkiva zbog metabolizma i veće koncentracije tada CO2,
dolazi do vazodilatacije krvnih žila
 3.) ŽIVČANA REGULACIJA
-centar u produljenoj moždini, simpatička i parasimpatička
vlakna
-Simpatikus-stišće sve krvne žile u tijelu, vazokonstrikcija
-Parasimpatikus-djeluje na srce (SA čvor), bradikardija
 4.) OTOPLJENE TVARI U KRVI
-Vazodilatacijski djeluju bradikinin i histamin
-Vazokonstricijski djeluju adrenalin, noradrenalin, angiotenzin,
vazopresin
 5.) OTPOR PROTJECANJU
-promjer krvne žile-najveći otpor u arteriolama

KRVNI TLAKOVI
● Krv teče zbog razlike tlakova u žilama
● Srce kontrakcijama održava razliku tlakova
● Sistolički tlak-tlak u aorti i velikim arterijama kod sistole tj.
kontrakcije LV, =120 mmHg
● Dijastolički tlak-tlak u aorti velikm arterijama za vrijeme
dijastole,punjenje LV=80mmHg
● Srednji art.tlak-prosjek sistoličkog i dijastoličkog tlaka=100
mmHg
● TLAK PULSA=razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka=40
mmHg
● Prema periferiji tlakovi se snižavaju od arterija preko kapilara do
vena koje vode u DA gdje je tlak = 0kPa

KAPILARE
● Jedine krvne žile sustava kojima tekućina izlazi kroz stijenku
● Arterijski kraj kapilare-početni dio-tekućina s hranjivim tvarima
izlazi u tkiva
● Venski kraj kapilare-prima tekućinu od tkiva s C02 i otpadnim
tvarima
ARTERIJSKI TLAK-
● Upuhujemo zrak u manšetu dok ne prestanu šumovi iz
brahijalne arterije, tada tlak u manšeti je veći od tlaka u žilama,
nema protjecanja krvi
● Otpuštamo manšetu, šum se čuje iz brahijalke, znak da je tlak u
žilama viši od manžete i krene protjecati krv
● Tlak pri kojemu čujemo prvi šum je sistolički tlak
● Tlak pri kojemu čujemo zadnji šum je dijastolički-krv teče
ravnomjerno kroz brahijalku i nema šumova

REGULACIJA ART. KRVNOG TLAKA

1.)ŽIVČANA REGULACIJA-baroreceptori
-u aortama i arterijama
-reagiraju na promjenu tlaka u žilama-ako je tlak viši broj
impulsa od baroreceptora raste
-impulsi odlaze u centar u moždanome deblu putem n.vagusa i
n.glosofaringeusa
● Centar tada smanjuje vazokonstrikciju i krvne žile se šire i
smanjuje se tlak
● 2.) PROLAŽENJE TEKUĆINE KROZ KAPILARNU STIJENKU
● Ako se art.tlak povisi, povisi se i kapilarni tlak
● na početku kapilare izlazi više tekućine te prelazi u
međustanični prostor
● te se time smanjuje volumen u žilama pa tako i tlak
● 3.) TVARI-angiotenzin, adrenalin, noradrenalin i vazopresin se
oslobađaju pri smanjenju tlaka
● 4.) BUBREG
● kod povišenja tlaka, bubreg izlučuje više tekućine mokrenjem
● ako se smanji tlak bubrezi manje izlučuju tekućinu mokrenjem
te zadržavaju tekućinu u tijelu i reguliraju tlak
POSEBNI PROTOCI
● PLUĆA: kroz pluća u svakoj minuti protiče oko 5 litara krvi
● Iz krvi se u plućne alveole oslobađa CO2 a ulazi O2
● Plućno tkivo se prehranjuje preko bronhijalnih arterija
● JETRA: portalna vena skuplja krv iz probavnog sustava i
slezene te jetra te hranjive tvari pohranjuje
● Jetra se prehranjuje putem jetrenih arterija
● BUBREG: pročiščavać krvi
● KOŽA- odvodi višak topline prilikom vazodilatacije iz
unutrašnjosti u okoliš
-termoregulacija

KRV, KRVNE STANICE

● KRV-crvena i neprozirna tekućina

-Slana okusa i posebna mirisa
-Čini 8% tjelesne mase čovjeka-5 do 6L
-Sastoji se od krvnih stanica i krvne plazme
-Serum- kada se iz krvi uklone faktori zgrušavanja
-Volumen plazme je oko 3 L
-41-46% su eritrociti
● Funkcija krvi:
1.prijenos hranjivih tvari i otpadnih tvari
2.regulacija volumena tjelesnih tekućina
3.regulacija acidobazne ravnoteže
4.regulacija tjelesne temperature
5.zaštitna uloga

● 1.KRVNA PLAZMA:
-90% je voda u kojoj su otopljenje organske i anorganske tvari
-Organske: bjelančevine (albumini, globulini, fibrinogen)
-Albumini: bitni za održavanje koloidno-osmotskog tlaka plazme
-Globulini: imunoglobulini-protutijela
-Fibrinogen: faktor zgrušavanja
-Ostale organske: glukoza, aminokiseline
-Anorganske- ioni natrija, klora

● 2.EROTROCITI:
-crvene krvne stanice 4,5 do 5 x10na 12
-nastaju u koštanoj srži
-Životni vijek je 120 dana
 -Hemoglobin je najvažniji dio eritrocita
-Funkcija E je prijenos kisika, prijenos CO2 i regulacija Ph

● Eritropoeza-stvaranje ER
● je regulirana potrebama za O2, manje O2 veća eritropoeza
● Bubrezi-izlučuju hormon eritropoetin koji stimulira
proizvodnju ER u koštanoj srži
● Propadanjem ER u slezeni stvara se bilirubin i oslobađa Fe
● Bilirubin odlazi u žuč a Fe se koristi ili skladišti
● Za urednu eritropoezu potreban vitamin B12 i željezo
● Za bolju apsorpciju Fe potreban vitamin C
● -za pretvorbu feri u fero oblik Fe koji se veže na Hb
● Fe se pohranjuje u jetrenim stanicama

● 3.LEUKOCITI-bijele krvne stanice

-U krvi ih ima oko 6-7 x10 na 9
-Vrste-granulociti, limfociti, monociti
-Neutrofili (55%) i monociti-obrana organizma
-Eozinofili(2%)-parazitarne infekcije
-Bazofili (5%)-alergije
-Limfociti-nositelji specifične imunosti, T i B, 30%
-Granulociti i monociti nastaju u koštanoj srži
-Predstadij limfocita T nastaju u koštanoj srži i onda
odlaze u timus gdje sazrijevaju
odlaze u periferne limfatične organe i tkiva-slezena, l.čvorovi,
krajnici
 -Limfociti B sazrijevaju u koštanoj srži

IMUNOST I POREMEĆAJI IMUNOSTI

IMUNOLOŠKI SUSTAV
• Organski sustav koji sudjeluje u obrani organizma
• Sastoji se od organa, tkiva, čvorova, stanica
• IMUNOST-sposobnost organizma da obrani
• NESPECIFIČNA IMUNOST-urođena imunost-nasljeđe
• SPECIFIČNA IMUNOST-stečena imunost

Specifična imunost
1.) AKTIVNA IMUNIZACIJA
-cijepljenje
• unosi se mala količina antigena kako bi se potaknuo
imunološki sustav na proizvodnju protutijela-imunoglobulina
 2.) PASIVNA IMUNIZACIJA
-gotovo spremno protutijelo se unosi u organizam

IMINOLOŠKI ORGANI
Primarni Sekundarni
-Koštana srž i timus -limfni čvorovi,
KS proizvodi limfocite, tkivo i slezena
u timusu sazrijevaju

IMUNOLOŠKI ODGOVOR
• Primarni imunološki odgovor-
• Pri prvom susretu s antigenom se proizvode protutijela

• Sekundarni imunološki odgovor-

• -zbog stanične memorije pri ostalim susretima s
antigenom se počnu opet proizvoditi protutijela

IMUNOLOŠKE REAKCIJE
Humoralne
-Stvaranje protutijela koja
cirkuliraju kroz krv, limfu i
međustaničnu tekućinu
Stanične
- Reakcija limfocita
direktno na antigen
Stanice stanične imunosti
• LIMFOCITI B
• Pri susretu s antigenom prelaze u plazma stanice koje luče
imunoglobuline-Pt
• IgA, IgD, IgG, IgM, IgE

• LIMFOCITI T
• Direktno djeluju na Ag-citotoksični limfociti

POREMEĆAJI IMUNOSTI
IMUNODEFICIJENCIJE
• Nedovoljna sposobnost organizma da se obrani

1.PRIMARNE-UROĐENE
• Genetika, nasljeđe, spontana mutacija gena
• Poremećaj nespecifične imunosti
• Simptomi bolesti se manifestiraju u dojenačkoj dobi
• Brojne infekcije

2. STEČENE-SEKUNDARNE
• Malnutricija novorođenčadi
• Lijekovi
• -kortikosteroidi, citotoksični lijekovi
• AIDS-sindrom stečene imunodeficijencije
AIDS
• 40 miliona zaraženo HIV-om
• Prenosi se:
• Spolnim putem
• Krvlju
• HIV virus uništava limfocite T
• Gljivične, virusne i bakterijske infekcije

Komplikacije
• Pneumonija
• Tuberkuloza
• Infekcije probavnog sustava-malnutricija
• Gljivične i parazitarne infekcije mozga
• Novotvorevine
• Kaposijev sarkom-hemoragični tumor na koži

Klinička slika
• 1.faza-3 do 6 tjedana
• Simptomi prehlade
• 2.faza-5 do 8 godina
• Razmnožavanje virusa, limfadenopatija
• 3.faza-AIDS
• Infekcije, malnutricija, tumori
 Preosjetljivost
• 1.PELUDNA HUNJAVICA
• Alergijski rinitis
• Humoralna imunost-IgE
• IgE se veže na mastocite
• Oslobađa se histamin-svrbež, kongestija

• 2.KONTAKTNI DERMATITIS
• Mjesto dodira kože i antigena
• Lateks, nikal, biljke
• Stanična imunost
• Citotoksični limfociti T nakon kontakta s antigenom oštećuju i
kožu

Autoimune bolesti
• Organizam izgubio sposobnost prepoznavanja vlastitih stanica
• Razara vlastite stanice s lučenjem protutijela

• 1.ORGANOSPECIFIČNE
• Tireoiditis-Hashimottov-štitnjača
• Gastritis
• Dijabetes melittus tipa 1
 • 2.SISTEMNE
• SISSTEMNI ERITEMATOZNI LUPUS
• Pt na sve stanice i organe
• Kl.slika:leptirasti osip, hemolitička anemija, zatajenje bubrega…
• REUMATOIDNI ARTRITIS
• Kronična upala zglobova, RF pozitivan

• SARKOIDOZA-kronična granulomatozna bolest

• SKLERODERMIJA-Vezivo se razvija na mjestu upale u cijelome
tijelu

Transfuzijska reakcija
• Nekompatibilne krvne grupe
• Kl.slika:
• groznica, drhtavica, vrućica
Hemoliza, DIK, zatajenje bubrega

NOVOROĐENAČKA HEMOLITIČKA BOLEST

• Nepodudarnost RH faktora
• Majka negativna, otac pozitivan, plod pozitivan
• Majčin organizam stvara protutijela na eritrocite djeteta
• Cirkuliraju kroz placentu
• Uzrokuju hemolizu djetetovih eritrocita
 • Masivna hemoliza dovodi do smrti ploda
• FETALNA EROTROBLASTOZA S HIDROPSOM

• Ako hemoliza nastane nakon rođenja tada nastaje

HEMOLITIČKA BOLEST NOVOROĐENČETA

ZGRUŠAVANJE KRVI

TROMBOCITI
-krvne pločice
-Bez jezgre, bezbojni, 300x10 na9
-Sadržavaju tvari za zgrušavanje
-Nastaju u koštanoj srži-iz megakariocita

HOMEOSTAZA
-Održavanje krvi tekućinom ili zaustavljanje krvarenja
-3 načina:
a)STEZANJE-kontrakcija zbog refleksa u oštećenoj žili
b)TROMBOCITNI ČEP-tromboksan A, ljepljiva tvar
c)KRVNI UGRUŠAK-proces zgrušavanja

Proces zgrušavanja ili koagulacije

-3 povezane faze:
1.)stvaranje aktivatora protrombina
2.)protrombin se pomoću koag.čimbenika pretvara u trombin
3.)trombin pretvara fibrinogen u fibrin-fibrinska mrežica

● Koagulum-ugrušak=fibrin se veže na rubove oštećene žile i oko

trombocitng čepa
● Čimbenici zgrušavanja nastaju u jetri
● Vitamin K potreban za sintezu
● Za uredno zgrušavanje krvi preduvjet zdrava jetra i opskrba
vitaminom K

● Antitrombin-održava tekuću krv u zdravoj žili da se ne

zgrušava
● Zdrava krvna žila sprečava zgrušavanje
● Heparin kao lijek pojačava učinak antitrombina
 ● Fibrinoliza-pojam razgradnja ugruška
Plazmin-tvar koja razgrađuje ugrušak

KRVNE GRUPE I RH FAKTOR

● Antigeni skupine ABO-označavaju krvnu grupu

● Antigeni Rh-označavaju Rh faktor
● Nalaze se na površini ER

● Krvne grupe: A B AB O
● Na površini ER prisutni antigeni A, B, AiB, O
● U serumu krvne grupe A ima protutijela na B, i obratno
● U serumu krvne grupe AB nema protutijela
Serum krvne grupe O sadrži protutijela -antiA i anti B

● Aglutinini-protutijela postoje da se spriječe transfuzijske reakcije

● Grupa A: antigeni A, aglutinini B
● Grupa B:antigeni B, aglutinini A
● Grupa AB: antigeni A i B, nema protutijela
Grupa O: antigen O, aglutinini anti A i B
● Posljedice transfuzijskih reakcija:
● Zgrušavanje
● Tromboza/hemoliza
● Propadanje ER,
Zatajenje bubrega

● Antigeni Rh sustava
● 6 antigena, C D E, c d e
● Rh pozitivna osoba-ima antigen D-85%ljudi

● Rh neg trudnica ako nosi Rh pozitivan plod

-tada majka stvara protutijela na eritrocite svog ploda jer se
krv miješa putem placente
-Svaka slijedeća trudnoća rizik za plod
-Oštećenje mozga u plod, žutica, hidrops, letalan ishod
 PROVODNA MUSKOLATURA SRCA

PROVODNA MUSKULATURA
-čine mišićne stanice u kojima nastaje i provodi se impuls
-slabo se kontrahiraju
RADNA MUSKULATURA-mišići atrija i ventrikula, debele miozinske i
tanke aktinske niti

DIJELOVI SU:
1.) SINUSATRIJSKI ČVOR
-nalazi se u stijenci gornjeg dijela DA,
-u njemu se normalno stvaraju srčani impulsi
-na njega djeluje simpatikus i parasimpatikus
-određuju frekvenciju srca

2.) ATRIJSKOVENTRIKULARNI ČVOR

-u stijenci donjeg dijela DA
-usporava prolaz impulsa

3.) ATRIJSKOVENTRIKULARNI SNOP

-unutar srčane atrioventrikularne pregrade
-ima vlakna za DV i LV-PURKINIJEVA VLAKNA

ULOGA PROVODNE MUSKULATURE:

1.spontano i ritmično nastaje impuls u SA čvoru
2.impuls usporuje u AV čvoru
3.svi dijelovi klijetki se kontrahiraju istovremeno

INERVACIJA SRCA-
1.n.vagus-parasimpatikus
2.ogranci cervikalnog trunkusa simpatikusa
-u mirovanju prevladava utjecaj parasimpatikusa na srce

GRAĐA I FUNKCIJA SRCA

KRVOŽILNI SUSTAV- srce+ krvne žile

Srce- organ koji omogućuje protjecanje krvi
COR- središnji organ krvožilnog sustava
-smješten u medijastinumu ili sredoprsju
-oblik trokuta s bazom okrenutom gore a vrh dole i lijevo i
naprijed
-Šuplji mišićni organ
-sastoji se od dvije pretklijetke ili atrija i dvije klijetke ili
ventrikula (L, D)
-sadrži i dvije pregrade
-između atrija SEPTUM INTERATRIALE
-između ventrikula SEPTUM INTERVENTRICULARE
Stijenka srca građena od 3 sloja:
1.) ENDOKARD-serozna prevlaka, obavija srčane šupljine
2.) MIOKARD-srednji, sloj mišića, najdeblji, najbolje razvijen u LV,
najmanje u atrijima
3.) EPIKARD-vanjska senzorna ovojnica

SRČANE ŠUPLJINE-4, lijevi i desni atrij, lijevi i desni ventrikl

1.DESNA PRETKLIJETKA-
ATRIUM DEXTRUM
je sjecište cjelokupne venske krvi
-u DA utječe gornja i donja šuplja vena-
-v.cava inferior i superior
-dovodi vensku krvi iz cijelog tijela

2.DESNO ATRIJSKO-VENTRIKULARNO UŠĆE

-granica DA i DV
-trikuspidalno ušće
-sadrži VALVULU TRICUSPIDALIS

3.DESNI VENTRIKUL-
VENTRICULUS DEXTER
-iz njega izlazi plućna arterija
-u pluća nosi vensku krv
-pulmonalno ušće
-VALVULA PULMONALIS

4.LIJEVA PRETKLIJETKA
-ATRIUM SINISTRUM
u nju utječe arterijska krv
koju dovode plućne vene iz pluća,
-vv.pulmonales

5.LIJEVA KLIJETKA-VENTRICUL SINISTER

-dobiva krv iz LA kroz mitralno ušće
-VALVULA MITRALIS
-iz LV krv ide u AORTU
-aortno ušće
-VALVULA AORTE

OSRČJE-PERIKARD
-vezivno serozna ovojnica oko srca
-unutar ovojnice je cavum pericardium sa seroznom tekućinom
-unutar perikarda uz srce se nalaze završeci gornje i donje šuplje
vene, plućnih vena, početni dio aorte

FIZIOLOGIJA SRCA-SRČANA KONTRAKCIJA

SISTOLA-kontrakcija klijetki
-traje 0,3s,
-izbacuje se krv u aortu i dalje u tijelo
DIJASTOLA-razdoblje između kontrakcija klijetki
-traje 0,5 s,
-pune se klijetke
-zajedno čine SRČANI CIKLUS
-U DIJASTOLI TLAK U VENTRIKULIMA JE MALI
-STOGA KRV TEČE OD VEĆEG TLAKA PREMA MANJEM
-TO ZNAČI IZ ATRIJA U VENTRIKULE
-PRI TOME U DIJASTOLI SE ATRIJI SLABIJE KONTRAHIRAJU
-TO JE VRIJEME PUNJENJA VENTRIKULA
-ZBOG DOLASKA KRVI IZ ATRIJA U VENTRIKULE, RASTE TLAK U
VENTRIKULIMA
-POČINJE SISTOLA
-KRV SE IZBACUJE KONTRAKCIJOM U AORTU
-ALI ZBOG VEĆEG TLAKA U VENTRIKULIMA,
AUTOMATSKI SE ŽELI DIO KRVI VRATITI MANJEM TLAKU KOJI JE U
ATRIJIMA
-TU SADA DJELUJU ATRIOVENTRIKULARNI ZALISCI KOJI SE ZATVARAJU
U SISTOLI ZBOG KONTRAKCIJE MIŠIĆA I SPREČAVAJU POVRATAK KRVI
-PRI PORASTU TLAKA ZBOG PRILJEVA KRVI U VENTRIKULE RASTE TLAK
U VENTRIKULIMA
-U TRENUTKU KADA BUDE VEĆI OD TLAKA U AORTI OTVARAJU SE
AORTNI ZALISCI I KRV IDE U AORTU
-ZBOG PORASTA TLAKA U AORTI OD PRILJEVA KRVI ZATVARAJU SE I
AORTNI ZALISCI KOJI SPREČAVAJU POVRATAK KRVI IZ AORTE U LIJEVU
KLIJETKU
• zalisci omogućavaju kretanje krvi u jednome smjeru-DA-DV-
pluća-LA-LV-aorta-organizam

• AUSKULTACIJSKI ČUJEMO 2 TONA;

• 1.TON NASTAJE ZATVARANJEM AV UŠĆA
• 2. DRUGI TON ZATVARANJEM AORTNOG I PLUĆNOG ZALISKA
• (U ISTO VRIJEME KADA SE SPREČAVA POVRATAK KRVI IZ
AORTE U L.KLIJETKU, SPREČAVA SE POVRATAK KRVI IZ PLUĆA
U DESNU KLIJETKU KROZ PLUĆNE ARTERIJE)

-UDARNI VOLUMEN-KOLIČINA KRVI KOJU LIJEVA KLIJETKA IZBACI ZA

VRIJEME SISTOLE
-U MIROVANJU IZNOSI OKO 70 ML
SRČANI MINUTNI VOLUMEN-KOLIČINA KRVI KOJU SVAKA KLIJETKA
IZBACI U JEDNOJ MINUTI
-IZNOSI OKO 5 LITARA KRVI U MINUTI ZA MIROVANJA
-SRČANI MIN.VOLUMEN=UDARNI VOLUMEN X FREKVENCIJA SRCA U
MINUTI
-SRCE IZBACUJE ONOLIKO KRVI KOLIKO U NJEGA UĐE

SIMPATIKUS-
-UBRZAVA FREKVENCIJU I SNAGU KONTRAKCIJE, POVEĆAVA SMV
PARASIMPATIKUS
-USPORAVA FREKVENCIJU

ELEKTROKARDIOGRAM-POMOĆU ELEKTRODA BILJEŽE SE STRUJE

KOJE NASTAJU U SRCU
SISTOLA JE DEPOLARIZACIJA
DIJASTOLA JE REPOLARIZACIJA

EKG IMA STANDARDNE ODVODE KOJI SE POSTAVLJAJU NA OBJE RUKE

I LIJEVU NOGU KOJA JE UZEMLJENJE, TE 6 PREKORDIJALNIH ODVODA

EKG: P-VAL-KONTRAKCIJA ATRIJA, DEPOLARIZACIJA

QRS KOMPLEKS-KONTRAKCIJA VENTRIKULA, DEPOLARIZACIJA
T-VAL-REPOLARIZACIJA VENTRIKULA-DIJASTOLA, PUNJENJE

MALI KRVOTOK
-ZAPOČINJE U D.KLIJETKI-
-VENSKA KRV IDE PLUĆNIM ARTERIJAMA U PLUĆA
-A PLUĆNIM VENAMA U LIJEVI ATRIJ
VELIKI KRVOTOK
-ARTERIJSKA KRV IZ LIJEVOG VENTRIKULA IDE KROZ AORTU DALJE U
TIJELO
-NA PERIFERIJI ARTERIJE PRELAZE U KAPILARE A KAPILARE U VENE I
VENAMA DOLAZE NATRAG U SRCE
-DONJOM I GORNJOM ŠUPLJOM VENOM

LIMFNI SUSTAV

LIMFA
Uloga limfe:
1.Odnošenje bjelančevina iz međustaničnog prostora
2.Prijenos masti
3.Obrana organizma
-međustanična tekućina koja oplahuje stanice
-nastaje filtracijom međustanične tekućine koja nije se vratila u
kapilaru
-ulazi u limfne žile
-limfne žile se ulijevaju u desnu ili lijevu v.subclaviu

Najveći limfni vodovi (žile) su:

DUCTUS THORACICUS
-DUCTUS LYIMPHATICUS DEXTER
-Limfa i limfni sustav je dio obrane organizma
-Limfni sustav sastoji se od:
-limfnih žila isprepletenih između limfnih čvorova
-organa i tkiva

Tkiva Organi
Limfni čvorovi- krajnici slezena
timus
koštana srž

LIMFNI ČVOROVI- mjesto aktivacije limfocita i uklanjanja stranih

čestica- pročišćivači
Glava i vrat-ispod mandibule, uz m.SCM
Gornji udovi-aksila, lakatna jama
Donji udovi-prepone, poplitealna jama
Plućni hilus, crijevni mezenterij

KRAJNICI-limfoidno tkivo-obrana od ulaza kroz dišni sustav

Nepčane tonzile, jezični krajnik i ždrijelni krajnici te adenoidne
vegetacije

SLEZENA-organ
-aktivacija limfocita, spremnik krvi,odumiranje eritrocita
-Smještena u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine
-Crvena i bijela pulpa
TIMUS-
Limfni organ, smješten u medijastinumu
Najaktivniji oko 3 godine do puberteta
Kasnije se pretvara u masno tkivo
Uloga aktivacije limfocita T

KRVNE ŽILE

-na temelju građe se dijele:

ARTERIJE
VENE
KAPILARE
-Sudjeluju u velikom i malom krvotoku

Građa stijenke:
1.unutarnji endotelni dio
2.srednji mišićni dio
3.vanjski vezivni dio

-arterije imaju jači središnji mišićni dio jer je veći tlak u njima od
vena
-kapilare su građene samo od endotelnih stanica
ARTERIJE
-glavna arterija je AORTA SA SVOJIM OGRANCIMA
-izlazi iz LV-
-ima prsni i trbušni dio

PRSNI DIO AORTE

-uzlazna aorta
-luk aorte
-silazna aorta

• luk aorte:
• 1.a.carotis comunis sinistri
• 3. brahicefalično stablo
• 2.a.subclavia sinistri

Arterije glave i vrata

a.carotis comunis dex.ili sin.
-u razini štitne hrskavice se dijeli u
1.Unutarnju-a.carotis interna
2.vanjsku karotidu- a.carotis externa

OPSKRBA
a. Carotis externa

-srednji i gornji dio vrata

-grkljan, ždrijelo
-slinovnice, usnu šupljinu, nosnu šupljinu
-uho, lice
-tvrdu moždanu ovojnicu

a. Carotis interna

-oko, mozak
-druge dvije moždane ovojnice,
-unutarnje i srednje uho,
-čelo

ARTERIJE RUKE
• a.subclavia dex.et sin
• -vertebralni dio lijeve i desne tvori a.bassilaris
• -pazušni dio
• -a.axilaris
• -a.brachialis
• -a.ulnaris
• -a.radialis
• -arterije šake-arcus superficialis et profundus
ARTREIJE TRUPA
PRSNI DIO SILAZNE AORTE
-opskrbljuje rebra i rebrene mišiće
-jednjak
-medijastinum
-bronhe

• TRBUŠNA AORTA-aorta abdominalis

• nastavak prsnog dijela silazne aorte
• -dijeli se na zajedničke ilijačne arterije lijevo i desno
• -a.iliaca comunis dexter et sinister
• -gornji ogranci trbušne aorte opskrbljuju trbušne mišiće, želudac,
jetru, slezenu, crijeva, bubreg, prostatu i jajnike

.Illiaca comunis daje

a -unutarnju i vanjsku ilijačnu arteriju lijevo i desno
-a.illiaca externa et interna
-unutarnja ilijačna opskrbljuje maternicu i m.mjehur
-vanjska ilijačna arterija daje a.femoris
-a.femoris-noga

ARTERIJE NOGE
• a.femoris-opskrbljuje
• -kuk
• -mišiće natkoljenice i
 • -vanjsko spolovilo

• -a.femoris se grana u a.popliteu u koljenu

• -a.poplitea se grana u prednju i stražnju potkoljeničnu arteriju
• a.tibialis anterior daje arteriju dosalis pedis
• a.tibialis posterior daje a.plantaris lateralis

VENE
-cjelokupna venska krv iz tijela dolazi u desni atriji
-u DA se ulijeva gornja šuplja vena i donja šuplja vena
-gornja šuplja vena donosi vensku krv iz gornjeg dijela tijela
-donja šuplja vena iz donjeg dijela tijela

Gornja šuplja vena

-nalazi se u gornjem medijastinumu
-nastaje spajanjem brahiocefaličnih vena koje skupljaju vensku krv
iz ruke i glave
Pritoci brahiocefalične vene:
-v.subclavia iz ruke
-v.jugularis interna iz glave i vrata

Vene glave i vrata

-v.jugularis interna, prolazi kroz kanal u temporalnoj kosti
stražnje lubanjske jame
-dolje se spaja s potključnom venom u brahiocefaličnu venu
-v.jugularis externa je pritok v.subclavie

Vene ruke
Duboke- profundus Površinske- superficialis
-v.axilaris -v.Basilica
-v.brachialis -medijana strana ruke
-v.cubiti
-v.radialis -v.Cephalica
-v.ulnaris -lateralna strana ruke

Donja šuplja vena

-nastaje spajanjem desne i lijeve zajedničke ilijačne vene
-prolazi kroz retroperitoneum i ulazi u DA
-pritoci su joj bubrežne i jetrene vene
-spajanjem desne ili lijeve unutarnje i vanjske ilijačne vene nastaje
zajednička desna ili lijeva ilijačna vena
-unutarnja ilijačna vena prikuplja krv iz male zdjelice i glutealne
regije
-vanjska ilijačna vena prikuplja krv iz noge

VENA PORTAE- VENA VRATARICA-

-skuplja vensku krv iz probavnog sustava i slezene
-utječe u jetru a dalje jetrenim venama u d.š.venu

VENE NOGU
Duboke Površinske
-v.femoralis -v.saphena magna
.v.poplitea -unutarnja strana natkoljenice
-v.tibialis anterior et posterior i potkoljenice
-v.peroneus -v.saphena parva- stražnja
Strana

-ARTERIJE IMAJU OGRANKE, GRANAJU SE I DALJE ŠALJU KRV, NOSE

KRV OD SRCA NA PERIFERIJU
-VENE IMAJU PRITOKE, SKUPLAJU KRV S PERIFERIJE PREMA SRCU
-SVAKA ARTERIJA IMA ISTOIMENU VENU, TOK KRVI IM JE
SUPROTAN